Professional Documents
Culture Documents
srj
vdik
Aleksandra uri Bosni, Ideoloki govor kulture: Circulus vitiosus . . . . . . . . . . . . . . . 8
trkltrna strivanj
Deri idozi ukvuokolo, Od imperijalizma do globalizacije: afriko iskustvo . . . 14
Dragan Kujundi, Arhivska groznica Aleksandra Sokurova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Predrag Mutavdi, Milo Tasi, Duan Stamenkovi, Jezika i ideoloka slika savremenog
Balkana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Andrea Ratkovi, Multikulturalnost i nacionalna politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
Maria Kundura, Autohtonosti: o polaganju prava na identitet izmeu istorije
i ideologije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Darko Markovac, Ideologija i domai film: uvoenje civilnog drutva
u domau kinematografiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
Monika Milosavljevi, Mitovi i nesporazumi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
Kristina Stevanovi, Jesu li sile patrijarhata zaista nemerljive sile? . . . . . . . . . . . . . . . . 138
Jelena Jovanovi, Kreiranje Roma kao seksualnog drugog: zamiljanje Roma
u evropskim diskursima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Milan Mici, Refleksija ili gradivni element mitske matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Aleksandra Kolakovi, Aspekti francuskog kulturnog modela u Srbiji u periodu
la belle poque . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
Milica oki Nikoli, Umetnost subverzije: fantastika u Kortasarovim priama
i Pinonovom romanu Objava broja 49 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192
Dragoljub A. Cuci, Paradoks fenomen izraavanja u istoriji kulture . . . . . . . . . . . . . . 214
vej
Tomislav Z. Longinovi, Zastraujue asimetrije: manifest kulturnog prevoenja . . 236
Vangelis Kalotihos, Budunost Balkana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
Miroslav Kevedi, Ideologija i diskurs u teoriji Teuna van Dijka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
Nenad Dakovi, O istorijskom zadatku filozofije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282
Nina ivanevi, ene i rat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284
djaz
TOMISLAV LONGINOVI (razgovorao Boris Buden) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294
SVETISLAV JOVANOV (razgovorala Aleksandra uri Bosni) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308
krdnte
Hasan Bulent Paksoj, Identiteti: Ko upravlja? Na iji raun? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320
Gordana Stoki Simoni, Ilustrovana istorija Biblioteke grada Beograda . . . . . . . . . . . . 336
Mila Medigovi Stefanovi, Putokaz do kompleksne istorije nacionalnog
bibliotekarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
7
117
trkltrna strivanj
UDC 316.722
UDC 165
Monika Milosavljevi
Univerzitet u Beogradu, Srbija
Filozofski fakultet
Odeljenje za arheologiju
Mitovi i nesporazumi*
SAETAK: Osnovu rada predstavlja kritika analiza arheoastronomskih istra
ivanja koja se oslanjaju na povezivanje mitova i katastrofikih dogaaja u
prolosti. ire posmatrano, re je o insistiranju na odgovornosti arheoloke
zajednice u Srbiji u procesima proizvodnje znanja i moguim nesporazumima
izmeu arheoloke zajednice i drugih naunih zajednica u interdisciplinarnim
projektima. Ako je nesporazum okida bolje komunikacije, onda primer koji
razmatram slui prevoenju i traenju mesta izmeu disciplina humanistike
orijentacije i prirodno-naunih oblasti.
KLJUNE REI: interkulturni nesporazumi, arheologija, epistemologija, mito
vi, katastrofizam.
Tekst znai Tkanje; ali, dok smo dosad ovo tkanje uvek uzimali za neki proizvod, gotov
veo, iza kojeg se dri vie ili manje skriven smisao (istina), sada u ovom tkanju naglaa
vamo generativnu ideju da se tekst sainjava, izrauje neprestanim pletenjem; izgubljen u
tom tkanju, toj teksturi, subjekt se oslobaa u njemu poput pauka koji se i sam rastvara u
graditeljskom izluivanju svoje mree.
2010: 142
* lanak je nastao kao rezultat rada na projektu Arheoloka kultura i identitet na Zapadnom Balkanu,
finansiranom od strane Ministarstva prosvete i nauke Republike Srbije, pod brojem 177008.
118
trkltrna strivanj
medbe nisu shvaene ozbiljno, ve kao neka vrsta uestrunog sitniarenja, jer je do
lo do viestrukog meudisciplinarnog nesporazumevanja. U cilju boljeg razumevanja
u prostorima koji su zajedniki razliitim disciplinama, namera mi je da ove primedbe
pojasnim i razradim. Podjednako elim da ukaem na to da su prvenstveno arheolozi
odgovorni za pojednostavljena shvatanja koja naunici iz drugih disciplina imaju o arhe
olokom polju istraivanja.
Predavanje je najavljeno pod naslovom Astronomija i katastrofizam kroz mitove i
stare tekstove za etvrtak, 17. februar 2011. godine, sa poetkom u 15 asova. Kao rele
vantne tekstualne predloke koji predstavljaju okvir o kojem e autor govoriti, Laboratoriji
za eksperimentalnu psihologiju predata su dva rada: Astronomija i katastrofizam kroz
mitove i stare tekstove, koji potpisuju Edi Bon, Milan irkovi i Igor Stoji, kao i Motivi
astronomskih pojava u hrianskoj umetnosti, koji potpisuju Edi Bon, Milan S. Dimitri
jevi, Igor Stoji i Vesna Mijatovi3 ( et al. 2011).
U ovom radu bie kritiki prikazan prvi od dva navedena lanka, koji govori o astro
nomiji i katastrofizmu. Njemu je vrlo slian tekst objavljen pod naslovom Na granici
arheologije i astronomije 2007. godine. Potpisuje ga samo Edi Bon ( 2007). Deo ovde
iznetih ideja, koje se odnose na mitraistike predstave, publikovan je jo 2002. godine u
asopisu Astronomische Nachrichten (Astronomical Notes) (Bon et al. 2002).
Tekst Astronomija i katastrofizam kroz mitove i stare tekstove bie analiziran i sa
namerom da se osvetli sadraj onog to je izreeno na predavanju koje je februara 2011.
odrao Edi Bon. Poto se nauna problematizacija astronomskih pojava u prolosti u do
broj meri dotie pitanja arheoloke epistemologije4, astronomska objanjenja vano je
osnaiti kritikim osvrtom iz arheoloke perspektive (Olsen 2002: 1327; Kosso 2006:
322; 2008: 1729). Primarni cilj rada bie preispitivanje naune relevantnosti iz
nete argumentacije i zakljuaka koji su zasnovani na njoj. Ova analiza odnosi se pre svega
na domete i znanja koje moe da ponudi arheoloka disciplina danas. Odavde proizlaze i
drugi setovi pitanja koji se tiu odnosa nauka kakve su astronomija i arheologija, odnosno
zalaenje u problem proklamovane interdisciplinarnosti koja se zasniva na prostom sabi
ranju odreenih rezultata vie disciplina.
U ovom sluaju, interpretativni problemi mogu se shvatiti i kao posledice nesporazu
ma dve naune zajednice u Srbiji (arheoloke i astronomske)5. Time se otvara mogunost
da razmatramo naine na koje naune zajednice proizvode, prenose, ine odabire u kor
pusima znanja i kako meusobno komuniciraju, naroito sa paradigmatski nesamerljivih
pozicija. Oslanjajui se na istoriara nauke Ludvika Fleka (Ludwik Fleck) i njegovo shva
119
trkltrna strivanj
120
trkltrna strivanj
121
trkltrna strivanj
4 Ilustrativno je podsetiti se fenomena izmiljanja tradicija, dinamike koju u sebi nosi konstruisanje tradicio-
nalnih sadraja, kao i stalnog nastojanja da se pokae da je tradicija nepromenljiva (Hobsbom 2002: 525) ili
objanjenja Rolana Barta zato se mitom eli pokazati da su odreeni fenomeni oduvek bili takvi (Belsi 2010: 33).
122
trkltrna strivanj
123
trkltrna strivanj
5 Tunguska eksplozija dogodila se 30. juna 1908. godine u istonom Sibiru. Izazvana je najverovatnije upa
dom asteroida ili komete u Zemljinu atmosferu. Snaga ove eksplozije je procenjena kao hiljadu puta vea od
snage atomske bombe baene na Hiroimu 1945. godine, a eksplozija se dogodila u atmosferi na visini od 2.5
do 9 km. Iako dosada nije pronaen krater koji je mogao nastati nakon ove eksplozije, brojni su drugi poka
zatelji koji se mogu detektovati, kao to su estice asteroidnog porekla zarobljene u smoli poruenog drvea,
koje su nastale kondenzacijom iz oblaka stvorenog nakon eksplozije (Marjanac 2008: 102106).
124
trkltrna strivanj
objekat upao sa neba, da je nakon toga nastupila jako duga no (od vie dana) ili
potop koji je usledio nakon toga, kao i meteorski rojevi koji su predskazivali i na
stavili se nakon samog dogaaja ( et al. 2011: 558, podebljala M.M.).
Kljuno pitanje je kako su autori lanka deifrovali ove mitove, odnosno odakle poti
e neupitno uverenje da su mitovi neka vrsta zagonetke za koju samo treba nai adekva
tan klju za razreenje. ta je zapravo mit? Obino se on smatra priom koja je izmiljena
i pogrena. Meutim, veina antropologa e danas rei da je u drutvima u kojima je mit
zaista mit njegova vrednost obino uslovljena time to je on shvaen kao istina (
2008: 13). Ako samo osmotrimo istoriju arheologije i antropologije, lako je uvideti da su
izraene oprenosti izmeu nauke i mitologije, istine i mita, sebe i drugih ideoloki in
osnivaa akademskih disciplina (Olsen 2002: 258264). Meutim, danas postoji opasnost
da u postmodernistikoj orgiji samoponitavanja i homogenizujueg relativizma poni
timo svaku razliku izmeu nauke i mita, to je takoe ideoloki in. Najvaniji rezultat
kritikog osvrta na nauku o mitologiji je odbacivanje upravo najoiglednijih mitova o mi
tovima ( 2008: 370), odnosno mitovima o metodologiji njihovog prouavanja putem
zamiljene i neargumentovane racionalizacije. Ova vrsta racionalizacije mitova slina je
postupku koji se deava prepoznavanjem slika i pria u Rorahovim mrljama, to ne zna
i da mitove treba odbaciti kao relevantan izvor za prouavanje odreenih istraivakih
pitanja. Meutim, metodoloki postupak mora biti koherentan i potkrepljen podjednako
koliko i uklopiv u preovladavajua znanja na ovom polju u dananjoj nauci.
Ako se vratimo pasusu koji je prethodno citiran, uoavamo da, iako nije jasno kako
su odreeni motivi u odreenim mitovima prepoznati, oni se u daljem tekstu uzimaju kao
injenica a ne kao konstrukcija autora. Dakle, prenebregava se da klasifikacije i prepozna
vanje odreenih motiva nisu prirodne i podrazumljive datosti, ve da one eventualno
mogu posluiti kao alat u razvrstavanju i da toga moramo biti svesni. Karika u tekstu, is
kazana reima koje slede, uspostavljena je logikom grekom petitio principii:
Ovako precizni i do detalja ispravni fiziki modeli nisu mogli biti puka sluajnost
u mati kreatora ovih mitova, ve samim tim to su prisutni svi motivi koji prate
jednu ovakvu katastrofu, kao i to da je sam redosled dogaaja pravilan, ukazuje
na to da su u nekom trenutku u istoriji postojali oevici ovih dogaaja, a da su
sami dogaaji bili toliko strani da su se generacijama prepriavali u kljunim
mitovima starih religija ( et al. 2011: 558).
Motive koje su autori konstruisali kao relevantne za svoju analizu oni prebacuju u
potpuno drugu ravan pripisujui tu konstrukciju kreatorima mitova u prolosti i prepo
znajui u njima do detalja ispravne fizike modele. Ovde se uvia i cirkularnost argu
mentacije kao specijalna forma ove logike greke ( 2006: 388). Na ovoj
pogreci grade se novi zakljuci:
1. Mitovi svedoe da su postojali oevici katastrofa.
2. Katastrofe su bile strane.
125
trkltrna strivanj
126
trkltrna strivanj
Tumaenja mita
Zalazei u problematizaciju tumaenja mitova koje je korieno u tekstu Astrono
mija i katastrofizam kroz mitove i stare tekstove, zapravo se nailazi na podruje trusnih
odnosa estih nesporazumevanja prirodnih i drutvenih nauka. Zapravo jedini arheoloki
radovi koji su u ovom lanku citirani su ve pominjani tekstovi Brusa Masea (Masse 1995;
2007), o kojima je ve bilo rei i u knjizi Ljubice Zotovi Mitraizam na tlu Jugoslavije.
127
trkltrna strivanj
128
trkltrna strivanj
129
trkltrna strivanj
130
trkltrna strivanj
njenjem, ve tvrenjem injenica (Trifonas 2002; Olsen 2002; Belsi 2010; Barthes 1970).
Ako razmatramo tekst Astronomija i katastrofizam kroz mitove i stare tekstove, Bartovo
shvatanje moemo iskoristi na dva nivoa. Jedan je nain na koji se lanak nudi itaocu,
upravo stalnim ponavljanjem tvrdnji i ukazivanjem da je upravo takav pristup jedini mo
gu, ak iako nije najbolji. Sa druge strane, ova saeta slika Bartovog sagledavanja mita
moe posluiti tome da razumemo o kojim naunim problemima moemo razgovarati na
osnovu mitova. Podrazumevani odnos katastrofe i mita je mnogo problematiniji nego to
bi se zdravorazumski moglo uiniti ( 2008: 1729).
U sutini, postaviti pitanje Na koji se dogaaj ovaj mit odnosi? jeste logika greka la
nog pitanja, jer mi ne znamo da li mit nastaje po nekom dogaaju. Na ovaj su nain autori
lanka o katastrofizmu prokrijumarili lane stavove u pitanje, a svaki odgovor na njega
implicira priznanje prokrijumarenog stava ( 2006: 388). Ne postoji taan
dogaaj iza neke prie koja je saoptena mitski i ne postoji jedan rezultat jednaine koji
mit razreava maglovitih saoptenja.
LITERATURA
131
trkltrna strivanj
132
trkltrna strivanj
44. Swerdlow, Noel M. On the Cosmical Mysteries of Mithras. The Origins of the Mithraic Mysteries:
Cosmology and Salvation in the Ancient World by David Ulansey. Classical Philology 86 /1 (1991):
4863.
45. kori, Marko. Sociologija nauke. Mertonovski i konstruktivistiki programi. Sremski Karlovci, Izda
vaka knjiarnica Zorana Stojanovia, 2010.
46. , ( ). . ,
. , Clio, 2008.
47. Trifonas, Peter P. Barthes i carstvo znakova. Zagreb, Jesenski i Turk, 2002.
48. Vot, Jan. Knjievnost i drutvo. U Sociologija knjievnosti, ur. Sreten Petrovi, 288298. Beograd,
Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 1990.
49. , . . , , 1973.
50. Yarrow, Thomas. Sites of Knowledge: Different Ways of Knowing an Archaeological Excavation. In
Ethnographies of Archaeological Practice, Cultural Encounters, Material Transformation, ed. Matt Ed
geworth, 2032. Lanhham, Rowman Altamira, 2006.
monika.milosavljevic@gmail.com
133