Slika prikazuje povrinu Titana, jednoga od

Saturnovih mjeseca.
Istraivai nasluuju da nakupina u obliku
kupole, promjera oko 30 km, pretstavlja
kriovulkan ili ledeni vulkan.
Titanova povrina ima temperaturu oko minus
180 C. Vulkanski breuljak vjerojatno se sastoji
od leda, smrznutog amonijaka, metana i drugih
ugljikovodika.
Potvrde li se pretpostavke o ledenom vulkanu bit
e mogue objasniti podrijetlo metana u
Titanovoj atmosferi.
 Karakteristino je svojstvo ugljika da se
njegovi atomi mogu meusobno povezivati
u dugake ravne i razgranate lance, te
prstenove.
C
C C C C C C
C C C C C C C C
C
C C C
C C C C C C
C C C C C C
C C C C
 Ali to nije sve.
Ugljikovi atomi uvijek stvaraju etiri veze.
Ugljikovi se atomi mogu meusobno
povezivati jednostrukim, dvostrukim i
trostrukim vezama.

c c c c c c c
c c c
c c c c c
c c c
c
c c
c c
c c c
 Ta su svojstva ugljikovih atoma
omoguila stvaranje milijuna razliitih
spojeva ugljika s vodikom, ili vodikom i
kisikom, duikom, sumporom,
halogenim i drugim elementima.

Spojevi koji se sastoje samo od ugljika

i vodika nazivaju se ugljikovodici.
Ugljikovodici u kojima su ugljikovi atomi
meusobno povezani samo
jednostrukim vezama su zasieni
ugljikovodici i nazivaju se zajednikim
imenom alkani.
 Ako ugljikovi atomi uvijek stvaraju etiri veze,
da li najjednostavniji ugljikovodik ima formulu
CH4?
Tono, to je metan, kojeg su nekada zvali
movarni plin jer nastaje truljenjem u
anaerobnim uvjetima.
Grau njegovih molekula moemo prikazati
modelom ili strukturnim formulama.
H
H C H CH4
H
saeta
strukturna formula s strukturna
valentnim crticama formula
 Model pokazuje prostorni razmjetaj
atoma u molekuli.
Strukturna formula s valentnim
crticama pokazuje kako su atomi u
molekuli meusobno povezani.
Saeta strukturna formula na
jednostavniji nain prikazuje
redoslijed meusobnog povezivanja
ugljikovih atoma.
Molekulska formula pokazuje broj i
vrstu atoma u molekuli, ali ne daje
podatke o tome kako su atomi
meusobno povezani.
 Sastav zasienih ugljikovodika ili alkana
moe se prikazati opom formulom,
CnH2n+2, u kojoj je n broj ugljikovih
atoma.

Zasieni ugljikovodici ine

homologni niz:
CH4, C2H6, C3H8, C4H10, C5H12, C6H14
itd.

Svaki sljedei ugljikovodik u nizu

razlikuje se od prethodnog za skupinu
CH2.
metan etan propan

butan pentan
 Vano je shvatiti da ugljikovi atomi u alkanima
uvijek ine etiri veze.
Zamislimo li da se ugljikov atom nalazi u
sreditu tetraedra, onda su njegove veze
prema drugim atomima usmjerene od sredita
ka vrhovima tetraedra.
 Napii mi strukturne formule s valentim
crticama za prvih pet ugljikovodika u nizu.

H H H H H H
H C H H C C H H C C C H
H H H H H H

H H H H H H H H H
H C C C C H H C C C C C H
H H H H H H H H H
 A sada te molim da napie saete
strukturne formule i molekulske
formule.

Nema problema:
Saete strukturne formule Molekulske formule
CH4 CH4
CH3-CH3, C2H6
CH3-CH2-CH3, C3H8
CH3-CH2-CH2-CH3, C4H10
itd.
 Moraju li se ugljikovi atomi uvijek vezivati u
ravne lance?
Ni govora. To mogu biti i razgranati lanci.
Strukturna formula butana moe se napisati
na dva naina, s ravnim i razgranatim
lancem.

H H H H H H H
H C C C C H H C C C H
H H H H H H
H C H
H
 Te dvije vrste molekula iste molekulske
formule, C4H10, nazivaju se izomeri.
 Strukturna formula ugljikovodika C5H12 moe
se napisati na 3 naina.

To je skraeni nain pisanja strukturnih

formula. Atomi ugljika su na krajevima i u
sreditima iz kojih izlaze veze.

C C C C
C
C C C C C
C
C C C
C
 Strukturna formula ugljikovodika molekulske
formule C6H14 moe se napisati na 5 naina
to je broj ugljikovih atoma u molekuli vei,
to je i vei broj razliitih izomera.
 No ni to nije sve. Ugljikovi atomi mogu
initi i prstenaste strukture.
Najmanji prsten moe imati tri atoma.
Takvi ugljikovodici dobivaju prefiks
ciklo- (gr. kyklos krug) pa e
pripadna imena biti:
ciklopropan,
ciklobutan,
ciklopentan,
cikloheksan
itd.
 CH2 H2C CH2

H2C CH2 H2C CH2

ciklopropan ciklobutan
 H2C CH2 CH2
H2C CH2
H2C CH2
H2C CH2
CH2 CH2
ciklopentan cikloheksan
 Jesu li zasieni ugljikovodici
kemijski reaktivni spojevi

Ulij u epruvete redom po 1 mL razliitih uzoraka

ugljikovodika.
Svakom uzorku dodaj oko 1 mL vrlo razrijeene
vodene otopine kalijeva permanganata.
Zaepi epruvetu plutenim epom i snano
promukaj. Postavi epruvetu u stalak i priekaj
da se slojevi odijele.
Usporedi boju otopine kalijeva permanganata u
svakoj od epruveta s bojom ishodne otopine.
 Kako se ponaaju
benzin za ienje i
parafinsko ulje kad ih
promuka s otopinom
kalijeva permanganata.
Boja otopine kalijeva
permanganata se ne
mijenja pa moemo
zakljuiti da benzin za
ienje i parafinsko
ulje sadravaju samo
zasiene ugljikovodike.
 Zasieni ugljikovodici kemijski su vrlo
postojani.
Kalijev permanganat jako je
oksidacijsko sredstvo, ali ne reagira sa
zasienim ugljikovodicima.
Klor i brom reagiraju tek uz djelovanje
jake svjetlosti.
Zbog takvih svojstava zasieni se
ugljikovodici zajednikim imenom jo
nazivaju i parafini (gr. para protiv +
lat. affinitas privlanost).
 Ali s fluorom alkani reagiraju spontano,
ak i eksplozivno.
Klor i brom reagiraju s alkanima samo
pod utjecajem svjetlosti kratkih valnih
duljina.
Pritom dolazi do reakcije supstitucije.
Jedan ili vie atoma vodika zamjeni se
atomima halogena.
Svi atomi vodika reagiraju jednako tako
da se dobije smjesa svih moguih
monosupstituranih i nekih
polisupstituiranih alkana.
Reakcija supstitucije
 Petrokemija je grana kemijske
tehnologije koja se bavi proizvodnjom
kemikalija iz nafte i zemnog plina.

Vani proizvodi petrokemijske

industrije su vodik, eten, propen, etin,
benzen, alkohol, octena kiselina itd.
Iz njih se dalje sintetiziraju razliite
plastine mase, polieten, polipropilen,
poli(vinil-klorid), umjetna gnojiva i
mnogi drugi proizvodi.
 Najvee koliine vodika dobivaju se
reakcijom metana i vodene pare.
CH4 + H2O 3 H2 + CO

Vodik se moe dobiti i pirolizom

metana. Piroliza je zagrijavanje tvari
pri visokoj temperaturi bez pristupa
zraka:

CH4 C + 2 H2

Tako se dobije aa i vodik.

 Dobiveni vodik odmah se uporabi dalje,
na primjer za sintezu amonijaka.
Potreban duik dobije se iz zraka.
N2 + 3 H2 2 NH3

Reakcijom amonijaka i ugljikova

dioksida pod odreenim uvjetima dobije
se urea, dragocjeno duino gnojivo, ali
i sirovina za mnogobrojne vrste
plastinih masa:
2 NH3 + CO2 NH2CONH2 + H2O
 Amonijak se moe
spaliti u duikove
okside i u reakciji s
vodom dobiti duina
kiselina.
Neutralizacijom
duine kiseline
amonijakom dobije se
amonijev nitrat, koji
takoer slui kao
duino gnojivo.