You are on page 1of 12

HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNE

ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE - HO CIRED


SO1-13
4. (10.) savjetovanje
Trogir/Seget Donji, 11. - 14. svibnja 2014.

Mr.sc. Josip KARNELUTI, dipl.ing.el. Prof.dr.sc. Ivo UGLEI, dipl.ing.el.


5E d.o.o. Rijeka, Hrvatska FER - Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb
josip.karneluti@5e-rijeka.hr ivo.uglesic@fer.hr

Kristian VIDMAR, mag.ing.el. Bojan FRANC, dipl.ing.ra.


5E d.o.o. Rijeka, Hrvatska FER - Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb
kristian.vidmar@5e-rijeka.hr bojan.franc@fer.hr

PROCJENA RIZIKA OD TETNOG DJELOVANJA MUNJE U INDUSTRIJSKIM


ELEKTROENERGETSKIM POSTROJENJIMA TEMELJEM PODATAKA MJERENJA
GUSTOE ATMOSFERSKIH PRANJENJA

SAETAK

Rad opisuje postupak procjene rizika od tetnog djelovanja struje munje u industrijskim
elektroenergetskim postrojenjima, koja slue za napajanje elektrinih ureaja u prostorima ugroenim
eksplozivnom atmosferom,na realnom primjeru rijeke rafinerije. Dobiveni rezultati se usporeuju obzirom
na ulazne podatke broja grmljavinskih dana prema Tehnikom propisu (NN 87/08 i 33/10) te s obzirom
na podatke koji su dobiveni mjerenjem gustoe atmosferskih pranjenja sustavom SLAP (FER). Procjena
rizika se izvodi za rizike uslijed djelovanja struje munje, prema kriterijima: nepostojanje sustava zatite od
munje (nadalje SZM) uvidom u izvedeno stanje objekta, nepostojanje (i/ili znaajnije odstupanje od)
projektne dokumentacije SZM te posebne vanosti objekta. Mjerenjem gustoe atmosferskih pranjenja
dobivaju se povoljniji podaci broja grmljavinskih dana kao bitnom ulaznom podatku u procjeni rizika koji
rezultiraju u jednostavnijoj instalaciji SZM u izvedbi nie razine zatite.

Kljune rijei: SZM, procjena rizika, mjerenje gustoe atmosferskih pranjenja

RISK ASSESSMENT OF LIGHTNING DAMAGE EFFECTS IN INDUSTRIAL


ELECTRICAL POWER FACILITIESBASED ONATMOSPHERIC DISCHARGES
DENSITY MEASUREMENTS DATA
SUMMARY

The paper describes risk assessment of lightning damage effects in industrial electrical power
facilities, which are used to provide electrical supply for devices located within explosion endangered
areas, as shown on the real example of Rijeka refinery. The results are compared taking into account the
number of atmospheric discharges according the Technical regulation (OG 87/08 and 33/10), as well as
atmospheric discharges density measurements data given by SLAP (FER). Risk assessment of lightning
damage effects is performed based on the following criteria: absence of lightning protection systems
(LPS) which is determined by examining the state of the structure, absence (and/or significant deviation)
of LPS project documentation a well as the importance of the structure. More convenient data about
number of thunderstorm days are obtained by measuring the density of atmospheric discharges as
essential input data in the risk assessment with the result of simpler installation of LPS and lower level of
protection.

Key words: LPS, risk assessment, atmospheric discharges density measurement

1
1. UVOD

1.1. Ope odredbe tehnikog propisa

Tehnikim propisom za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama, (NN 87/08). te


njegovom dopunom, odnosno Tehnikim propisom o izmjenama i dopunama Tehnikog propisa za
sustave zatite od djelovanja munje na graevinama, (NN 33/10), u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za
graevinu propisuju se:
tehnika svojstva sustava za zatitu od djelovanja munje na graevinama,
zahtjevi za projektiranje,
zahtjevi za izvoenje radova,
zahtjevi za uporabljivost,
zahtjevi za odravanje i
drugi zahtjevi za proizvode sustava te njihova tehnika svojstva.

Sustav nije potreban za graevine za koje je procjenom rizika udara munje dokazano da je rizik
manji od:
1: 100.000 za rizik gubitka ljudskih ivota i
1: 1.000 za ostale rizike.

Procjenu rizika nije potrebno provoditi za postojee objekte budui da to nije definirano vaeim
Tehnikim propisom. Naime, vaei Tehniki popis definira nunost provedbe procjene rizika samo za
nove graevine, tonije procjena rizika od tetnog djelovanja struje munje sastavni je dio projektne
dokumentacije.

Za postojee objekte procjena rizika se moe provesti tamo gdje se to pokae nuno, odnosno
prema predloenim kriterijima:
nepostojanje SZM (uvidom u izvedeno stanje objekta-graevine);
nepostojanje (i/ili znaajnije odstupanje od) projektne dokumentacije SZM;
posebna vanost objekta (npr. postojanje eksplozijom ugroenih prostora).

S obzirom na razinu zatite od djelovanja munje, sustav moe biti:


razine zatite I, s vjerojatnou tete najvie 0.02,
razine zatite II, s vjerojatnou tete najvie 0.05,
razine zatite III, s vjerojatnou tete najvie 0.1,
razine zatite IV, s vjerojatnou tete najvie 0.2,
a odabrana razina zatite od munje mora biti usklaena s procijenjenim rizikom od djelovanja munje.

Analizom SZM na graevini utvruje se usklaenost pripadnog SZM sa zahtjevima Propisa. Istom
analizom utvruje se je li je potrebna "dogradnja" (popravak) postojeeg SZM-a te zahtjevi na
odravatelja odnosno vremenski intervali izmeu vizualnih pregleda te ispitivanja i mjerenja sustava
zatite od munje u skladu s Propisom.

1.2. Procjena rizika od tetnog djelovanja struje munje

Procjena rizika udara munje provodi se temeljem norme: HRN EN 62305-2:2007, Zatita od
munje, 2. dio: Upravljanje rizikom (IEC 62305-2: 2006; EN 62305-2: 2006).

Nakon provedenih prorauna dobiveni rezultati usporediti e se s referentnim vrijednostima


navedenim u Tehnikom propisu, tj. utvrditi e se da li je proraunom dobiveni rizik manji od:
10 za rizik gubitka ljudskih ivota (R1) te
-5

10 za rizik gubitka opskrbe ili usluge (R2) i rizik gubitka gospodarskih vrijednosti (R4).
-3

Postupak procjene rizika sloen je postupak koji obuhvaa cijeli niz parametara koji definiraju
objekt kao cjelinu, ali i okruenje objekta, a utjeu na vjerojatnost nastanka tete uslijed udara munje.

2
Neki od parametara procjene rizika su primjerice, okruenje razmatrane graevine (visoki ili niski
objekti, smjetaj na uzvienju), gabaritne dimenzije graevine te primijenjeni (postojei) SZM. Kao jedan
od bitnih parametara pri procjeni rizika je broj osoba koji borave u graevini te duljina njihovog boravka u
graevini. Ukoliko postoji posebna opasnost do koje moe doi uslijed udara munje u graevinu
(primjerice panika veeg broja ljudi, oneienje okolia ili eksplozija), potrebno ju je razmotriti pri
postupku procjene rizika.

Prosjeni godinji broj dana s grmljavinom je takoer jedan od parametara, koji se oitava iz
izokeraunike karte, prema Tehnikom propisu [Lit.1.]. Nakon usporedbe dobivenih rezultata s
referentnim vrijednostima utvrdit e se zadovoljava li postojee stanje SZM na razmatranim objektima te
e se, ukoliko to bude potrebno, predloiti rjeenje kojim e se rizici R 1, R2 i R4 svesti u granice definirane
propisom. Predloeno rjeenje temeljiti e se na detaljnoj analizi pojedenih sastavnica rizika i to na nain
da e se predloenim rjeenjem najvie utjecati na sastavnicu rizika koja je svojim iznosom
najzastupljenija u ukupnom iznosu pojedinog rizika.

Iz izokeraunike karte Republike Hrvatske dobiva se prosjeni godinji broj dana s grmljavinom
(Td) koji treba oekivati u naznaenom podruju s 90% vjerojatnosti. Uvrsti li se ta brojka u izraz za
izraun gustoe udara munje [Lit.3. i Lit.4.]:

(1)
ili pojednostavljeno:
(2)
gdje je:
Ng gustoa udara munje,
Td prosjeni godinji broj dana s grmljavinom.

Dobiva se broj udara (Ng) koji predstavlja oekivani broj udara munje po kvadratnom kilometru.
Treba napomenuti da 90 postotna vjerojatnost grmljavinskih dana znai da e u 90% sluajeva broj dana
s grmljavinom biti barem toliki ili vei.

2. ANALIZA GUSTOE ATMOSFERSKIH PRANJENJA

2.1. Sustav za lociranje atmosferskih pranjenja

Krajem 2008. godine u Hrvatskoj je uspostavljen sustav za lociranje atmosferskih pranjenja


(SLAP) zajedno sa senzorima iz okolnih zemalja, prema slici 2. Na podruju Hrvatske instalirano je est
senzora na sljedeim lokacijama: erjavinec kod Zagreba, Melina kod Rijeke, Zadar, Split, Blato na otoku
Korula i Komolac kod Dubrovnika. Podaci o atmosferskim pranjenjima dostupni su od poetka 2009.
godine. Slika 1. prikazuje broj registriranih atmosferskih pranjenja po mjesecima na predmetnom
prostoru Hrvatske i u okolici.

3
Slika 1. Broj atmosferskih pranjenja po mjesecima na promatranom prostoru

Slika 2 . Senzori sustava za lociranje atmosferskih pranjenja

4
2.2. Analiza grmljavinskih aktivnosti za promatrano podruje RNR Mlaka

2.2.1. Uvodno o analizi grmljavinskih aktivnosti za promatrano podruje

Promatrano podruje je INA - Rafinerija nafte Rijeka, lokacija Mlaka (grad Rijeka) prikazano na
slici 3. Na unutarnji poligon koji predstavlja podruje rafinerije, u svrhu korelacije s udarima munja,
kreirana je alarmna zona polumjera 500 metara (vanjski poligon), kako bi se kompenzirala greka
lociranja udara munja od strane SLAP-a. Za munje unutar definirane alarm zone smatra se da mogu
2 2
udariti u podruje rafinerije. Povrina promatranog poligona je 0,532 km , a alarmne zone 2,836 km .

Slika 3. Promatrano podruje rafinerije lokacija Mlaka i alarm zona

2.2.2. Keraunika razina podruja i odreivanje gustoe udara munja

Na temelju podataka od 2009. do kraja 2012. godine (period od etiri godine) kreirana je
izokeraunika karta, prema Slici 4.

5
Slika 4. Izokeraunika karta promatranog podruja (lokacije RNR su oznaene utim)

Promatrano podruje nalazi se unutar podruja izokeraunike razine od 32 grmljavinska dana u


godini. Pomou navedene empirijske relacije (1) dolazimo posredno do srednje gustoe udara munja od
3,044 udara po kvadratnom kilometru godinje.
2
Za promatranu alarm zonu rafinerije povrine 2,836 km , dobivamo srednju gustou udara munja
unutar alarm zone od 8.633 udara/godinje.

Valja istaknuti da je ovdje rije o udarima munje, bez obzira na njihovu viestrukost. Bilo da je
rije o jednostrukim atmosferskim pranjenjima ili viestrukim atmosferskim pranjenjima unutar udara
munje, viestrukost udara munje se ne uzima u obzir te se uzima podatak o jednom udaru munje unutar
grmljavinskog dana. S druge strane, kao to emo vidjeti u nastavku, SLAP biljei pojedina atmosferska
pranjenja unutar viestrukog udara munja to utjee na proraun gustoe atmosferskih pranjenja nad
nekim podrujem.

2.2.3. Odreivanje gustoe udara munja izravno sustavom za lociranje atmosferskih pranjenja

Koritenjem sustava za lociranje atmosferskih pranjenja mogue je detektirati pojedina


atmosferska pranjenja na nekom podruju te neposredno odrediti gustou udara pomou relacije:

(3)
gdje je:
Ng gustoa udara munje,
N broj detektiranih atmosferskih pranjenja,
T vrijeme u godinama,
2
A povrina promatranog podruja u km .

Neposrednim mjerenjem gustoe udara munja pomou SLAP-a u periodu od etiri godine (2009 -
2012.), dolazimo do srednje gustoe udara munja u zemlju (3) na podruju rafinerije od 6.516 udara po
kvadratnom kilometru godinje, prema slici 5.

Ovdje treba istaknuti sposobnost SLAP-a da registrira pojedina atmosferska pranjenja unutar
viestrukih udara munje, to utjee na poveanje konanog broja gustoe atmosferskih pranjenja na

6
promatranom podruju. Uzimajui u obzir viestrukost udara, srednja gustoa atmosferskih pranjenja
nad cjelokupnim podrujem rafinerije iznosi 18.479 udara godinje.

2.2.4. Prostorna analiza atmosferskih pranjenja mikrolokacije rafinerije

Analizirana su atmosferska pranjenja na podruju rafinerije u periodu od 2009. do 2012. godine


(etiri godine).Visoko-rezolucijska karta gustoe udara munja oblak - zemlja prikazana je na slici 6.

Svi registrirani udari munja u promatranom podruju i vremenskom intervalu od etiri godine
prikazane su na slici 7.

Ukupno je registrirano 133 atmosferskih pranjenja od ega je 67 oblak-zemlja i 66 oblak-oblak, u


2
periodu od etiri godine na povrini od 2,836 km . Prema tome, gustoa ukupnih atmosferskih pranjenja
2 2
iznosi 11.724 [udara / km god], a gustoa pranjenja oblak-zemlja 5,906 [udara / km god].

Slika 5. Karta gustoe udara munja prema SLAP-u

7
Slika 6. Visoko-rezolucijska karta gustoe udara oblak-zemlja

Slika 6. Registrirani udari munja na promatranom podruju

8
Promatrano po mjesecima, veina grmljavinske aktivnosti (98,5%) na podruju Rafinerije nafte
Rijeka lokacija Mlaka odvija se izmeu svibnja i listopada (slika 7.), gotovo u pravilu u promatranom
razdoblju.

Slika 7. Mjesena analiza atmosferskih pranjenja na podruju rafinerije

Amplitudna distribucija atmosferskih pranjenja amplitude struje munja do 20 kA prikazana je na


slici 8, dok je kumulativna amplitudna distribucija atmosferskih pranjenja na podruju rafinerije prikazana
na slici 9, pri emu zakljuujemo da je amplituda struja najee ispod 20 kA, to je vrijedan podatak za
dimenzioniranje ureaja prenaponske zatite.

Slika 8. Amplitudna distribucija amplituda struja atmosferskih pranjenja

9
Slika 9. Kumulativna distribucija amplituda struja atmosferskih pranjenja

3. PROCJENA RIZIKA

3.1. Osnovni podaci uz procjenu rizika

Iz izokeraunike karte Republike Hrvatske dobiven je prosjeni godinji broj dana s grmljavinom
koji treba oekivati u naznaenom podruju prema iznesenom kriteriju vjerojatnosti, a koji za INA-RNR
lokacija Mlaka prostora oko 25.000 m2 iznosi Td = 46. Uvrsti li se ta brojka u izraz za izraun gustoe
udara munje (2) dobiva se iznos od 4.6 [udara / km2god].

Sukladno vaeoj zakonskoj legislativi [Lit.1.] predmetna vrijednost gustoe udara munje je
referentna te e se uzeti u obzir za proraun procjene rizika za promatrani objekt GTS (Glavne
transformatorske stanice, industrijske distribucijske) u uem sredinjem prostoru rafinerije.

Zgrada Glavne transformatorske stanice se sastoji od prizemlja i kata. Objekt ima ravan krov
izveden s armirano betonskom ploom, prekriven bitumenskom ljepenkom. Prostor transformatorskih
komora je natkriven nadstrenicom iz profiliranog lima i nii je od ostalog dijela objekta. Dimenzije objekta
su cca 28 mx 10 m. Relativna visina okolnog prostora na kojem je smjeten objekt je 0 m, dok je visina
najvieg dijela krova predmetnog objekta cca 8 m. Visina nadstrenice iznad transformatora je cca 4,5 m.
Prostori u i oko objekta su odreeni kao eksplozijski neodreeni prostori, te ne postoji mogunost pojave
eksplozivne atmosfere. Objekt Glavne trafostanice prikazan je na slici 10.

10
Slika 10. Glavna transformatorska stanica (GTS) u rafinerijskom prostoru - lokacija RNR Mlaka

Unutar prorauna procjene rizika potrebno je izraunati sabirne povrine za pojedine objekte i
vodove uz oekivani godinji broj opasnih dogaaja, tj. udara munje.

Na temelju izokeraunike karte prema sustavu SLAP dobivene analizom rezultata mjerenja u
razdoblju od 4 godine (slika 3), na mikrolokaciji RNR lokacija Mlaka dobivena je izokeraunika razina od
32 grmljavinskih dana u godini, Td = 32. Uvrsti li se ta brojka u izraz za izraun gustoe udara munje (1)
dobiva se iznos od 3.044 [udara / km2god].

3.2. Procjena rizika za GTS u rafineriji

Nakon provedene procjene rizika R1, R2 i R4 zbog tetnog djelovanja munje za GTS (Glavnu
transformatorsku stanicu u INA-Rafineriji nafte rijeka, lokacija Mlaka) dobiveni su rezultati radi
-5 -5
usporedbe za Td= 46 [x 10 ] i Td= 32 [x 10 ]), pregledno prikazani u tablici I.

11
Tablica I. Ukupni iznosi rizika za GTS

Iznos dobiven Iznos dobiven Najvei


Oznaka
OPIS RIZIKA proraunom uz proraunom uz dozvoljeni iznos
rizika -5
Td= 46[x 10 ]
-5
Td= 32[x 10 ]
-5
[x 10 ]

Rizik gubitka ljudskih ivota uslijed


R1 0,029 0,024 1
djelovanja struje munje

Rizik gubitka opskrbe ili usluge


R2 1,775 1,235 100
uslijed djelovanja struje munje
Rizik gubitka gospodarskih
R4 vrijednosti uslijed djelovanja struje 17,98 12,51 100
munje

Budui da su dobiveni iznosi rizika R1, R2 i R4 ispod propisanih vrijednosti, zakljuuje se da objekt
GTS zadovoljava zahtjeve Tehnikog propisa bez obzira o ulaznim vrijednostima prosjenih godinji broj
dana s grmljavinom (Td). Realni rezultati procjene rizika u odreenoj su mjeri povoljniji, meutim kao
referentan proraun procjene rizika izvodi se onaj sukladan zakonskoj legislativi.

4. ZAKLJUAK

Procjena rizika od tetnog djelovanja munje za objekt elektroenergetskog distribucijskog


industrijskog postrojenja izvodila se za rizike uslijed djelovanja struje munje: gubitka ljudskih ivota (R 1),
gubitka opskrbe ili usluge (R2) te gubitka gospodarskih vrijednosti (R4) pri emu su u primjeru prisutni
kriteriji: nepostojanje projektne dokumentacije SZM te posebna vanost objekta u opskrbi tog
industrijskog kompleksa.

Vrijednost gustoe udara munje (uz T d = 32 po kilometru kvadratnom godinje) s obzirom na


izokerauniku kartu mikrolokacije Mlaka dobivenu analizom iz sustava SLAP je preciznija i povoljnija u
odnosu na vrijednost gustoe udara munje (uz T d = 46), koja se izraunava prema slubenoj
izokeraunikoj karti Republike Hrvatske iz Tehnikog propisa. Amplitudna i kumulativna distribucija
pranjenja utvruje podatak o jakosti struje munje, kao vrijedan podatak koji moe posluiti pri
dimenzioniranju (izboru) ureaja te usklaenja prenaponske zatite.

Prema navedenom, mjerenjem gustoe atmosferskih pranjenja mogue je dobiti povoljnije


podatke broja grmljavinskih dana kao vanom ulaznom podatku u procjeni rizika ime se moe dati
doprinos u jednostavnijoj instalaciji vanjskog i unutarnjeg SZM, tj. u izvedbi nie razine zatite,
vjerojatnosti smanjene opasnosti u funkciji sigurnosti.

Temeljem viegodinjih rezultata mjerenja u periodu od najmanje 10 godina, za vjerovati je da e


se zakonom propisana izokeraunika karta u budunosti mijenjati i biti lokacijski odreenija.

LITERATURA

[1] Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama, NN 87/08. i 33/10.
[2] HRN EN 62305-1:2007, Zatita od munje, 1. dio: Opa naela (IEC 62305-1: 2006; EN 62305-1:
2006)
[3] HRN EN 62305-2:2007, Zatita od munje, 2. dio: Upravljanje rizikom (IEC 62305-2: 2006;
EN 62305-2: 2006)
[4] E.Mihalek, "Projektiranje sustava za zatitu od munje", Kigen, 2009.
[5] P. Hasse, J. Wiesinger, W. ZiscHank, "Prirunik za zatitu od munje i uzemljenje", Kigen, 2009.

12

You might also like