Professional Documents
Culture Documents
1
Zavod za tehniku mehaniku
2
Zavod za tehniku mehaniku
Analitiko rjeenje:
- Nauka o vrstoi II, Brni, Turkalj, str. 341 - 346:
32M
2,8
, y x
n =
z
d3
2,6
Mx Mx
max vr
2,2 k= =
k,t n n
2,0
D
1,8 =2
d
k 1,78
1 78
D/d
6
1,6 2 3
= 0,1
1,07 1,2
1,02 1,03
1,01
1,4
d
1,2
d max = 79,776MPa 3
1,0
0 0,02 0,06 0,1 0,14 0,18 0,22 0,26 0,3
Zavod za tehniku mehaniku
4
Zavod za tehniku mehaniku
1. Osnovne postavke
- Pokrenuti FEMAP dvostrukim klikom na odgovarajuu ikonu.
- U Open file treba odabrati New Model. Odabrati File | Save, dati ime datoteci pod
File name i odabrati Save. Time je datoteka pohranjena.
5
Zavod za tehniku mehaniku
6
Zavod za tehniku mehaniku
7
Zavod za tehniku mehaniku
8
Zavod za tehniku mehaniku
9
Zavod za tehniku mehaniku
10
Zavod za tehniku mehaniku
11
Zavod za tehniku mehaniku
12
Zavod za tehniku mehaniku
13
Zavod za tehniku mehaniku
5 Omreivanje
5. O i j geometrijskog
t ij k modela
d l
- Sada se moe napraviti mrea. Odabrati omreivanje sa Mesh | Geometry | Solid.
Odabrati tijelo te kliknuti OK.
- Pod stavkom Property odabrati ranije definiranu znaajku Solid i kliknuti OK.
-Iskljuivanjem opcije Midside Nodes kreiramo CTETRA elemente sa 4 vora.
-Pod
Pod Update Mesh Sizing provjeriti da li je ukljuena opcija Tet Meshing.
Meshing
14
Zavod za tehniku mehaniku
15
Zavod za tehniku mehaniku
6. Definiranje optereenja
-Prema slici, nosa je optereen okomitom silom (2000 N), koja je s nosaem povezana
krutim elementom, na udaljenosti od 2,5 cm. Potrebno je definirati kruti element te
uvestii vorno
optereenje.
j
-Kruti element (Rigid element) se definira pomou skupa neovisnih i ovisnih vorova.
-Kruti element se definira ppomou naredbe Model | Element. Pod Type
yp odabrati
Rigid.
16
Zavod za tehniku mehaniku
6. Definiranje optereenja
-Prema slici, neovisni vor krutog elementa je vor u kojem djeluje sila, dok su ovisni
vorovi svi vorovi koji se nalaze na eonoj povrini tanjeg dijela nosaa. Dakle, prije
k i j krutog
kreiranja k elementa
l potrebno
b jej posebno
b definirati
d fi i i neovisni
i i vor
u kojem
k j dj l j
djeluje
sila. To se vri pomou naredbe Model | Node, unoenjem koordinati vora (0,525; 0;
0).
-Sada
S d je
j mogue
definirati
d fi i ti kruti
k ti element,
l t postupkom
t k sa prethodnog
th d slajda.
l jd
-Pod Independent Node odabrati novokreirani vor, dok pod Dependent Nodes odabrati
sve vorove koji se nalaze na okomitoj povrini tanjeg dijela nosaa (Method -> On
S rface)
Surface).
17
Zavod za tehniku mehaniku
18
Zavod za tehniku mehaniku
19
Zavod za tehniku mehaniku
8. Proraun
- Sada je model potpun. Potrebno je definirati vrstu analize pomou Model | Analysis.
Odabrati statiku analizu te kliknuti na Next.
Next
- Kliknuti na Next dok se ne doe do obrasca NASTRAN Case Control. Ovdje u grupi
Output Requests odabrati opciju 3..Print and PostProcess da bi se dobiveni rezultati
ispisali u dvije datoteke tekstualnu i binarnu
binarnu. Zatim kliknuti na OK te Done.
Done Ovime
je definirana analiza te se moe pokrenuti proraun pod File | Analyze.
-Ovime je pokrenut proraun.
20
Zavod za tehniku mehaniku
9 A
9. Analiza
li rezultata
lt t
- Pogledati rezultate za normalna (X) i Von Mises naprezanja te ih usporediti sa
analitiki dobivenim rezultatima, prema Nauka o vrstoi II, Brni, Turkalj, str. 349.
max 32M
k= n =
n d3
21
Zavod za tehniku mehaniku
9 A
9. Analiza
li rezultata
lt t
- Pogledati rezultate za normalna (X) i Von Mises naprezanja te ih usporediti sa
analitiki dobivenim rezultatima, prema Nauka o vrstoi II, Brni, Turkalj, str. 349.
max 32M
k= n =
n d3
n = 44,818 MPa
k 1,78
22
Zavod za tehniku mehaniku
9. Analiza rezultata
max = 71310864 Pa Solid X Normal Stress
23
Zavod za tehniku mehaniku
9. Analiza rezultata
Solid Von Mises Stress = 70451544 Pa
24