Filmski rodovi

Rod kao obuhvatna i opa kategorija filmskih vrsta koje sjedinjuje principom
slinosti pojedinih konkretnih odrednica.

Filmska teorija razlikuje vie rodnih podjela koje su postale predmetom

filmolokih rasprava. Navest u jednu od standardnijih koja sadri est tipova s
pretpostavkom da se svaki film moe podvesti pod jedan od navedenih tipova.

Igrani film uobiajene narativne strukture kanaliziranja zamiljenog

svijeta; scenaristiki predloak, scenografske pripreme, glumaka prisutnost, autorska
nunost i konvencija posredovane ideologije. esto je teko utvrdiva diferencijalna
granica izmeu igranog i dokumentarnog filma: J.- L. Godard napominje ideal po
kojem 'svaki genijalni igrani film tei da se pretvori u dokumentarni, a svaki genijalni
dokumentarni film u igrani'. Igrani film temelj je filmske industrije i njegova kulturno
dominantna vrsta. Vrste igranog roda nazivaju se anrovi.

Dokumentarni film tenja za cjelovitom reprodukcijom zbilje putem

koritenja slikovnih, zvunih i snimateljskih mogunosti filma. Kao razlika igranom
namee se cilj prikazivanja zbiljskih, istinitih zbivanja, pa je tako imperativ istinitosti
jedan od bitnijih elemenata vrednovanja dokumentarnog filma.
Prvi snimljeni filmovi bili su upravo dokumentarni (Lumiereovi snimatelji
snimali su zateene prizore na ulici). Takoer, nekoliko je vrsta ovog roda: narativni,
rekonstruktivni, poetski, anketni ispovjedni (tzv. film istine), direktni film
(tehnika skrivene kamere). Od 1960-ih televizija preuzima vodstvo snimanja i
prikazivanja dokumentarnih filmova.

Obrazovni film namjena je irenje i stjecanje konkretnih, standardiziranih

znanja za ciljanu publiku (podvrsta je namjenskog filma koji nije rod, ve nadvrsta).
Pojmovno i opisno izlaganje s mjestiminim poetsko-narativnim strukturama u svrhu
stjecanja popularnosti.
Namjenske podvrste su: nastavni film uporaba u nastavom procesu u skladu
s nastavnim programom; ope-obrazovni film namijenjen otvorenom obrazovanju
bilo koje zainteresirane skupine; instruktivni film demonstracijom i uputama
poduava gledatelja kako neto uraditi; znanstveno-popularni film prenosi
znanstvene spoznaje iroj publici na njoj pristupaan nain.

Propagandni film takoer podvrsta namjenskog filma. Cilj mu je utjecanje

na ponaanje ljudi u izbornim ivotnim prilikama; pod ovaj rod spadaju reklamni
film, propagandni dokumentarni i promotivni film.

Animirani film prizorno kretanje se uvjetuje i postie animacijom; prizor

se ne snima u pokretu, ve se pokret dobiva pojedinanim snimanjem posebno
pripremljenih faznih promjena statine situacije (iznimka je piksilacija). Animirati se
mogu ivi ljudi i predmeti (iva animacija i animacija predmeta), posebni modeli
(lutkarski film, animacija gline, plastelina i sl.), crte i slika (crtani film), te
kompjuterski programirani prizori (kompjutorska animacija). Razlikuju se klasina i
modernistika (umjetnika) animacija.
 Eksperimentalni film eksperimentiranje s postupcima, tehnikama i
uincima pojedinih filmskih elemenata koji se koriste na nekonvencionalan nain,
odnosno modus koji ne prevladava u filmskom oblikovanju. Cilj je pronalaenje i
razvijanje nepoznatih i zapostavljenih filmskih potencijala. Naziva se jo i
avangardnim/alternativnim filmom, a podvrste su mu apstraktni, nadrealistiki,
strukturalni i konceptualni film. Varijanta 1970-ih uvjetovana pojavom videa, bila
je tzv. videoart.

Izvori i rodna podjela koriteni iz teorije H. Turkovia.

Naslovna fotka - She Done Him Wrong, igrani film