Nalaz fibule seobe naroda iz Brguda

kod Benkovca*

Ante Uglei udk: 904(497.5 Brgud)"653":739

Sveuilite u Zadru 739.8
Odjel za arheologiju Izvorni znanstveni rad
Obala kralja P. Kreimira IV, 2 Original scientic paper
HR-23000 Zadar Primljeno / Received: 2010-08-31

U radu se obrauje luna bula pronaena na poloaju Jarebinjak u Brgudu kod Benkovca. Tipoloko-
stilskom analizom i usporedbama s bulama s panonsko-podunavskog podruja, odnosno prostora dananje
Madarske, utvreno je da taj nalaz treba pripisati Gepidima. Datira se u sam kraj 5. ili u prvu treinu 6.
stoljea, a nastala je po svoj prilici u nekoj od radionica na dalmatinskom podruju.
Fibula iz Brguda nov je prinos poznavanju gepidskog boravka na naim prostorima u doba Istonogotskog
kraljevstva, a ona je ujedno i jedna od dodatnih indicija da rimsko naselje Alveriju (Alveria) treba smjestiti
upravo na gradinu Jarebinjak.
Kljune rijei: seoba naroda, Gepidi, Brgud, Jarebinjak, Alveria, luna bula

Na poloaju Jarebinjak u Brgudu kod Benkovca (Sl. 4) prije nekoliko godina pronaena
je luna bula (Sl. 1-3). Rije je o sluajnom povrinskom nalazu koji je pri prolasku navedenim
poloajem pronaao Ivica erina iz Podgraa kod Benkovca i danas se nalazi u njegovu posjedu.
Izraena je od bronce tehnikom lijevanja, a njezine dimenzije iznose: duina 8,73 cm, irina 0,67-
3,12 cm, debljina 0,27-2,40 cm. Sauvana je gotovo u cijelosti. Fibula ima polukrunu glavicu
s tri izdanka, ukraenu koncentrinim krunicama s udubljenjem na sredinjem dijelu. Glavica
je s noicom spojena polukrunim lukom, narebrenim po sredini, ukraenim na donjem dijelu
istim ukrasima kao i glavica. Na luk se nastavlja izduena (jeziasta) noica, takoer narebrena
po sredini i ukraena istim ukrasom koncentrinih krunica kao i glavica i luk. Zavretak noice
je zailjen i djelomice imitira zavretke u obliku stilizirane ivotinjske glave koji se javljaju na
veini barbarskih bula seobe naroda. Po noici bule naziru se kose urezane linije koje po
svoj prilici nisu ukrasni motivi, ve ostatci loeg lijevanja u kalupu. Na poleini glavice nalaze
se ostatci eljezne opruge na koju se nastavljala igla za zakopavanje koja je poradi korozije u
potpunosti propala. Na poleini donjeg dijela luka i noice cjelovito je sauvan dio mehanizma
za zakopavanje u koji je ulijegala igla.
Opisana bula dosta je lo obrtniki proizvod i meu bulama seobe naroda nismo joj
pronali posve izravnih analogija, meutim, po njezinu izgledu bez ikakve sumnje moemo
zakljuiti da pripada razdoblju seobe naroda, odnosno vremenu istonogotske vladavine nad

* lanak posveujem svom uitelju, kolegi i prijatelju dr. pregaocu i istraivau, vrsnom poznavatelju arheologije,
sc. Janku Beloeviu, redovitom sveuilinom profesoru posebice one iz hrvatskog ranosrednjovjekovlja.
i profesoru emeritusu Sveuilita u Zadru, neumornom

183
Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca... Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

Sl. 1. Gepidska luna bula iz Brguda, prednja strana (foto: A. Uglei).

Fig. 1. Gepidic bow bula from Brgud, front side (photo: A. Uglei).

Sl. 2. Gepidska luna bula iz Brguda, prednja i bona strana (foto: A. Uglei).
Fig. 2. Gepidic bow bula from Brgud, front and back side (photo: A. Uglei).

Sl. 3. Gepidska luna bula iz Brguda, stranja strana (foto: A. Uglei).

Fig. 3. Gepidic bow bula from Brgud, back side (photo: A. Uglei).

184
Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca... Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

prostorima Dalmacije (493.-537.).1 Kada govorimo o njezinoj etnikoj pripadnosti, prema

nainu ukraavanja nikako je ne moemo povezati s Istonim Gotima, jer meu istonogotskim
bulama sa svih prostora Europe gdje je boravila ta etnika skupina, nema slinih primjeraka.
Nasuprot tomu, primjerke bula ukraene vrlo srodnim ukrasima nalazimo na panonsko-
podunavskom prostoru, osobito meu bulama gepidske pripadnosti 5. i 6. stoljea, i to
na niz lokaliteta: Kunszentmrton Pterszg,2 Szentes Nagyhegy,3 Szentes Berekht,4
Csand Bkny,5 Szo reg,6 Tiszabura - Lejto er,7 Gtr,8 Hdmezo vsrhely Gorzsa,9
Malomfalva (Mores ti).10 Isto tako bule ukraene vrlo srodnim motivima koncentrinih
krunica nalazimo i meu nekim primjercima bula s Krima11 i iz Pridnjeprovlja,12 datiranih
u prvu polovicu 7. stoljea.
Sudei prema naprijed spomenutim analogijama gepidske pripadnosti s prostora dananje
Madarske, mislimo da gotovo bez ikakve sumnje lunu bulu s poloaja Jarebinjak u Brgudu treba
takoer povezati upravo s Gepidima. Prisutnost pripadnika te etnike skupine s desetak je dosad
objavljenih nalaza potvreno na podruju nekadanje rimske provincije Dalmacije, iz vremena
istonogotske vlasti nad tim nad prostorima, i to na sljedeim lokalitetima: Knin Greblje,13 Vid
(Narona) Njive/Podstrana,14 Danilo (Rider) Gradina,15 Podumci Maretia umac16 i Sarajevo.17
Jo do prije dvadesetak godina prevladavalo je miljenje da Gepidi uope nisu boravili
u dalmatinskim krajevima,18 meutim, spomenuti noviji nalazi i reinterpretacija nekih ranije
pronaenih, bez ikakve su sumnje potvrdili prisutnost te etnike skupine na navedenim
prostorima.19 Dapae, najnoviji nalazi, osobito na podruju antike Salone, dodatno
osvjetljavaju navedenu problematiku i pokazuju prisutnost Gepida na veem dijelu podruja

1
O istonogotskoj vladavini u provinciji Dalmaciji vidi: A.
UGLEI, 1992, 65 i d.; A. UGLEI, 1996, passim.
2
D. CSALLNY, 1961, T. XI, 11.
3
D. CSALLNY, 1961, T. XXXI, 3, grob 15.
4
D. CSALLNY, 1961, T. LXVIII, 7, grob 61; T. LXXIII,
10, grob 36; T. LXXXIII, 1-2, grob 202.
5
D. CSALLNY, 1961, T. CLIX, 13, grob F.
6
D. CSALLNY, 1961, T. CLXV, 2, grob 16.
7
D. CSALLNY, 1961, T. CXCVII, 2.
8
D. CSALLNY, 1961, T. CCXIX, 11, grob 238.
9
D. CSALLNY, 1961, T. CCXXXIII, 6, grob 22 (5).
10
D. CSALLNY, 1961, T. CCLXX, 5.
11
A. . YRACEB, 2007, 27. Rije je o dvjema lunim
bulama koje se uvaju u muzeju Ermita u Sankt Peterburgu
(Ruska Federacija).
12
A. . YRACEB, 2007, 33. Ta se bula takoer uva u
muzeju Ermita u Sankt Peterburgu.
13
Na toj dosad najveoj istraenoj nekropoli seobe naroda
na podruju Dalmacije sa sveukupno evidentiranih 218
grobova, uz sasvim sigurno tri (mogue i etiri) istonogotska,
utvrena su i dva gepidska pokopa. U grobu 50 pronaena
je pojasna kopa sa zavretkom u obliku stilizirane orlovske
glave koja pripada nakitnoj skupini tzv. orlovskih kopi (D.
JELOVINA, 1964, 153-156, sl. 2; K. SIMONI, 1991, 81-
82; Z. VINSKI, 1991, 24-26, T. XII, 1; A. UGLEI, 2000,
96-97, T. II, 2). Drugi grob gepidske provenijencije uniten
je prije dolaska strunjaka, a iz njega je spaen dvosjekli
ma spatha (D. JELOVINA, 1964, 153-156; K. SIMONI,
1991, 108; Z. VINSKI, 1991, 32, T. IV, 1-2; A. UGLEI,
2000, 96-98, T. II, 2).
14
Na poloaju Groblje utvreno je desetak grobova iz
vremena seobe naroda od kojih je jedan istonogotski (A.
UGLEI, 1995, 145-150, T. I-II; Z. BULJEVI, 1999, 245-
246, T. XVIII). Isto tako utvren je jedan gepidski enski
pokop sa sljedeim nalazima: par srebrnih i pozlaenih
lunih bula, est staklenih i jantarnih perli, prsteni i
srebrni stoasto savijen predmet nepoznate namjene (Z.
BULJEVI, 1999, 205, 240-244, T. IX, 2, T. X, T. XVII,
2; A. UGLEI, 2000, 93-100, T. I). Pri pisanju rada o tom
gepidskom pokopu ostavili smo mogunost da bi i grob 4 s
poloaja Njive Podstrana, s obzirom na u njemu pronaene
nalaze, mogao biti gepidski (A. UGLEI, 2000, 94).
15
Sluajni (najvjerojatnije grobni) nalaz diskolike
"rotirajue" aplike (A. UGLEI, 2007, 273 i d., sl. 1).
16
Sluajni (najvjerojatnije grobni) nalaz diskolike "rotirajue"
aplike, kasnije preinaene u bulu (A. UGLEI, 2007, 273
i d., sl. 2-3).
17
U nekadanjoj Nemanjinoj ulici pronaena je ukrasna
bronana alka koja se pogrjeno pripisivala Istonim Gotima
(D. SERGEJEVSKI, 1947, 42-43, sl. 21; N. MILETI, 1978,
101, T. IV, 2; N. MILETI, 1988, 388, sl. 24).
18
Z. VINSKI, 1991, 32.
19
A. UGLEI, 2000, 93 i d.; A. UGLEI, 2007, 273 i d.

185
Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca... Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

rimske Dalmacije. Naime, prije nekoliko mjeseci zatitnim arheolokim istraivanjima velikoga
rimskog groblja na poloaju Smiljanovac u Solinu gdje je utvreno vie od tisuu grobova,
datiranih od 1. st. prije Krista do seobe naroda, odnosno do propasti antike Salone, pronaeno
je desetak ukopa koji se mogu pripisati germanskom horizontu. S obzirom na pronaene nalaze
u grobovima toga horizonta, ve se sada moe govoriti o vie gepidskih ukopa, a u jednom
od njih pronaena je i umjetno deformirana lubanja, to je takoer izrazita karakteristika
te etnike skupine.20 Navedenim podatcima o gepidskim nalazima na prostorima nekadanje
rimske provincije Dalmacije treba pridodati jo dva nova i neobjavljena primjerka: na prostoru
Hercegovine prije nekoliko godina pronaena je "rotirajua" gepidska bula21 a jo jedan
primjerak takvog tipa bule ovih je dana utvren na irem podruju Benkovca.22
Nakon to smo ukratko spomenuli ostale gepidske nalaze s prostora rimske Dalmacije,
ponovno se vraamo nalazu gepidske bule iz Brguda. Kao to smo to ve naprijed istaknuli,
ona je dosta rustian rad i meu svim spomenutim analognim primjercima s prostora
Madarske nema tako rustino izraenih bula. Stoga nam se namee zakljuak da je
ona nastala pod utjecajem panonsko-podunavskoga radionikog kruga, ali najvjerojatnije
izvan njega, tj. u radionicama na podruju provincije Dalmacije. Na posve izgledne lokalne
radionice na tom podruju koje su izraivale nakitne predmete za Istone Gote upozoravano
je u vie navrata.23 Isto tako sluajevi orlovske gepidske kope iz groba 50 nekropole Knin
Greblje24 kao i diskolike "rotirajue" aplike iz Danila Gradine25 te diskolike "rotirajue"
aplike-bule iz Podumaca Maretia umca,26 indiciraju da su te radionice izraivale nakitne
predmete i za Gepide.27 Kao radioniko sredite najee se pretpostavlja sredite Provincije
Salonae, meutim, s obzirom na disperziju nalaza, sve je vie argumenata (a meu njima
je i bula iz Brguda) da u obzir treba uzimati i druge gradove, poglavito Iader, ali i druga
kolonijalna ili ak municipalna sredita Dalmacije.
Kada govorimo o karakteru nalaza bule iz Brguda, treba naglasiti da se radi o
uporabnom, ujedno i nakitnom predmetu koji je karakteristian za ensku nonju, a vremenski
se moe smjestiti u sam kraj 5. i prvu treinu 6. stoljea. S obzirom na mjesto njezina
pronalaska, mislimo da se gotovo s potpunom sigurnou moe govoriti o naseobinskom
nalazu. Poloaj Jarebinjak (ili Jarebnjak, kako se jo navodi u literaturi Sl. 4), pri ubikaciji
naselja na rimskim komunikacijama na podruju sjeverne Dalmacije najee se povezuje s

20
Za sumarne podatke o istraivanju lokaliteta Smiljanovac upozorio i na nalaz lune bule obraene u ovome
u Solinu najiskrenije zahvaljujem kolegi Slavku Galiotu, dipl. radu, na emu mu najsrdanije zahvaljujem. Tu emo
arheologu, koji je kao vlasnik privatne arheoloke tvrtke bulu kao i sve nalaze "rotirajuih" bula i aplika iz
Delmat Galiot, d. o. o., rukovodio istraivakim radovima. rimske Istre i Dalmacije zajedniki obraditi u posebnom
S obzirom na to da je osteoloki i arheoloki materijal s lanku u jednom od iduih brojeva asopisa Archaelogia
iskopavanja te nekropole u fazi intenzivne obrade, u ovom Adriatica.
trenutku se moe govoriti samo o preliminarnim rezultatima 23
J. BELOEVI, 1965, 135; Z. VINSKI, 1973, 187, 209;
istraivanja pa je mogue da je i broj germanskih pokopa A. UGLEI, 1990, 211, 219-220, 226; A. UGLEI, 1996,
vei od desetak dosad utvrenih. 75, 126; A. UGLEI, 1996a, 139-140, 145-147, 154; A.
21
Fibula je peinski nalaz, a na nju su me upozorili studenti UGLEI, 2003, 104.
arheologije koji su uspjeli pribaviti i njezinu fotograju. 24
Vidi bilj. 13 u ovom radu.
Na alost, ona je po svoj prilici prodana privatnim 25
Vidi bilj. 15 u ovom radu.
kolekcionarima i nemamo saznanja gdje se sada nalazi. 26
Vidi bilj. 16 u ovom radu.
22
O nalazu te bule izvijestio me je pri samom dovretku 27
A. UGLEI, 2000, 96-97; A. UGLEI, 2007, 276.
ovoga rada kolega doc. dr. sc. Mato Ilki, koji me je

186
Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca... Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

Sl. 4. Gradina Jarebinjak u Brgudu, pogled s istoka (foto: A. Uglei).

Fig. 4. Jarebinjak hill-fort in Brgud, view from the East (photo: A. Uglei).

rimskim naseljem Alveria.28 Sudei prema arheolokim ostatcima vidljivim na terenu kao i
dosad poznatim sitnim arheolokim nalazima, oito je da je naseljavanje gradine Jarebinjak
u neprekinutom kontinuitetu bilo od eljeznoga doba do srednjega vijeka. Nalaz gepidske
bule potvruje da ju je u vrijeme istonogotske vladavine naseljavao i germanski ivalj,
a razlog za to poglavito je morao biti strateke naravi, jer se nalazila uz iznimno vanu
komunikaciju Iader (Zadar) Nedinum (Nadin) Asseria (Podgrae) Burnum (Ivoevci).29

28
M. SUI, 1981, 247, smatra da se Alveria nalazila u
dananjim Dobropoljcima. S. AE, 1990, 204, bilj. 27,
s prilinom sigurnou Alveriju dovodi u vezu s gradinom
Jarebinjak. Isti autor u neto kasnijem radu (S. AE,
1995, 47) misli da u svezi s ubikacijom Alverije u obzir
dolaze liburnsko-rimska naselja Ostrovica sjeverozapadno
od Varvarije, Jarebnjak u Brgudu ili neko tree do sada
neotkriveno naselje na podruju Rodaljica i Bjeline.
Prednost, ipak (zbog komunikacije), daje gradini Jarebinjak
u Brgudu. U jo kasnijem radu (S. AE, 2007, 53) navodi
da je Alverija sredite koje do danas nije identicirano, ali
se po meaima zakljuuje da joj se teritorij protezao od
Brguda i Dobropoljaca u zalee, vjerojatno obuhvativi
Rodaljice, Bilinu i susjedna sela. B. Kunti-Makvi i M.
egvi u radu o razgranienju izmeu Aserije i Alverije
nisu se uputale u raspravu o smjetaju Alverije, odnosno
poloajima koji se s njom dovode u vezu (Dobropoljci,
Brgud Jarebinjak i Ostrovica), ve to pitanje ostavljaju
do daljnjega otvorenim (usp.: B. KUNTI-MAKVI M.
EGVI, 1988, 60-61).

187
Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca... Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

Jedan od principa istonogotskog naseljavanja na svim podrujima kojima su vladali bio

je, izmeu ostalih, uspostava vojnih uporita u najznaajnijim naseljima uz stateki vane
komunikacije.30 Prema tome logino je pretpostaviti da je i na podruju Alverije bila
stacionirana manja istonogotska vojna posada. Poglavito zbog potvrene injenice o
kontiniutetu naseljavanja gradine Jarebinjak, emu u prilog ide i bula koju u ovom radu
obraujemo, skloni smo miljenju da ba na tom prostoru treba ubicirati rimsku Alveriju,
sredite nekadanje liburnske zajednice Alverijata.
***
Rezimirajui sve sadanje spoznaje o gepidskim nalazima na podrujima rimske Dalmacije,
a u kontekstu nalaza bule koju o radu obraujemo, treba naglasiti da u ovom trenutku moemo
izvlaiti sasvim drugaije zakljuke nego je to bilo pred dvadesetak godina, kada se, kako smo to
ve naprijed istaknuli, smatralo da Gepidi uope nisu boravili na prostorima Dalmacije. Danas
ne samo da se s potpunom sigurnou moe govoriti o njihovoj nazonosti na tom podruju
u vrijeme istonogotske vladavine (493.-537.), nego i o tome da se se broj arheolokih nalaza
koji se mogu pripisati toj etnikoj skupini, gotovo pribliava broju onih koji se smatraju
istonogotskim. To navodi na zakljuak da je i broj pripadnika gepidske populacije bio vrlo
blizak onom istonogotskog podrijetla. S obzirom na to da su Gepidi kao i Istoni Goti bili
barbari, bez ikakvih su zapreka mogli sluiti u istonogotskoj vojsci (kao podanici) i to je bio
glavni razlog njihova naseljavanja, ili bolje rei raseljavanja, na druga podruja istonogotske
drave, izvan Srijema (Pannonia Sirmiensis), gdje su poglavito obitavali u to doba.31 Zajedno s
vojnicima dolazili su svakako i lanovi njihovih obitelji. Isto tako jedan dio Gepida na prostore
Dalmacije naseljavao se i iz drugih razloga, poglavito ekonomske naravi, jer je nakon Italije, ta
provincija po svoj prilici najgue bila naseljena istonogotskim ivljem.
Nalaz bule iz Brguda nov je prinos poznavanju gepidskog boravka na naim prostorima.
Ona ujedno baca i novo svjetlo na prostor rimske Alverije i daje dodatne argumente za ubikaciju
toga naselja na gradinu Jarebinjak.

Literatura
BELOEVI, J., 1965. - Janko Beloevi, Prvi arheoloki tragovi velike seobe naroda na podruju sjeverne
Dalmacije, Diadora, 3, Zadar, 129-141.
BULJEVI, Z., 1999. - Zrinka Buljevi, Njive-Podstrana: groblje iz vremena seobe naroda u Naroni,
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 90-91, Split, 201-293.
CSALLNY, D., 1961. - Dezso Csallny, Archologische Denkmler der Gepiden im Mitteldonaubecken
(454568 u. Z.), Budapest.

29
O trasama rimskih cesta u sjevernoj Dalmaciji: .
MILETI, 1993, 117 i d. (za Alveriju usp. str. 132-134) .
MILETI, 2004, 7 i d. (za Alveriju usp. str. 14-15).
30
O istonogotskom naseljavanju rimskih provincija na
podruju jugoistone Europe: A. UGLEI, 1996, 25 i d.
31
Vojna uprava u Istonogotskom kraljevstvu bila je u
potpunosti u rukama Istonih Gota i nijedan Rimljanin
nije mogao nositi oruje niti sluiti u vojsci. S obzirom na
nedovoljan broj istonogotske muke populacije sposobne
za vojnu slubu, njihove vojne postrojbe izdano su se
popunjavale drugim barbarima, prvenstveno Gepidima
i Alamanima. Opirnije o civilnoj i istonogotskoj
civilnoj i vojnoj upravi: L. SCHMIDT, 1934, 367 i d.; H.
WOLFRAM, 1990, 284 i d.

188
Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca... Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

AE, S., 1990. - Slobodan ae, Blandona i susjedna sredita. Prilog antikoj topograji biogradskog
podruja, Biogradski zbornik, 1, Zadar, 197-211.
AE, S., 1995. - Slobodan ae, Civitates Dalmatiae u "Kozmograji"Anonima Ravenjanina, Zadar.
AE, S., 2007. - Slobodan ae, Aserija i njezino zalee: Bukovica, Zrmanja, juni Velebit, Asseria, 5,
Zadar, 39-81.
YRACEB, A. ., 2007. - oxa Meoo: op Pa po Botaa, Sankt-Peterburg.
JELOVINA, D., 1964. - Duan Jelovina, Novi arheoloki nalaz iz vremena seobe naroda u Kninu, Vijesti
muzealaca i konzervatora Hrvatske, 13,5, Zagreb, 153-156.
MILETI, N., 1978. - Reets des grandes invasions en Bosnie-Herzegovine, Problemi seobe naroda u
Karpatskoj kotlini, znanstveni skup, Novi Sad 13.-16. 12. 1976, Novi Sad, 97-107.
MILETI, N., 1978. - Rani srednji vijek. Doba seobe naroda, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od
najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast, Sarajevo, 375-390.
MILETI, ., 1993. - eljko Mileti, Rimske ceste izmeu Jadera, Burnuma i Salone, Radovi Filozofskog
fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 32(19), Zadar, 117-149.
MILETI, ., 2004. - eljko Mileti, O rimskim cestama na aserijatskom podruju, Asseria, 2, Zadar,
7-21.
KUNTI-MAKVI B. EGVI M., 1988. - Bruna Kunti-Makvi, Marina egvi, O razgranienju
izmeu Aserije i Alverije, Arheoloki radovi i rasprave, 11, Zagreb, 49-61.
SERGEJEVSKI, D., 1947. - Arheoloki nalazi u Sarajevu i okolici, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine u Sarajevu, n. s., 2, Sarajevo, 13-50.
SIMONI, K., 1991. - Katica Simoni, Knin-Greblje kataloki opis grobova i nalaza, Starohrvatska
prosvjeta, 3. s., 19, Split, 75-119.
SUI, M., 1981. - Mate Sui, Zadar u starom vijeku (= Prolost Zadra, 1), Zadar.
SCHMIDT, L. 1934. - Ludwig Schmidt, Die Ostgermanen. Geschichte der deutschen Stmme, bis zum
Ausgang der Vlkerwanderungszeit, Mnchen.
UGLEI, A., 1990. - Ante Uglei, Tipoloko-stilska analiza istonogotskog nakita na podruju rimske
provincije Dalmacije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 29(16),
Zadar, 207-229.
UGLEI, A., 1992. - Ante Uglei, Rimska provincija Dalmacija pod vlau Istonih Gota, Radovi
Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 30(17), Zadar, 65-77.
UGLEI, A., 1995. - Ante Uglei, Istonogotski enski grob iz antike Narone, Radovi Filozofskog
fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 34(21), Zadar, 145-150.
UGLEI, A., 1996. - Ante Uglei, Nazonost Istonih Gota u jugoistonoj Europi u svjetlu arheoloke
i povijesne izvorne grae. Disertacija, rukopis, Zadar.
UGLEI, A., 1996a. - Ante Uglei, Nakit Istonih Gota na podruju rimske provincije Dalmacije, Hrvati
i Goti, ur. R. Tafra, Split, 135-168.
UGLEI, A., 2000. - Ante Uglei, O etnikoj pripadnosti groba 2 s poloaja Njive Podstrana u Naroni,
Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 38(25), Zadar, 93-100.
UGLEI, A., 2003. - Ante Uglei, Nakit Istonih Gota na podruju rimske provincije Dalmacije, Hrvati
i Goti, ur. R. Tafra, Split, 99-135.
UGLEI, A., 2007. - Ante Uglei, Najnoviji germanski nalazi seobe naroda iz sjeverne Dalmacije, Prilozi
Instituta za arheologiju u Zagrebu, 24, Zagreb, 273-276.
VINSKI, Z., 1973. - Zdenko Vinski, O rovaenim bulama Ostrogota i Tirinana povodom rijetkog
tirinkog nalaza u Saloni, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. s., 6-7, Zagreb, 177-214.

189
Ante Uglei: Nalaz bule seobe naroda iz Brguda kod Benkovca... Archaeologia Adriatica iii (2009), 183-190

VINSKI, Z., 1991. - Zdenko Vinski, Razmatranja o iskopavanjima u Kninu na nalazitu Greblje,
Starohrvatska prosvjeta, 3. s., 19, Split, 5-73.
WOLFRAM H., 1990. - Herwig Wolfram, Die Goten. Von den Anfngen bis zur Mitte des sechsten
Jahrhunderts. Entwurf einer historischen Etnographiae, Mnchen.

The Find from the Migration Period from Brgud near Benkovac

Summary

In his paper the author analyzes a bow bula found on the site of Jarebinjak in Brgud near Benkovac. Analyzes
of its typological and stylistic characteristics, as well as comparison with bulae from pannonian-danubian region,
i.e. the territory of present-day Hungary, establish that bula from Brgud should be attributed to the Gepids. It can be
dated to the very end of the 5th century or the rst three decades of the 6th century. In all probability, it was made in
one of the local workshops in the territory of Dalmatia.
Fibula from Brgud is a new contribution to the history of the Gepids in our territories in the time of Ostrogothic
rule over Dalmatia. It is also additional indication for a supposition that the Roman settlement of Alveria should be
placed on the Jarebinjak hill-fort.

Key words: Migration Period, Gepids, Brgud, Jarebinjak, Alveria, bow bula

Prijevod / Translation: Tomislav Fabijani

190