Umjetna sladila

Umjetna sladila nemaju nikakvu kalorijsku vrijednost, iz njih se ne oslobaa

nikakva energija. esto Vam se ini da je umjetno sladilo slae od prirodnog,
to je istina jer umjetno sladilo je otprilike 200 puta slae od glukoze.
injenica je da svi jedemo previe eera i da time ugroavamo zdravlje.
eer glavni uzrok kvarenja zubi, a debljina koju moe uzrokovati poveava
rizik od sranih bolesti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, unih kamenaca,
problema s kraljenicom i artritisa. eer nije jedini uzrok, dakako, ali
prisutnost eera u hrani potie apetit. Smei eer, za koji se mnogi odluuju
jer misle da je zdraviji od bijelog, nije nita drugo do kristalni eer prevuen
melasinim sirupom. Kako bi smanjili kalorijski unos zamjenjujemo eere
umjetnim sladila kao vrlo solidna niskokalorijska zamjena. Ali nije svejedno za
to emo se odluiti!

SAHARIN

Saharin predstavlja organsku komponentu dobivenu sintezom iz nafte i 300

puta je slai od eera. Zabrinutost oko sigurnosti saharina pojavila se prije
trideset godina, kada su provedena istraivanja koja su utvrdila da iznimno
visoke doze saharina (ekvivalent stotina limenki sokova zaslaenih saharinom
unesenih dnevno tijekom cijelog ivota) poveavaju rizik od pojave karcinoma
mjehura u takora. Saharin je do sada
najjeftinije i najrairenije umjetno sladilo na svijetu koje najvie koriste
dijabetiari. Zadnji je zakljuak da saharin koriten u normalnim koliinama
nije tetan po zdravlje ljudi. Njegova dnevna koliina ograniena je na 50 mg
(organizacija poznata kao JECFA odredila je ADI Acceptable daily intake ili
preporuljiv dnevni unos za saharin 5 mg/kg tjelesne mase dnevno). On
prolazi kroz organizam nepromijenjen, odnosno, ne metabolizira se, ali izaziva
metabolike promjene koje dovode do emocionalnih, odnosno mentalnih
promjena. Belgijski su istraivai otkrili da je saharin jedno od umjetnih
sladila koje potie guterau da proizvodi inzulin, a takoer saharin smanjuje
osjet vitalnosti i od njega se osjeamo energetski slabije.

CIKLAMAT

Ciklamat je svega 30-ak puta slai od eera. Komercijalni uspjeh su postigli

tek kad su kombinirani sa saharinom u odnosu 1:10. Odobreni su u 50
zemalja svijeta, dok su u ostalim skinuti s liste sigurnih aditiva, zbog sumnje
da izaziva karcinom mokranog mjehura i druge karcinome.

ASPARTAM

Aspartam za razliku od sintetskih sladila ciklamata i saharina, rije je o

prirodnoj aminokiselinskoj vezi (fenilalanina i asparaginske kiseline) koja je
200 puta slaa od eera s kalorijskom vrijednou gotovo ravnom nuli.
Nakon unoenja u organizmu se razgrauje na prirodne spojeve fenilalanin i
asparaginsku kiselinu, koje nastaju i nakon razgradnje mesa, graha, graka,
boba i jaja. Razgradnjom ovog sladila kao nusprodukti nastaju i alkohol
metanol te po kancerogenim svojstvima poznat formaldehid. Iako je odobren
od amerikog Zavoda za Zatitu Zdravlja (US FDA) kao siguran dodatak za
hranu, aspartam je jedna od najopasnijih supstanci kojoj su ljudi ikada bili
izloeni.

Aspartam nalazimo u gotovo svim proizvodima s natpisom bez eera prije

svega u light osvjeavajuim piima pa i u vakaim gumama (fenilalanin),
dijetetskih napicima, light jogurtima i slino. Prema nekim istraivanjima,
osobe koje esto konzumiraju to umjetno sladilo zapaaju vrtoglavicu,
glavobolju, slabije pamenje, promjene raspoloenja te probleme sa snom.

SUKRALOZA

Sukraloza je umjetno sladilo koje je od eera slae 600 1 000 puta, a

dobiva se sloenim postupkom kloriranja eera. U mnogim zemljama EU nije
odobrena zbog pitanja sigurnosti. Naime, utvren je cijeli niz nuspojava:
smanjivanje titnjae, poveanje jetre i bubrega, atrofija limfnih vorova,
usporen rast, smanjenje crvenih krvnih stanica itd. Te nuspojave su utvrene
na pokusnim ivotinjama, ali se pretpostavlja da se sline pojave mogu javiti i
kod ljudi. Najvie se koristi u gumama za vakanje i u raznim proizvodima za
peenje.

STEVIJA

Stevija je prirodni zaslaiva iji glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C)je ine

i do 300 puta slaom od obinog eera. Stevija ima dokazano medicinsko
djelovanje: ne podie razinu glukoze u krvi i pojaava podnoljivost glukoze.
Stevija je prirodna, nekodljiva i nema kalorija to su svojstva s kojima se ne
moe pohvaliti nijedno drugo umjetno sladilo. Ne moe biti podloga za rast
bakterija i prema tome ne izaziva karijes u djece i spreava nastajanje
zubnog plaka. Ona je otporna na visoke temperature te je pogodna i za
pripravu kolaa.

Stevija sniava razinu eera u krvi, ne utjee na inzulin (vano za

dijabetiare!), sniava i visoki krvni pritisak, smanjuje osjeaj gladi,
poboljava probavu (vidi knjigu Douglasa Kinghorna Stevia: Genus Stevia,
Taylor&Francis, London, 2002) a, najnovija istraivanja pokazuju da
preparati stevije sudjeluju i u spreavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem.
2002, 74, 1309). U Hrvatskoj se proizvodi stevije ne mogu nai u ljekarnama,
ve jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Za sada su obiljeeni kao
dijetetski pripravci, to u prijevodu znai da se zakonski ne mogu koristiti
kao zaslaivai, ve kao suplementi dodatak prehrani. U dosadanjim
istraivanjima nije pokazala toksinost.

Postoje prirodna sladila kao med, javorov sirup, melasa, eer od trske ili repe
koji se koriste ve itav niz godina u prehrani i nemaju tetnih utjecaja na
organizam, ukoliko se ne pretjeruje s njima zbog kalorijske vrijednosti.