ispiranje mozga citati:

Ali ispiranje mozga vie je od neuroze ili psihoze. Takva stanja mogu biti izazvana u sklopu procesa
ispiranja mozga, no ona su samo jedan korak na putu do cilja - a cilj je prisiliti rtvu da podlegne
propagandi onih koji mu ispiru mozak.

Ispiranje mozga karakterizirano je iskljuivo u negativnom smislu, kao svojevrsno mentalno

silovanje: rtvi ga na silu namee napada ija je namjera razoriti njezinu vjeru u prijanja
uvjerenja, napraviti od nje praznu plou kako bi mogla usvojiti nova uvjerenja.

Kao to kae psihijatar Robert Jay Lifton u svom utjecajnom djelu na tu temu, "osobito je vano da
budemo svjesni toga da ono to mi smatramo nizom postupaka prisilnog manipuliranja, ki-neski
komunisti smatraju iskustvom koje oplemenjuje, uspostavlja sklad i koje je u znanstvenom smislu
terapeutsko''

Kao to kae psihijatar Robert Jay Lifton u svom utjecajnom djelu na tu temu, "osobito je
vano da budemo svjesni toga da ono to mi smatramo nizom postupaka prisilnog manipuliranja, ki-
neski komunisti smatraju iskustvom koje oplemenjuje, uspostavlja sklad i koje je u znanstvenom smislu
terapeutsko

Kao to je ve reeno, Hunterov pojam nije se pojavio niotkuda. Ljudi pokuavaju jedni
drugima promijeniti um jo otkako su prvi put postali svjesni da ga imaju. Cesto su to radili
s najboljim na-mjerama: grka rije eucryyeAiov (euangelion) - dobra poruka - dala nam je
"evangelizam", dok je od latinske rijei propago - iriti, saditi
- doao naziv za congregatio de propaganda fide, vijee kardinala Rimokatolike crkve koje
nadgleda misije u inozemstvu. "Edukacija" potjee od educere - to doslovce znai "izvlaiti";
"reedukacija" je jednostavno drugi pokuaj tog istog. Slino tome, "reforma uma" ima
pozitivan prizvuk poboljanja spoznajnih sposobnosti. "Indoktrinacija", koja je poprimala
sve negativnije znaenje otkada je u sedamnaestom stoljeu ula u engleski jezik, dolazi od
latinske rijei doctrina, koja znai korpus znanja ili nauka. A "kondicioniranje" koje je
proslavio Ivan Pavlov, dresirajui pse da ponu sliniti na zvuk zvona,7 potjee od rijei
condicere: imenovati, odrediti ili dogovoriti
Vremenski okvir
Uvjerenja i osobnost neprestano se mijenjaju kako ovjek sazrijeva. Moje uvjerenje o
postojanju Djeda Boinjaka danas je dijametralno suprotno uvjerenju koje sam imala kad
sam bila dijete. Jesu li mi odrasli isprali mozak? Ne. Jednostavno sam odrasla i s vremenom
postupno prihvatila injenicu da osoba kao to je Djed Boinjak ne postoji. No
uzmimo za primjer mog prijatelja Keitha, ija je kranska vjera izuzetno jaka. Kada bi Keith
na mjesec dana nestao i zatim se vratio kao estoki ateist, posumnjala bih da je bio pod
neijim neprimjerenim utjecajem. No u sluaju da Keitha ne vidim deset godina, to to je
izgubio vjeru najvjerojatnije bih pripisala prirodnim uzrocima. Drugim rijeima, to je krae
vrijeme promjene - izmeu starih i novih uvjerenja - to je vjerojatnije da je dolo do nekog
oblika ispiranja mozga.

Ljudi koji rade sa rtvama kultova esto opaaju da su nova uvjerenja povezana sa snanim
emocijama. Racionalno osporavanje takvih uvjerenja teko je, ako ne i nemogue. rtva ne
samo da svako takvo osporavanje doivljava kao napad, nego odbija svaku racionalnu
raspravu; svoja nova uvjerenja smatra "svetima" i izvan dosega razuma. To je neto to u
odredenoj mjeri svi mi inimo, ali otpor navodne rtve ispiranja mozga moe biti
ekstreman. Sadraj novih uvjerenja moe njenoj okolini takoer djelovati bizarno - premda
je i to stvar perspektive.

Mistina manipulacija esto se poziva na neku viu svrhu ili natpri-rodni autoritet: sudbinu,
povijest, Boga, predodreenost, boanski

ili poluboanski status organizacije koja vri kontrolu u ime nekog natprirodnog autoriteta.
Tu je zatim zahtjev za istoom, koji proizlazi iz binarnih opozicija neodvojivih od
totalistike misli: partija/ne-par-tija; komunist/imperijalist; osoba/ne-osoba; dobar/zao.
Ba kao to u ivotinjskoj farmi Georgea Orwella krilatica "etiri noge dobre, dvije noge
loe" ivotinjama postaje vodee "bitno naelo", tako u drugim ideologijama stereotipni
dualizam dobra i zla vodi do destruktivnog (i nerealnog) zahtjeva da elemente izvan
odabrane sfere treba eliminirati, kako ne bi kontaminirali one koji su spaeni.

Nadalje navodi sveto znanje, koje poput mistine manipulacije ukljuuje

moralnu/duhovnu mistiku, koja se u ovom sluaju primjenjuje na temeljne postavke ide-
ologije. Kao sveto znanje, te se postavke smatraju moralno neupitnima
- sam in preispitivanja moe preispitivaa pretvoriti u "ne-osobu"
- i znanstveno tonima; "na taj nain temeljna moralna vizija postaje temeljno znanje".

Tablica i. Osam totalistikih tema Roberta Liftona

l.

Kontrola miljea
Kontrola komunikacije pojedinca s vanjskim svijetom, stoga i njegova poimanja stvarnosti.

2.

Mistina manipulacija

Izazivanje odreenih obrazaca ponaanja i emocija tako da se doimaju spontanim.

3-

Zahtjev za istoom

Vjerovanje da elemente izvan odabrane skupine treba eliminirati kako ne bi oneistili um

pripadnika skupine.

4-

Kult ispovijedanja

Inzistiranje na ispovijedanju kako bi se pravo pojedinca na privatnost svelo na minimum.

5-

Sveto znanje

Poimanje temeljnih ideolokih dogmi kao moralno neupitnih i znanstveno tonih, ime se
poveava njihov prividni autoritet.

6.

Optereivanje jezika

Saimanje sloenih ideja u kratke fraze neupitnog prizvuka, "klieje za dokidanje misli."

7-

Prvenstvo doktrine

Ideja da je dogma istinitija i stvarnija od bilo ega to pred osobom proivljava pojedinac.

8.

Krojenje sudbine

Pravo da se kontrolira kvaliteta ivota i krajnja sudbina, kako pripadnika skupine, tako i
onih koji to nisu.
Kad nam se konano preda, to mora biti tvojom vlastitom slobod-nom voljom. Mi ne
unitavamo heretika zato to nam se odupire; sve dok se odupire, mi ga ne unitavamo. Mi
ga obraamo, osvajamo njegovu duu, preoblikujemo ga. Istjerujemo iz njega sve zlo i sve
iluzije, privodimo ga naoj strani, ne samo prividno, nego istinski, duom i tijelom. Prije
nego to ga ubijemo, pretvaramo ga u naeg ovjeka. Mi ne moemo dopustiti da igdje na svijetu ivi
pogrena misao, ma kako bila potajna ili nemona.
Orwell, 1984.

Emocije
I dok apstraktna narav eterinih ideja omoguava njihovim pristalicama da izbjegavaju
usredotoivanje na tekoe s njihovim ostvarivanjem (recimo, kako moemo sa sigurnou
znati to Bog eli, ili kada emo tono postii slobodu), ti koncepti nisu odvojeni od
stvarnosti. Daleko od toga: oni stjeu svoju mo time to su povezani s konkretnim, izrazito
emotivnim primjerima. Ljudski mozak funkcionira tako da povezuje dva podraaja koja
istovremeno percipira, a vjet govornik znat e to iskoristiti tako to e, primjerice, povezati
percipiranu ili stvarnu nepravdu s nekom eterinom idejom.

Kultovi manjeg opsega: Obitelj Manson

Charles Milles Manson imao je djetinjstvo za kakvo se esto eufemistiki kae da ga je
"obiljeila nesrea". Taj sin esnaestogodinje prostitutke, koja se nije na njega obazirala ni
onda kad nije bila u zatvoru, seljakao se od jednih do drugih roaka koji su ga primali preko
volje. Godine izmeu svoje devete i trideset i druge uglavnom je proveo u popravnim
domovima ili zatvorima koji su, unato atmosferi nasilja, njegovom ivotu dali strukturu
koja mu je nedostajala u vanjskome svijetu. Razvio
je ilavost potrebnu za opstanak, a stekao je i neke druge vjetine: bio je izvanredno vjet
"drutveni kameleon", to jest kod njega je ekstremno bila razvijena sposobnost koja je
prisutna kod veine ljudi i koja nam omoguava da se ponaamo onako kako ljudi s kojima
smo u interakciji ele da se ponaamo. (Tko od nas barem jedanput nije bio zbunjen
vlastitim smjernim ponaanjem u prisutnosti efa, ili neoekivanom kompetencijom u nekoj
situaciji koja je zahtijevala kompetenciju?) Osim te interpersonalne prilagodljivosti, Manson
se zainteresirao i za alternativne religije i filozofiju: okultizam, istonjaki misticizam,
scijentologiju.
Kada su ga, unato njegovim molbama da ostane u zatvoru, godine 1967. pustili na
slobodu, Manson se u svojoj trideset i drugoj godini naao usred hipijevske kulture
ezdesetih. Odjednom je naao ljude koji su bili spremni voljeti ga, prihvatiti ga, pozorno
sluati svaku njegovu rije (a zahvaljujui steenim teoretskim znanjima mogao je drati
dojmljiva predavanja o temama o kojima su htjeli sluati). Razumio je to ljudi oko njega
ele i znao je kako im to pruiti. Ta vjetina, usavrena u zatvoru, gdje je bio prisiljen nauiti
kako preivjeti i drati se dalje od nevolja, omoguila mu je da brzo stekne vlast nad djecom
cvijea; njegova sposobnost da im ita misli doimala se gotovo natpri-rodnom. Okupivi
oko sebe skupinu koja se sastojala uglavnom od ena, osnovao je Obitelj, kult posveen
slobodnoj ljubavi i bespogovornom oboavanju njegova vode. ene koje su pristupale kultu
prolazile su obred inicijacije - seksualni odnos s Mansonom, a on ih je usto poticao da
govore o sebi, kako bi saznao i iskoristio njihove slabosti. Neke od tih djevojaka imale su,
primjerice, vrlo kompliciran odnos sa svojim oevima; Manson im je govorio neka se
pretvaraju kako je on njihov otac, a zatim bi vodio ljubav s njima. To identificiranje
Mansona kao "oca punog ljubavi" ne samo da je udaljavalo djevojke od njihovih prijanjih
ivota (gdje je spolni odnos s vlastitim ocem bio strogo zabranjen), nego im je i Mansonovo
odobravanje postajalo iznimno vano. Pruao im je ljubav koja im je nedostajala.

Godinu dana, koliko je Manson pokuavao ostvariti glazbenu ka-rijeru, trajao je i san. No
njegov je pokuaj propao. Naposljetku e barem nakratko postii svoj cilj - da stekne slavu
usporedivu sa slavom Beatlesa, no u to vrijeme je poeo uviati da to nee biti na istom
podruju. Nije poznato je li ta spoznaja utjecala na pomraenje njegove
vizije. Zna se da je kontaktirao sa sotonistikim skupinama, da je poeo govoriti o
nadolazeem Armagedonu i da se poeo sluiti nasilnijim metodama kontrole unutar
Obitelji. Izolirani od vanjskog svijeta, ovisni
0 Mansonu koji im je pruao potrebno emocionalno ispunjenje, lanovi Obitelji prepustili su
mu vlast nad svakim aspektom svog ivota. On se pak sluio drogama, agresivnim
ispitivanjem i neprestanim ponavljanjem svojih doktrina kako bi tu vlast potvrdio. Takoer
se poeo otvoreno identificirati s religijskim simbolima - Kristom, Bogom i Vragom - i
uvoditi u Obitelj bizarne rituale za koje kau da su ukljuivali ubijanje ivotinja, pijenje
njihove krvi te simuliranje ubojstva i nasilja.
ini se da je u odreenom trenutku Manson zakljuio da nadolazea apokalipsa ne stie
dovoljno brzo i da je treba malo pogurati. Roen je koncept Helter Skelter - krvava revolucija
koja e, vjerovao je, iznje-driti novi svjetski poredak - a Manson je svojoj Obitelji dao
zadatak da je provedu. Tijekom dvije noi u kolovozu 1969. svoj su krvavi pohod zapoeli
zvjerskim ubojstvom sedmero imunih stanovnika Los Angelesa, ukljuujui i jednu enu u
visokom stupnju trudnoe, glumicu Sharon Tate.
Suoena s izbodenim i pretuenim tijelima, rijeima "PIG", "WAR"
1 naravno, "HEALTER SKELTER" [sic] napisanim krvlju, te dokazima da su se ubojice
otuirale i neto pojele prije nego to su otile s mjesta zloina, javnost je reagirala okom,
strahom i nerazumijevanjem. Kada su uslijedila uhienja, zbog nepostojanja veze izmeu
ubojica i rtava dogaaj se doimao jo bizarnijim. Vidjevi kako te mlade ene mirno
izjavljuju kako su izmasakrirale Sharon Tate i njezino neroeno dijete, ljudi su se poeli
hvatati za slamku u potrazi za objanjenjima. Usto, optuba se suoila s problemom da
Manson nije bio osobno prisu-tan za vrijeme ubojstva. Tvrdnja da je isprao mozak svojim
mladim sljedbenicama kako bi one prihvatile "filozofiju smrti" doimala se kao oigledno
rjeenje.
No, prihvativi ispiranje mozga kao argument, optuba se nala u dilemi. Htjeli su za ubojstvo optuiti i Mansona i njegove
sljedbenice, tako to e tvrditi da je on, time to im je isprao mozak, odgovoran za ono to su uinile. Meutim, ako je
Mansonovim djevojkama mozak bio ispran, kako su mogle biti odgovorne za ubojstva koja su oito poinile? U to vrijeme
optuba je zaobilazila taj problem, a u tome joj je pomogla obrana koja tu dilemu nije naglasila, kao i injenica da optuene nisu
podnijele nikakve dokaze o neuraunljivosti i smanjenoj uraunljivosti. Kalifornijski prizivni sud je u svojoj presudi zauzeo
isto stajalite kao i Niirnberki prije njega, izjavljujui da pritisak skupine, pripadnost kultu ili potpadanje pod utjecaj
karizmatinog vode nije dovoljno da osobu oslobodi kaznene odgovornosti. Sud se takoer sloio s time da vodu treba smatrati
odgovornim. Potvrene su presude za teko ubojstvo, a Charles Manson poslan je ponovno u zatvor, ovaj put doivotno.

Manson je svoje interpersonalne vjetine usavrio do visoke razi-ne, ali bez skupine koja je srasla s njime teko da bi postigao
takvu ozloglaenost. Skupine i mehanizmi koji vladaju untar nje nalaze se u sreditu svake religije i politike. Istrait emo koji
su to psiholoki mehanizmi u temelju procesa nastajanja i razvoja takvih skupina, no prije toga osvrnimo se na analizu drugog
sluaja.

Kultovi ireg opsega: Masakr u Jonestownu

Jonestown je bio zajednica koju je godine 1977. u izoliranoj praumi Gvajane utemeljio
veleasni Jim Jones. Taj je potez bio reakcija na sve loije odnose izmeu njegovog Hrama
naroda, utemeljenog 1956. i grada San Francisca, gdje je bio smjeten. Poput Charlesa
Mansona, Jim Jones je bio karizmatian i, barem u poetku, njegovi su ga sljedbenici
smatrali ovjekom koji je gotovo u nadljudskom smislu pun ljubavi. Hram naroda
propovijedao je bratstvo, ivot u komuni, siromanima je pruao socijalnu pomo i osjeaj
pripadnosti. U prvim danima postojanja mnoge je svoje ideale provodio u djela, vodei
impresivan broj programa socijalne pomoi. U samodostatnoj Americi u doba hladnoga
rata, takvo je socijalistiko ponaanje zacijelo pridonijelo da drutvo pone sumnjiavo
promatrati Jonesovu organizaciju.
No za svoje sljedbenike Jones je bio mesija kojeg je Bog poslao na zemlju da izgradi utopiju.
I doista, mnogi koji su posjetili Jonestown nakon njegova utemeljenja u ljeto 1977. napustili
su ga uvjereni da su zavirili u raj na zemlji. ak su i neki prebjezi iz Jonestowna naveliko
hvalili etike standarde ponaanja koji su ondje postojali. ivot je bio teak dok je vatreni
kranski propovjednik nastojao izgraditi svoju
zemljoradniku komunu, ali Jones je dobro odabrao mjesto. Tako izoliranu i teko
dostupnu, komunu je bilo lako kontrolirati, a osjeaj neprijateljske vanjske prijetnje, kako
fizike tako i drutvene, tjerao je stanovnike da se dre zajedno. A Gvajana je u to doba bila
pogodno mjesto za provoenje takvih eksperimenata. Pod vlau Forbesa Burnha-ma, koji
je sve vie naginjao diktatorskom modelu vladanja, zauzimala se za ideale sline idealima
Hrama naroda. No u praksi, kao to kae Shiva Naipaul u svojoj knjizi Black and White,
gvajanska vlada imala je "neobinu mafijaku znaajku, koja u sebi istodobno moe
sadravati vrhunski prezir prema moralnim vrijednostima i ideoloku motivaciju" - svi su
bili do te mjere usredotoeni na Burnhamovu linost da je vlada postala tek neto vie od
institucionalizacije "njegovih manija, udnji i fantazija, [...] projekcija njegova hira". Jedna od
tih fantazija bila je paranoja: u vrijeme masakra, vojni budet Gvajane bio je etiri puta vei
od budeta za zdravstvo. Burnham je pruio dobrodolicu Hramu naroda u svojoj zemlji, a
Jim Jones ga je zauzvrat otvoreno podupirao.
No bilo je onih koji nisu tako blagonaklono gledali na novi pot-hvat. tovie, jedna od
glavnih znaajki prie o Jonestownu je izrazita polarizacija debate o toj organizaciji. S jedne
strane, raj; s druge, nezamisliv pakao. Prebjezi i roaci Jonesovih sljedbenika organizirali su
se u skupinu tzv. Zabrinutih roaka. Shiva Naipaul iznosi uvjerljive argumente o tome kako
su njihovi licemjerni nastupi, kao i njihova opsesivna elja da ocrne Jonesa, bitno utjecali na
eskaliranje osjeaja progonjenosti unutar Jonestowna. Osobito su prebjezi bili uvjereni u
vlastitu moralnu superiornost, a pritom ih je jaala spoznaja da oni sami, budui da im je
mozak bio ispran, ne snose nikakvu odgovornost za bilo kakve svoje ili tue postupke u
Jonestownu (ovjek se zapita kako su uope uspjeli prebjei). Glasine o komuni irile su se
brzinom svjetlosti: da je Jones majstor prijevare i manipulacije; da posjeduje demonsku mo
kontrole tueg uma; da mui svoje sljedbenike; ak i da je doao u posjed atomske bombe i
da kani zagospodariti svijetom.
U studenom 1978., nakon mjeseci rastue paranoje i u fiziki sve teim uvjetima ivota,
Jonestown se naao stjeran u kut. Jones je bio ozbiljno bolestan, a u komuni se govorilo o
smrti, o nedjelima amerikog drutva prema Crncima i siromanima, o izrabljivanju,
rasizmu i faizmu. Nakon mnotva sudskih tubi, tvrdnji i opovrgava-
nja te upozorenja prebjega da je Jones naoruan do zuba i da planira masovno
samoubojstvo, kongresmen Leo Ryan poveo je delegaciju Zabrinutih roaka i novinara u
posjet Jonestownu. Avion delegacije sletio je u Gvajanu 14. studenog. Kamion pun
naoruanih ljudi napao ih je iz zasjede; kongresmen Ryan bio je medu stradalima. etiri
dana poslije Jones je proveo u djelo dobro uvjebani plan za samounitenje. Pripadnicima
kulta, iscrpljenima od loe ishrane, bolesti i napornog fizikog rada, moda se inilo da im
utopija izmie iz ruku. U svakom sluaju, ini se da su se tek malobrojni pobunili protiv
Jonesove odluke da organizira masovno samoubojstvo zaslaenom otopinom cijanida.
Umrlo je vie od devetsto ljudi.

''Fanatici svoje snove snuju, i snivaju tkaju Raj za neku sljedbu. ''John Keats, The Fall of
Hyperion

Svaki kult, politiki ili vjerski (utoliko koliko se to dvoje moe razliko-vati) je jedinstven; i
premda bi se moglo rei da su velike svjetske religije poele kao kultovi, veina ih se s
vremenom toliko institucionalizirala da su izgubile mnoga obiljeja kulta. 5 Meutim, kao to
ilustriraju nae dvije analize sluaja, postoje neki fenomeni koji su obino prisutni i u
kultovima i u religijama (barem u njihovima prvim danima). Oni ukljuuju strogu podjelu
na vou i sljedbenike; pobunu protiv slubene vlasti; paranoju koja se javlja dok se novi
pokret nastoji etablirati; simplicistiki, dualistiki nain razmiljanja poput onoga koji je
Robert Lifton konstatirao u komunistikoj ideologiji (podjela na dobre i zle, vjernike i
heretike, spaene i proklete); te sklonost ka utopijskom razmiljanju. Konano, kultovi se
razlikuju od religija i mnogih drugih skupina po estim i nasilnim sluajevima
samounitenja.

Voe i sljedbenici

Jones je, kao i Manson, bio karizmatini voa koji je smatrao (ne bez razloga) da ga progone,
koji je imao nesretan ivot - to jest odrastao to donosi pripadnost socijalno ugroenim
slojevima drutva.6 Kako je vrijeme prolazilo, ini se da su se i jedan i drugi sve vie
pribliavali rubu mentalne bolesti. U kultovima obino vlada atmosfera proeta intenzivnim
emocijama, a osjeaj izolacije i paranoje hrani se drogama i/ili seksom te snanim
drutvenim silama. Kako se voda i sljedbenici sve vie udaljavaju od stvarnosti, kult dolazi
pod sve vei pritisak nesuglasja izmeu svog svijeta (gdje je voda Bog i sve je dobro) i vanj-
skoga svijeta (gdje voda ne postoji i svatko je neprijatelj). Sljedbenici kulta obino svoje vode
smatraju boanskima, ili barem vjeruju da ih je poslala neka via sila (Bog, sudbina,
povijesne sile ili neto drugo, ovisno o eterinoj ideji koja se uklapa u njihovo poimanje
svijeta) kako bi promijenili svemir.
Dob, stvarna i psiholoka, jo je jedan faktor relevantan za kultove. Mnogi sljedbenici
najee pristupaju kultovima u tinejderskim ili ranim dvadesetim godinama, kada se jo
nisu formirali kao odrasle osobe - dok se jo ne osjeaju sasvim ugodno u vlastitoj koi, dok
tragaju za vlastitim identitetom i osjeajem sigurnosti koji im kultovi mogu ponuditi. Cesto
ih opisuju kao izgubljene osobe kojima je teko i artikulirati, a kamoli zadovoljiti svoje
potrebe. Usto, mnoge od tih potreba su neugodne starijim pripadnicima odbaenog,
veinskog drutva: kao to ilustrira sluaj Jonestown, mnogi sljedbenici kultova su idealisti
koji iskreno i strastveno trae ne samo duhovno prosvjet-ljenje nego i priliku da pomognu
drugim ljudima. Kult nije samo put do iskupljenja; on nudi priliku da se izrazi dobrota u
cininom i neprijateljskom drutvu. Za razliku od opeprihvaenih religija, kult nudi
uzbuenje koje sa sobom donosi osuda od strane establimenta.

Buntovnitvo i paranoja
Kultovi obino ukljuuju odbacivanje opeprihvaenih uenja i auto-riteta (primjerice
Mansonovo fokusiranje na alternativne religije, od scijentologije do sotonizma, ili Jonesovo
odbacivanje amerikog kapita-lizma). Budui da je takvo odbacivanje povezano sa snanim
emocijama (neki frojdovac bi to mogao opisati kao edipovski konflikt, dio procesa kojim se
netko definira kao neovisna osoba), ini se da lanovi kulta esto pretpostavljaju kako e
odbaeni vanjski svijet reagirati jednako emotivno i uzvratiti udarac. Tako se rada osjeaj
paranoje koja je izrazito kohezivna i u mnogim sluajevima (kao u Jonestownu), barem
djelomino opravdana.8 Obitelji lanova, primjerice, esto su spremne mnogo toga uiniti
kako bi svoje potomke vratili na pravi put, bez obzira na to jesu li potomci pravno
punoljetni ili nisu. Sedamdesetih godina, proces deprogramiranja otetih pripadnika kultova
razvio se u ivahnu industriju, a promatrai su deprogramiranje ozbiljno kritizirali, tvrdei
da je slinije ispiranju mozga nego postupci samih kultova. 9

Zato su skupine tako vane?

Individualizam je mona doktrina koja je bila iznimno utjecajna u razvoju zapadne
civilizacije. Vidjeti svoj odraz u njegovu ogledalu znai s divljenjem gledati jedno ponosno
neovisno bie, svoje ja vrsto poput stijene. S obzirom na vanost koja se pridaje
individualizmu i s obzirom na to da u toliko govoriti o negativnom utjecaju nekih skupina,
vrijedi se zapitati zato su skupine ne samo vane nego i najvanije, osobito kada je rije o
eterinim idejama.

Struktura kulta
Kao to je ranije reeno, kult je hijerarhijski ureena skupina: obino ima jednoga vou i
odreeni broj sljedbenika (koji mogu biti razliitog statusa: novak, iniciran, voin miljenik i
tako dalje). Voda i sljedbe-nici donose u kult razliite potrebe i izvlae iz njega razliite
oblike zadovoljstva. Psiholokim rjenikom govorei, voe poteu pitanje karizme,
sljedbenici pitanje ovisnosti.

Ta privlanost nije ograniena na romantine osjeaje ili seks: radije se druimo s ljudima
"koji nas nagrauju"18 i koji su "nam slini na vrlo temeljnoj razini, u smislu zajednikih
uvjerenja, interesa, podrijetla i vrijednosti". 19 Isto tako, vjerojatno emo osjetiti privlanost
prema ljudima (ili predmetima) koji su nam blizu, fiziki ili funkcionalno (primjerice u
svijetu kompjuterske komunikacije): ini se da sama injenica to se s nekim esto sreemo
utjee na to da nam se vie svide.20 Ljudska bia u socijalnoj interakciji sklona su usklaivati
dranje tijela, pokrete, nain govora i izraze lica, a da toga obino nisu svjesni, zbog ega
njihovo ponaanje i raspoloenje postaje sve slinije. Elaine Hatfield i suradnici u svojoj
knjizi nazivaju taj proces "emocionalna zaraza" (emotional contagion). Zaraza poveava
percipiranu slinost, a tako i uzajamnu privlanost.

Jednom kad su se obvezali grupi, pripadnici esto prilagoavaju vlastita uvjerenja i

vrijednosti kako bi bili sliniji uvjerenjima i vrijednostima drugih pripadnika; razlike
iritiraju i prijete dojmu solidarnosti. To vodi do jednog od najuobiajenijih problema s
kultovskim nainom razmiljanja: pomak u stvarnosti. Pripadnici kulta koji su nie u
hijerarhiji bit e skloni mijenjati svoja uvjerenja u skladu s uvjerenjima pripadnika vieg
statusa, a osobito vode kulta; obrnuto se ne dogada.

To jest ini se da su sile koje djeluju u ekstremnim kultovima, kao to su Mansonova Obitelj i
Jamestown, tek monije verzije sila koje nalazimo u mnogim drugim ljudskim grupama.
Uvjerenja vezana za grupe dio su ovjekovih uvjerenja o sebi: to je grupa vanija, to se nadvija
nad veim dijelom kognitivnog krajolika svojih pripadnika. Ti kognitivni krajolici nisu neiscrpni
- ak i ono najfinije izbrueno, dobro razvijeno unutarnje ja ogranien je izvor blaga. Drugim
rijeima, kako grupa preuzima sve vei i vei dio unutarnjeg ja, njezini pripadnici sve manje i
manje sebe definiraju kao neovisna bia. Kada grupa postane jedino to je vano, kada se osobna
odgovornost raspri unutar grupe, voa moe postii razinu totalitaristike kontrole dostojnu
Velikog Brata. Nema nieg arobnog u tom procesu. Oni koji su sudjelovali u atomskom napadu
na Hiroimu opisivali su ga sa strahopotovanjem, reklo bi se ak i u religioznom tonu
________________________________

Poglavlje tree

Mo uvjeravanja

Sed nihil est tam incredibile, quod non dicendo fiat probabile [Nita nije tako nevjerojatno da
govornikom vjetinom ne bi moglo postati prihvatljivo]

Marko Tulije Ciceron, Paradoxa Stoicorum, "Predgovor"

Reklamiranje se moe opisati kao znanost zaustavljanja ljudske

inteligencije dovoljno dugo da se od nje izvue novac.

Stephen Leacock, The Garden of Folly, "The Perfect Salesman"

Ljudi ive u krajnje kompleksnim skupinama, koje im donose znatne prednosti za opstanak.
Jednom kad postanu dio sloenog drutvenog sustava, zajedno mogu postii mnogo vie
nego to bi mogli postii indi-vidualno.

U posljednjih nekoliko desetljea na Zapadu je prisutan trend ospora-vanja tradicionalnih

autoriteta. Lijenici, sveenici, radnici u javnom sektoru i politiari - svi su donekle izgubili
na vrijednosti. Kako su se
domene religije i javnog sektora smanjivale, kako su se mnogobrojni pipci New Agea uvlaili
na podruje medicine, tako se smanjivala mo tradicionalnih autoriteta. Pa ipak, autoritet,
osim to je iznimno koristan onima koji ispiru mozak, i dalje je raireno i nuno obiljeje
drutava diljem svijeta.