S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti... Magistra Iadertina, 4(4) 2009.

POTICANJE KREATIVNOSTI U NASTAVI HRVATSKOGA

JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Slavica Vrsaljko UDK: 371.3 : 81

Katarina Ivon Struni lanak
Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja Professional article
Sveuilite u Zadru

Primljeno
: 2009-3-17
Received

SAETAK
HNOS kao novi pristup planiranju, standardiziranju i izvoenju obrazovnog procesa
poticao je nove metode rada koje su u sredite interesa stavljale samog uenika i njegove
obrazovne potrebe radi poticanja aktivnosti i vee kreativnosti. Odabirom razliitih oblika i
metoda rada uitelj nastoji nastavni proces uiniti kvalitetnijim, sadrajnijim i primjerenijim
dobi uenika s kojima radi.
U osnovnokolskoj nastavi HNOS je predviao razvoj kreativnih sposobnosti kod
uenika, ali i kod nastavnika. Cilj je postii trajna uporabna znanja te se nastoji steeno
znanje i vjetine primijeniti na nove nastavne sadraje. U radu se razmatra primjena novih
nastavnih modela i metoda u realizaciji nastavnog sata, s posebnim osvrtom na umne mape i
timski rad. Analizira se primjena spomenutih nastavnih metoda u nastavnim podrujima
hrvatskoga jezika.

Kljune rijei: HNOS, kreativnost, odgojno-obrazovni proces, timski rad, mentalne mape

UVOD

Sustavno prouavanje fenomena kreativnosti poinje tek u drugoj

polovici 20. stoljea. Od tada je predloeno mnogo definicija kreativnosti,
ali s obzirom na svoju kompleksnu prirodu ne postoji univerzalna.
Kreativnost je jedan od najvanijih aspekata darovitosti, ali svi
daroviti ne moraju nuno biti i kreativni.1 Kreativnost je aktivnost koja daje
nove, originalne proizvode, bilo na materijalnom ili duhovnom planu, pri

1
Kreativnost treba razlikovati od darovitosti jer daroviti na produktivan ili reproduktivan
nain postiu iznadprosjene rezultate, ali pri tom ne stvaraju nita novo to je krajnji rezultat
kreativnosti.

146
S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti... Magistra Iadertina, 4(4) 2009.

emu se takvi rezultati bitno razlikuju od ranije postojeih. Stjepan Ozmec

(1987) daje sljedeu definiciju kreativnosti:
"Pod kreativnou podrazumijevamo takvo stvaralatvo kojim se
stvara neto novo, drugaije od dotadanjeg, koje ukljuuje rjeavanje pro-
blema na svoj nain, otkrivanje do tada nepoznatog. Kreativnost je najvii
oblik stvaralatva, kao to je i kreativni ili inventivni rad najvii oblik rada."
(Ozmec, 1987, str. 20).
Ladislav Bognar (2008) razlikuje etiri kategorije kreativnosti:
1. Kreativna osoba. Svaka osoba posjeduje kreativni potencijal, a hoe li
se on aktualizirati ovisi o brojnim initeljima kreativnosti.
2. Kreativni produkt. Sastavni je dio linosti i kreativnog procesa, a
predstavlja odreenu novinu na ve postojee stanje, originalnost te
korisnost za cijelo drutvo. Treba istaknuti da kreativan produkt nije
uvijek neophodan pratitelj kreativnog procesa. U nastavnom radu teko
je odrediti i definirati kreativni produkt. On nije u ocjeni koju uenik
dobije, nego se nalazi u metodikoj kreativnosti uitelja.
3. Kreativni proces. Nain stvaranja kreativnog produkta. Proces mora
dovesti do neobinih ideja, stvarati razliite kombinacije staroga, odno-
sno nadograivati nove ideje na ve postojee stanje.
4. Kreativna okolina. Odnosi se na drutvo u kojem pojedinac ivi, koja
svojim odnosom prema njemu potie ili sputava kreativni razvoj.
Ako krenemo od injenice da je kreativnost uroeno svojstvo svih
ljudskih bia, a ne samo rijetkih pojedinaca, odnosno da je dijete kreativno
samo po sebi, tada ostavljamo prostor mogunosti da se kreativni pojedinac
moe "odgojiti" u nastavnom procesu. S druge strane, ova injenica uvjeto-
vana je postojanjem kreativnog uitelja, tj. nastavnika.
Znaajke kreativnosti razlikuju se meu ljudima i disciplinama, a
mnoge od njih mogu biti nauene i odgajane. Treffinger i sur. (2002) dijele
znaajke kreativnosti u etiri kategorije:
1. stvaranje ideja kategorija ukljuuje sposobnost kreativnog miljenja,
a znaajke su: fluentnost, fleksibilnost, originalnost, elaborativnost i
metaforiko miljenje;
2. produbljivanje ideja kategorija ukljuuje sposobnost kritikog milje-
nja, a znaajke su: analiziranje, sintetiziranje, reorganiziranje, evaluacija,
pronalaenje relacija, elja za stvaranjem reda u neredu ili za rjeava-
njem vieznanosti;
3. otvorenost i hrabrost za istraivanje ideja kategorija ukljuuje
osobne kvalitete koje se odnose na interese, iskustva, samopouzdanje, a
znaajke su: osjetljivost za probleme, estetsku osjetljivost, hrabrost,
osjeaj za humor, razigranost, fantaziju i imaginaciju, prihvaanje rizika,
ustrajnost itd.

147
Magistra Iadertina, 4(4) 2009. S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti...

4. sluanje vlastita "unutarnjega glasa" kategorija ukljuuje kvalitete

koje podrazumijevaju samorazumijevanje i viziju o tome kamo elimo
ii, a znaajke su: svjesnost kreativnosti, ustrajnost ili izdrljivost,
samovoenje, unutranju kontrolu, introspektivnost, osloboenost stereo-
tipa, koncentraciju, energiju i radnu etiku.

1. Poticanje kreativnosti u suvremenoj nastavi hrvatskoga jezika

Radi razvijanja "kole po mjeri uenika" osmiljen je HNOS

(Hrvatski nacionalni obrazovni standard) kao svojevrsna osnova u
programiranju i nainu rada u osnovnom kolstvu. Jedan od glavnih zadata-
ka HNOS-a bilo je rastereenje uenika uklanjanjem suvinih obrazovnih
sadraja, jer bez smanjivanja koliine nastavnih sadraja ne bi se mogao
ostvariti uinkovit nain uenja. Nastavni sadraji postaju fleksibilnije
vrijednosti podreene uenikovim potrebama. Ne moe se kazati da
nezadovoljstvo prethodnim kolskim sustavom poiva na obrazovnim
sadrajima. Promjene svakog kolskog sustava zapoinju tonim
odreivanjem obrazovnih ciljeva. U sreditu interesa novog sustava je ono
to se nastavnim sadrajima eli i moe postii (obrazovni ciljevi) i naini
njihove realizacije (metodiki modeli rada).
Novom kurikulnom reformom prevladano je miljenje da su nastavni
sadraji sami sebi svrhom, tj. iskljuivi obrazovni cilj, a razvila se svijest da
su oni sredstvo kojim se postie obrazovni cilj uenikova osposobljenost
za odreeni proces ili radnju, tj. prilagodba ivotu u drutvenoj zajednici.
Kljuna razlika izmeu novije i starije koncepcije kolskog sustava je u
promjeni fokusa interesa: u sreditu pozornosti po starom sustavu bili su
nastavni sadraji koje je uenik trebao savladati, dok novi sustav u sredite
interesa stavlja samog uenika i njegove obrazovne potrebe.

1.1. Uitelj i uenik kreativni medijatori nastavnog procesa

Po HNOS-u se mijenja uloga svih sudionika odgojno-obrazovnog

procesa. Uitelj od predavaa postaje kreator nastavnog procesa, dok
uenici aktivno sudjeluju u svim etapama nastavnog sata. Nastavni proces
podrazumijeva kreativnost u svim svojim etapama. Marko Stevanovi
(1999) pod pojmom kreativnosti u koli podrazumijeva:
"Skup pedagoko-psiholokih, organizacijskih i didaktiko-
metodikih mjera kojima sa postiu progresivne promjene u planiranju,
organiziranju, realizaciji, elaboraciji i aplikaciji odgojno-obrazovnog rada u
kreativnim interakcijskim odnosima uitelja i uenika i aktivnoj participaciji

148
S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti... Magistra Iadertina, 4(4) 2009.

nastavnih sadraja i povezivanju kole i drutvene sredine" (Stevanovi,

1999, str. 43).
Frontalni rad tzv. predavaka nastava, koja je bila najzastupljenija u
prijanjem kolskom sustavu, po HNOS-u smjenjuje se s individualnim i
radom u skupinama to pridonosi razvoju socijalnih vjetina i osposo-
bljavanju za ivot u drutvenoj zajednici, a od uitelja zahtjeva bolju
pripremljenost i veu kreativnost. Novi odgojno-obrazovni sustav je
otvoren, u njemu nema gotovih i nametnutih rjeenja, a prva i najvanija
uiteljeva zadaa je pobuditi u uenicima uitak uenja i tada uinci ne e
izostati. Novi sustav ostavlja mogunost kreativnog izriaja i uenika i
nastavnika.

2. Modeli i metode - njihova uloga u poticanju kreativnosti

2.1. Kako postati kreativni uitelj?

Jedino kreativni uitelj moe potaknuti kreativnost u uenika, mora
preispitati zadatke koje eli postii svojim odgojno-obrazovnim pristupom,
metode rada te sredstva i pomagala koja koristi u nastavi.
A. Mail (1968) kreativnog uitelja opisuje na sljedei nain:
1. osoba koja posjeduje primarnu sliku koja vodi njegovo djelovanje i
miljenje
2. osoba koja prihvaa samu sebe vrsto, tono i realistiki, te iskoristi
svoj puni potencijal
3. osoba koja je svjesna drugih ljudi, osjetljiva prema njima i reagira na
ljude, ideje i dogaaje
4. osoba koja posjeduje osjeaj nesigurnosti i neizvjesnosti, koja tolerira
dvosmislenost
5. osoba koja je uenik.
injenica je da e uitelj biti najkreativniji ako je intrizino
motiviran, odnosno ako u radu gleda na osjeaj zadovoljstva koji mu
odreeni zadatak prua. Meutim, to nije uvijek tako. Nikola Pastuovi
(1987) istie i onaj drugi motivacijski faktor, a to je privlanost nagrade
koja se pojedincu nudi za rezultat ili uinak dodatne aktivnosti.
Osim motivacije na kreativnost utjee i dodatna edukacija.
Permanentnim usavravanjem uitelji moraju odolijevati potrebama koje
namee promjena nastavnih sadraja koji vie nisu konstanta, nego su
podloni stalnim promjenama. Usavravanjem uitelj postie samo-
pouzdanje i sigurnost, ali i ui naine kako poticati kreativnost drugih.

149
Magistra Iadertina, 4(4) 2009. S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti...

2.2. Kreativni modeli nastave

Nastava mora biti prilagoena uenicima radi poticanja radoznalosti i

kreativnosti iskustvenim uenjem. Promjena odgojno-obrazovne paradigme
dovela je i do promjene u metodikom pristupu nastavim jedinicama. Nova
kurikulna reforma zahtijeva od uenika vee sudjelovanje u kreiranju nasta-
vnih jedinica, a samim tim i veu kreativnost. Sve se vie inzistira na
problemskoj, projektnoj i istraivakoj nastavi, suradnikim oblicima ue-
nja, rad u skupinama i rad u paru.
Razliiti pojedinci e postizati izrazito razliite rezultate, bez obzira
to im se upuuju isti oblici didaktiko-metodikog rada na nastavnim
satovima. Tu vanu ulogu igraju nastavnik i njegove osobne sposobnosti.
Efikasnost pojedinih modela u praksi e pokazati i razliitost sadraja nasta-
vnih jedinica, iskustva uenika na polju stvaralatva, dosadanji stvaralaki
rezultati i tehnika opremljenost kola.
Stevanovi (2004) u okviru poglavlja Kreativni modeli nastave iznosi
nekoliko mogunosti u realizaciji nastavnog procesa. 2
Model koji sve vie zaokuplja nastavnike i uitelje jest oblik rada
"uenje rjeavanjem problema" u kojem uenici samostalno istrauju i otkri-
vaju, pri emu su zastupljeni svi oblici misaone aktivnosti. Na taj nain se
razvijaju kreativne sposobnosti, sposobnosti apstraktnog miljenja, razvija-
nje samostalnosti, ustrajnosti, samopouzdanja, pojaane aktivnosti i
samopouzdanja.
Nastavnik u takvom obliku nastave organizira i realizira nastavne
sadraje i zadatke, motivira i formulira stvarne probleme i osposobljava
uenike za aktivno koritenje razliitih informacija i slino.
U takvom obliku nastave, potrebno je uoiti problemsku situaciju,
izdvojiti i formulirati glavni problem, dekomponirati (ralaniti problem na
ue probleme), razvijati plan (metode) rjeavanja, formulirati stvaralake
hipoteze, rjeavati manje probleme radi rjeavanja veeg, izvesti zakljuak i
generalizirati ih i na kraju provjeriti zakljuak i znati primijeniti steena
znanja na novim primjerima.

2
Usp. Marko Stevanovi, Modeli kreativne nastave, Rijeka, 2004.

150
S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti... Magistra Iadertina, 4(4) 2009.

2.3. Problemska nastava kao poticaj kreativnosti u nastavi hrvatskoga

jezika

Predavako prikazivaka nastava Problemska nastava

1. Uitelj unaprijed planira nastavni 1.
sat
2. Redoslijed nastavnih koraka 2.
unaprijed je utvren i ostvaruje se
sukladno tom planu. Nastavni
sadraji su potpomognuti sljedeim
nastavnim pomagalima:
a. uporaba ploe i drugih
audiovizualnih pomagala
b. pitanja
c. ponavljanje i potkrepljivanje.
3. Organizacijski su oblici planirani,
nastava moe biti frontalna, 3.
skupna, u parovima, individualna
te kombinacija vie tih oblika.
4. Vrednovanje prenesenog znanja 4.
unaprijed je uvrteno u nastavni
program. Znanje se provjerava
kolskim zadaama ili testovima. 5.
Ocjenjivanje se temelji na
standardu koji vrijedi za cijeli
odjel.
6.
7. Izvjea su usmena i pisana u
Uitelj se oslanja na zanimanje
uenika za provedbu istraivanja.
Stvara se ozraje koje podupire
zanimanje uenika i time ih potie
na rad. To se moe postii tako da
im se priaju prie; nadalje,
uenike se potie na izraavanje
osobnih zanimanja, isticanje
razliitih problema, postavljanje
kritikih pitanja koji potiu
intelektualni napor te koritenje
razliitih medija.
Istraivanja se obavljaju svojim
tijekom, a nadzire ih i potie
uitelj/uiteljica.
Organizacijski je oblik elastian i
doputa neformalne socijalne
kontakte tijekom nastave.
Elastino se rabi raspoloivo
vrijeme jer je za obavljanje
odreenog zadatka uenicima
potrebno razliito vrijeme.
Uitelj/uiteljica konstantno
vrjednuju rezultate svakog uenika
i pritom prihvaa visok stupanj
razliita znanja.
razliitim oblicima. Kvaliteta tih
izvijea ovisi o razvojnom
stupnju uenika.

Prilagoeno prema Lui, 2005, str. 32.

U problemskoj nastavi prevladavaju istraivake/otkrivajue metode i

metode razgovora, a uenje utemeljeno na istraivanju i rjeavanju pro-
blema ueniku omoguuju trajnija uporabna znanja te razvoj kreativnih
sposobnosti.

151
Magistra Iadertina, 4(4) 2009. S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti...

Tim se uenjem razvija pokretaki duh, samostalnost, kreativnost i

aktivan odnos prema prirodnom i drutvenom okruenju, a cilj mu je
potaknuti uenikovo zanimanje, radoznalost i intelektualnu aktivnost u
traenju rjeenja za odreeni problem. Znanje ovako steeno je trajno i
uporabno.
U istraivakoj nastavi uitelj organizira, usmjerava i potie istrai-
vanje koje provode uenici. U nastavi hrvatskog jezika problemska nastava
moe se provesti u svim podrujima: knjievnosti, jezika, jezinog
izraavanja i medijske kulture. Tako uenici mogu istraivati govor likova,
jezik, probleme poput rime ili pak istraivati probleme u proznom
knjievnom tekstu; u znanosti o hrvatskom jeziku (istraivanje problema
poput vrste rijei u knjievnom opisu lika, mjesto subjekta o predikata u
reenici odreenoga teksta itd.) te iz podruja medijske kulture (istraivanje
problema poput uloge boje i zvuka u nekom filmu, slinosti i razlike izmeu
knjievnoga predloka i filma prema kojem je snimljen).

2.3.1. Timski rad

Sljedei je korak provedba samog istraivanja koje je najuinkovitije

ukoliko se provodi u skupini od etiri-pet uenika, a nakon odabira skupina
ralanjuje se problem prema skupinama. Kad je uenicima jasno to trebaju
istraiti, daju se upute za rad, odabiru istraivake metode, a lanovi unutar
skupina meusobno rasporeuju zadatke. Uloga uitelja je usmjerivaka i
odnosi se na davanje eventualnih dodatnih objanjenja.
Ovim nainom uenike se potie na samouenje i istraivanje, stoga
je samostalno uenje potrebno to vie ukljuivati u nastavnu djelatnost ve
od prvog razreda osnovne kole. Timski rad od uitelja zahtijeva veu
pripremljenost, kompetenciju i kreativnost. Ako je timski rad uspjeno
organiziran, uenici su izuzetno motivirani, omogueno im je da u kraem
roku svladaju vie nastavnih sadraja nego to bi svladali uei samostalno,
razvijaju socijalne vjetine i meusobnu toleranciju, ali i odgovornost za
vlastite uinke.
Timski je rad pogodan i poeljan u nastavi hrvatskog jezika i knjie-
vnosti. Razliiti timovi obrauju razliite vrste informacija. Komentirajui
uinke svakoga tima nakon predstavljanja uradaka, informacije se
razmjenjuju pa uenici naue ono o emu su sami istraivali i ono o emu su
istraivale druge uenike skupine. Timovi bi trebali biti sastavljeni od
uenika koji pokazuju razliite sklonosti, interese i mogunosti. U
uenikom projektu trebaju se jasno definirati ciljevi, podijeliti uloge i
osmisliti tijek izrade projekta kako bi takav nain rada bio uinkovitiji.

152
S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti... Magistra Iadertina, 4(4) 2009.

2.3.2. Umne mape

Umne mape su najbolji nain za oslobaanje kreativnosti uenika.

One se mogu uklopiti u sredinju fazu nastavnog procesa u kojoj uenici
samostalno dolaze do kreativnog rjeenja problema. Umne mape izrazito su
poticajne i svrhovite u svim podrujima nastave hrvatskog jezika, osuvre-
menjuju nastavu i potiu uenikovu aktivnost. Pogodne su za usvajanje
novog, ali i usustavljivanje ve obraenog nastavnog gradiva. Najbolji su
nain za smiljanje novih ideja i planiranje projekata. Uz umne mape u
nastavi hrvatskog jezika i knjievnosti bolje se pamte i usvajaju pojmovi.
Praktine su na satovima lektire i medijske kulture. Uenicima omoguuju
bolju organizaciju vremena i bolji uspjeh. Treba naglasiti da na umnoj mapi
uz napisani pojam uvijek stoji crte to potkrjepljuje injenicu da uenik
bolje reproducira ono to uje i vidi.

Izrada umnih mapa podrazumijeva sljedee:

- Na sredini lista napie se krai naslov sredinje teme ili pojam koji se
eli obraditi popraen crteom.
- Za svaki podnaslov ili tematsku podgrupu nacrta se nova grana koja
izlazi iz sredinje teme i napie se to predstavlja.
- Iz svake grane mogue je nacrtati onoliko novih grana koliko smatramo
potrebnim za pojam koji obraujemo.
- Grane su vijugave, raznobojne i oznaene crteom ili nekim simbolom.

3. Mogunosti realizacije nastavnih jedinica uz pomo umnih mapa

a.) Jezino izraavanje

Za izradu umnih mapa u nastavi hrvatskog jezika moemo koristiti
tehniku "Sluajni pojmovi". To je svakako najjednostavnija tehnika kako
bismo motivirali uenike na razmiljanje, ali i kreativnost, a svakako je
pogodna u nastavnom podruju jezinog izraavanja, za pisanje uenikih
sastava. Sluajni pojmovi mogu biti rijei ili sliice. Pri izradi umne mape
pojam se stavi u sredite, poprati odreenom slikom i dalje grana. Ujedno je
to plan i priprema za pisanje sastavka.

153
Magistra Iadertina, 4(4) 2009. S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti...

b.) kolska lektira

Umne mape moemo koristiti i na satovima knjievnosti, odnosno u obradi
kolske lektire. Za primjer emo uzeti umu Striborova (lektiru 4. razreda).
Nakon proitane kolske lektire kod kue, uenike emo podijeliti u
skupine od 5 uenika. Svakoj skupini emo zadati zadatak. Pretpostavimo
da smo oformili pet skupina. Jedna skupina e obraivati kratak sadraj
djela, ostale karakterizaciju likova, i to tako da e svaka skupina morati
obraditi jedan lik: snaha, sin, majka i Stribor bit e sredinji pojmovi. Nakon
skupne obrade uenici e izloiti svoje radove, tj. umne mape na pano i
zajedno s uiteljicom analizirati i sintetizirati zadatke.
Ovdje emo prezentirati predloak za kratak sadraj i predloak za
karakterizaciju likova koje donosi itanka za peti razred Krila rijei u
izdanju kolske knjige iz 2006. godine, no ne iskljuuje se i mogunost
uenikove samostalne izrade umnih mapa.

154
S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti... Magistra Iadertina, 4(4) 2009.

PRIMJERI
PREDLOAKA ZA
UMNE MAPE,
(nalaze se na kraju
itanke)

c.) Usustavljivanje ve obraenih sadraja

Umne su mape pogodne i za usustavljivanje ve obraenog nastavnog
gradiva, primjerice, iz nastave jezika. Kao sredinji pojam postavit emo
kljuni gramatiki pojam (imenice), a dalje e uenici samostalno granati
gramatike kategorije imenica (rod i broj), koje su do tada obradili. Svaki
pojam je popraen slikom, a svaka nova grana obojena razliitom bojom.

Rad uenika 4. razreda

155
Magistra Iadertina, 4(4) 2009. S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti...

Zakljuak

HNOS kao novi pristup planiranju, standardiziranju i izvoenju

obrazovnog procesa mijenja uloga svih sudionika odgojno-obrazovnog
procesa. Uitelj od predavaa postaje kreator nastavnog procesa, dok
uenici aktivno sudjeluju u svim etapama nastavnog sata.
Nastavni proces podrazumijeva kreativnost u svim svojim etapama.
Treba istaknuti kako jedino kreativni uitelj moe potaknuti kreativnost kod
uenika, mora preispitati zadatke koje eli postii svojim odgojno-
obrazovnim pristupom, metode rada te sredstva i pomagala koja koristi u
nastavi.
Promjena odgojno-obrazovne paradigme dovela je i do promjene u
metodikom pristupu nastavim jedinicama. Nova kurikulna reforma zahtije-
va od uenika vee sudjelovanje u kreiranju nastavnih jedinica, a samim tim
i veu kreativnost. Sve se vie inzistira na problemskoj, projektnoj i
istraivakoj nastavi, suradnikim oblicima uenja, rad u skupinama i rad u
paru.
Uoili smo da metoda izrade umnih mapa posebno potie kreativnost
uenika, a i opeprihvaeno je metodiko sredstvo nastavnika.
Moemo je koristiti u svim modelima nastave, ali i u svim etapama
nastavnog sata, to potkrjepljuje injenicu da vie nema zadanih obrazaca u
oblikovanju nastavnog procesa. Pomou nje moemo planirati pisanje

156
S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti... Magistra Iadertina, 4(4) 2009.

jezinih sastava, obraivati kolsku lektiru, ali i usustavljivati jezine,

knjievne ili pojmove vezane uz medijsku kulturu.
Isto tako treba razlikovati kreativnost odraslih i djece. Djeca imaju
manje informacija, iskustva, koncentracije te su im radni stilovi manje
razvijeni. Ono to njima nedostaje oni mogu kompenzirati s njihovim
jedinstvenim nainima miljenja i pristupima zadatcima, a njihova velika
prednost prema odraslim njihova je mata i imaginacija koju svakako
trebamo stalno poticati.

Literatura

Balievi, Marija et al.(2006), Krila rijei, kolska knjiga, Zagreb.

Been, Ante (2003), Metodiki pristup knjievnosti i medijskoj kulturi,
Profil, Zagreb.
Buzan, Tonny (2005), Mentalne mape za klince, Veble commerce, Zagreb.
http://free-ri.htnet.hr/zile/ciro/projekti/obr_nast/projekti.htm
http://www.fakultet.fpzg.hr/centri/centar_fpzg.aspx
http://www.vjesnik.hr/html/2006/05/09/Clanak.asp?r=tem&c=3
Lui, Kata (2005), Metodiki prirunik za uitelje, kolska knjiga, Zagreb.
Mail, Alice (1968), Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo.
Mihokovi, Davorka (2003), Prirunik za uitelje, kolska knjiga, Zagreb.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2006.
Pastuovi, Nikola (1987), Edukoloka istraivanja, kolske novine,
Bjelovar.
Somolanji, Ida; Bognar, Ladislav,( 2008), Kreativnost u osnovnokolskim
uvjetima. U: ivot i kola.
Stevanovi, Marko. (2004), Modeli kreativne nastave, Andromeda, Rijeka.
Stevanovi, Marko (2002), Kreatologija, Express digitalni tisak, Rijeka.
Zbornik radova Kompetencije i kompetentnost uitelja, (Ur: Nada Babi),
Osijek 2007.

ENCOURAGING CREATIVITY IN TEACHING CROATIAN

LANGUAGE AND LITERATURE

ABSTRACT
Croatian National Educational Standard (CNES), as a new approach to planning,
standardizing and implementing the teaching process, encouraged new teaching methods
that focused on a student and his/her educational needs with the purpose of encouraging

157
Magistra Iadertina, 4(4) 2009. S. Vrsaljko, K. Ivon: Poticanje kreativnosti...

activity and increased creativity. By selecting different teaching methods the teacher tries to
improve the quality of the teaching process, make it more comprehensive and more
appropriate for the students ' age.
According to CNES, creative abilities of students and teachers are encouraged. The
aim is to acquire permanent useful knowledge, and to apply the acquired knowledge and
skills to new contents. This paper discusses the application of new teaching models and
methods in realizing the lessons, with particular emphasis on mental maps and team work.
The paper also includes the analysis of the application of the above-mentioned teaching
methods in teaching Croatian language.

Key words: Croatian language lessons, CNES, creativity, team work, mental maps

158