5 min.

HRVATSKA PROLO JE 80 GODINA

'Godina 1950-ta bila je

kljuna godina u
Jugoslaviji, te je godine
sve poelo'
Pie D.D.N., 08. rujna. 2015. @ 09:09 - KOMENTARA 5min.

Ilsutracija (Foto: Dominik Grguric/PIXSELL)

Ove se godine obiljeava osamdeset godina od

poetka stripa u Hrvatskoj, a njegovih osam
desetljea postojanja, bogata povijest i plodne
razvojne faze kojima se itekako uklapa u
europske i svjetske trendove neke su od tema
DNEVNIK.hr koristi kolaie za pruanje boljeg korisnikog iskustva. Nastavkom
kojima
pregleda se DNEVNIK.hr
web stranice bavioslaete okrugli stol
se s koritenjem "80Viegodina
kolaia. proitajte u stripa u
SLAEM SE
uvjetima koritenja
Hrvatskoj" odran u ponedjeljak naveer ua
5 min.
Zagrebu.

U programu "Mali noni strip-tiz" u Kinu Europi u sklopu Festivala

svjetske knjievnosti (FSK) o povijesti stripa u Hrvatskoj i svojoj ulozi u njoj
govorio je istaknuti hrvatski autor animiranih lmova, karikaturist, strip-
crta i graki dizajner Borivoj Dovnikovi Bordo.

U razgovoru u kojem su jo VEZANI LANCI

sudjelovali pisci Ivica NAJSLAVNIJI BIGL NA SVIJ
Ivanievi i Pero Kvesi, prvi Snoopy slavi svoj 65.
roendan
glavni urednik Poleta, Bordo
MLADI I NEIZBJENI
je istaknuo da je svoj prvi
IZDAJNIKI TELEGRAM
strip nacrtao odmah poslije
Poruka koja je
Drugog svjetskog rata, promijenila tijek
povijesti: Da je Hitler
koncem 1945., kad nije imao SVIJET nije dobio, tko zna...

niti 15 godina.
Nijemci e povijest
uiti iz strpa
U ondanjim je okolnostima
odluio nainiti strip o borbi SVIJET
protiv nacizma: njegova
"Udarnika Ratka" prihvatio je
i poeo objavljivati osjeki
Glas Slavonije. No, ve nakon
etiri nastavka strip je
zabranjen akcijom saveznog
Agitpropa (Komiteta za
agitaciju i propagandu), koji
je strip proglasio
"kapitalistikom
izmiljotinom
DNEVNIK.hr koja kvari
koristi kolaie za pruanje boljeg korisnikog iskustva. Nastavkom
pregleda web stranice DNEVNIK.hr slaete se s koritenjem kolaia. Vie proitajte u SLAEM SE
uvjetima koritenja
 a
omladinu u socijalistikom
drutvu", istaknuo je Bordo. 5 min.

Ocem hrvatskog stripa smatra se Andrija Maurovi, koji je prije tono

osamdeset godina - jo 1935. - u zagrebakom listu Novosti poeo
objavljivati svoj "roman u slikama" naslovljen "Vjerenica maa".

"Nama klincima Maurovievi su stripovi s tekstom u kuicama ispod slike

ili na ivce. Mi smo vie voljeli ameriki strip, Princa Valianta, Flasha
Gordona, Tarzana", kazao je Bordo.

Kada je 1950. doao u Zagreb na studij, vrlo se brzo prikljuio grupi autora
okupljenoj oko zagrebakog humoristinog lista Kerempuh, koju su jo
inili braa Norbert i Walter Neugebauer, Vladimir Dela, Ismet Voljevica,
Oto Reisinger. Uz Ivicu Bednjaneca i Julesa Radilovia oni ine drugu
generaciju hrvatskih stripaa.

"Godina 1950-ta bila je kljuna godina u Jugoslaviji, te je godine sve

poelo", istaknuo je Bordo. "Tad se poeo razvijati itav ivot u zemlji, pa i
kultura. U to je vrijeme opa lozoja bila 'knjiga narodu, kultura narodu',
osnivale su se biblioteke po selima, ljudi su se poeli opismenjivati",
pojasnio je.

Povijest promjena
U to se vrijeme pojavio Plavi vjesnik, za strip najznaajnije izdanje u
Hrvatskoj, koji je u svojem najplodnijem razdoblju u prvoj polovici 60-tih
godina objavio oko 130 cjelovitih strip-pripovjetki.

No, potom je dolo do promjene: "Mnogi strip-crtai nisu vie radili

knjigeromane nego su poeli raditi moderne stripove", istaknuo je Bordo.
DNEVNIK.hr koristi kolaie za pruanje boljeg korisnikog iskustva. Nastavkom
Trea web
pregleda generacija autoraslaete
stranice DNEVNIK.hr stripa
se spojavila
koritenjemse u sedamdesetim
kolaia.

Vie proitajte u godinama
SLAEM SE
uvjetima koritenja
prologa stoljea okupljena oko grupe Novi kvadrat: Igor Kordej, Kreimir
Zimoni, Radovan Devli, Ninoslav Kunc, Mirko Ili, Joko Marui i drugi.
5 min. a

Za strip najznaajnija tiskovina koja tada izlazi je Pegaz, revija za povijest i

teoriju stripa i ostalih vizualnih umjetnosti koje se izraavaju grakim
putem. U to je vrijeme 1976. lansiran i Polet, iji je prvi glavni urednik
bio upravo Kvesi, a urednik stripa Mirko Ili.

Osamdesete su godine obiljeili Omladinski list, Dubravko Matakovi i

Danijel eelj, dok devedesete obiljeavaju poetak novog razdoblja za
strip: ponajbolji strip-crtai odlaze iz Hrvatske u inozemstvo.

Uz Zimonia, Matakovia i eelja, u novije vrijeme istiu se i Darko Macan

i tef Bartoli.

Danas se strip-scena suoava s velikom komercijalizacijom trita,

navalom prijevoda stranih strip-izdanja, napose amerikih, koji se mogu
kupiti "na kile", istaknuo je Bordo.

Takoer, dolo je do velike promjene u poetici, napomenuo je. "Nekada su

se strip-romani itali kao knjige, likovi su imali odnose, postojala je radnja,
uvod, poetak i kraj. Danas je u stripu glavna likovnost, gdje knjievnost i
radnja zapravo ne znae nita. Ja nisam protiv toga, naprosto mi se to ne
svia", zakljuio je.

Bordo, veliko svjetsko animatorsko ime, u ovoj godini obiljeava 65 godina

profesionalnog rada. Bio je sudionikom svih kljunih trenutaka povijesti
animacije u Hrvatskoj: 1951. suraivao je na prvom hrvatskom crtanom
lmu "Veliki miting"; sudjelovao je i u osnivanju nove tvrtke Duga-lm
specijalizirane za animaciju, te se 1958. na poziv Duana Vukotia ukljuio
u rad Zagreb lma, gdje se rano etablirao kao samostalni autor te postigao
golem uspjeh.

Neki od njegovih nagraivanih lmova koji su mu donijeli meunarodni

status sukoristi
DNEVNIK.hr "Bezkolaie
naslova" (1964.),
za pruanje boljeg"Znatielja" (1966.),
korisnikog iskustva. "Krek" (1967.), "Ljubitelji
Nastavkom
pregleda
cvijea" web stranice DNEVNIK.hr
(1970.), slaete se srazreda"
"Putnik drugog koritenjem kolaia.
(1973.),Vie proitajte
"kola u
hodanja" (1978.),
SLAEM SE
uvjetima koritenja
"Uzbudljiva ljubavna pria" (1989.).
 5 min. a
Staviti strip u istu ravan s ostalom
knjievnou
Ovogodinje izdanje Festivala svjetske knjievnosti (FSK), koji trei put
organizira nakladnik Fraktura, posebnu je pozornost odluilo dati upravo
umjetnosti stripa, te ju postaviti u istu ravan s knjievnou. Svake veeri,
festivalska dogaanja zakljuuje program "Mali noni strip-tiz" koji "stavlja
za isti stol" autore obiju propovjednih umjetnosti.

Program je otvorio u petak 4. rujna razgovor na temu "enski strip nek'

ide kvragu!", u kojemu su o predrasudi kojom je strip od poetka postavljen
kao "muka" umjetnost razgovarale likovne i strip umjetnice i ilustratorice
Helena Janei, Ivana Armanini i Irena Juki-Pranji.

Dan kasnije, u subotu 5. rujna, program "Biograje u stripu nacrtani

ivoti" spojio je vrlo zanimljivog njemakog stripaa Reinhardta Kleista,
jednog od najboljih suvremenih njemakih autora koji se u svojem stripu
esto bavi biograjama poznatih linosti i pripovijeda njihove prie, te
hrvatskog autora stripa, animatora i ilustratora Frana Petruu i kritiara
stripa Matka Vladanovia.

U nastavku programa, u utorak 8. rujna bit e rijei o "Beumnim

kretanjima Helene Klakoar". U srijedu e Kino Europa ugostiti razgovor o
"Atentatu" istaknutog suvremenog francuskog strip crtaa Glena
Chaprona, a u Zagrebu e u etvrtak 10. rujna gostovati i francuski crta i
scenarist stripa Etienne Davodeau.

Davodeau e tu govoriti "O Lulu, vinima i jo poneemu" i predstaviti svoje

strip romane objavljene na hrvatskom jeziku, oba u izdanju nakladnika
Fibre, "Lulu, osloboena" (objavljena u dva toma, 2008. i 2010.), u prijevodu
Darka Macana, te dokumentarni roman "Neznalice: pria o meusobnoj
inicijaciji" (2011.), u prijevodu Gorana Marinia. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite
DNEVNIK.hr koristi kolaie putemboljeg
za pruanje iPhone/iPad | Android
korisnikog iskustva. | Twitter | Facebook
Nastavkom
pregleda web stranice DNEVNIK.hr slaete se s koritenjem kolaia. Vie proitajte u SLAEM SE
uvjetima koritenja
 5 min. a

STRIP

a b OSTAVI KOMENTAR

POVEZANO

SVIJET CLUBZONE

NOVI OBLICI PRALJUDI ULAZ BESPLATAN

OTKRIE KOJE E Zagreb: Doite na

PROMIJENITI festival stripova
TIJEK EVOLUCIJE Crtani Romani ou
'Vrijeme je da
otvorimo nae
umove'

SVIJET SVIJET ZANIMLJIVOSTI ZANIMLJIVOSTI

PARADA U MOSKVI POKAZALI NEZAVIDNO SRAMOTA A I TABLOIDE...

Putin: Tko to ne zna Studenti uvjereni I Kraljevina
'Zahvaljujem svoju povijest? da su najvee
DNEVNIK.hr koristi kolaie za pruanje boljeg korisnikog iskustva. Nastavkom
Jugoslavija imala
narodima Velike drave na svijetu je svoje 'starlete'
pregleda web stranice DNEVNIK.hr slaete se s koritenjem kolaia. Vie proitajte u
Britanije, Juna Amerika,
SLAEM SE
uvjetima koritenja
Francuske i
 Sjedinjenih Sjeverna Koreja i
Drava' Engleska! 5 min.
a

HRVATSKA

HRVATSKA HRVATSKA HRVATSKA

TIJEKOM SJEDNICE SABORA EPSKI TRENUTAK NAKON MARATONSKE SJEDNICE

VIDEO Pogledajte Plenkovi KIjuni trenutak -
to se Pernaru "spustio" Marasu saborska veina
juer dogodilo (i i nasmijao itavu izglasala lex
tko mu je to Sabornicu Agrokor
uinio)

IZ DRUGIH MEDIJA

POLICIJA OBJAVILA VANO PRESUDNI TRENUTAK Todori se mora

UPOZORENJE 'Pripazite, prevaranti maknuti ili Agrokor nee imati za plae
nikad nisu bili aktivniji, ... TO JE ALVA...

DNEVNIK.hr koristi kolaie za pruanje boljeg korisnikog iskustva. Nastavkom

pregleda web stranice DNEVNIK.hr slaete se s koritenjem kolaia. Vie proitajte u
Mercedes-Benz i proslava za A-klasu
SLAEM SE
Kinez nije mogao nai curu pa je

uvjetima koritenja
napravio i 'oenio' robota
 NAJPOPULARNIJE 5 min. a

CELEBRITY CELEBRITY

POTPUNO SLOMLJENA NOVA LJUBAV

Maja prvi put otvoreno o prekidu: Zaiskrilo na setu: Ivan Herceg ljubi
"Pustite me da ga prebolim" zgodnu glumicu?

CELEBRITY SVIJET

BRAVO GORANE! NUKLEARNA NEMAN

Veliki uspjeh naeg glumca: Dobio ulogu Norveani imaju "knedlu" u grlu, a ona se
u svjetski poznatoj krimi seriji! zove "Dmitrij Donskoj"

PRATITE NAS a b i
NASLOVNICA HRVATSKA SVIJET CRNA KRONIKA

PREGLED DANA

DNEVNIK.hr koristi kolaie za pruanje boljeg korisnikog iskustva. Nastavkom

pregleda web stranice DNEVNIK.hr slaete se s koritenjem kolaia. Vie proitajte u SLAEM SE
uvjetima koritenja
 5 min. a

Dnevnik.hr. Sva prava pridrana Urednitvo, Prodaja i marketing, Uvjeti koritenja, Zatita osobnih podataka

DNEVNIK.hr koristi kolaie za pruanje boljeg korisnikog iskustva. Nastavkom

pregleda web stranice DNEVNIK.hr slaete se s koritenjem kolaia. Vie proitajte u SLAEM SE
uvjetima koritenja