Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc.

Marko anaija

PRIMJER 4. GREDNI NOSA

Zadatak
U ovome primjeru treba analizirati vrstou grednog nosaa oslonjenog na jedan
nepomini i jedan pomini oslonac. Gredni je nosa izraen od pravokutnog poprenog
presjeka dimenzija h = 10 cm i b = 3 cm. Na sredini raspona grede djeluje koncentrirana
sila intenziteta F = 3 kN. Materijal grede jest elik s znaajkama E = 210 GPa i = 0,3.

3 kN

10 cm
1m
3 cm

1
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

Preliminarna statika analiza

Prije izrade razmotriti sljedea pitanja:

1.Koji smjerovi i intenziteti reakcija se mogu pretpostaviti?

2.U kojem dijelu grede e naprezanja biti vlana a u kojem tlana?
3.Postoji li mjesto ili mjesta na gredi gdje e normalna naprezanja biti nula?

2
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

Redoslijed koraka pri analizi grednog nosaa MKE

osnovne postavke modela

izrada geometrijskog modela strukture
unos materijalnih znaajki
unos znaajki konanih elemenata
omreavanje geometrijskog modela
unos optereenja
unos rubnih uvjeta
proraun
analiza rezultata

3
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

1. Osnovne postavke
- Pokrenuti MSC.Nastran for Windows dvostrukim klikom na odgovarajuu ikonu.
- U Open file treba odabrati New Model. Odabrati File | Save, dati ime datoteci pod
File name i odabrati Save. Time je datoteka imenovana i pohranjena.
- Odabirom View | Options ili pritiskom na F6 odabrati odabir opcija. Odabrati Tools
and View Style u Category grupi. Zatim u grupi Options odabrati Workplane and
Rulers te iskljuiti kvaicu pod Draw Entity i putom odabrati OK za potvrdu
unesenog i izlaz iz ovog prozora. Ovime je uklonjena pomona mrea na ekranu koja
nije potrebna za ovaj primjer.

4
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

2. Izrada geometrijskog modela strukture

- Geometrija strukture crta se kao i u ranijim primjerima. U ovome primjeru biti e
dovoljno nacrtati samo jednu liniju. Odabrati crtanje linija sa Geometry | Curve -
Line | Coordinates. Kao poetak linije ukucati koordinate (X=0, Y=0, Z=0) te odabrati
OK. Za kraj linije upisati koordinate (X=1, Y=0, Z=0) i kliknuti na OK te na Cancel
za prekid daljnjeg upisa linija. Vidljivo je da smo za dimenziju duljine odabrali metre.
- Pritisnuti CTRL+A za prikaz cijele geometrije na ekranu.

5
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

3. Definiranje materijalnih znaajki

- Odabrati upisivanje materijalnih znaajki sa Model | Material.
- Odabrati ime za materijal i upisati pod Title, primjerice: Celik
- Redom upisati sljedee materijalne znaajke: Youngs Modulus, E (modul
elastinosti), 210e9 i Poissions Ratio, nu (Poissonov broj) 0,3. Kliknuti na OK i jo
jednom na Cancel za izlazak iz trenutnog obrasca. Ostale podatke ne treba upisivati.
Kao i u ranijim primjerima, za silu e biti koritena mjerna jedinica Newton.

6
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

4. Definiranje znaajki konanih elemenata

- Ovim se primjerom obrauje ravno savijanje silama. Takav tip optereenja ne moe
biti modeliran tapnim elementima. Moraju se koristiti gredni elementi. MSC/Nastran
ima na raspolaganju dva tipa grednih elemenata CBAR i CBEAM. Ukratko, CBAR
slui za jednostavnija modeliranja greda, dok CBEAM ima ire mogunosti (primjerice
grede promjenjivog poprenog presjeka itd.). Oba tipa grednih elemenata mogu
preuzeti aksijalno optereenje te savijanje i uvijanje.
- Gredni konani elementi imaju dva vora po konanom elementu sa est stupnjeva
slobode u svakom voru - tri translacijska pomaka (sile) i tri rotacije (momenti).
- Gredni konani elementi daju za rezultat samo normalna naprezanja. Posmina se
naprezanja ne raunaju te ih korisnik mora sam uzeti u obzir.
- Ovi konani elementi su jedni od najsloeniji za uporabu zbog mnogobrojnih
parametara koje treba postaviti za svaki konani element (npr. orijentacija poprenog
presjeka i sl.).
- U ovome primjeru koristiti emo CBAR elemente.

7
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

4. Definiranje znaajki konanih elemenata

- Odabrati upisivanje znaajki sa Model | Property. Kliknuti na Elem/Property Type
za odabir vrste konanog elementa.
- U grupi Line Elements odabrati Bar i pritisnuti OK. Zatim kliknuti na Shape.
Pojavljuje se obrazac gdje u listi Shape treba izabrati Rectangular bar te pod H
upisati 0,1 i pod Width 0,03. Zatim za prikaz poprenog presjeka kliknuti na Draw
Section. Treba zapamtiti poloaj koordinatnih osi y i z radi kasnijeg definiranja
orijentacije poprenog presjeka. Kliknuti na OK.

8
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

4. Definiranje znaajki konanih elemenata

- Sada je obrazac sa znaajkama poprenog presjeka ispunjen vrijednostima koje
raunalo izrauna iz zadane geometrije poprenog presjeka. Obrazac je jo potrebno
dopuniti odabirom materijala pod Material Celik i upisivanjem naziva znaajke
konanog elementa pod Title - Greda. Potom kliknuti na OK i jo jednom na Cancel
za prekid unosa daljnjih znaajki.

9
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

5. Omreivanje geometrijskog modela

- Prvo je potrebno odrediti broj konanih elemenata po krivulji. Pri ovome treba imati
na umu da na pozicijama gdje djeluje optereenje ili postoji oslonac treba postojati i
vor. Kako linearni gredni elementi u MSC/Nastranu imaju po dva vora, ovo znai da
trebamo imati najmanje dva konana elementa. Broj konanih elemenata definira se sa
Mesh | Mesh Control | Size Along Curve. Odabrati nacrtanu krivulju i kliknuti OK.
- Na obrascu koji se potom pojaviti definira se broj konanih elemenata po odabranoj
krivulji. Pod Number of Elements valja upisati traeni broj elemenata, dakle 2.
Kliknuti OK te potom Cancel poto vie nema krivulja.

10
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

5. Omreivanje geometrijskog modela

- Sada se moe pristupiti samom omreivanju modela. Odabrati Mesh | Mesh
Geometry | Curve. Odabrati nacrtanu krivulju i kliknuti OK. Potom pod listom
Property odabrati ranije upisanu znaajku Greda te kliknuti na OK.
- Sljedei je korak definiranje orijentacije poprenog presjeka. Radi pojanjavanja ove
operacije potrebno je razmotriti gredni konani element na donjim slikama.

v xelem
Ravnina 1
yelem GB Kraj B

Ravnina 2
Kraj A GA
zelem
- Orijentacija se definira odreivanje lokalne koordinatne osi konanog elementa yelem.
Ona je jednoznano definirana unosom vektora v koji lei u ravnini 1, u kojoj lei i os
yelem. 11
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

5. Omreivanje geometrijskog modela

- Os v se moe i podudarati s osi yelem. Vektor se unaa pomou dvije toke poetne i
krajnje toke vektora. U ovom se sluaju os yelem podudara s globalnom osi z. Stoga
toke koje definiraju vektor v mogu biti (X=0, Y=0, Z=0) i (X=0, Y=0, Z=1).

- Orijentaciju poprenog presjeka dobro je provjeriti. To se moe uiniti primjerice

pritiskom na F6 te zatim u grupi Lables, Entities and Color odabrati Element
Orientation/Shape i pod Element Shape odabrati opciju 3..Show Cross Section i
kliknuti na OK.
- Popreni se presjek najbolje vidi ako se trenutni kut gledanja na gredu promijeni.
Odabirom View | Rotate (kratica F8 ili CTRL+R) i primjerice Isometric mijenja se kut
gledanja.

12
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

5. Omreivanje geometrijskog modela

- Kako se ovdje mrea definirala samo na jednom geometrijskom entitetu, nee biti
dvostrukih vorova, te proces objedinjavanja nije potreban.

13
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

6. Definiranje optereenja
- Optereenje e biti modelirano kao koncentrirana sila koja djeluje u srednjem voru
grede.
- Prije definiranja optereenja biti e ispisane oznake vorova i elemenata. Stoga treba
pritisnuti F6 te uz Element i Node pod Label Mode ukljuiti opciju 1..ID.
- Sada se pomou Model | Load | Set definira novi skup optereenja, primjerice imena
Sila. Zatim se odabere Model | Load | Nodal i izabere srednji vor u kojem e se
unijeti optereenje. Nakon klika na OK, pod Force FY upie se vrijednost
koncentrirane sile od 3000. Pritisnuti OK i potom Cancel za zavretak unosa
optereenja.

14
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

6. Definiranje optereenja
Model s optereenjem.

15
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

7. Definiranje rubnih uvjeta

- Najprije je potrebno definirati skup rubnih uvjeta. Ovo se vri putem Model |
Constraint | Set. Pod Title upisati naziv skupa rubnih uvjeta, primjerice Oslonci i
kliknuti OK.
- Zatim odabrati Model | Constraint | Nodal i odabrati lijevi vor (vor 1) i kliknuti
OK. Obzirom da je u tom voru nepomini oslonac, potrebno je u obrascu ukljuiti
opcije TX, TY i TZ te na taj nain sprijeiti translacije. Obzirom da je rije o ravnom
savijanju, zbog izbjegavanja problema s singularnou matrice krutosti potrebno je
ukljuiti i opcije RX i RY. Potom kliknuti na OK. Zatim odabrati desni vor (vor 3) i
tamo takoer ukljuiti opcije TY, TZ, RX i RY.

16
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

7. Definiranje rubnih uvjeta

Diskretizirani model s optereenjem i rubnim uvjetima.

17
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

8. Proraun
- Sada je model potpun. Potrebno je pokrenuti proraun pomou Model| Analysis |
New. Odabrati Analysis type 1..Static, kliknuti OK te zatim Analyze.

18
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Grafiki pregled rezultata: u MSC/Nastranu odabrati View | Select (kratica F5).
- Prvo e izvriti pregled deformiranog oblika konstrukcije. Ovo se vri tako da se u
grupi Deformed Style odabere Deform i potom klikne na Deformed and Contour
Data. Odabere se 1..Total Translation. Pritiscima na OK vrati se na radni ekran.
Pritiskom na F6 i odabirom Labels, Entitites and Color | Element
Orientation/Shape ukljuiti opciju 0..Line/Plane only. Na taj je nain greda opet
prikazana kao linija. Pritiskom na CTRL+R i izborom XY Top ukljuiti pogled u
ravninu crtanja.
- Na dnu ekrana moe se uoiti maksimalna vrijednost progiba: 0.000123 m.
- Teorijska vrijednost dobiva se iz izraza: v = (F L3)/(48 E Iz) = 0.000119 m

19
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
Deformirani oblik grede. Uoiti linearnu promjenu progiba samo vizualni prikaz.

20
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Treba pregledati i dijagram slobodnog tijela. Ovo e biti izvreno na nedeformiranom
obliku. Stoga pritiskom na F5 pozivamo izbor rezultata. U grupi Deformed Style
odabere se opcija None Model Only. U grupi Contour izabere se takoer None
Model Only. Sada pod Deformed and Contour Data odaberemo Freebody Display i
ukljuimo Show Freebody Display. Pritscima na OK vratimo se na radni ekran.

21
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Crtanje momentog dijagrama. Pritiskom na F5 pozivamo izbor rezultata. U grupi
Contour izabere se Beam Diagram. Sada pod Deformed and Contour Data
odaberemo Contour i tamo postavimo 3001..Bar EndA Plane2 Moment. Pritscima na
OK vratimo se na radni ekran.
- Dijagram trenutno nije vidljiv jer je crtan u drugoj ravnini. Da bi ga se moglo vidjeti
treba pritisnuti CTRL+R i izabrati primjerice Isometric prikaz.

22
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Crtanje dijagrama poprenih sila. Pritiskom na F5 pozivamo izbor rezultata. U grupi
Contour izabere se Beam Diagram. Sada pod Deformed and Contour Data
odaberemo Contour i tamo postavimo 3005..Bar EndA Pl2 Shear Force. Pritscima na
OK vratimo se na radni ekran.

23
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Crtanje dijagrama maksimalnih normalnih naprezanja (savijanje + aksijalno). Pritiskom
na F5 pozivamo izbor rezultata. U grupi Contour izabere se Beam Diagram. Sada pod
Deformed and Contour Data odaberemo Contour i tamo postavimo 3109..Bar EndA
Max Comb Stress. Pritscima na OK vratimo se na radni ekran.

24
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Crtanje dijagrama minimalnih normalnih naprezanja (savijanje + aksijalno). Pritiskom
na F5 pozivamo izbor rezultata. U grupi Contour izabere se Beam Diagram. Sada pod
Deformed and Contour Data odaberemo Contour i tamo postavimo 3110..Bar EndA
Min Comb Stress. Pritscima na OK vratimo se na radni ekran.

25
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Napomena: ovime su pregledana naprezanja na A kraju grede. Dobro je provjeriti i
naprezanje na kraju B grede.

26
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

10. Jo neka pitanja za kraj

- Da li bi se tonost rezultata poveala ukoliko bi se koristilo vie konanih elemenata po
krivulji?
- Ukoliko popreni presjek vie nije kvadrat nego krug iste povrine, koje bi se promjene
morale provesti u modelu?

27
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

PRIMJER 5. OKVIRNI NOSA

Zadatak
U ovome primjeru treba analizirati krutost i vrstou okvirnog nosaa na slici. Gredni je
nosa izraen od T-profila poprenog presjeka prikazanog na slici. Materijal grede jest
elik s znaajkama E = 210 GPa i = 0,3. U tokama B i C nalaze se zglobovi
(Gerberovi zglobovi). 2m 2m 2m

1 kN
q = 0,5 kN/m D
B
4 cm
C

2 kN
t = 1 cm 4m
10 cm

A
28
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

Preliminarna statika analiza

Prije izrade razmotriti sljedea pitanja:

1.Koji smjerovi i intenziteti reakcija se mogu pretpostaviti?

2.U kojem dijelu okvira e naprezanja biti vlana a u kojem tlana?
3.Postoji li mjesto ili mjesta na nosau gdje e normalna naprezanja biti nula?

29
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

Redoslijed koraka pri analizi okvirnog nosaa MKE

osnovne postavke modela

izrada geometrijskog modela strukture
unos materijalnih znaajki
unos znaajki konanih elemenata
omreavanje geometrijskog modela
unos optereenja
unos rubnih uvjeta
definiranje Gerberovih zglobova
proraun
analiza rezultata

30
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

1. Osnovne postavke
- Pokrenuti MSC.Nastran for Windows dvostrukim klikom na odgovarajuu ikonu.
- U Open file treba odabrati New Model. Odabrati File | Save, dati ime datoteci pod
File name i odabrati Save. Time je datoteka imenovana i pohranjena.
- Odabirom View | Options ili pritiskom na F6 odabrati odabir opcija. Odabrati Tools
and View Style u Category grupi. Zatim u grupi Options odabrati Workplane and
Rulers te iskljuiti kvaicu pod Draw Entity i putom odabrati OK za potvrdu
unesenog i izlaz iz ovog prozora.

31
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

2. Izrada geometrijskog modela strukture

- Geometrija strukture crta se kao i u ranijim primjerima. Odabrati crtanje neprekinutih
linija sa Geometry | Curve - Line | Continuous. Kao poetak linije ukucati koordinate
(X=0, Y=0, Z=0) te odabrati OK. Redom upisivati toke (X=0, Y=4, Z=0); (X=6, Y=4,
Z=0) i kliknuti na OK te na Cancel za prekid daljnjeg upisa linija. Na pitanje OK to
Close Continuous Lines odgovoriti s No. Vidljivo je da smo za dimenziju duljine
odabrali metre.
- Pritisnuti CTRL+A za prikaz cijele geometrije na ekranu.

32
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

3. Definiranje materijalnih znaajki

- Odabrati upisivanje materijalnih znaajki sa Model | Material.
- Odabrati ime za materijal i upisati pod Title, primjerice: Celik
- Redom upisati sljedee materijalne znaajke: Youngs Modulus, E (modul
elastinosti), 210e9 i Poissions Ratio, nu (Poissonov broj) 0,3. Kliknuti na OK i jo
jednom na Cancel za izlazak iz trenutnog obrasca. Ostale podatke ne treba upisivati.
Kao i u ranijim primjerima, za silu e biti koritena mjerna jedinica Newton.

33
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

4. Definiranje znaajki konanih elemenata

- Za modeliranje okvirnog nosaa koristiti e se konani elementi tipa CBEAM. Kod
poprenih presjeka kod kojih se ne podudaraju centar smicanja i neutralna os ovaj
konani element ima prednost nad CBAR elementom.
- Gredni konani element CBEAM ima dva vora po konanom elementu sa est
stupnjeva slobode u svakom voru - tri translacijska pomaka (sile) i tri rotacije
(momenti).

34
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

4. Definiranje znaajki konanih elemenata

- Odabrati upisivanje znaajki sa Model | Property. Kliknuti na Elem/Property Type
za odabir vrste konanog elementa.
- U grupi Line Elements odabrati Beam i pritisnuti OK. Zatim kliknuti na Shape.
Pojavljuje se obrazac gdje u listi Shape treba izabrati T Section te pod H upisati 0,1,
Width, Top 0,04, Thick, Top 0,01 i Thickness 0,01. Zatim za prikaz poprenog
presjeka kliknuti na Draw Section. Treba zapamtiti poloaj koordinatnih osi y i z radi
kasnijeg definiranja orijentacije poprenog presjeka. Kliknuti na OK.

35
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

4. Definiranje znaajki konanih elemenata

- Sada je obrazac sa znaajkama poprenog presjeka ispunjen vrijednostima koje
raunalo izrauna iz zadane geometrije poprenog presjeka. Obrazac je jo potrebno
dopuniti odabirom materijala pod Material Celik i upisivanjem naziva znaajke
konanog elementa pod Title. Potom kliknuti na OK i jo jednom na Cancel za prekid
unosa daljnjih znaajki.

36
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

5. Omreivanje geometrijskog modela

- Prvo je potrebno odrediti broj konanih elemenata po krivuljama. Poradi lakeg
definiranja prvo e biti ukljuena numeracija geometrije. Ovo se moe uiniti pritiskom
na CTRL+Q (View Quick Options) i odabirom Labels On.
- Na pozicijama gdje djeluje koncentrirano optereenje, postoji zglob ili oslonac treba
biti vor. Broj konanih elemenata definira se sa Mesh | Mesh Control | Size Along
Curve. Odabrati krivulju 1 (vertikalna linija) i kliknuti OK. Za ovu su krivulju
dovoljna 2 konana elementa, pa pod Number of Elements valja upisati 2. U nastavku
odabrati krivulju 2. Analizom zadatka vidljivo je da na ovoj krivulji treba biti
minimalno 3 konana elementa. No, zbog boljeg opisivanja utjecaja kontinuiranog
optereenja dobro je koristiti neto guu mreu, primjerice 9 konanih elemenata.
- Kliknuti OK te potom Cancel poto vie nema krivulja.

37
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

5. Omreivanje geometrijskog modela

- Sada se moe pristupiti samom omreivanju modela. Odabrati Mesh | Mesh
Geometry | Curve. Odabrati nacrtane krivulje i kliknuti OK. Potom pod listom
Property odabrati ranije upisanu znaajku Greda te kliknuti na OK.
- Sljedei je korak definiranje orijentacije poprenog presjeka. Radi pojanjavanja ove
operacije potrebno je razmotriti gredni konani element na donjim slikama.

v xelem
Ravnina 1
yelem GB Kraj B

Ravnina 2
Kraj A GA
zelem

38
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

5. Omreivanje geometrijskog modela

- Os v se moe i podudarati s osi yelem. Vektor se unaa pomou dvije toke poetne i
krajnje toke vektora. U ovom se sluaju os yelem podudara s negativnim smjerom
globalnom osi z. Stoga toke koje definiraju vektor v mogu biti (X=0, Y=0, Z=0) i
(X=0, Y=0, Z= -1).
- Orijentaciju poprenog presjeka dobro je provjeriti. To se moe uiniti primjerice
pritiskom na F6 te zatim u grupi Lables, Entities and Color odabrati Element
Orientation/Shape i pod Element Shape odabrati opciju 3..Show Cross Section i
kliknuti na OK.
- Popreni se presjek najbolje vidi ako se trenutni kut gledanja na gredu promijeni.
Odabirom View | Rotate (kratica F8 ili CTRL+R) i primjerice Isometric mijenja se
kut gledanja. Po potrebi se moe poveati i detalj strukture klikom na ikonu Zoom.

39
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

5. Omreivanje geometrijskog modela

Detalj konstrukcije:

Nakon ovoga, moe se opet prikazati cijelu konstrukciju pritiskom na CTRL+A.

I na ovoj konstrukciji potrebno je provesti objedinjavanje vorova koji se nalaze na
istoj fizikalnoj lokaciji. Objedinjavanje se vorova vri putem Tools | Check |
Coincident Nodes. U obrascu koji se pojavi odaberu se svi vorovi, najbolje klikom na
Select All. Potom odabrati OK za zavretak odabira. U sljedeem obrascu ukljuiti
opciju Merge Coincident Entities i kliknuti na OK.
40
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

6. Definiranje optereenja
-Prije definiranja optereenja biti e ispisane oznake vorova i elemenata. Prvo se sa
CTRL+Q uklone sve oznake Labels Off. Zatim treba pritisnuti F6 te uz Element i
Node pod Label Mode ukljuiti opciju 1..ID. da bi oznake ispisivale samo uz vorove
i elemente. Izabrati ravninu crtanja sa CTRL+R i zatim XY Top.
- Sada se pomou Model | Load | Set definira novi skup optereenja, primjerice imena
Sila.
- Koncentrirane sile: odabere se Model | Load | Nodal i izabere vor 2 u kojem e se
unijeti prva sila. Nakon klika na OK, pod Force FX upie se vrijednost koncentrirane
sile od 2000. Pritisnuti OK. Zatim izabrati vor 7 i pod Force FY upie se vrijednost
koncentrirane sile od 1000. Kliknuti na OK i potom Cancel za zavretak unosa
koncentriranog optereenja.
- Kontinuirane sile: odabere se Model | Load | Elemental i izabere se elemente od 3 do
11. Nakon klika na OK, pod Distributed Load upie se vrijednost kontinuirane sile na
kraju A (Load End A) i na kraju B (Load End B) na oba kraja -500. Na sljedee
pitanje Distributed Load Direction odgovoriti s Global Y. Nakon OK kliknuti na
Cancel za prekid unosa optereenja.
41
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

6. Definiranje optereenja
Model s optereenjem.

42
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

7. Definiranje rubnih uvjeta

- Najprije je potrebno definirati skup rubnih uvjeta. Ovo se vri putem Model |
Constraint | Set. Pod Title upisati naziv skupa rubnih uvjeta, primjerice Oslonci i
kliknuti OK.
- Zatim odabrati Model | Constraint | Nodal i odabrati vor 1 i kliknuti OK. Obzirom
da je u tom voru nepomini oslonac, potrebno je u obrascu ukljuiti opcije TX, TY i
TZ te na taj nain sprijeiti translacije. Potom kliknuti na OK. Zatim odabrati vor 13 i
kliknuti na Fixed. Time su ukljuene sve opcije TX, TY, TZ, RX, RY i RZ. Kliknuti
na OK i na Cancel za prekid unosa.

43
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

7. Definiranje rubnih uvjeta

Diskretizirani model s optereenjem i rubnim uvjetima.

44
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

8. Definiranje Gerberovih zglobova

- Obzirom da se u vorovima 4 i 10 nalaze Gerberovi zglobovi potrebno je iste
definirati.
- Ovo se moe uiniti odabirom Modify | Update Elements | Releases. Odabrati
element 3 i na sljedeem obrascu ukljuiti End A RY. Ovo oznaava da se u tom
voru ne moe prenijeti rotacija oko osi z. Isto ponoviti za element broj 9.

- U gornjem obrascu svi stupnjevi slobode definirani su lokalnom koordinatnom

sustavu.
- Provjera unesenog se moe izvriti pritiskom na F6, te pod Labels, Entities and
Colors Elements Offsets/Releases izabrati pod Release Labels 1..Degree of
Freedom. Na odgovarajuim se mjestima pojavljuje broj 5.

45
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

8. Definiranje Gerberovih zglobova

Gotovi model.

46
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Proraun
- Sada je model potpun. Potrebno je pokrenuti proraun pomou Model| Analysis |
New. Odabrati Analysis type 1..Static, kliknuti OK te zatim Analyze.

47
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Prije grafike analize rezultata pregledati e se tekstualnu datoteku s rezultatima
*.f06. Ista se moe uitati u neki tekstualni editor, npr. Notepad.
- Prvo provjeriti vrijednost varijable epsilon:

Apsolutna vrijednost epsilona manja je od granine 10-3 to upuuje na dobru

kondicioniranost linearnog sustava jednadbi.

48
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Zatim je potrebno provjeriti ravnoteu sustava. OLOAD resultant daje rezultantu
vanjskog aktivnog optereenja:

- SPCFORCE resultant daje rezultantu reakcija:

- Vidljivo je da je zbroj aktivnog optereenja i reakcija jednak nuli pa je sustav u

ravnotei.

49
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Grafiki pregled rezultata: u MSC/Nastranu odabrati View | Select (kratica F5).
- Prvo e izvriti pregled deformiranog oblika konstrukcije. Ovo se vri tako da se u
grupi Deformed Style odabere Deform i potom klikne na Deformed and Contour
Data. Odabere se 1..Total Translation. Pritiscima na OK vrati se na radni ekran.
Pritiskom na F6 i odabirom Labels, Entitites and Color | Element
Orientation/Shape ukljuiti opciju 0..Line/Plane only. Na taj je nain greda opet
prikazana kao linija. Pritiskom na CTRL+R i izborom XY Top ukljuiti pogled u
ravninu crtanja.
- Na dnu ekrana moe se uoiti maksimalna vrijednost progiba: 0.0219 m.

50
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
Deformirani oblik grede.

51
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Radi usporedbe rezultata na razliitim dijagramima, biti e ukljueno nekoliko novih
prozora.
- Odabrati View | New. Zatim unijeti naziv novog pogleda pod Title, npr. Dijagrami.
Odabrati opciju Copy i izgled (Create Layout) pod brojem 4.

52
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Sada se moe pristupiti crtanju dijagrama. Treba se postaviti u prozor ZX Front View,
Odabrati View | Window i pod Title upisati D(Mf) i zatim kliknuti na OK. Pritisnuti F5.
Pod Deformed style odabrati opciju None Model Only, a pod Contour izabrati Beam
Diagram. Nakon odabira Deformed and Contour Data pod Contour izabrati
3015..Beam EndA Plane2 Moment. Pritiscima na OK vratiti se na radni ekran.
Pritisnuti CTRL+R i izabrati izometrijski prikaz (Isometric).
- Ponoviti isti postupak samo sada sa izborom 3019..Beam EndA Pl2 Shear Force
odnosno 3022..Beam EndA Axial Force. Za nazive prozora unijeti D(Q) odnosno D(N).
- Kao to je to poznato iz Mehanike, u Gerberovima zglobovima moment savijanja mora
biti nula to se jasno vidi na dijagramu momenata savijanja D(Mf).
- Takoer je poznato da na mjestu gdje je poprena sila nula ili mijenja predznak moment
savijanja mora imati ekstremnu vrijednost. I ova je veza uoljiva usporedbom dijagrama
momenata savijanja D(Mf) i dijagrama poprenih sila D(Q).

53
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
Dijagrami D(Mf), D(Q) i D(N).

54
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
- Pregled naprezanja moe se izvriti na preostalom prozoru. Pritisnuti F5. Pod
Deformed style odabrati opciju None Model Only, a pod Contour izabrati Beam
Diagram. Nakon odabira Deformed and Contour Data pod Contour izabrati.
3164..Beam EndA Max Comb Stress. Pritiscima na OK vratiti se na radni ekran.
Pritisnuti CTRL+R i izabrati izometrijski prikaz (Isometric).
- Redom pregledati i
3165..Beam EndA Min Comb Stress
3166..Beam EndB Max Comb Stress
3167..Beam EndB Min Comb Stress
- Vidljivo je da ekstremna vrijednost naprezanja -185 MPa i nalazi se u ukljetenju.

55
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

9. Analiza rezultata
Dijagram minimalnih normalnih naprezanja na A kraju grede.

56
Zavod za tehniku mehaniku Prof. dr. sc. Marko anaija

10. Jo neka pitanja za kraj

- Da li bi se tonost rezultata poveala ukoliko bi se koristilo vie konanih elemenata po
krivuljama?

57