Sistemi za klaenje

Sistemi su stari koliko i sportsko klaenje, a nastali su kao tenja igraa da iznau nain,
odnosno sistem, koji bi im garantovao profit. Iako postoji ogroman broj sistema za razliite
sportove, kvote i naine uplate, bitno je napomenuti da ne postoji sistem koji bi vam garantirao
100% dobit. Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme sve ee pojavljuju stranice ili osobe koje
prodaju sigurne opklade pa i sisteme koji garantuju profit, a takvo neto jednostavno ne
postoji.

Zapitajte se samo, ako su ti tipovi ili sistemi tako sigurni, zato ih uope prodaju umjesto
da ute i bogate se na raun kladionice!?

Svaki sistem je zasnovan na matematici, pa igrai koji se bolje razumiju u matematiku lake i
shvaaju sutinu i svrhu pojedinog sistema, a mi emo se potruditi da u narednim tekstovima
maksimalno pojednostavimo i objasnimo neke od sistema, kako bi bili to razumljiviji i igraima
sa skromnijim matematikim znanjem. Iako ne postoji sistem koji sa 100% sigurnou garantuje
dobit, moemo rei da oni u mnogome olakavaju put do konanog cilja, a to je ostvarenje
profita. Glavna prednost sistema u odnosu na klasino klaenje je ta to on doputa pogreke, a
da pri tome ostavi mogunost da ipak ostvarite odreeni profit ili ovisno o vrsti sistema vratite
dio uloenog novca.

Sistemi se uglavnom dijele u dvije skupine:

sistemi negativne matematike progresije
sistemi pozitivne matematike progresije

Sistemi sa negativnom progresijom zahtijevaju od igraa podizanje uloga nakon ostvarenog

promaaja, dok oni sa pozitivnom progresijom zahtijevaju podizanje uloga nakon ostvarenog
pogotka. Da bi to sve bilo mnogo jasnije pozabavit emo se svakim sistemom posebno i objasniti
na kojem matematikom principu poiva.

Sistemi negativne matematike progresije

Martingale

Super Martingale

Fibonaccijev niz

D'Alembertov sistem

Laboucherov niz

Ovo je jedan od najstarijih i najpoznatijih sistema za klaenje. Sistem je osmiljen za igre na

sreu u kasinima, a pojavom sportskog klaenja poela je njegova upotreba i u kladionicama.
Zasniva se na jednostavnom matematikom principu koji u teoriji uistinu garantuje profit, ali
samo u teoriji. Problem kod ovog sistema je taj to je dobar samo za one igrae sa velikom
bankom, odnosno raspoloivim novcem za klaenje.

Princip je vrlo jednostavan:

Recimo da se kladite sa poetnim ulogom od 10, pri emu minimalna kvota ne bi trebala biti
manja od 2,10. Ukoliko va tip proe, ostvarujete profit od 11 i poinjete iz poetka. Ako se
desi da va tip nije proao, gubite uloeni novac, a prilikom nove uplate duplate ulog. Znai,
igrate sa ulogom od 20 na kvotu 2,10. Ako ste sada pogodili tip (20 x 2,10 = 42) kladionica
vam isplauje 42, a kada oduzmemo prve dvije uplate (10 i 20), ostvarili ste ukupni profit od
12 (42 10 20 =12).

Svi igrai koji se prvi put susretnu sa ovim sistemom smatraju kako jednostavno ne mogu
izgubiti. Meutim, problem nastaje kada upadnete u niz od nekoliko promaaja zaredom, a vai
ulozi se neprestano duplaju. Da bi ste to bolje razumjeli napravit emo mali tabelarni prikaz
mogueg razvoja situacije.

Eventualni
Dani Ulog Rezultat Dobitak Raun
dobitak
Ponedjeljak 10 21 promaaj 0 -10
Utorak 20 42 promaaj 0 -30
Srijeda 40 84 promaaj 0 -70
etvrtak 80 168 promaaj 0 -150
Petak 160 336 promaaj 0 -310
Subota 320 672 promaaj 0 -630
Nedjelja 640 1344 pogodak 1344 +74

U tabelarnom prikazu smo stvorili scenarij u kojem sedam dana stavljamo po jednu uplatu na
kvotu 2,10 sa poetnim ulogom od 10. U obzir smo uzeli najgori mogui razvoj dogaaja u
kojem est dana u nizu ne uspijevamo pogoditi tip, a pogodak u sedmom danu donosi nam
ukupni profit od 74.

Ono to je odmah uoljivo, a o emu smo govorili na samom poetku, jeste to da je neophodno
imati vei raspoloivi fond novca da bi se do kraja ciklusa, odnosno ostvarenja dobitka, mogao
finansirati ovaj sistem. Ako zbrojimo uplate tokom ovih sedam dana, dolazimo do cifre od 1270
koliko bi nam bilo potrebno da finansijski podnesemo trokove ovog razvoja dogaaja.

Mnogi od vas e rei kako je nemogue promaiti kvotu 2,10 est puta za redom, ali to je itekako
mogue. Ovaj sistem se uglavnom koristio za pogaanje nerijeenih rezultata, pri emu
odaberete neku ekipu i ekate da odigra nerijeeno duplirajui ulog. Svaka ekipa nekad odigra
nerijeeno, ali kad!? Sami izraunajte koliko novca bi trebali imati na raspolaganju, ako vaa
ekipa 10 kola zaredom ne odigra nerijeeno. Koliko novca je potrebno te da li je to mogue,
najbolje znaju oni igrai koji su ovaj sistem prozvali kao bankrot sistem.
Sistemi pozitivne matematike progresije
Paroli

Parlay

Obrnuti Laboucherov

Obrnuti Martingale

1-3-2-6

Oskarov sistem

Ovo je prvi od nekoliko sistema sa pozitivnom matematikom progresijom, odnosno

poveavanjem uloga nakon ostvarenog pogotka. Sistem se zasniva na obrnutom postupku od
Martingale sistema, s tim to mnogo bolje iskoritava pobjedniki niz kojeg u klaenju svakako
ima. Osim to bolje iskoritava pogoene serije, ovaj sistem ne zahtjeva prevelik raun, a sami
odreujete kraj ciklusa, odnosno koliki profit elite da ostvarite.

Dakle, ako kreete sa poetnim ulogom od 10, a sebi postavite za cilj da zaradite oko 150,
nakon svakog pogotka poveavate ulog, a nakon svakog promaaja nastavljate sa poetnim
ulogom.

I za ovaj sistem smo napravili mali tabelarni primjer.

Primjer se bazira na pretpostavci da ulog poveavate za 70% od svakog ostvarenog dobitka, a

30% svakog dobitka stavljamo na raun, dok visina kvote iznosi 2,00.

Dani Ulog Rezultat Dobitak 30% Raun

Ponedjeljak 10 pogodak 20 6 +6
Utorak 14 pogodak 28 8,4 +14,4
Srijeda 20 pogodak 40 12 +28,4
etvrtak 28 pogodak 56 16,8 +45,2
Petak 39 pogodak 78 23,4 +68,6
Subota 54,5 pogodak 109 32,7 +101,3
Nedjelja 76,3 pogodak 152,6 45,8 +146,1
Puni i skraeni sistemi
Svakom kladioniaru se nebrojeno puta desilo da njegov odabir tipova ima jednu ili dvije greke
zbog kojih nije ostvaren dobitak, pa ostane al za onim pogocima koji su otili u vjetar.
Sistemsko klaenje se upravo bavi tom problematikom i omoguuje igraima da i pored
odreenog broja pogreaka ostvare dobit ili u najgorem sluaju vrate uloeni novac.

Sva filozofija sistemskog klaenja zasnovana je matematici, odnosno kombinatorici. Zbog toga
su matematiari napravili tablicu sistema koja teoretski moe imati neogranien broj parova, ali u
praksi je to neizvodljivo. Sa tablicom sistema ste se vjerojatno susretali, pa emo na sljedeoj
slici prikazati njen uobiajeni izgled, a zatim objasniti njene elemente, i to kako se njome sluiti.

Na slici je prikazana tablica sistema do maksimalno 16 dogaaja, to je prikazano horizontalnim

nizom brojeva od (1-16). Vertikalni niz brojeva (1-16) predstavlja minimalni broj dogaaja koje
elimo pogoditi da bi u odreenom sistemu ostvarili dobitak. Brojevi u sredinjem dijelu tabele
predstavljaju broj kombinacija za svaki pojedini sistem.

Tako na primjer sistem 3/5 ima 10 moguih kombinacija, a sistem 7/13 ima 1.716 kombinacija.