Na koji se nain njima jami povrat kredita?

- Sredstva osiguranja su uobiajena, nema nekog posebnog jamstva. Novi kreditori vjeruju da e
vrijednost imovine u konanici biti vea od milijarde eura, koliko su dosad uloili novca.
Oekuju da e u nagodbi naplatiti iznos koji daju u ovom trenutku, a koji ima senioritet pri
isplati, i ako se to ostvari, onda zarauju.

Nominalni vlasnik koncerna jo je Ivica Todori?

- Da. Nominalno je Ivica Todori vlasnik Agrokora, ali veliina duga je tolika da sasvim jasno
moemo pretpostaviti kako mu na kraju ovog procesa nee ostati nita. Odnosno, da mu neto i
ostane, to bi znailo da je svaki vjerovnik s glavnicom i kamatama isplaen do zadnje lipe.

Ivica Todori vlasnik je Agrokor projekata, tvrtke koja je u registru Trgovakog suda
upisana sa 5,32 milijarde kuna osnivakog kapitala i jo se nalazi na istoj zagrebakoj
adresi kao i Agrokor. Koliko je tu imovine, a koliko duga?

- Struktura vlasnitva Agrokora vrlo je kompleksna. U toj hijerarhiji vlasnitva prvi je Ivica
Todori kao stopostotni vlasnik tvrtke Agrokor projekti. Koliko je meni poznato, u njihovu su
vlasnitvu dva nizozemska drutva (BV - hrvatski d.o.o.) koja ine Adria grupu i koja su bila
zamiljena tako da u novoj kompaniji koja se stvarala preuzimanjem Mercatora jedno drutvo
obuhvati proizvodnu, a drugo prodajnu diviziju Agrokora. To se na kraju, koliko znam, nikada
nije ostvarilo i ta su drutva ostala prazna, osim to je na jednome od njih dug PIK obveznica
(480 milijuna eura), za koji su vlasnici obveznica kao zalog dobili 100 posto tog nizozemskog
drutva, ali i 96 posto vrijednosti dionica koncerna Agrokor d.d.

Danas znamo jo i to da je Ivica Todori osnovao Agrokor projekte kao d.o.o. u Zagrebu sa 20
tisua kuna temeljnog kapitala te je, prema nekim podacima, kao privatna osoba prodao Agrokor
projektima amsterdamske tvrtke za 9,5 milijardi kuna. To bi znailo da je procjenjivao ukupnu
vrijednost svih kompanija u koncernu na devet i pol milijardi kuna. Koliko smo rekonstruirali, od
tog je novca 5,32 milijarde kuna, koje su mu za dva nizozemska drutva dugovali Agrokor
projekti, prebacio u njihov temeljni kapital, a ostatak neuplaenog novca za ta drutva Agrokor
projekti i dalje duguju njemu osobno.

Ta vlasnika superstruktura nije obuhvaena Zakonom o postupku izvanredne uprave u

trgovakim drutvima od sistemskog znaaja za Republiku Hrvatsku (lex Agrokor), niti je to
potrebno. Mi u izvanrednoj upravi ne znamo to se tamo sada dogaa, niti nam je to vano. Zasad
je teko dokuiti zato je radio tu raunovodstvenu gimnastiku te ovo ostaje pitanje za Ivicu
Todoria.
Na to se odnose obveznika jamstva o kojima se govori? Samo na dugove Agrokora d.d., kojemu su
pojedine tvrtke jamci, ili i na dugove Todorievih kompanija koje su nominalno vlasnice Agrokora? Na koje
obveznice misle u Moodysu kada kau da Agrokor nije isplatio dospjeli kupon vlasnicima obveznica?

- Iskreno, ne znam to sve oni piu i zato. Otvaranjem postupka prema Zakonu o postupku izvanredne
uprave sve su obveznice dospjele i, kao i ostala potraivanja, ulaze u nagodbu. Kada je rije o
obveznicama Agrokora d.d., vie se ne moe govoriti o kuponima koji stiu na naplatu. Kada je rije o PIK
obveznicama, koje su na nizozemskim kompanijama Ivice Todoria i za koje su u zalog dane dionice
Agrokora d.d., njima se trgovalo za dva centa za euro, one, naalost, ne vrijede gotovo nita i ne dolaze
nama na naplatu.

O emu govori potpredsjednik VTB-a kada kae da bi se mogli promijeniti vlasniki udjeli?

- Moe se dogoditi da netko otkupi veinu PIK obveznica i za to trai 96 posto vlasnitva Agrokora d.d.
Meutim, on tada postaje nominalni vlasnik umjesto Ivice Todoria i dunik po svim obvezama, obavezan
isplatiti sve dugove. Mislite li da se to nekome isplati? Druga je mogunost da se netko takav sam ukljui u
financiranje spaavanja Agrokora te da trai da mu se kroz novo financiranje prizna i dug po obveznicama.
Za sada nitko neto takvo nije zatraio.

Je li taj vlasniki rez koji je napravljen Zakonom, a kojim se razdvaja Agrokor d.d. od kompanija koje su mu
vlasnici, i koje su vlasnici nekih od dugova, temelj za pokretanje sudskih postupaka?

- Tko god ima iluzije da u ovom procesu nee biti tubi, u krivu je. Ja nemam iluzije da tube nee biti
podignute protiv svih sudionika procesa, a to znai i protiv kompanija, i protiv vlasnika, i protiv mene...
Sasvim je drugo pitanje postoje li argumenti za takve optunice, a onda i za presudu protiv nas. Tuba nije
presuda i ta je odluka na sudovima.

Koji sudovi su nadleni, ako doe do tubi?

- Za veinu, to bi bio Trgovaki sud u Zagrebu. Ali, budui da su izdavane meunarodne obveznice, tubi
moe biti i na sudovima u Londonu, Amsterdamu, u SAD-u... U Srbiji su nam ve privremeno zabranili
raspolaganje dionicama Frikoma i Dijamanta. Moe se oekivati da e vjerovnici pokuati sve to mogu
kako bi se naplatili ili kako bi se izborili za bolju startnu poziciju pri sklapanju nagodbe. Nije samo
Sberbank uao u kredit bez sredstava osiguranja. Tu je i 200 milijuna eura iz investicijskih banaka koje
takoer nemaju osiguranja. Tubi e biti, ali zbog toga se ne treba previe uzbuivati.

Da nije donesen Zakon o postupku izvanredne uprave, vjerujem da bi Hrvatskoj prijetile tube zbog
nepanje i nedjelovanja pojedinih dravnih institucija. Bivi vlasnik doveo je kompaniju koja je od
sistemskog znaaja za gospodarstvo Hrvatske, sa znaajnim utjecajem u cijeloj regiji, u stanje
prezaduenosti i nemogunosti vraanja dugova. Kojim god putem krenuli, situaciju u kojoj netko ostaje
duan velik novac praktiki je nemogue rijeiti bez tubi.

Javnost je osjetljiva na bilo kakvu mogunost da drava preuzme dugovanja Ivice Todoria i prebaci ih na
teret poreznih obveznika...

- Duan je iskljuivo Agrokor i Agrokor e, u to je mogue veoj mjeri, pokuati vratiti svoje dugove. To je
na primarni zadatak. Duan je i Ivica Todori osobno, s nekom svojom imovinom koju posjeduje, on je
odgovoran za dugove tvrtki koje su vlasnice Agrokora, u kojima je on stopostotni vlasnik, a na koje se ne
odnosi Zakon o postupku izvanredne uprave. Vjerovnici e, vjerujem, krenuti u potragu i za njegovom
imovinom. Porezni obveznici ne bi smjeli platiti ni kune duga Agrokora i mislim da e to tako i biti.

Razmotrimo jedan drugi scenarij, koji moda nismo dovoljno osvijestili u javnosti, a to je - to bi bilo da se
nije reagiralo. Nastala bi katastrofa nesagledivih ekonomskih i politikih razmjera. Pad BDP-a uzrokovao bi
ogromne materijalne tete hrvatskom gospodarstvu i zemljama u susjedstvu. Nitko od naih ekonomista
nije o tome pisao ni govorio. A financijska teta za dravu, direktna i indirektna, da ovaj zakon nije
donesen i aktiviran, bila bi, vjerojatno, daleko vea od danas procijenjene potencijalne tete od est
milijardi eura, koliko otprilike iznosi Agrokorov dug.