Koju ulogu u svemu tome imaju ljudi AlixPartnersa?

- Oni upravljaju cjelokupnim procesom restrukturiranja - od upravljanja dnevnom likvidnou

kompanije, gdje su napravili projekciju trinaest tjedana unaprijed, to je maksimalno mogue,
rade plan restrukturiranja, poslovne planove svih kompanija, za svaku kompaniju posebno...
Kada sam doao, bilo mi je teko shvatiti da Agrokor nema odjel kontrolinga - nitko nije sustavno
pratio realizaciju poslovnih planova, to je za kompaniju te veliine nevjerojatno. Mi jo nemamo
zadovoljavajui uvid u to kako kompanije posluju; te procedure tek uspostavljamo.

Srea je to smo u ovaj postupak uli u relativno mirnom razdoblju za kompaniju, nakon vrueg
boinog kvartala, a prije Uskrsa. Ova smo dva mjeseca ivjeli iskljuivo od rada na miie, s
prvim, malim kreditom od osamdeset milijuna eura koji je doao na raune potpuno ispranjene u
blokadi. To je bila lokalizacija poara. Bez vrlo vrstog upravljanja likvidnou, kojim se, izmeu
ostalog, bavi tim AlixPartnersa, u ova dva mjeseca, samo s tolikim kreditom i tekuim priljevima,
ne bismo uspjeli stabilizirati i svoje i poslovanje dobavljaa.

Dosad smo iz priljeva za robu i usluge platili vie od 1,8 milijardi kuna i po tome se vidi koliko
su Agrokorove kompanije pojedinano dobre. Kada od njih maknete financijski teret i teret
investicija, a uglavnom su preinvestirane, onda vidite da rade nevjerojatno dobro. Ulagalo se u
dobre stvari, ali previe. Uspjenost kompanije u Todorievu se sustavu mjerila visinom
investicija i prihodom. Nitko nije dovoljno vodio rauna o operativnoj dobiti. Danas je to
menaderima prioritet. Tijek novca i operativna dobit sada su prioriteti.

Ruski bankari djeluju kao vrlo tvrdi pregovarai. Koliku ulogu u takvom njihovu pristupu
ima politika?

- Bojim se da se Sberbank oslanja na potpuno pogrene savjetnike. Postoji, naime, neto u vezi
Sberbanka to je, uvjeren sam, kljuno za odnose koje imamo. Sberbank, prema mojim izvorima,
koristi potpuno krive kanale informacija i oslanja se na savjete krivih osoba, koje ive u Austriji i
koje nisu nuno upoznate sa situacijom u Hrvatskoj. Ne mogu vam rei sve detalje, ali u procesu
ima nedovoljno dobre komunikacije iji razlog nije ova izvanredna uprava.

Sberbank je na poetku procesa prvi od svih zatraio roll-up model. Tada to nije bilo
prihvaeno. Sada, nakon to je takav prijedlog stigao od privremene uprave Agrokora,
Sberbanku to vie ne odgovara. U emu se razlikuje njihov i dananji Agrokorov prijedlog i
kako oni tumae to to na taj model vie ne pristaju?

- Sberbank je, pojedinano, najvei kreditor, a u ukupnom dugovanju sudjeluje sa 25 posto, i to s

VTB-om. Prema njima se odnosimo i odnosit emo se i dalje kao prema svim drugim
kreditorima, ulaui maksimalne napore da im kroz ovaj proces i nagodbu vratimo to je vie
mogue njihova duga. U prvim danima otvaranja procesa upravo je Sberbank traio da se iznos
od 100 milijuna eura kredita koji je dao bivoj upravi prizna kao najstarija trabina te je time
uvjetovao davanje novog kredita.

Zbog izuzetne kratkoe vremena i kompleksnosti zahtjeva, tada ga nismo mogli ispuniti. Danas
ovaj financijski aranman i nain na koji je dogovoren udovoljava njihovu inicijalnom zahtjevu.
Zato i dalje vjerujem da e, budu li gledali samo financijsko-ekonomske interese, pronai
dovoljno razloga za sudjelovanje u ovom kreditu.

Gledamo li u postotku, koliko e Agrokorovih kompanija u konanici preivjeti krizu?

- Rekao bih 99 posto, ali ne vie u sastavu koncerna, koji nema smisla odrati. Bilo je i nekih
ponuda za dokapitalizaciju cijelog koncerna, ali u tom sluaju ponovio bi se model koji je doveo
dravu u sistemski rizik i zbog kojeg je bilo prijeko potrebno donijeti poseban zakon. Smatram da
se vie ne smije dozvoliti da jedna kompanija naraste do veliine koja moe ugroziti ekonomiju
cijele drave.

Da je ova kompanija rasla na inozemnim tritima, to ne bi bio problem za ekonomiju cijele

zemlje i rjeavanje potekoa bilo bi na vlasniku. No, Agrokor je s vie od 70 posto poslovanja
koncentriran u hrvatskoj ekonomiji. Pritom nisu sistemski rizik same Agrokorove kompanije,
nego iroki krug o Agrokoru ovisnih dobavljaa kojima je koncern bio gotovo jedini ili jedini
izvor prihoda. Oni su dovedeni pred zid. Na je zadatak smanjiti sistemski rizik, a za to e biti
nuno rasformirati grupu.

Kako to planirate napraviti? Je li plan izai na trite sa svakom kompanijom zasebno?

- Rad grupe ve smo organizirali kroz divizije - maloprodaju, proizvodnju hrane i poljoprivrednu
diviziju. Agrokorov poljoprivredni segment je najvea poljoprivredna kompanija u Europi, ak ni
Francuska nema toliko obraenih hektara pod krovom jednog vlasnika. Svakom od njih sada se
upravlja iz novoosnovane Koordinacijske skupine kao samostalnom cjelinom. Tu su kao zasebna
organizacijska jedinica i biznisi koji nisu kljuni za poslovanje, s nekretninama, i s time emo
prvim u prodaju, vjerojatno ve u rujnu.

Kakav je interes za te postranine biznise, nee li oni zavriti kao i dravni portfelj loih
kompanija? Adriatica loe posluje gotovo otkad je osnovana, zato bi to netko kupovao?

- Ne biste vjerovali kakve su nam ozbiljne ponude ve stigle upravo za Adriaticu, ali i za druge
biznise koji nisu kljuni za poslovanje. Javio se, primjerice, i potencijalni kupac za Polikliniku.
Naravno, one kompanije za koje ne bude interesa morat emo likvidirati, ali one su uglavnom bez
zaposlenih i takvih e biti malo. Ima i nekretnina na odlinim lokacijama koje e sigurno pronai
kupce. Sve te prodaje sada, naravno, zahtijevaju prethodna odobrenja vjerovnikog vijea.
Koju ulogu u svemu tome imaju ljudi AlixPartnersa?

- Oni upravljaju cjelokupnim procesom restrukturiranja - od upravljanja dnevnom likvidnou

kompanije, gdje su napravili projekciju trinaest tjedana unaprijed, to je maksimalno mogue,
rade plan restrukturiranja, poslovne planove svih kompanija, za svaku kompaniju posebno...
Kada sam doao, bilo mi je teko shvatiti da Agrokor nema odjel kontrolinga - nitko nije sustavno
pratio realizaciju poslovnih planova, to je za kompaniju te veliine nevjerojatno. Mi jo nemamo
zadovoljavajui uvid u to kako kompanije posluju; te procedure tek uspostavljamo.

Srea je to smo u ovaj postupak uli u relativno mirnom razdoblju za kompaniju, nakon vrueg
boinog kvartala, a prije Uskrsa. Ova smo dva mjeseca ivjeli iskljuivo od rada na miie, s
prvim, malim kreditom od osamdeset milijuna eura koji je doao na raune potpuno ispranjene u
blokadi. To je bila lokalizacija poara. Bez vrlo vrstog upravljanja likvidnou, kojim se, izmeu
ostalog, bavi tim AlixPartnersa, u ova dva mjeseca, samo s tolikim kreditom i tekuim priljevima,
ne bismo uspjeli stabilizirati i svoje i poslovanje dobavljaa.

Dosad smo iz priljeva za robu i usluge platili vie od 1,8 milijardi kuna i po tome se vidi koliko
su Agrokorove kompanije pojedinano dobre. Kada od njih maknete financijski teret i teret
investicija, a uglavnom su preinvestirane, onda vidite da rade nevjerojatno dobro. Ulagalo se u
dobre stvari, ali previe. Uspjenost kompanije u Todorievu se sustavu mjerila visinom
investicija i prihodom. Nitko nije dovoljno vodio rauna o operativnoj dobiti. Danas je to
menaderima prioritet. Tijek novca i operativna dobit sada su prioriteti.

Ruski bankari djeluju kao vrlo tvrdi pregovarai. Koliku ulogu u takvom njihovu pristupu
ima politika?

- Bojim se da se Sberbank oslanja na potpuno pogrene savjetnike. Postoji, naime, neto u vezi
Sberbanka to je, uvjeren sam, kljuno za odnose koje imamo. Sberbank, prema mojim izvorima,
koristi potpuno krive kanale informacija i oslanja se na savjete krivih osoba, koje ive u Austriji i
koje nisu nuno upoznate sa situacijom u Hrvatskoj. Ne mogu vam rei sve detalje, ali u procesu
ima nedovoljno dobre komunikacije iji razlog nije ova izvanredna uprava.

Sberbank je na poetku procesa prvi od svih zatraio roll-up model. Tada to nije bilo
prihvaeno. Sada, nakon to je takav prijedlog stigao od privremene uprave Agrokora,
Sberbanku to vie ne odgovara. U emu se razlikuje njihov i dananji Agrokorov prijedlog i
kako oni tumae to to na taj model vie ne pristaju?

- Sberbank je, pojedinano, najvei kreditor, a u ukupnom dugovanju sudjeluje sa 25 posto, i to s

VTB-om. Prema njima se odnosimo i odnosit emo se i dalje kao prema svim drugim
kreditorima, ulaui maksimalne napore da im kroz ovaj proces i nagodbu vratimo to je vie
mogue njihova duga. U prvim danima otvaranja procesa upravo je Sberbank traio da se iznos
od 100 milijuna eura kredita koji je dao bivoj upravi prizna kao najstarija trabina te je time
uvjetovao davanje novog kredita.

Zbog izuzetne kratkoe vremena i kompleksnosti zahtjeva, tada ga nismo mogli ispuniti. Danas
ovaj financijski aranman i nain na koji je dogovoren udovoljava njihovu inicijalnom zahtjevu.
Zato i dalje vjerujem da e, budu li gledali samo financijsko-ekonomske interese, pronai
dovoljno razloga za sudjelovanje u ovom kreditu.

Gledamo li u postotku, koliko e Agrokorovih kompanija u konanici preivjeti krizu?

- Rekao bih 99 posto, ali ne vie u sastavu koncerna, koji nema smisla odrati. Bilo je i nekih
ponuda za dokapitalizaciju cijelog koncerna, ali u tom sluaju ponovio bi se model koji je doveo
dravu u sistemski rizik i zbog kojeg je bilo prijeko potrebno donijeti poseban zakon. Smatram da
se vie ne smije dozvoliti da jedna kompanija naraste do veliine koja moe ugroziti ekonomiju
cijele drave.

Da je ova kompanija rasla na inozemnim tritima, to ne bi bio problem za ekonomiju cijele

zemlje i rjeavanje potekoa bilo bi na vlasniku. No, Agrokor je s vie od 70 posto poslovanja
koncentriran u hrvatskoj ekonomiji. Pritom nisu sistemski rizik same Agrokorove kompanije,
nego iroki krug o Agrokoru ovisnih dobavljaa kojima je koncern bio gotovo jedini ili jedini
izvor prihoda. Oni su dovedeni pred zid. Na je zadatak smanjiti sistemski rizik, a za to e biti
nuno rasformirati grupu.

Kako to planirate napraviti? Je li plan izai na trite sa svakom kompanijom zasebno?

- Rad grupe ve smo organizirali kroz divizije - maloprodaju, proizvodnju hrane i poljoprivrednu
diviziju. Agrokorov poljoprivredni segment je najvea poljoprivredna kompanija u Europi, ak ni
Francuska nema toliko obraenih hektara pod krovom jednog vlasnika. Svakom od njih sada se
upravlja iz novoosnovane Koordinacijske skupine kao samostalnom cjelinom. Tu su kao zasebna
organizacijska jedinica i biznisi koji nisu kljuni za poslovanje, s nekretninama, i s time emo
prvim u prodaju, vjerojatno ve u rujnu.

Kakav je interes za te postranine biznise, nee li oni zavriti kao i dravni portfelj loih
kompanija? Adriatica loe posluje gotovo otkad je osnovana, zato bi to netko kupovao?

- Ne biste vjerovali kakve su nam ozbiljne ponude ve stigle upravo za Adriaticu, ali i za druge
biznise koji nisu kljuni za poslovanje. Javio se, primjerice, i potencijalni kupac za Polikliniku.
Naravno, one kompanije za koje ne bude interesa morat emo likvidirati, ali one su uglavnom bez
zaposlenih i takvih e biti malo. Ima i nekretnina na odlinim lokacijama koje e sigurno pronai
kupce. Sve te prodaje sada, naravno, zahtijevaju prethodna odobrenja vjerovnikog vijea.