You are on page 1of 24

Zavod za tehniku mehaniku

PRIMJER : KONCENTRACIJA NAPREZANJA


Zadatak:
U ovome primjeru treba analizirati krutost i vrstou zadanog tijela, nosaa, prikazanog
na slici. Materijal je elik, modula elastinosti E = 210 GPa i Poissonovog broja = 0,3.
Nosa je na lijevom kraju uklijeten, dok je na desnoj strani optereen silom F = 2000 N.
Numeriki dobivene rezultate (max) usporediti sa analitikim rezultatima.
rezultatima

1
Zavod za tehniku mehaniku

Preliminarna statika analiza

Treba se upoznati s problem u im veoj mjeri prije poetka izrade raunalnog


modela. U tu se svrhu mogu postaviti sljedea pitanja:
1.Gdje e se pojaviti najvei pomaci?
2.Gdje se mogu oekivati najvea naprezanja?
3.Da li su sprijeeni pomaci strukture kao kruto tijelo?

2
Zavod za tehniku mehaniku

Analitiko rjeenje:
- Nauka o vrstoi II, Brni, Turkalj, str. 341 - 346:
32M
2,8
, y x
n =
z
d3
2,6

D d Faktor koncentracije naprezanja


2,4

Mx Mx
max vr
2,2 k= =
k,t n n
2,0

D
1,8 =2
d
k 1,78
1 78
D/d


6
1,6 2 3

= 0,1
1,07 1,2
1,02 1,03
1,01

1,4
d
1,2

d max = 79,776MPa 3
1,0
0 0,02 0,06 0,1 0,14 0,18 0,22 0,26 0,3
Zavod za tehniku mehaniku

Redoslijed koraka pri analizi uklijetene ploe MKE

osnovne postavke modela


izrada geometrijskog modela strukture
unos materijalnih znaajki
unos znaajki konanih elemenata
omreivanje geometrijskog modela
unos optereenja
unos rubnih uvjeta
proraun

analiza rezultata

4
Zavod za tehniku mehaniku

1. Osnovne postavke
- Pokrenuti FEMAP dvostrukim klikom na odgovarajuu ikonu.
- U Open file treba odabrati New Model. Odabrati File | Save, dati ime datoteci pod
File name i odabrati Save. Time je datoteka pohranjena.

5
Zavod za tehniku mehaniku

2. Izrada geometrijskog modela strukture


- Geometrija strukture spada u kategoriju tijela. Ovaj se primjer moe pripremiti na
nain da se napravi povrina koja e se zatim rotirati oko odreene osi te na taj nain
formirati potrebno tijelo. U ovome e primjeru sve dimenzije biti pisane u metrima.
-Potrebna povrina (prema zadanim dimenzijama):

6
Zavod za tehniku mehaniku

2. Izrada geometrijskog modela strukture


-Prijelazni polumjer zakrivljenosti je mogue napraviti sa naredbom Modify | Fillet.
Odaberu se dvije j linije
j izmeu kojih j e se kreirati luk te se unese ppolumjer j
zakrivljenosti (0,5 cm).
-Naredbom Boundary Surface | From Curves pa Select All, kreiramo povrinu koju
emo kasnije
j rotirati da bi kreirali tijelo.
j
- Odabirom View | Autoscale | Visible (Ctrl+A) cijeli se crte centrira na ekranu.
-Za kreiranje tijela odabrati naredbu Geometry | Solid | Revolve. Zatim definirati os
rotacije (definirati vektor osi rotacije).
rotacije)
-U sljedeem prozoru odabrati New Solid, kut rotacije 360 te selektirati povrinu koja
rotira.

7
Zavod za tehniku mehaniku

2. Izrada geometrijskog modela strukture

8
Zavod za tehniku mehaniku

3. Definiranje materijalnih znaajki


- Odabrati upisivanje materijalnih znaajki sa Model | Material.

- Odabrati ime za materijal i upisati pod Title, primjerice: Celik.


-Redom upisati sljedee materijalne znaajke: Youngs Modulus, E (modul
elastinosti), 210e9 i Poissions Ratio, nu (Poissonov broj) 0,3.
-Nakon klika na OK pojavljuje se prazan obrazac za upis sljedeeg materijala. Tada
treba kliknuti na Cancel za prestanak upisa daljnjih materijala. Kao to se to moe
vidjeti iz vrijednosti za modul elastinosti, za silu e biti koritena mjerna jedinica
Newton.

9
Zavod za tehniku mehaniku

4. Definiranje znaajki konanih elemenata


- Tijelo u MSC/Nastranu se modelira pomou CTETRA ili CHEXA konanim
elementima.
elementima
- CTETRA konani elementi imaju etiri ili deset vorova po konanom elementu.
-CHEXA konani elementi imaju osam ili dvadeset vorova po konano elementu.
-Odabrati upisivanje znaajki sa Model | Property. Kliknuti na Elem/Property Type
za odabir vrste konanog elementa.
- U grupi Volume Elements odabrati Solid i pritisnuti OK.
OK

10
Zavod za tehniku mehaniku

5. Omreivanje geometrijskog modela


- Najvea naprezanja se mogu oekivati na prijelazu, sa manjeg na vei promjer). Stoga
je na tom mjestu potrebno napraviti gustu mreu, dok prema krajevima tijela nije
potrebna
b gusta mrea. Takok rasporeenu
mreu mogue je j pripremiti
i i i pomou
definiranja veliine mree na krivuljama, naredbom Mesh | Mesh Control | Size along
curves. Prvo se moe definirati veliina mree na tanjem dijelu nosaa pa se tako
odaberu dvije granine krivulje (crvena boja).

11
Zavod za tehniku mehaniku

5. Omreivanje geometrijskog modela


- U sljedeem prozoru potrebno je definirati broj elemenata po krivulji. Ovdje je
potrebno odabrati neravnomjernu raspodjelu elemenata po krivulji (Bias) odnosno
Geometric Bias, sa faktorom,
f k primjerice
i j i 80 i 25 elemenata
l po krivulji.
k i lji
-Takoer, budui da elimo vei broj elemenata na strani kod prijelaza, potrebno je
ukljuiti opciju Small Elements at End.

12
Zavod za tehniku mehaniku

5. Omreivanje geometrijskog modela


- Isto ponoviti za dvije krivulje koje definiraju rub dijela nosaa sa veim promjerom,
no ovdje odabrati opciju Small Elements at Start.
-Zatim je potrebno odabrati krivulje (krunice) koje definiraju sam prijelaz. Kod njih je
mogue ostaviti ravnomjerni raspored elemenata, uz broj elemenata po krivulji 40.

13
Zavod za tehniku mehaniku

5 Omreivanje
5. O i j geometrijskog
t ij k modela
d l
- Sada se moe napraviti mrea. Odabrati omreivanje sa Mesh | Geometry | Solid.
Odabrati tijelo te kliknuti OK.
- Pod stavkom Property odabrati ranije definiranu znaajku Solid i kliknuti OK.
-Iskljuivanjem opcije Midside Nodes kreiramo CTETRA elemente sa 4 vora.
-Pod
Pod Update Mesh Sizing provjeriti da li je ukljuena opcija Tet Meshing.
Meshing

14
Zavod za tehniku mehaniku

5. Omreivanje geometrijskog modela


-Pritiskom na CTRL+Q i zatim na Geometry Off iskljuiti prikaz geometrije
povrine. Pritisnuti Done.
- Ne treba vriti provjeru dvostrukih vorova jer se isti ne pojavljuju kod omreivanja
jednog geometrijskog entiteta.

15
Zavod za tehniku mehaniku

6. Definiranje optereenja
-Prema slici, nosa je optereen okomitom silom (2000 N), koja je s nosaem povezana
krutim elementom, na udaljenosti od 2,5 cm. Potrebno je definirati kruti element te
uvestii vorno
optereenje.
j
-Kruti element (Rigid element) se definira pomou skupa neovisnih i ovisnih vorova.
-Kruti element se definira ppomou naredbe Model | Element. Pod Type
yp odabrati
Rigid.

16
Zavod za tehniku mehaniku

6. Definiranje optereenja
-Prema slici, neovisni vor krutog elementa je vor u kojem djeluje sila, dok su ovisni
vorovi svi vorovi koji se nalaze na eonoj povrini tanjeg dijela nosaa. Dakle, prije
k i j krutog
kreiranja k elementa
l potrebno
b jej posebno
b definirati
d fi i i neovisni
i i vor
u kojem
k j dj l j
djeluje
sila. To se vri pomou naredbe Model | Node, unoenjem koordinati vora (0,525; 0;
0).
-Sada
S d je
j mogue
definirati
d fi i ti kruti
k ti element,
l t postupkom
t k sa prethodnog
th d slajda.
l jd
-Pod Independent Node odabrati novokreirani vor, dok pod Dependent Nodes odabrati
sve vorove koji se nalaze na okomitoj povrini tanjeg dijela nosaa (Method -> On
S rface)
Surface).

-Sada se moe definirati


optereenje,
t j tj. tj sila
il na
kraju krutog elementa
(Model | Load | Nodal;
Fy = 2000 N).)

17
Zavod za tehniku mehaniku

7. Definiranje rubnih uvjeta


- Odabrati Model | Constraint | Nodal i odabrati vorove na okomitoj povrini debljeg
dijela nosaa (Method | On Surface). Obzirom da su u tim vorovima sprijeeni svi
stupnjevi slobode, moe se kliknuti na Fixed u sljedeem obrascu. OK i potom Cancel
za prestanak upisa rubnih uvjeta.

18
Zavod za tehniku mehaniku

7. Definiranje rubnih uvjeta


Diskretizirani model s rubnim uvjetima.

19
Zavod za tehniku mehaniku

8. Proraun
- Sada je model potpun. Potrebno je definirati vrstu analize pomou Model | Analysis.
Odabrati statiku analizu te kliknuti na Next.
Next
- Kliknuti na Next dok se ne doe do obrasca NASTRAN Case Control. Ovdje u grupi
Output Requests odabrati opciju 3..Print and PostProcess da bi se dobiveni rezultati
ispisali u dvije datoteke tekstualnu i binarnu
binarnu. Zatim kliknuti na OK te Done.
Done Ovime
je definirana analiza te se moe pokrenuti proraun pod File | Analyze.
-Ovime je pokrenut proraun.

20
Zavod za tehniku mehaniku

9 A
9. Analiza
li rezultata
lt t
- Pogledati rezultate za normalna (X) i Von Mises naprezanja te ih usporediti sa
analitiki dobivenim rezultatima, prema Nauka o vrstoi II, Brni, Turkalj, str. 349.

max 32M
k= n =
n d3

21
Zavod za tehniku mehaniku

9 A
9. Analiza
li rezultata
lt t
- Pogledati rezultate za normalna (X) i Von Mises naprezanja te ih usporediti sa
analitiki dobivenim rezultatima, prema Nauka o vrstoi II, Brni, Turkalj, str. 349.

max 32M
k= n =
n d3

n = 44,818 MPa

k 1,78

max = k n = 79,7 MPa

22
Zavod za tehniku mehaniku

9. Analiza rezultata
max = 71310864 Pa Solid X Normal Stress

23
Zavod za tehniku mehaniku

9. Analiza rezultata
Solid Von Mises Stress = 70451544 Pa

24

You might also like