Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • K. Misilo, Historijski Predmeti I Spomenici Franjevaca U BiH, Dobri Pastir 10 (1960)

    Uploaded by

    mvojnovic66
    132 views56 pages
    K. Misilo, Historijski Predmeti i Spomenici Franjevaca u BiH, Dobri Pastir 10 (1960)

    Original Title

    K. Misilo, Historijski Predmeti i Spomenici Franjevaca u BiH, Dobri Pastir 10 (1960)

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    K. Misilo, Historijski Predmeti i Spomenici Franjevaca u BiH, Dobri Pastir 10 (1960)

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    132 views56 pages

    K. Misilo, Historijski Predmeti I Spomenici Franjevaca U BiH, Dobri Pastir 10 (1960)

    Uploaded by

    mvojnovic66
    K. Misilo, Historijski Predmeti i Spomenici Franjevaca u BiH, Dobri Pastir 10 (1960)

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 56
    Prof, fr. Kruno Misilo « Kreteyo: Historijski predmeti i spomenici kulture kod franjevaca u Bosni i Hercegovini ConliiGkt omjettay Bowie 1 Hereegoving Iman wovind Iman jo jak wljec ihurne wih pokerajin, U othoxratskom pogledis one au bile Yor Hoh Krajevn + Podunavijo, Joh od prebistorijakog doba “no prowtorw Boshe 1 Hereogovine snvgs aoe, dieljavanin novihs Ny nKupino 1 AKOVA ponetracijn med starcujedioes. Lx toga je vinly nove etnitke tormizanje, Sve js to imulo veliko zaatenje za uilurnd rezvo) abanoyntke ovih pokeajina + 24 ajihowm bogata kulture colivitlon, ® kojom ju nay leant pronalavel Hi wivterathke nauénn vivanja, powehno zadnjih decenija, upoznala. Od pofota wvog djelovanja wayim pokrajinama, pa ave do nabih vonjevel aut BILL ond, ost au to bogato kulturno blago skupljali, tstrax voll) © svojin samontanima Cuyati, tne same ona) inaterijal, koga so upilt na avons toriteriju, nego Lont drut Rulturno-historijele Funjetnidld predmett pabayljont vant u drugim druvama, poséebno u (ol, Avateiji ) Ugavslea) } pranedent u domeyinu, dugo wu vremens but chiko talline bogebitve tanjoyaékih simostana a Born 1 Hercegovint, Monievei ou se borlls, 1 aki tome nijedu uvijels uspijevali, da ono, ito bonivtono nu pater tie) ostane a nabo} emlft: Honunsld tranjevac tyan Branjo Julie blo je ona) kot Je prije vike lous qodina pryi dao potleay va olvaranje 1 redone muzeja noi God, 1050, na sve Poinjake upeavilie molbu ul Kojo) piie: »Pounato “hin kod ni KAKO Re U-Boat slarinake atvack novel, Kamenfo, petatt vo | poblepnin tnostrancim th taal eljent prodajul Ja sam a nodinah potoo ovale alvart aablratt | odicupljivat, gato molim Wii Inostyanclm prodavati, nok njaleo, Koj takeog ita tenadey te mi javh iment, ja 6 mot tallko plaliil golavinbry Ieaiiko svat dui tno: ‘vung, ate jot boljo; wave domoradee moti, da za ovale atvarima ' ‘ ; : jnoje ime. Ako Bog dal 6 mojom white gdle Alogod opiate, da Ope Hi ‘ é hictony Jolin metal! pobetak: »Bonmnaiconntt Munthe sks op ty ae avian! fi Vi CH naatofath, da moje Ovo RAPES Ch eiapeeette {BOWKER iv nece w njime toxgavelh, vee it eOBrO: htenont “Sotelbe ave 1 Malhia tpi 140): He prirngi prosalll 1 50 Kyuno Misilo. — Rrekeve Potetke ovoga rada o Rome govori Jukic, 1 alto Jos skroaine, mala = dino | kod fr, Nilesle Lasvanina + (1750), $7, Marjane Lekuti¢a > (oko {750}, te. Filipa: LaSwriea, (+ 1789), fr. Bone Bemén (> 1788)) fe Filipe Pasaliéa St, (+ 1860, ix Mate Mikiéa (7 1002) fr. Grge Bix jase god. 741. uz svoj} »Manuele Gententiosum variis ex authoripus« dodiruje 1 oyu vistu predmeta, 2 Yao Jukié tako joi neki franjevel davne prije skoga drugeea faq jojo @ sbosanskom muzejwc tele dn so oannge, 04 10a Bae, Wes a svojo} zerilji pohrane ono weliko kulturpo blage, koje im/je uza sve Potoskcée uspjelo sxtuvadl, Pa kada to prediiels Beteajas Ai Waa nitke vrijednosti i daju privremeno drugima, uvyek Stavijaju jedan od: Gievaih uvjeta: ake ge a Hosni osntije muze] da se tt predmet natrag| povrafe, kao sto fr. Iguacije Strulié 2a ic Kxeseva prodane stvari kaze? pete bi doslo vrieme te Bosna imadne syo} vlasilll muge), de se ovi tt predmcti na 2ahtjev Yavnatelisiva samostena: imadu iz Zagreba amo po- petite, (Povjesunidke crtice Krefova i franjevackog samostanas, Sara fevo 1899. p. 141). Ma gantjev poovincijala fi, Ante Curiéa costajw se 17. sxibp, god. jaee u Kresevu gvardijaoi ava tri star samostena: Subleske, Fojiice Kroteva i u prisutnosti definiteya proyingije: in Amdela Sunjiéa i fr. Plaza Kulijera kao i lejnika provinei) te, Jake Matkovita »avatujucl nove Slobudnije deka i newe prev, Delinitorija naredbu da se us rakorn samoctanu sebieu i Cuvaju starinew jednoglasno zalsijacise gamoliti preé provincijale da poduane potrebne Worake da se sstarinske stvatl, $10 jh dadose tei otara samestana’ preuzy. @ biskupu Josipu Jurju Strossmay era u Djakeva g, 1870, 6 odnesote th g. Dehegeni 1 o. Aniun Enoievié, ta danji spiritual u Djakoru nama povrate da kite nae samosienet, +ORU {tw éric, da ih visu poklonili, nego da-im je obecano da 6c drZatl leven Bosne samo Go oslobodenja iste, a onda Ge joj se povratitie Ovaj Za pisnik viasteruino. poipisuju Tye Grub yarnateli samosiana Su- fjeske, fs, Marko Ostojié ravnatel) samostana Fojnice 1 ft. Domonik Poké Tavnatelj samostana Kredeva. NaZelost ovaj gakljugak, barem prewia pdstojeéem ypriepisux hije epreveden u djelo, Tz sertimentalnosti prema biskupa Strossmayeru edili« i gbog tolikoh dobrotinstvah nam Pranjeveim « suijesii diskretorij 21, svilnja iste godine zaldju- sje da yovomjesin Diskretorije néebe potraziti da se povrate staring poslate preury. gosp. J, J. Strossmayeru«. Jednak siav zauzeli su kan “snije fojuitsi i kresevski diskretorij. : Ur Juice bave se, sabiranjom narodnih wmotyorina i starina iti 0 jima piiu fr. Mazijan Sunjié, fr. Filip Kunié, Ir, Grgo Marti, fr Bong raslay Bowie St., fr. Stjepan Margetié, fr. Anto Knevevié, fr, Keuno- ‘Kosta Brat, fr. Merijan Markovié, tr. Bono Per'si¢, tr. Jerko Viadit, jo Batinié ide, u Bosni, a u Wereegovini: fr. Nikola Kordi6, ‘fm, Beate $%, Dujo Ostojié, fr, Radoslav Glavaé St, fr. Augustin , fr. Andeo Nuié, fr, Petar Bakula St, fra Didake Buntié, fr, Pavao gidevic, dr. tc. Dominik Mandié. dr. ir, Lea Petr -Mijo Culd, - oe ‘Mani¢ i dr. ‘ os ee ee ve “Fr B, Perisié, kao i Jukié, nastoji da se denuje »miuza). starinae, e pise, i medu svojim spisima ostavija »Naputak urediti 2 Svotteniel lattes tuzejs (By. Mijo Vy Batini MIVeRR.6\ Zagreb, 1913, p, 149) Martin Nooié St, koi Yuba feline. UVic Korists pe enn ea 2 SFignicvacki samontan uw Fojniei od stoljeta ) Poscbnn seu oyome radu istiée fr avi ne dosta peznavunja ise o vim prea igodu Ssvojth puiovanja ne samo da od drugih Mieste staViis Madetobuc’ spomenike zimske 1 sredin).r jekowne, dita ep eoeie, Ste nbvoeObraduie ih, dnige moli | uposorava, a ave te etvanl suveja Bos Maatevijainih ‘sxedstava, bez nauine literatuee | vodies, bez muene spremie ze ovu vist rada, okupiran minogin drugim postovims mOSHIMA SvOg Pyatia tu2i se au; »Niser bo ju mnogo iinatl prigode p28 taj Pesab. = (Staring Bosansker od 0, Martins Nediéa, Arkiv 2a _ Powjestnien Jugoelavensku, Zagreb 1557 a fc e kn}. Vo p. 142), pa pak je fapoge dopsinio pyznavaniu th predmcta { @matorima i sirutaim radai alton antiquitalum:, kad 3to je 2a njega i napisano na urni S) Tomata uiesch, Mievava je Z uéinio velilce uslige kasnijim ma, take da se sprevom moze nezvati shiida tim yees Sip je popisao 1 obractio i one Amete, koji su hesnije zagublieni Mi usiisten) On svagdie istrazuje 1 Mazi neste vijednog i u tualanskom, derventskom, laynickom, kuprek Kom livanjskom, duvanjskom’i konjiékora Kraju, a nije propystio nb @asinac kada je'gou, 1445. prekeo Romanije putovao u Carigrad vedi sam S oe Giasincu K. M) ma polju vidio mnx turinsiih grobnilt kamexb- Sah nu nisam spazio znomenje 1B pismo kaje« fo. 6 py 158). © Sedan drugi zaslu@m i plodti scullor antiquita’ oma, kome i sam Patsch povicravs neka aihtoloska opavanja u Duynu i ei studi i odobrale, pojaviiije se’ nekolico Geveniia kaenije a Her- ) je vee spomenuty fr. Andeo Nuié (1B50—1916). On postayiia sbirkema muzej2, koji je joS god. 1884, esnovan: ul franjes stan na Hamed kod Ljubube i Hho je. pozndta, osniva sé sMuzejske diustve ga Bosnu 1 Heres a svrhom da se u‘Sarajeva esnuje moze). 2 koji je odiukom, eke viade god. 1668. pregac 4 dréaynu Upravy ‘kao Zemaaljsisi #a Bosnu i Hereegovinnd ins Og uzeja, kao 1 @ prilogenim darovirsa u a iu noveu od-ged: 1084 do 1923, U uyedi: u te} zapisntk Librum: hime, in que suo osdine Adnotantar res vollestad ae col- \dac spectantes ad Museum, cui leudabile initium dedi MV.P; Aa- Hus Nuié actualis Magister Clericorum in hoe Conventa nostro de Has jubublet: Legolers ‘esse deruneio, -- Hamad, ie 30. Novernbris — Sigil, Minor, Cusdiae Exzenovinae, — US) Bo Fr Pawus Povie socretarius Custodiae m.p.s foe: XG predgovoru Zapisnika nalaze se ODREDBE, tako: ty], Inventar imade se voditi; a FY Viasnik inventara je Oct Prov ‘province. natika: &. Cuyar muzeja darove | “Predméte muze; youiti<. tm Kruno Misite = sKresevo: prot, tr_ Keun Mile = i Gio ee ee “01 ki POP! 1 bronetetiri oat iruge opaske- i ej osnoven provinetjal fk, Take e muzel “oii imac U sebe starih no bu ode svi redovnici, ko ae daje naredba rah oi waza} na Hunace- i " call size) 29. TV. 1901 god. vist pa Hamad mite alexi couzcfom & Sarwan Gl 1 a eet eiuno} no Homie gedmim 6, CUO aed Mgs 1 ova] murs) Tim inventaromm kultarnocflsta tps 7 ' pag stradac, AM f © sanag ta postoje, umback mize] He 3/007 predmeta KOW' | ara nego’ mnogo. vibe eo coimnenst A PENA radi svog inventetisim krajevima, zasluauje Hajvece primnanje | i muzeologije 1 Weve} sa svolim abirkama jou jeder doa aey Ujedno Je Pres cko-hereegovatkih fronjevack 1 na over pogrithip Gielen. vanja njhoveg rada i doprinosa w skupljanjuy ifr dee eeeanjt i Suvanju velike kulture etora monumonta attié et scientiac, quibus conventus abunda idje se misli na sve samostane, Koji su razoreni i uniSteni do Historijsiei pe Fronca: 17. sivljcea) “x ve Sutieskr Pomte rel mjes plfe: »Momuinenia et documenta, quae’ servabantar t conventions Sue skac, Fojnicac et KreSeve delata fuere incendiis annorim 1858 1604 et 178) Za Sutjsska posebno. spominje Barisit: yGod, 1956, ujedno sa ‘samo~ " Slanom | kn}izaiea je pala Zrivom grdnoga ognja, Ko fe a2 mnogonrejne: _ Bojige, Sorine i drayotjenosti, takoder rakopise, Keli su se (i Guvall W pepeo i preh Obration. (GFianjevatki samostan i crkva wu Sutjeskeis — alasnik Gemaljskog Muzeja, Sarajevo, 1890. p. 33) Za Fojnicy Batinié *S. crirvom. iv semnostanom gorise nebrojena stara pisina, bogata znica jenosti+ (0. ¢. p. 54), dok Strukié prema Boada- ~novigevo} krotlel pisuci o krasevskom pozaru kate: sKraz cigls-dva sat Ogenj tlarseni crkvu i samostan.... Zrtvom oenja posta | bogata knjniea sa vainim sierinama.., erkvone dragoojenosti. Vjetna steta za starine — ja dalie — koje bi nam mogle osvijetliti mnome tatnnu tack yamarkene domate povijesti« (0, ¢ p. 54) Medutim is onim inventorom kulturno-umjetnitiih i Mistovijdsh “ predméta koji danas postoje u samostanima Kr Sutjesci, Foinici, Kreser Visokor, Jajeu, Livnu, Tolisi, Perri¢evcu, Humeu, a do nedayno posiojali i Mostaru, Sirekorn Brijegu, Duvnu, Gutoj Gori 1 Rami-Stity nije or gpalo umnanjona ova voina uloga’franjevatiih samostana u Bosni i Heree- ‘dovini i na tom podrudju njihoveg ‘ultumnog djelovania. Neki od th ‘Samostana, koji imaiu tako velixu kulturnu i historijsku) vrijednost melage “ib leSkom i nezavidnom polotaju. U nekitn opet drugim samostanims fadi oduzimanja prostora i dodjoliiw: preamett ke vrijednosti kao i biblioteke, ograniteni na male prostore, ne dolaze razaja, tedko se niima mou koris\itt nautni radnici ilisy bes, derivnje snika izlozeni propadanju. é : : ‘Najvedi dio ovih predmcta po naim samostanina © veilki bro}. Koji pagina. biblioickama stavijen je pod zastitu di To je apée kule 19 dobro, koje sii hpsansko-hereegovatkt {ran} atoljege § ubavija skuplial. cuvali i ostavill na korist bud jones | kuliuyno ‘blago cijele rate narodne gajedni nau Bost, : J gdivanje, srmjsttal i zaititn Oh pred 2 su franjeyel po vom ddlaskie Kakye objekte i predimete, kakwl ne podrugis © prva vremens, te8l i ne oe debt 2idali soimostanc, creve ¢ jupske lente Needs oj donosili i dobivali izvana, Ralyise te Dalmacic ali svoqim priikama { moguénostima, Prof fa, Kruse MGile — Kretey brkviey Gv. Ive. a Podmiladjw (kao najstarijn postojees a Boaniy fi J, Markusié smaira da bl inogla biti Mijelna akvicn nekot slavneg grebenskog sumostana (Svetiite sv. Ive Kyatitelja a Pod fhilaciu, PreSiampano is Kalendara sy. Ante 74 god. 1992, p, 4). Kaji je bio opseg bosanske wkarije i koji su franjevatl same. © Stani 4 njoj postojali na podetku 16, stoljeee vidi se iz igkaze esanski vika? god. 1505, podnosi upravi Reda, a koga Bai igndai prema Waddingu. Tu ve ar sodam kustodija bosanske vikarije nabraja 39 samostana (ir. Mijo Vienceslav Batinié: Djeloyinje Irenjevaca ua Bosni i Hercegovinix, sv. I. Zagreb 1881, p. 152 -- 163) Kako su jzgle- dale to prvo zgrade franjevatkih erkava i kuéa ne mozemo znali, jer za njih nememo ni pistenih dokumenata ni arheoloskiit podataka, Za turske uprave ne samo. da je ftenjevatko graditeljstvo u nadia pokrajinama ograniéeno i zaoustavljend, nego su jos i mnoge posiojete pgrade poruene ili zapaliene. Batinié, pise da je oko 22 franjevatka samostana i mnodtvo fupskih crkava bilo sraynjeho sa zemljom (0. ¢. p. 117), a Ladtrié (Bpiiome Velustatum Rosnensis Provinciae, Ancenae 1775, p. 66 — 69) kada govori «De conventibus destructis, combustis Gb relictinx poimeniéno nabraja 19 samostana, i to: Mili ili Milefevo, Vesela Straza, Skakava, Usoro, Latva, Jajee, Glamok, Zvéai, Zvormik, Konjic, Mostar, [jubuési, Modrita, Srebrenica, Olovo, Visoko, Gradovrh, Tuga i Rama. Samo trl pregstala: Sutjeska, Tujnica i KeeBevo za koje ka: periclitati ef mersi: tamen nucnquam immersi, euin omersi«. Sudbina nabavijenth ‘ipova i clike bila je ipak neste bolja nego gradevina Franjevei protjeran{ iz jedneg miesta prenosili su Kipove i sitke u druga mfjexta ii bi th tz porasenih i zapaljenily gxrada, hada j to bilo moguée, spasavali i postavljali uw novosagradene erkve. Neki opst Sprodmeti veée wrijednosti, pasehno slike, relikvijan, knizevi, lilurgijs Pposude i odifeio iz nasin’ statin samostana Oleva. Zvornika, Modrite, ane, Sutjeske, Fojnice i Kregcva odneseni sua Dakoyo, Zegréb, Sin druxza miesta u Dalmaeiji, Slavoniji t Ugarskoi Sh Ce LC aaa ea aE saepissime da seu tir mj 2 ju. Ali nazalost n nojvise statajeva te ‘predmete nijesu bosanski franjovei vise nikada natrag dodili, Cestopyt ni intervencije u Rimu ¥ ovo] styari pomogle. Do konea 18. sta © franjovatkim ‘su kyéama i erkvama bile poznate slike nekih bosanskih viadara’ kraljice Katarine, S. Tomasa, 8. TomaSoviea j istalkmutih franje- vaca: Fr. Andela Zvizdoviea u Fojnici, fr. Filipa Lastriéa u Sutiesci, a josebno one religinznog sadrdaja: Raspeil Spasitelj (Sutfeska, Modrita), pine slike (Rama, Gradovrh, Olova}. (Dr. fr. Julijan Jeleni anski frenjevcix, ev. 1 Sarajeve, 1919, p. 240). Koncem 18 i prvih decenija 19. stolj. broj erkvenih, samostansith. fh zerada radi politiékih i ekonomskih prilika, koje su tada’ w Hercegovini viadale, syeden je na veoma mali broj. Mnoge rani tie umietnitke veijednosti propale sv i unistene, a samo jedan. lig teskom mukom spaken i saguvan, Za novogradnie pilesu:tzde- le, a za obnovu postojetih semostana i erkava dobivale se Velike namote, Nekto prije polovine 19. dielatnosti da odmah pryik godina ud a Zauzme vee vazmiere, U to velier Hi Doeii, Suljesci, Vijaci, VidoSima, 7 Vieni fdr. 9 samestant xt Gu Feblbeveu, Zope “ptanavt ul Pototaniia’s, kolinama, Podmiladiu, Bre a fe eve arhitekh emi tome, 9 poscbno propis u ono doba nije mogle Badovoliill, ¢ akn se media, hate jite franjeven Nedié oe Pe eOUP AGHA bojedinc! kan MirecHe an Rolnien Gtaekane Nedié-za ‘Tolisa, Marjanovie 2a, Stitiet, Kujundit 2a Hresiva, Sunt za Gvtu Gomi Karate 2a Livne, Tomit-Pokes 79 Plehan, Curié i Orlevac c.10, p. 609}. ‘ Osten wiverenih 1 Sa Sitahe donesenih kinova 4 aes i domact tras niewel Dave se Ovirn gronama umiletnistl, isting iz ranumiivil: eaeloge, St cs sve é fe AciBhoud ce Gute Slikarsive je Zashiplieng s wise pretatavnitea doraéth franjevses 1 ovdie sti Ostvareni ose! tispicsi. Medu ovim Istitu sek Siepan Labie iz Daca, FY Stieran Nedii - it umjetnibiion precmetima, kip i predme- fima umijetnog aanatslya u feerjevatkin: sarmustanimn Tosne 4 Hexcege- ine, 0 nithovire raanim gbiekama, o inventary nithovth biblinicks ar i muzeja pisano Je vise puta 1 Se miesta, ‘ali sume pune, vie uz pul w velikem | naka. Nemam nakanu Isto fako ovaj lanak nem dainith radove. mitt da wv kulturnog: Kistoritara, Oyaj isiecak iz jednog velikeg kulturn govatkih franjevaca, z a y pore U novije vtlieme objavie je skore u cljelosli iaventar sit meta umictnog obrta, koli se nalazi u franjevadl vont (oNaSe Starine< — Godisnjak Ze i 5 kulture i privodnih rijoticos! 1056, str, 195-218) 1 3A Prof. fr, Kruno Misilo — Krelevo: upoznati nase starine«, odaje priznanje sutorima, a nije propustio uéinitt e manje zamjerke. U vezi 5 opisivanjem inventare predmeta ove vrste u franjevathim samostanimna 1 Zupama Bosne i Hercegovine vise puta temo se osvrnuti 9 na spomenute Hanke, 3 Kraljeva Sutjeska Mozalié na navedénom mjestu s osabitim interesom opisuje dvije slike Stjepana Dragojlovita » ga valjanog slikara s prelaza XVI u XVII. vijek« iz inventara sutjeskog samostana, koje su, kako pide vod velikog znataja za istoriju naie umjetnosti, a narotito Za istoriga umjetnosti Narodine Republike Bosne i Hercegovines (0.c. p. 101), ii kako bismo mi jo% rekli: za historiju umjetnosti franjevaéke provincije Bose Srebrene odn. kulturnog rada i tekovina franjevaca u Bosni i Hereegavini, Te dvije slike jesu: »Kristovo Raspeée< iz god. 1597 i »Bezgresno Zateces iz god. 1621. Gva je slike ujedno vaian historijski dokument, koji nam jasno potvrduje, da su se i w Bosni u to doba pratile filezofsko-dogmatske rasprave, koje su bile aktuelne u stranoi avijetu i da su bosanski fra- njevei slijedeéi slotisti filozofsku Skolu i primjere svoje subrace w inozemstvu, sudjelovali u opéem pokretu za proglasenje dogmne Bezgrjes- nog Zateéa. U privatnoj zbirei Mazali¢a nalazi se trete signirano djelo istog majstora »Zalosna Gospac iz god. 1592, koju je otkupio iz zacstay— itine Milana Marojeviéa, poznatog sarajevskog Die 24 Aprilis 1808. i ‘NMichact Guich Adaregatis Vir Religiosus, virtulibus ced eam aitibus Mechanicis, ‘Leclusia, Conventes Fojnicensis editicaba- Hens nen solu um profuit dum us, tandem agens vite chan¢ alam dim njegouim esdovitaa bali apreseus infirmitate, com immortal £ Batihic ©. majesta ore varmosteriui yarn poanibju! kad 1 4} wspjeha, a bradio 1 nekolike predmcte shui: pises faved komposteija 1 best deventh skuiyurre, mivantars Tonite od dah do "> ath: a posebao ppisaje jedan. g aiirke biskupa Mileti€a v Fogsicl delist knz teljanskog wee i Bee (6. cp By: ih rancyobrointh predmeta ove vest: spadaia musirdace, ie eee — HMistorijsk) peedinews 1 spomenie! keutturs kod franjovaon ua mike n Opiirnije © sam insikim zbirkarna wu ojoiel pisall su fr, Mijo Batinic, fr. Leonardo Cuturi¢, fr. Bugen Gujie i dr. K. Patsch, Bree toes ko, U crkvi ili u sakristiji nalaze se slike »Rodenje BL Dj. Marijes, — Sv, mijo an Krstitelje, dda kipa andela GH drveta bez umjetaitke vrijednosti i vaskulum za sy. ulje s natpisom eP. Traynik 1812: Bere 86 v6. Veoma pohvaino se Tihié izradava o starim kerekevskim fFanjeveima, 6 njihovoj ambiciji za uredenje erkve, 0 njihovern radu W prikupljanju kulturno-umjeiniékih predmeta, pa prelazi da piste o SaduSajem inventaru krosovskog samostana, koji se kao iu Fojniei Sastoji od likovnog blaga uljanih slika na platnu 1 izvjesnom brow Prstinelaijctnog canata (-Nase Starinc. Tl, Sarajevo 1986, p. 198 BI) Za krefeyske slike koje su vecog formata kaye da majvetim Ye abirke biskupz Miletica Nadgrobna_ploca uw Fejnici Fra Andela Zviadi¢a Paijelom potjecu od venecijanskth majstora iz vremena barokae. Me su slike, »Uznesenje (Tihi¢: UzaSaiée) Marijinoe za koju pisac tvrdi fda spada u krug majstorskih ostvarenja slikara svrstanih oko Tiziana i Tintorettax (0. c. p. 197). Za sliku wPosljednji sud« poredenjem dolazi do zakljutka »da pri- Pada wu blizinu Palminog kruga ili samog Palme il Giowana, Tiziano- Vog wécnika« {o. c. p. 198). Akademski slikar prof, Zvonimir Wyroubal 7a ova slik kae da bi prije pripadala u inventar Louvre-a i da zaslu- tuje pao painju i naucnu disertaciju. oKrunisanje Marijino- — sima slignosti s tipovima Correg- fons, potjede iz prve polovine 16. st« (0. & p. 199). pRaspetes s tri poznate osobe ispod kriza: »Majica Isusova, @ Marija Magdalena i dragu »Sv. Franjo s grupom svetaca je fr. Martin Nikolié iz Venecije preko Marijan Bogdanovié u Lietopisu franjevatkog KreSeyu: »Eodem die (19. svibnja 1771) disideratissimus sero etiam dictus Pr. Diffr. redijt Spalato, unde sacram. lem jam Venitijs anno clapso ab eodem comparatam is attulit, hoc(est) duac imagines majores pro alteribus sub quo mater Dolorosa, s. Joannes, ot Magdalena, cum ; et ornamentis, ita s, Francisci et alior. ordinis, atque altare Deigenetricis; duas campanas, unam 20 okke, 7 Prot, ft Krunio Misiio = Kea: altermn 13, sex candelabra anes, Cruci Auct ines lempades, sex flores, iam et caetera minuta (Profocdlum Conventus Creseeviensise 1705 « RP. Mariano Bogdanovich, p. 115), »Posijednja veterae potjese vod nekog veneeijanskog majstora tx druge polovine 16. st« (Tihié: oc. pe 205), Slika: »Sv. Josip koji drZi malo Dijete Isusa 5 grupom svetacae ne ads je a staroj exkyi stajaia na oltary ay. Joripa j eantratna liGnost na. ovo} slici nije sy. Juro (‘Tihié) nego sv. Josip.s Djetetom Tsusonny, syeci na slici jes: Sv. Lucija, sv. Apolonija, sy: Juro, sy, Nikola, sv. Thija. »Madona s Isusam, sy. Franjom i sv. Katarinomé Pinte predpo- stavija »da je mogla nastatiu vrijeme: anog veneeijanskog bavoka« (0. p. 207), Ne rezumijeme sakto uvaleni pisac sumnja da je na ovoj slict predstavljen kreSevski samastan kada sve okulnos” govore u prilog mi- Siienja, da je to wisiinu stari kresevski samosta Ne mmamo na koji pozar misli pisac, kada je god. 1950. (godina ozneéena na slici) postojala samostanska zgrada i nije bilo to#ko onome koji je’ slileu narutivao dati izgled 1 opis tadaénjeg samostana, Veliki pozar samostana 1 erkye bio je 1765,, dakle 15 godina poslije poslanka slike. Sam Tihié na drugom miestu GNade Starinc TV, p. 82) istiZe peznatu Sinjenicu da su bosanski feanjevei narudujuéi slike izvana cestoput odredivali velitinu, sadrzai, temu, pa | cijenu. narutenih slika, Pa zaite to ne bi mogio bili i u oven slutaju kada kreSevski frinjevel nara’uju stiku, Koja im a Zcljenom i izvadonom temotikom najdolje cdgovara? Svoj samostan, koji se u to BS vtijeme nalazio x opasnosti i poteskotama stavijaju pod zastitu: Maje e, odn. svom Utemeljiteliu sy. Pranji i pe amostana sv. Ka- povjeravaiu, da cni a samostan izmolo tu zaStitu. Spomenuti drieéi samosten a evojim tukema prikazajy ga zaStiti Majke Bokje na Samosian i na niegove tlanove) odio odgovor: vEiro eis in mattems. god ovaj natin predstavlianje bio naivan, slika ima svoje vazno ijsko { Jokaino znadonie. Prema nagem miSHenju nema nilakva , da su ono sCreseeves ispod samostana i citirant natpist dno dodani, kako misli THI (0. ¢, p. 207), ‘om Srema kazivaniu bivSeg Zupnika fr. Stjepana ina ut KreSeyu postoji stara predaja prema kojoj sv. Katerina na yom), a sv. Franjo kealja Stjepana Toma%eviéa. BHoloSki smisaa edstave prema precaji bio bi da se i poslije propasti bosan- aljevsiva otuva misao na samostalnost 1 gajenje nade na sicbodu m Bosnaes, teZnja za njezinom samostalnoséu i slobodom nije fea ropeiva i okupacije niktada cslehila, »In Re. Bow nalazimo, 9 na mnogo predmoeta i nekoliko stolje¢a poslije propastt fet: nepoznatog Kardinale« ptoma mifljenju Tihi¢a mafvjera, -nekog venecijanskog slikara 18 st. (0. ¢. p. 208 sv. Franje« keo i spomenuti portret biskupa: Téa adoyi domateg maistora, Cuié? 0. o. p. 210). ‘se nalaze i dvije oltarske slike: »Bezgrjeino Zateée« i Sree ruge polovine 19, st. Na prvoj je signatura: »Aless, Mass een Pentre Apomewitel kuture £ 1867. M. Bakarno kandilo Poklan A. Petroviéa-Soriéa Filigranski kale Kujundzije Vili¢a \ | iz god 1761, uw Kreseva a postavio odgova- Zalit strutno. ogistio. Sunjié im je po savjetu Maze rajuée okvire. Prva’ pretstavija Krista Uéitelja u profilu, velitine J ulje na platnu, priliéno ofuvana, pigment mijestimitne popucac, Snagna figura Krista ima na glavi neobitay velili nimbus, krog od stiliziranog cvijeta kao da je od metala iskovan (Scheibennimbus), Tamno crvena haljina “Prekriva polufiguru Krista, Tamna Kosa pada wv gustim pramenovima niz pleéa, a naprijed kao da dini cjelinu s istom takorn bradom’ od koje D ke jedan ‘dio u tudnovatom obliku odjeljuié 4 Stanjuje na desnom:dijelu Kruno Mullo — Kresevn. dae U obliky nepoipunog | nedovsteniog bees, Deano who vii in quate Kose Desna je nalea u lakh savijena, pale na ici nevidliiy, dva pve pists mala, a ava sadnja potpuno satijena. Cjetokapni dejam ove pred stave kaovda je Krist malo pre tzgovorio. one tolika put opetovane rijeth \Zatsta, zaiste van ads Dhuga slike (a Osove peedstavija sv. Ivana apostols, ulje na plata, velitina 72552 cm Doore ofuvane. Svetae te wbueen u svietloctveny haiina ga Strokim rukavime | velikim otvorom na veatas U desno; Tuck defi kalcd sa gmijom (atribut sv. Tana apestola), a lije slanja na gornji dio prsa. Visoko uadignuts i na lijevo zakvenuta glava a pogledem Koji oduje potpunu. predanost nebu. Sna%na ali mlada figura apostola bez brade | brkova. Bivantinska ‘ursjetnost preistavija sv. Ivana redoylta Kao’ Easnoe starea s cugur bijetem bradem, Keli zaduben raamillja © najdublinn tajnema Wi kao Sto je to slutaj u St. Vitale d Raveni da a zanesenosti Uupravija svoi pogled prema nebu. Zapadna umjetnost’ predytovija ey: Tvana ne dva nadina Kad ga predstavija kao evandelista onda se pre kijuéuje bizantinskom shvatanju | predstayija ga Kuo slarca, Take ga fe Slikag Cimabue (Cenri di Popo 8 pridjevkom Cimabue, 1240-1803) & erkvi sv. Prenje Asizu, A Kad apostol on seu zapadnp): umjctiioat: prikazuje milad i bez brade: Od°182 zt dobiva’ kalez kao. gimmbol. oj) motda andsieGa na Kalez «otravorm Koga je prema legendi iy Ritnu morao) spit, Pod Kise dréi redovity & if Ber signature i, bez: mogucnosti Komparacije nije Zasad ‘mopute Gnelto odredenijn roti 0 ovine dvjema stlama, ali ipak postole rake jamedu ovih { onlh nuprijed opisenih jz kreseyskog inventara, Motda fds one upuduji na Grugu sivanu, na sfever iif su rad nekog. domaceg” majstora. Sirainu vbradu ovh dviiu slike, kako sam unajzadnje vii ghanao, donijet ée iz pera D, Mezalica slijedéet broj — koji se sada nae gelazi u Stanp: — »Starinara< — orgena arhectoskog institute 5 AN (ei ie ii arheologiju i istoriju umjetnosti) u Beogradn. ® je u Bresevn inogo manje gastupana. Ovaro! spades 1 S97. Katasine < njscinim atributom keolom i nedevima, poledina ne ena veliéing 130 438 ~20 cm, do renoviranja crkve god. 1924. oliarn, ‘Shié ge datira u 18 v, i kale da je sjedan ||) = HiepSh primieraka skulplorskog umijeéa u Bosni 1 Hereegovinke 7 Ne Starnes VE, p. 254). Oval jx Kip ty podare god, 1785. spasen. Kako pda vie Svoj0} kronici opisuje iznio ga iz poZara neki Stipan majstar tice, Chatolicuss. —~ Mali kip Majke Bozie, drvo, 4215 em, —: Sivane Rrstiie}ja, drvo, 100530 em, u erkvi prije restaurisanja © o ‘pieru pesvedenom oltara. Za ove} kip Tihié kaze 34a 76” ' poridkla, nactao.u 18. v, (ibidem) — Cetin: primjerka andela od Sa niima dodana srebrena boja. — Jaslice, reljef a de : pmodeno Djctesen na vitkame, Prikazan Sistoka. Uz njih ie | nithova pratia: 5 vola. Posve lifevo dio natiaivene Stalice nijesi’ nabavljone Valiike bolitne jaslice ove” Grier a ibouléne dake u istu svrhu slisovitog | ‘isterlja, 2 ae. mislimo da se ovdje radi ocnekon | Historijski predmeti | sp adijelu friza koji je nekoé stajao pred oltarom creve VE, p. 235). Me@utim predmeti umjetnog obrta za 0 vetem broju. Tihié na navedcnom mjc razne velitine venecija: nee ie ri: je +F. L. P. MDCLXXXIII-, EN:C« Posebno je zanimivo jedno Stora, a koje pravoslavac Ale! erkvu, kako se vidi iz onoga, St prilol kramu svatoi Katarint u Ki Curtia usaraevu 13. maia 1889.« Drugi predmeti ove vrste, ko- Je pisac obraduje jesu gest sro- bremth svijetnjaka, od Kkojih su Sstiri izradeni u Vencciji i svi finaju iu jednom polje godinu MDCLXAXXMIu drugom lik sv. Katarine « njezinim atributom (kolo s nofevima), a u trecem nat- pis sLoro Dipalo Da Crivor Ostala dva svijetnjaka isko su iste izrade kao i spomenuta ce- tir potjetu od domateg majsto- Fa. Oba imaju u jedoom polja Piligranski krit_ Kresevo ¢ pMaister Ivan Dui fomeinovich a Cresevo Coble ey eee rad bak ) mjestima, soe iW Krefevu postoje i drugi 95) Koja je neSto oitetena tim sto otpale { sada se nalazi 38 Sirokom kupom, ni stenunr } Bociisom ‘nad njin tebe mal /ijesa postaw! Saiden eojern jo dtnjestons Tomita, Tomnidy eofim Se veavileeh Iu je na velu Vvjerolatie mall rig: Kofi je Sada odloinijen. ternie trains podnodka urezanvi Mormiinowiés (mre a Kee Sevu ged: 1915) Osias ia iedenog m Kiet low joS acholtko “whoa. vaskula, 1e~ Vileoijata Ne sve Gee vist predmets’ cakroloag Karslstera a Le Ae nA Betas GRU Neosho aeons et Bodom, [etloda poseval od SG eae ‘do huvijeg dz {proSiog stoljoca Tin i shirku slattjika‘starth prodineta, pokuetva t tateg lokainog Levathiy: zenatcive S jedan dio one te WISte U. ee ae | Metu/ snovopronadenim predmetinas minje 1 opisuje: yPoettet pa, To je portret fe. Augustina Boloss-Okié 3 jsini A Kreveva, — 1780, bi. iL ine 96 fp. Danijel Ban, kod obitelji Boje & vai pribavio. je. za, amostan uy uvjet da tof obitelji. | drug yaanju, jer’ kako. dr Ban pie uw svojoj’ privatia). ‘de jmaju (tu stku) budué: su u rodu s.biskupome. Suika sye Yazdria’. Original popravio i-drugu manjii G.Juskié (Dr. te ane one shay prival obrade. Svi su uridani u temelje erkve. = og Poljs. 78 Prof fe, Kruno Misilo = Krokaye: Zidu na sjeverno} sirani crkve, naden je fragmenat rimske stele, Kofi Je, sudesi po kusmije urezonim ieci%evirna, jedan na prédnjoj strani, a iri na polndini fragmenta, bir na nekom groba u oblizniem starom groblju uz crkvu zvanom »Mrtvodka Bustas, odakle je jedan dio kax menia upolrebljen za zidanje spomenute podzide. Na ovom sroblju: po- kopavalo se od god, 1820, do 1878. Odakle i kada je ovaj cimski nad grobri spomienil dojao ne ove groblje zasadl de ostall nepsinato, Jedne je sigurno da u wbilju kamena u kresévsko] okelici nije mogae ovame biti donesen iz neke veée wdaljenosti, Velitina fragmenta s doljajim Minastim dijétom va usadivanje i: postalje 4830818, natpiino polje 3025016 cm. Pozadina spome- nikn nije iradena osim sto su Kasnije urezana tri kriza, Materijal je lapar (enuljika). Natpisno je po he u profilisanom olkviru, Sati. yan je desni donji dio natpisnog polja, a gornji desni iveijeli ie jevi fali, Veltéina slova esim zad- nja Ui jznost 4,5 cm, Nalpis glasi: . @a memoriam?) Gri?) uni (@efu(netiy annozum triginia (bene me)rentiposuit Tako nam ovaj natpis po svem. gaduzaju, Koliko je setuvan, ne kage skoré niite, yaino je veé Sis oalezorh povotelo se ona} mall Oo rimskih spomenika iz ih njegove nepasredne blizine. Uz pomiati arbitektonski od- anti¢ke zgrade, koji je dugo vremena shizio za uzjahivanje” pomnat pod imenom binjeh-las i koji se vise decenija nalazi ” dinskom zeradom u KreSevu, pa uz kamenu urnu s poklopeent roblemati¢nih | antidhil, Sapitela u franjevatkom samostan ovin Spornenuti. Hanak.o jo8 nokim predmetima u kregevekom sa Tihté zavriaje s izjavom sda su ovi sumarao navedeni, } Historijskki predimeti i spomenici kulture kod franjevaca u BIE 0 dokaz vete kultump-istorijske i umjetnidke vrijednonti espomenitkog jpventars franjevatkeg samostana sv. Katarine u Kregevux {p. 257). Svoj potpiino umjestan i koristen zakljuéak »de se potreba kompleks- ROE ZaStiGavanja ovog objekta i predmets u njemu nameée kao vagan gadalak organa zaStite< (1. c.) mogao je pisac iznijeti i bez u uvodu @lanka, ne 2namo odalle i u koju svrhu, postavijenih ivrdaja »0. po~ movienim i opet neuspjelim konzervatorskim zahvatimas, jer nama Maje poznate na koje »konzervatorskes radove poslije onih tz god. 1930., @ na koje je veé viseput usmeno i pismeno (poscbno Nase Siarines Ml, P: 208) upozsreno, ponovo upozorava, a »koji ne donose Koristi w Cito) liniji aastite spomenieke bastine Jugoslavenskih naroda.« (9. 2. p Crkva | samostan u Gucoj Gori prije pozara 1945, 253) Mi bismo se slo2ili s piscem »da takvu praksu treba temeljno li- Kevidiratic i iz onih razloga, koji su navedeni, kada bi ta praksa po- Stojala. Mi smo i 6vom prigodom zahyaini Tihiéu na njegovom odu- evijenom zanimanju za kulturno-istorijske i umjetnitke predmete po asim franjevaékim samostanima i erkvama u Bosni, njegovoj struénoj r ‘osvjetijivanju tog velikog kulturnog naSega blaga, kao i na im korisniin i dobronamjernim Zeljama, predlozima i sugesti- isac iznosi za bolje otuvanje, smjestaj i zadtitu tih pred- samostanima, ali ne ragumijemo gornje njegove objekcije wanje nevega — ito ne postoji. Gora. Na crkvi stoji natpis: »Na Cast Patriarki Sera~ |. Frani ova crkva sa oba zyonika bi: Po necriu PL Van- ynosti franjevaca okolice Traynika Rukovodstvom 0. vl&, Gvardijana a pouzeéem gosp. Blaza Zearo S majstorima radena dne 4. listopada 18940. Na sarnostanskoj zgradi koja “god. 1945, siradala na cijelu aida, koji je satuvan stoji Prof, i. Krana Misilo — Kreseyo: svoga. Patriarko $0, Prene Ponieni anest é biskup 1 Br, Redov: Okmusia ‘Travaniskog Pomoga a Crkyu i Samostan sogradije 1856/70. U Gudoj G prije polara 1045, god. { prije unigtenja cijelog 1 kog inventara osm Ddiblioteke prema mojim bie ha pesiojale éetiri slike; ulje na platnu, ito dvije Raspeta i dvije Majke Bedje, dalje Gospin kip, kip sv, Franje, jedan kates iz. god. 1685, hiskupa Markovica iz god. 1909. Ovaf drugi je satuvan, jer se me pofary nalavio uw jednoj kuéi u selu, Ovaj kale? poklenjen opi Markoyiéu prigodom ajegovog 25-godisnjor biskupskeg jubi- 2 rl strane na podnotku kaleza nalaze se medaljoni: Srea tan- Srea Marijina i sy, Josipa. Ispod medaljona na podnosku kealeze estan u Gutes Gori sa dvorisne sirane —Kolonada — prije pozara. Ho; -Tll-mo ae Rey-mo Domino Mariano Markovié 25. Annum Bp ius Celebranti offert Domina Cathelica Ludovica Stockman N, De (malo. mjesto 1 Bavarskoj) 16. VI. 19092, Ovdje su bile i dvije monstrance, jedan relikvijar, nekoliko va rigeya) plaketa, penta, zbirka novea (rimski, dubrovathi, austrijski), nekoliko ordene starih franjevaca, vise komada tae 5 _drugih etnograiskih predimeta. Navedene sui sivari bile w soja 86 nalazila w bi ere Gute Gore koji je stradao u podarn gods © iz kasnijeg vremena, a onaj stari kip od iz, Je vet ovdje spomenut jo8 je ranije nesta. $¥0j poseban natin izrade kipova, obradujui Adliive dijeloye na kipu, a neobradeni dijek vi Historiiski predmets # eu prekijiveni odje¢om, kao Sto je 10 obla¢enfe kipova u haljine u ra- AMD Vremenima bio gat obivaj, « negdje sc zadr%ao joa Go danas. DVS Li Gtgo po prinadi na Iptorski rad i gko bez yese HUERE wad eazye izeadio je vise kipovaza nase erkve uBosi, htijuét 1a Haj WHER Zoctovoljili vellico} potrobi za ovom vrstom exlevenih predineta, Kola je posebno u prvoj polovini 19 st. kod nas postojala: Radi poznatih “Politelch 1 ekonomskili prilika nije bilo moguée te sivarl u to doba Pabavijali izvana T ako jc radio za vise natih mjesta kao za Doluc, © Poinicy, Kotor varos, Jajco, Guin Goru, Ovéarevo, Podmiiadje i dr. mie Tam “es, nazalost, do denas, koliko mi je poznato, satuvalo nijedno Pindani | gostavies Diskupa Fra Marijana Markoviéa Kaleé, biskupa Markoviéa > poznatim opisima fr. Grginih radova i odvgevijenju da ga njesoy natin predsiaylianja ne mo%e se za njegoye radove ja $u odveaéali od pobo¥nosti kao Sto su to rekli oni, koji su naj- Smazumyjeli psilta bosunckoga puka, pa radi toga namjerno uni- jegove radove. NaS katolidi: puk, poscbno u proélim stoljecima, ‘razumljivih razloga, vise volio u erkvama: gledati kipove stignost Tl je bila bliZa za niegovo shvatanje i svetaca qr. Grgit kip Gospe u Docu, koji je postojao 8, a kova je nabavio prvi dolatki zupnik fr, Stje- je dmmao Frunu s natpisom: »Ovi Gospin kip dobavi, eit nacinit aa Pose, 8. D. Marie P. F. Stipan Mar- “ex Dif, Cust, i par. 1828 Ovaj je kip & sestra ikristanka u Docu, oko 1935. god. vjerojatno ‘bez a © Fiof tr, Kruno: Misil’ — Kaieda: ghanja Yupniks uniitila. Na sli¢un natin jo$ prije unisten jet kip i s Ukeip: gy Je iz Podinilegjia, (M. Diajs) _ UW nokrologiju Bose Srebrene po kodeksu tranjevat ine a Kr. Sutjesel zu fr a pie: Dic 26, funti INL Gudiae Gorao By B, Gregotius Kolromanié Def. et egregius Chori Moderator arteve rovie 50, annjs inservivits, (Oe, fy an delenié: Necrologiuim Bosiae Argentinaes, Sarajevo 191%, p. 12), avakom nekeologiju wi oxtal za fr. Grgu stojl: ynonnullas ét tay @ so Tactas reliquits Majka Boija s Isasom Stika Raspeti Krist Guéa Gora iz Gude Gore Slate addgrobne Spomenike iz Gude Gore od Kojih sb _pasebne Hita dvs, ¢ 2v. Beljakov grob i Kuseticey nadgrolini spomenilt We) = fuse gpomenike te vrsie i2 okoline Travnika opisuje D. Mozalié w Starines, TV, Sarajevo 195%, a u Slonkus »Hristanski nigeni PDravnika: p. 97-118. T Ds. Jozo Petrovié (oS Arhedlogom kroz Travaiks — Poseban ak i2 Vic Kajige sNarodne Starine<, Zagreb, 1031, p. 6) spominje — @ tage. groliove iz travnitke okolice sve od prebistor! ssitihy pre-e sith do srednjoyjckownih i turskib. Za, groblia u Brajkoyitema zl kate da si sveoma zanimljiva po obliku krizeva, tele wpalizina tranjevatke provinclje Boste Srebrene ia god. 130k trayaidsi loraj Gitamo: aCoemeleria permulta quibus non. rate H wionumenta fapidea prae-se forentia stemmata nobiliuma bosnen- ‘nseriptionibus ion modo cyrilicis sed passim etiam. Iatinise HivtoriJskl precmetl 4 spamenicl wuiltury kod franjevaca Bi 8 1 Fr, Martin Nedié u spomenutom élaniku; »Starine bosanskes opi suje vise rimskih 1 kri¢anskih nadgrobnih spomenika w okolin\ Trav- nika i kate: +U ciclo) okolicl travanjske) ima na primnogim mistima starih grobnih kamenovah, al je ateta, sto sw u najpostidna vrimena porazbianis, Na jednom iz Guée Gore Gita; sese lei Petar Zujéeti¢ br m tims, 8 na jednom kridu iz Rrajlcovién: ase lez Toma Bheloviés. (0, ¢ p. 461), Zenica, VU zenitko) je crkvi Zemaljski zaved za xastitu spomentiea kulture i prirodnih rijetkosti N, R, Bosne i Hereeguvine nedavno izvrlio popis vrijednijih predmeta: («Nase Starine 199). Dolac. Sliku sy. Potta, koju jo kako kazuje sam nalpis na njezino, poledinl, travniglee} erkyi darovao Ivan Kukuljeyic Sakeinski g. 1850, i koja je kad su franjeyel prost sluziti 2upu ‘Travnak prenesena u Do- jc S. Tihié »Noie starine jevo 1958, p. 125 4 128 pod na- Jedna barokna slika u Do- Travaikac i iznosi misijenie iz redova Caravaggiovih i drugog keugs asnije mogao nasikatl vu shikus, (0, @ p. 126), Zavod aa 2iti- tu spomenika stavio je ovu sliku pad zaititu driave, kao i slike od }4 po- staja krilnog puta, koje se nalaze a erkvi. U Docy se nalazila i jedna slike Raspeéa (10070 em) 1 dva stare petata, Ovdje je vee spomenuto da je fr. Grgo Kotromanié za Dolac izra- dio Gospin kip, U nojnovije vrije- me upozoren sam na jo$ jedan kip, Koji se nalazi u Docu u priveinom ylasnistyu. Oya) Kip predstevija » Franju Asiicog, koji je postavljen u diveni otyoreni ormar — baldahin ‘na stupove — s kosim krovom, Na stupove baldahina s prednje strane naslanjaju se zavrini dijelovi luka, Sam kip je 85<10 em, a s baldahi- nom 45%22 cm, Svetac s brkovima i bradom 1 ernom habitu (vjerojatno je ova jako crna boja kasnije dana) opasan je konopom 0 kome visi kru= nica, Rane su oznatene na prsima i na obadvije ruke, a noge su po- Krivene dugim habitom. Kip stoji na malom postolju. Samo na prvi pogled dobiva se dojam neproporcionalnosti spuste- nih ruku, posebno neSto ukotene i nazad zabatene Hjeve ruke, Djelo ‘cijelost! upuduje na majstora, Koji je arte seulptoria uistinu bio gnarus. ‘kalve sumnie to je djelo domaéeg majstora. Sve okolnost] (natin ie, pojedini detal{i, sadZaj, historijat) devode do zakljutke, da se Kip Maike Bodie iz Gude Gore a Prof. fr, Krino Misilo — Keshovo ave diel ripise nase % lame si, da como u svoje vrijeme nije dekumentirati ov Wwrdnju vo Valerije Matkovié iz Doca sada se na ostana W Fojniel, kamo su nekada po 9 ediobi bosanske provineije na distrikte Guta Gora Kip, Koji je bio vissnis muzeju Franjey eailicl{i {stare} re Dolac pripadal Prema informacijama, kojé smo dobili od bivée vlamice 1 koje su se po tradieiji s koljena na Koljeno prenosile u to} kuti, ovaj kip se Ju staro) kuéi Elegoviéa-Citia w Kojo} je jena oveéa sobn alte kapelicu dok u Docu jo8 nije bilo erkve. Zupska je erkva u Docu ali je jo8 od god, 1827. ovdje bilo stalno: sjedilie 2upe. Vjerojatno je u to doba, kada se Zupnik nalagig je bilo, ova kapelica u kudi Blegoviga-Citiea © je bio postavijen ovaj kip sv. Pranje, slugila P edaji, uz kip sv. Franje, koji je bi ‘oj Kapelicl, navodna, tojao redovnitid gastic ié. U exon ik radi predaje dmulusa i raznih h starih samostans: Sutjeske, Foj= ographicus et statisticus Pro Argentinas, Anno 1935, p i su vite puta moreli zadravati bi mogli zado= ko je ova kepeliea téa postojala oS u ove dobar a i renije, elenié; =Ljetepis Franjevathog $a m Sutjesci itija — zlatar Marko Elegovié J iis Tevrike (ili Docs) u Sutjesku upravo ove 1778. god. Rt Popravi erkveno posude — onda bismo i ovaj kip morali da= i Fenije i traziti drugog majstora, jer je na’ fr. Grgo roden oke 2778, Medutim mnogo je vjerojatnije, da je inventar spomenute So je ona i posiojal: r tek Kasnije upotpunjen. Tako H da je ovaj kip rad naiega fr ovo pitanje o svom Kipu, kao i @ ne} drvendj, ziatnom bojom premazanoj monstranci (27X17 em. lekrugiim postoljem (10 em promjer), ko} po svemu trebala biti pyssaba uz ovaj kip oin. inveniar spomenute kapelice, za neko vrijeme | pp otverenim. Ova se monstrance sada nalazi u muzoju Franjevatkog =o tmestans u Kreiovu. Jasno je, da ova dva predmeta Kako sa historijskog MEO 1's umjetnitkog aspekta zasluzuju detaljniju obradu. 2a spomenuta kuéu Elegovita kate se da je bila najstarija u Ada sa Elegovici bili trgovei i bogati zenatlije. Iz ove kuée Eh Wetjete i tranjevac-svesenik ir. Anto Elegovié (r. 1842). stavit & Historilek! prodmetl 4s KI predmetl | spomeniel kulture kod franjevaca u BIR 85 Bama — Sit, Yentarom izgorjela 1877 — 1640): 9Sv. tr Dudie je do zadnjed sata, Ikeda je erkeva 6 tn- pila ‘Kopija Rubensove shie (Petar Pavao Rubens lanacije lijedi opsjednutes, yeliéina: 1,50 % 2,00 mse poaniatol Tubensovey si : ga novosagradenu erkvu Drutbe cae ae Osim ove u Rami su § dimenzijama, jedna 200 Isusove u Antwerpenu. bile i tsi Uznesenja BL. Dj. Marije preter 150 em, druga BO x 40 cm 4 treéa 85 X25 em. E> Ja je i prije bila oiteéeng, pigment na njoj tspucao t imala je jednu malu zakrpu, Na poledini bila je signatura Depinx. P. Michaol Glavni_ oltar_u erkvi prije poxara Piksida iz Rame sada w Sinju Suis 1804+. Prije polara postojale su i druge slike Isao kopija 2avjetne _ Slike Gospe Sinjske. jedna slika sv. Franje kao i sv. Ante, svakako ko- je i kasniji radoyi bez veée umjetnidke vrijednosti. Uz navedene slike u Rami su propali u podara 1 drugi vrijedni i, posebno oni umjetnog zanatstva, radovi domacih majstora. bno je vrijedno spomenuti dva kale%a, filigranski rad naSih maj- iz Fojnice. Na jednom manjem je napisano: »Notini Augustin iz Fojuice. Plati M, P. ©. Bono Milisie-T1itié Provincial 1888 mm veéern isti natpis samo mijesto »Augustine stoji »Franos U Rami su bili i sigurno nestali u polar i dva relikvijara, jedan dh isto rad u filigranu, mala gotske monstranca, jedan stati ervenom samtu oblozen srehrenim ploticama na kojima st tilizirani ornamenti cvijeéa, — dvije Kazule, domagi rad i naivnim preistayama figura, — Sest primjeraka vastula, svi Minilo —= Kexokwvos Prot ty, Kerune ‘ie fi nv ). fra Jorko Viadié, Ma): ne a nekolika leomada staroy. orukja i ora rovileg (arpakoy 1 avatrljqkop) noves. Dye {igrawske kaleke Rama pda je jo8 prije, kada su Iranjevei god. 1687. bili pris mu, Vise predmeta sak Inog karaktera odavle odne Madu njima se posebno iv veca piksida ili ciborhum: Gi Tad, a naipis je imala bosanticom i nekolike Svijeénjaka sa simaturom: Kotor, 1 Numizmati¢ka pizantinski nowae, 4 Dre fr. Mijo Susi ae 7, Slavonija, 4 Paliska, 9. Ugarska i Habs- 4 Turska, 12. Francuska,. 13.\Crkve Wa, 24. Telije, 15, Belgiis, 46. Luksemburg. 17. Svicarsia, 18; a (donski otoci), 19. Sjedini Ameritke Driave, 20) ‘Argentina, Ruma can 2 Srbija, Crna Gora 4 1 Ska, 24. Cehoslovatka, 2 za igru i reklamu U1. Papirnatl nova IIL, Spomem medalje, plakete i naboane medalie, IV, Petanie Rani ordes Vi. Vite albuma stariih 1 sadaénit kultienih, politivkih § historijslth dogada: njevaca i njihovih daka, profanih i erkvenih u vezi s tranjevema bosanske provinglje, VIE. Geogrefske (stare) karte IX. Arhe Xi Zhirka star koje spominjem: 1. Slika »Zsloma Gospa« v stare erkve: f 2 Slika >Maika Bodia s Tsusom 1 grapom avetneax! sy. Josip, $y, Zwan Krstitelj, sv. Petar, sv. Ante, sv. Juro — ovo je Prva slika velikog oliara iz stare erieve. 3, 3Sree Mart} 4, Kopija Rubensove slike — oltarska stika iz stare ere +Skidanje ¢ kritas. Poznata je Rubens ike iz god. 1612. u katedrali u Antwerpenu. 8. sSv, Petar i Pavaos — oltarska slike. @. Portret Fr. Mije Suti¢e, dr. med. univ. (F 1865), fe clika akademskog slikara Gsbrijola Jurkiéa, koji i danas ap lavnu. iiskog posuda spomitjem sada samo neke predmete: je jo8 u upotrobi, Ornamentike naizmje- Natpis: »Pobomi spol prvi mani, drugi veci nodus, da kratkim nastavkom!” ‘tiigranski Kolaricu u Kojo} je smieStena taSka. Na ne- ijelu podnoska okolo natpis: xO. A. Curie Petru i Payln u Livnu Prikaza 1883. 3 Jjednom ovako malom prikazn i nabrofiti sve predmet liveniskih Yuna. Ovaj put spominjemo iz on iar 4 SAMO tegistriramo taj veliki invontar, a jednom drug ssvrnut Gemo se vise na u ovorn Elanku navedene, & i ele ix bogate Zavstavstine kulturnog djslovania bosei ee tranjevaca na cvom polju. i je napomenuti, da neki predmeli kao iz livanjskoy cea ‘nakik: ‘krajeva. a i ovom Yanku spomenuti, vike pat cae 24 nith- Vatokom su tome posebno dogadali zadnjeg 1 I grat Hel th anjskoj erkvi slika na glavnom oltaru! »K Oa. Velika kompozicija, U Sornjem polju slike: Presy, ' predinetl 1 spomeniel ealture kod tronjevaca uw BOL a8 tema slilee, a u donjem polju: grupa od vise avetaca 1: Rotunde, 1990) ya koji at Je neday 0 iz Livna jay} irokim’ podni ‘kom, ohloZen zi Kad toliki mnoxobrojs edpore acnju Crkve, Boziom Provi Siari Zupsii sicn u Sckom Polju — Kupres hove — Obliai. fojnitki rad, ostije s linearnim ormamentima, je s unutarnje strane podnoske imao natpis Ovdje je bio jedan primje- 1d — bex signature: alne Jeutije za hostije, domaéi rad. sU ime Boga. S. liie Of Filip Jazvit, Podite “Piksiae {podnozak domati rad) 's natpisom! »Rupe Vaskulum — fojnitkt rad —: »V. Sacr, Fojnie. 181s. er Kale% vaskulum i utfja 2a hostije, sve dome plots atpis: 189% 0: Prot ip Kevho Misi — Reeiend: Listand; Piksida — domati rad — ¢ Buncichis 1922s Na fupsko} kuti natpis; -Tredkemm Svewm. Putkim, P, Marijana Markoviéa Otes Fra Jerke Mibeljeviéa Ex, Det: Usini- i Otae F. Rafo Caleta Franjevac Zupniisis > 2 Katijé ze hostlie t god. 174000). P. ‘Travnik 18134, 2 : Ljubwn i é: Vaskulum, u sredin prednje strate jets, a sa strana urezana crkVa S natpisom na Gnas sXupe 4 franjevacki gr zs U izyieStaju koji Uprava livanjskog Samosiana Salje Provineyjaiany Bosne Srebvene god. 1884. (pisan je nia lat jeriku) kate so da - god. 1808. na starom groblju u Ljubundien patea u zaxjeie crkvu

    You might also like