1.

SKLOPOVI S DIODAMA

Poluvodike diode su elektronike komponente s dvije elektrode, razliitih izvedbi, svojstava i namjena. U
ovom poglavlju opisane su dioda ope namjene (u strunoj literaturi susree se naziv ispravljaka dioda, engl.
rectifier diode, njem. Gleichrichterdiode), Zenerova, tunelska i kapacitivna dioda. Vieslojne diode opisane su
u poglavlju 9. Sklopovi s tiristorima i jednospojnim tranzistorom, a fotodioda, svijetlea i laserska dioda u
poglavlju 10. Optoelektroniki elementi.

Naela djelovanja dioda poznata su itatelju od prije iz predmeta ELEKTROTEHNIKI MATERIJALI I

KOMPONENTE. Stoga su ovdje ukratko opisana osnovna svojstva dioda proirena sa znanjima o tehnikim
podacima vanim za uporabu. Glavni dio ine prikazi izvedbi, svojstava i primjene sklopova s diodama.

Ovo poglavlje ima etiri dijela. U prvom su dijelu opisana svojstva dioda ope namjene. U sljedea dva su
opisane izvedbe, svojstva i primjene ispravljakih sklopova te ograniavaa i restauratora napona. U
posljednjem dijelu dan je prikaz svojstava i osnovne primjene Zenerove, tunelske i kapacitivne diode.

1.1. Svojstva dioda 1.4. Ostale vrste dioda

Propusno polarizirana dioda Zenerova dioda
Zaporno polarizirana dioda Stabilizacija napona sa Zenerovom diodom
Strujno-naponska karakteristika diode Tunelska dioda
Karakteristine veliine diode Kapacitivna dioda

1.2. Ispravljaki sklopovi Pregled kljunih pojmova

Poluvalni ispravlja Dodatna literatura za uenike
Punovalni ispravlja
Filtriranje ispravljenoga napona Zadaci za laboratorijske vjebe
Udvostruiva napona Vjeba 1.1. Poluvalni ispravlja
Umnoiva napona Vjeba 1.2. Punovalni ispravlja
Vjeba 1.3. Stabilizacija napona sa Zenerovom
1.3. Diodni ograniavai i restauratori diodom
Serijski diodni ograniavai
Paralelni diodni ograniavai Pitanja i zadaci za ponavljanje i provjeru znanja
Dvostrani diodni ograniava
Restauratori
2

1.1. SVOJSTVA DIODA

Diode ope namjene (ispravljake diode) sastoje se Stoga se moe rei da dioda djeluje kao ukljuena
od p-tipa i n-tipa poluvodia. Izvod povezan s p- sklopka (slika 1.3.).
D
tipom poluvodia je anoda (A), a izvod povezan s n-
tipom je katoda (K). Mogu biti silicijske i germa-
nijske. Imaju svojstvo da u jednome smjeru propu-
taju struju, a u drugom ne.

Slika 1.3. Djelovanje propusno polarizirane diode

A p n K

Zaporno polarizirana dioda

Slika 1.1. Graa i simboli diode Pokus

UD
D =1N4009, R=1k:

IR
Propusno polarizirana dioda
UR

Pokus
UD
D =1N4009, R=1k: Slika 1.4. Spoj zaporno polarizirane diode
IF

Kad je katoda na pozitivnijemu potencijalu od anode,

UR
Slika 1.2. Spoj propusno polarizirane diode
Kad je anoda na pozitivnijem potencijalu od katode,
za diodu se kae da je propusno polarizirana. U tom
sluaju kroz diodu tee propusna struja IF (engl.
forward current, njem. Durchlassstrom) od anode
prema katodi. Na diodi je mali pad napona koji za
silicijske diode iznosi oko 0,7V, a za germanijske
diode oko 0,3V (slika 1.2.).
Veliina struje, koja tee kroz propusno polariziranu
diodu, ovisi o prikljuenomu naponu U i otporu R
otpornika spojenog u seriju s diodom:
dioda je zaporno (nepropusno) polarizirana (slika
1.4.). Kroz diodu tee u smjeru od katode prema
anodi vrlo mala struja IR koja se naziva zaporna ili
reverzna struja (preostala struja, engl. reverse
current, njem. Sperrstrom). Zaporna struja za
germanijske diode reda je veliine desetak mikro-
ampera, a za silicijske desetak nanoampera.
U serijskomu spoju zaporno polarizirane diode i
otpornika R zaporna struja diode moe se zanemariti.
Stoga se moe zanemariti i pad napona na otporniku
R. Zaporni napon na diodi (engl. reverse voltage,
njem. Sperrspannung) jest napon U prikljuenog
izvora. Dioda djeluje praktino kao iskljuena sklop-
ka (slika 1.5.).
I I 0 U U 0
D R D

U U D D
I I
D F R

Dioda ima vrlo mali otpor pa je napon UD=UF na

diodi mali. Stoga je gotovo sav napon U prikljuenog
izvora na otporu R, pa struja kroz diodu priblino
iznosi:
Slika 1.5. Zaporno polarizirana dioda djeluje kao
U
I
D
I
F
iskljuena sklopka
R

1. Sklopovi s diodama
 3

Ako prikljueni napon zaporne polarizacije prijee

Strujno-naponska karakteristika diode vrijednost UBR, koja se naziva probojni napon (engl.
breakdown reverse voltage, njem. Durchbruch-
spannung), dolazi do nagloga porasta reverzne struje,
Pokus to moe prouzroiti unitenje diode. Iznos proboj-
ID D =1N4009, R=470: noga napona za diode kree se u rasponu od nekoliko
desetaka volta do nekoliko kilovolta.
UD

Karakteristine veliine diode

UD(V) 10 5 0
ID(mA) 0,002 0,001 0 Najvanije karakteristine veliine diode jesu:
ID - doputena vrijednost napona zaporne polari-
zacije UR koja se smije prikljuiti na diodu a da ne
UD
doe do njezina trajnog oteenja
- doputena jakost struje IF koja smije tei kroz
diodu pri propusnoj polarizaciji a koja nee uzroko-
vati trajno oteenje diode
- doputeni utroak snage Ptot
UD(V) 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 - temperaturno podruje rada
ID(mA) 0,0 0,018 1,01 10,8 29,3
- oblik kuita i raspored izvoda.
Slika 1.6. Snimanje strujno-naponske karakteristike
diode

Grafiki prikaz odnosa napona i struje diode naziva

se strujno-naponska karakteristika diode (slika
1.7.).

Dioda postaje vodljiva kad prikljueni napon

propusne polarizacije dostigne iznos UT. Taj napon
naziva se napon praga ili napon koljena (engl.
Slika 1.8. Primjeri izvedbi dioda
treshold voltage, knee voltage, njem. Schwell-
spannung, Schleusenspannung) i za silicijske diode
iznosi oko 0,6V-0,7V, a za germanijske diode 0,2V- Doputeni zaporni napon silicijskih dioda iznosi od
0,3V. nekoliko desetaka pa do tisuu volta. Doputene
jakosti struja dioda iznose od nekoliko desetaka
ID / mA miliampera do nekoliko kiloampera. Utjecaj tempera-
ture na karakteristike diode pokazan je na slici 1.9. U
tvornikim podacima karakteristine veliine dioda
30 -
uvijek se daju za odreeno podruje temperatura.
+
20 -
UD/V 10 5 ID/mA 50oC 25oC
10 -
UBR 50 25 25oC ID50
UD UD / V - 10
0,2 0,4 0,6 UT 0,8
-2 - 20
+ ID25
-4 50oC UD/V
ID (PA) ID/PA 0,7

Slika 1.7. Strujno-naponska karakteristika diode Slika 1.9. Utjecaj temperature na karakteristike diode

1. Sklopovi s diodama
4

1.2. ISPRAVLJAKI SKLOPOVI

Za normalan rad elektroniki sklopovi trebaju istosmjerni napon napajanja. U tu se svrhu izmjenini napon
mree transformira na potrebnu vrijednost i zatim ispravlja. Ispravljanje se obavlja spojevima ispravljakih
dioda koji se nazivaju ispravljaki sklopovi, krae ispravljai (engl. rectifier circuits, njem.
Gleichrichterschaltungen). Ispravljaki spojevi mogu biti poluvalni i punovalni. Za dobivanje visokih napona s
pomou niskonaponskih elemenata upotrebljavaju se umnoivai napona (engl. voltage multipliers, njem.
Spannungsvervielfacher).

gdje su USm i Us vrna, odnosno efektivna vrijednost

Poluvalni spoj ispravljaa napona na sekundaru transformatora, tj. na ulazu
ispravljaa. Doputena vrijednost napona zaporne
polarizacije diode mora biti vea od USm.
Pokus
a) Primjer 1.1.
Koliki mora biti najmanje doputeni napon zaporne polari-
D =1N4007, R=1k: zacije diode ako je sklop sa slike 1.10. prikljuen na mre-
ni napon, uz prijenosni omjer transformatora 10:1?

220V
U >U 2 31,11V
R Sm 10V

Punovalni spoj ispravljaa

b)
uS
Znatno bolja svojstva imaju punovalni ispravljai.
USm To su spoj s dvije diode (slika 1.11.) i mosni ili
Graetzov spoj (slika 1.12.).
0V

Pokus
uR a)

D1=D2 =1N4007, R=1k:

0V
(5ms/div, A=B=20V/div)

Slika 1.10. Poluvalni ispravlja: a) shema,

b) ulazni i izlazni napon

Poluvalni spoj ispravljaa (engl. halfwave rectifier, b)

njem. Einweggleichrichter) najjednostavniji je uS
ispravljaki spoj. Dioda proputa struju samo za USm
vrijeme jedne poluperiode izmjeninoga napona. Za
t
spoj na slici 1.10.a to je pozitivna poluperioda. Stoga
se na troilu javlja samo pozitivni dio izmjeninoga
uR
napona (slika 1.10.b). Srednja vrijednost izlaznoga
napona ispravljaa (istosmjerna komponenta), uz
zanemareni pad napona na diodi, iznosi:
t
(5ms/div, A=B=20V/div)
USm Slika 1.11. Punovalni ispravlja: a) shema,
U 0, 45U
ST S S b) ulazni i izlazni napon

1. Sklopovi s diodama

U spoju s dvije diode (engl. fullwave rectifier using a
center-tapped transformer, njem. Mittelpunktgleich-
richter) za vrijeme pozitivne poluperiode napona na
sekundaru transformatora vodljiva je dioda D1, a za
vrijeme negativne poluperiode dioda D2. Struja tee
kroz troilo uvijek u istomu smjeru pa se na njemu
dobije pozitivan napon u obje poluperiode.
Srednja vrijednost napona na izlazu ispravljaa
(istosmjerna komponenta), uz zanemareni pad
napona na diodi, iznosi:
U
U 2 Sm 0, 9U
ST S S
gdje su USm i Us vrna, odnosno efektivna vrijednost
napona na sekundaru transformatora (napon gornjeg
ili donjeg izvoda prema srednjem izvodu), tj. na
ulazu ispravljaa. Doputena vrijednost napona
zaporne polarizacije diode mora biti vea od 2Usm.
Isti oblik napona dobije se s pomou ispravljaa u
mosnome spoju (Graetzov spoj, engl. bridge rectifier,
njem. Brckenschaltung). USm je vrna, a Us
efektivna vrijednost napona na sekundaru trans-
formatora, tj. na ulazu ispravljaa. Doputena
vrijednost napona zaporne polarizacije diode mora
biti vea od USm. Spoj zahtijeva etiri diode ali je
transformator jednostavniji.
Slika 1.12. Mosni spoj punovalnog ispravljaa
Proizvoai poluvodikih elemenata proizvode oba
spoja ispravljaa kao element u jednom kuitu (slika
1.13.).
Slika 1.13. Ispravlja u jednom kuitu
5
Filtriranje ispravljenoga napona
Izlazni napon otporno optereenog ispravljaa ima
veliku valovitost, tj. uz istosmjernu komponentu
sadri jako izraenu izmjeninu komponentu, tzv.
napon brujanja (engl. ripple, njem. Brumm-
spannung). Takav napon nije pogodan za napajanje
elektronikih sklopova. Poboljanje oblika izlaznoga
napona (poveanje istosmjerne komponente uz sma-
njenje valovitosti) dobije se postupkom filtriranja
(glaenja) ispravljenoga napona. Za filtriranje isprav-
ljenoga napona najee se upotrebljavaju konden-
zatori velikoga kapaciteta (slika 1.14.).
Pokus
D =1N4007, R=1k:, C=100PF
uR
t
uS
(5ms/div, A=B=5V/div)
Slika 1.14. Filtriranje poluvalno ispravljenoga napona
Dioda vodi samo dok je anoda pozitivnija od katode.
U tome dijelu periode izmjeninoga napona
kondenzator se nabija. U ostalome dijelu periode
dioda je zaporno polarizirana. Struju troilu daje
nabijeni kondenzator pa se napon na njemu smanjuje.
to je optereenje vee, bit e znatnije smanjenje
izlaznoga napona. Da se to sprijei, potrebno je
primijeniti kondenzatore velikoga kapaciteta.
Usr Ubm
Slika 1.15. Napon brujanja
1. Sklopovi s diodama
6

Iznos napona brujanja Ubm (mjeren od vrha do vrha,
slika 1.15.) ovisi o vrnoj vrijednosti ispravljenoga
napona (priblino jednaka vrnoj vrijednosti napona
na sekundarnom namotu transformatora USmax), o
frekvenciji napona brujanja fb (za poluvalni isprav-
lja fb=50Hz, za punovalni ispravlja fb=100Hz), o
optereenju ispravljaa R i kapacitetu kondenzatora
za glaenje C:
USm
U Za vrijeme pozitivne poluperiode sekundarnog
bm f b RC
Pokus
D1=D2 =1N4007, R=1k:, C=100PF
Ako su na sekundarni namot transformatora spojena
dva poluvalna ispravljaa optereena kapacitivnim
optereenjem, s time da diode vode naizmjenino,
tada dobivamo sklop koji na izlazu daje napon
dvostruko vii od napona dobivenog jednim
poluvalnim ispravljaem. To je tzv. udvostruiva
napona ili Delonov, odnosno Greinacherov spoj
(slika 1.17.).
napona us vodi dioda D1, kondenzator C1 se nabija,
dok se za vrijeme negativne poluperiode nabija C2
preko diode D2. Uz zanemarivanje pada napona na
diodama, dobiveni istosmjerni napon na svakom
kondenzatoru bit e jednak vrnoj vrijednosti napona
sekundara USmax, te e ukupni napon izmeu toaka 1
i 2 biti:
U =2U
iz Smax

Prednost ovog sklopa je u tome to se pri niskom

uR naponu na sekundarnom namotu transformatora moe
dobiti visoki istosmjerni napon.

t
Primjer 1.3.
Ako efektivna vrijednost napona na sekundaru iznosi
uS 200V, koliki e biti napona na izlazu sklopa sa slike 1.17.?
U 2 2U 2 u 2 u 200 564V
iz ef

(5ms/div, A=B=5V/div)
S
lika 1.16. Filtriranje punovalno ispravljenoga napona
Umnoiva napona
Primjer 1.2.
Izraunati napon brujanja ispravljaa sa slike 1.16. ako je
Za dobivanje istosmjernih napona na sekundaru, koji
prijenosni omjer transformatora 10:1, C=100PF i R=1k:.
su jednaki parnim ili neparnim viekratnicima
220
2 napona, upotrebljava se tzv. kaskadni generator ili
U 10 15, 56V Cockroft-Waltonov, odnosno Greinacherov spoj
Smax 2
(slika 1.18.).
15,56
U 1, 556V
bm 2u50u1u103u100u106 Pokus

C1 1 C3 3 C5 5
Udvostruiva napona

C2 2 C4 4
Pokus

U=220V, C1=C2=C3=C4=C5=100PF, D1=D2=D3=D4=D5=1N4001

C1 Slika 1.18. Kaskadni generator

Za vrijeme jedne poluperiode napona na sekundaru

C2
U=220V, C1=C2=100PF, D1=D2=1N4001
Slika 1.17. Udvostruiva napona
transformatora preko diode D1 nabija se kondenzator
C1 na napon Uc1=Usmax (slika 1.19.a). Za vrijeme
idue poluperiode dioda D1 je nepropusno polari-
zirana, a D2 je propusno polarizirana te se preko nje
(slika 1.19.b) nabija kondenzator C2 na napon:

1. Sklopovi s diodama
 7

U
c2
=U
c1
+U
smax
=2U
smax
Kondenzator C1 se pri tome djelomino izbija.
Kondenzator C3 nabije se preko propusno polarizirane
a) diode D3 strujnim krugom transformator-C2-D3-C3-C1-
C1 transformator (slika 1.19.c) na napon:

U =U +U U
c3 smax c2 c1
U =U +2U U 2U
c3 smax smax smax smax .

C2 se djelomino izbija, a C1 se opet nabija preko

vodljive diode D1. Na isti nain je:
b)
C1 U U U U U 2U
c4 smax c1 c3 c2 smax .

Dakle, svaki se kondenzator, osim kondenzatora C1,

nabije na napon jednak dvostrukoj amplitudi napona na
sekundarnom namotu transformatora, te se sa svake
C2
strane naponi kondenzatora zbrajaju. Tako se na
c) granama oznaenim neparnim brojevima dobiju
C1 C3 neparni, a na granama oznaenima parnim brojevima
parni viekratnici napona Usmax. Tako se u toki 3
dobije vrijednost napona 3Usmax, a u toki 4Usmax itd.

C2 Prednost ovog spoja je to se s pomou elemenata za

male napone (dioda i kondenzatora) moe dobiti
Slika 1.19. Prikaz naela rada kaskadnoga relativno veliki istosmjerni napon. Upotrebljava se
generatora samo kao izvor napona jer pri veem optereenju napon
pada poto se kondenzatori ne stignu dopuniti.

1.3. DIODNI OGRANIAVAI I RESTAURATORI

U elektronici je esto potrebno ograniiti porast napona iznad odreene vrijednosti. Sklopovi koji obavljaju
tu funkciju nazivaju se ograniavai (engl. clipping circuits, limiting circuits, skraeno clippers, odnosno
limiters, njem. Begrenzerschaltung).

Neki elektrini i elektroniki sklopovi imaju svojstvo da signalima oduzimaju istosmjernu komponentu (npr.
RC-mrea). Kad je potrebno obnoviti (uspostaviti) istosmjernu komponentu, upotrebljavaju se restauratori
(engl. restorer, njem. Klemmschaltung).

Pokus
Paralelni diodni ograniava
D =1N4148, R=1k:

Na slici 1.20. pokazan je spoj diode i otpornika koji

ograniava porast izlaznoga napona za vrijeme
pozitivne poluperiode ulaznoga napona. Kako je
dioda spojena paralelno izlazu, spoj se naziva
paralelni ograniava.
uul

Za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznoga napona

dioda je vodljiva pa je na izlazu mali napon propusne t
polarizacije diode UF.
uiz
Za vrijeme negativne poluperiode dioda je t
nevodljiva pa se ulazni napon prenosi na izlaz.

Slika 1.20. Ograniavanje napona diodom

(0,2ms/div, A=B=10V/div)

1. Sklopovi s diodama
8

Pokus
a)
Dvostrani ograniava
D =1N4148, R=1k:, U=6V

Pokus
D =1N4148, R=1k:, U=6V

b)
uul

uul
uiz U1 t
t

(0,2ms/div, A=B=10V/div)
Slika 1.21. Paralelni diodni ograniava
Ako se eli porast izlaznog napona ograniiti na
neku vrijednost veu od UF, dodaje se u seriju s
diodom izvor napona U1 (slika 1.21.). Dioda postaje
vodljiva kad je ulazni napon vei od napona U1
uveanoga za pad napona na propusno polariziranoj
diodi. Tada je na izlazu priblino napon U1 (tonije
U1+UF ).
Serijski diodni ograniava
uiz U1
t
U2
(0,5ms/d, A=B=20V/d)
Slika 1.23. Dvostrani paralelni ograniava
Kad je potrebno ograniiti napon na dvije razine,
upotrebljavaju se dvostrani paralelni ograniavai
(slika 1.23.). Za vrijeme pozitivne poluperiode
ulaznoga napona vodi dioda D1 kad ulazni napon ima
vrijednost veu od U1. Tada je na izlazu napon U1.
Za vrijeme negativne poluperiode ulaznoga napona
vodi dioda D2 kad ulazni napon ima manju vrijednost
od U2. Tada je na izlazu napon U2.

Pokus
Restauratori

Pokus

D=1N4148
U1=6V, R=1k:
uu

t D1=1N4148
R=15k:, C=1PF

uul
ui U1
t t

(0,5ms/d, A=B=20V/d)
Slika 1.22. Serijski diodni ograniava uiz

Isti uinak moe se postii serijskim diodnim AZ

ograniavaem. Ulazni napon prenosi se na izlaz AP
kad je dioda vodljiva, tj. kad je ulazni napon manji t
od napona U1. U protivnom je na izlazu napon U1 (0,05ms/d, A=B=5V/d)
dodanoga istosmjernog izvora (slika 1.22.). Slika 1.24. Restaurator pozitivne komponente

1. Sklopovi s diodama
 9

Pokus sa slike 1.24. pokazuje djelovanje restauratora Povrina koju izlazni napon zatvara s vremenskom
koji obnavlja pozitivnu istosmjernu komponentu. osi u vremenu kad je dioda propusno polarizirana
prema povrini koju izlazni napon zatvara s
Pokus vremenskom osi u vremenu kad je dioda zaporno
polarizirana, odnosi se kao otpor propusno
polarizirane diode rd prema otporu R (slika 1.24. i
1.25.).
Ap rd
Az R
D1=1N4148
R=15k:, C=1PF Iz toga proizlazi da bi otpor R trebao biti to vei u
usporedbi s otporom propusno polarizirane diode.
uul Meutim, poveanje otpora R ogranieno je
iznosima otpora zaporno polarizirane diode. Pokus sa
t slike 1.26. pokazuje djelovanje restauratora uz
razliite vrijednosti otpora R .

uiz Pokus
t
AP AZ R=1,5k: R=15k:
uul uul

t t
(0,05ms/d, A=B=5V/d)

Slika 1.25. Restaurator negativne komponente

Pokus sa slike 1.25. pokazuje djelovanje restauratora uiz uiz

koji obnavlja negativnu istosmjernu komponentu.

Izlazni napon restauratora nije u potpunosti samo t t

pozitivan, odnosno samo negativan. Uzrok tome je
odstupanje svojstava diodne sklopke od onih za (0,5ms/d, A=B=5V/d)
idealnu sklopku. Slika 1.26. Djelovanje restauratora pozitivne
istosmjerne komponente

1.4. OSTALE VRSTE DIODA

Od ostalih vrsta dioda u ovom dijelu prvoga

poglavlja dan je prikaz svojstava i osnovne primjene
Zenerove, tunelske i kapacitivne diode.
Slika 1.27. Simboli Zenerove diode

Zenerova dioda

Zenerova dioda je silicijska dioda kod koje se

primjenjuje svojstvo da kod Zenerova (lavinskog)
proboja odrava stalan napon, praktiki neovisan o Slika 1.28. Primjeri izvedbi Zenerovih dioda
struji kroz diodu.

1. Sklopovi s diodama
10

Pokus koeficijent (s porastom temperature smanjuje se

ZD =1N4734, R=240: Zenerov napon). Diode sa Zenerovim naponom viim
od 5V imaju pozitivan temperaturni koeficijent (s
porastom temperature raste Zenerov napon).

Diode s veim probojnim naponom imaju vei

unutarnji otpor. Unutarnji otpor Zenerove diode jest
omjer promjene napona na diodi i promjene struje
kroz diodu koja je dovela do promjene napona:

'U
uul
r Z
Z 'I Z

t Zenerove diode upotrebljavaju se kao stabilizatori i

uiz
UF
0,5ms/d, A=10V/d, B=5V/d)
Slika 1.29. Pobuda Zenerove diode
sinusoidnim naponom
U pokusu na slici 1.29. na ulaz sklopa spojen je
promjenljivi sinusoidni napon. Kad je ulazni napon
negativan, Zenerova dioda je propusno polarizirana i
na njoj je mali napon UF. Uz pozitivni ulazni napon
manji od napona UZ dioda je zaporno polarizirana i
na njoj je napon izvora. Kad iznos ulaznoga napona
zadobije vrijednost veu od UZ, dioda prelazi u stanje
lavinskoga proboja i na njoj je stalan napon UZ.
ID/mA
ograniavai napona. Prilikom odabira Zenerovih
dioda potrebno je voditi rauna o najveoj dopute-
noj struji diode u Zenerovu podruju IZ, odnosno o
UZ
doputenu utroku snage. Iznosi doputenih utroaka
snage kreu se od nekoliko stotina milivata do
t nekoliko desetaka vata.
Prilikom odabira Zenerovih dioda potrebno je voditi
rauna o najveoj doputenoj struji diode u Zenerovu
podruju IZ, odnosno o doputenom utroku snage.
Iznosi doputenih utroaka snage kreu se od
nekoliko stotina milivata do nekoliko desetaka vata.
Stabilizacija napona sa Zenerovom diodom
Pokus
IP

20 -
I
+ IZ
RP
10 -

10 5
UZ/V UD/V
0,5 1 ZD =1N4734, R=240:, RP=470:
- 5 U (V) 7 8 9 10 12
+ 'IZ Uz (V) 4,63 5,3 5,53 5,51 14,93
- 10
Iz (mA) 0 0,0004 2,71 6,73 22,14
- 15 Slika 1.31. Stabilizacija napona
'UZ IZ (mA)
sa Zenerovom diodom
Slika 1.30. Strujno-naponska karakteristika Zenerove
diode Primjer uporabe Zenerove diode pokazan je na slici
1.31. Rije je o najjednostavnijoj izvedbi stabilizatora
Vrijednosti probojnoga napona Zenerovih dioda napona. Izlazni je napon ovoga stabilizatora Zenerov
moe se kontrolirati u tijeku procesa proizvodnje. To napon UZ. Kako promjene struje IZ neznatno
omoguuje da se proizvode diode s probojnim napo-
mijenjaju napon UZ, izlazni napon moe se smatrati
nima od nekoliko volta do nekoliko stotina volta.
Diode s probojnim naponom manjim od 5V nemaju stalnim. Promjena ulaznoga napona uzrokuje promje-
otro izraen probojni napon. Diode s probojnim nu struje Zenerove diode IZ. Zato se mijenja pad
naponom ispod 5V imaju negativan temperaturni napona na otporniku R, pa je izlazni napon gotovo
konstantan.

1. Sklopovi s diodama
 11

U U IuR U Ako se dioda upotrebljava kao sklopka, radna toka

i u Z
U se mora nalaziti na karakteristici u podruju izmeu
I I I I  Z toaka A i B, ili iza toke C. Karakteristini naponi,
Z P Z RP
odnosno struje su napon vrha Up (engl. peak voltage)
Otpornik R slui za ogranienje struje Zenerove i struja vrha Ip (engl. peak current), te napon dna Uv
diode. Kad je stabilizator neoptereen, sva struja iz (engl. valley voltage) i struja dna Iv (engl. valley
izvora tee kroz Zenerovu diodu pa otpornik R treba current). Karakteristine veliine ovise o vrsti polu-
odabrati tako da ta struja ne prelazi doputenu vodikog materijala to je prikazano tablicom 1.1.
vrijednost, kako ne bi dolo do oteenja diode: Maksimalna struja Ip kree se u rasponu od 100PA do
vie od 10A, a odnos Ip/Iv od 5 do 10. Najbolje
U u U Z  vrijednosti daje GaAs.
R
I Tablica 1.1. Karakteristine veliine tunelskih dioda
MATERIJAL NAPONI
Up /mV Uv /mV Uf /mV
No isto tako struja ne smije pasti ispod odreene
Ge 55 350 500
vrijednosti kad se pone smanjivati napon na diodi. Si 75 450 750
Za siguran rad stabilizatora ulazni napon treba biti GaAs 150 500 1200
vei od izlaznoga oko dva puta.
Tunelska dioda nalazi primjenu u VF tehnici, ali
ogranienu zbog nemogunosti upravljanja vanjskim
signalom. Veu primjenu nalazi u oscilatorima za rad
Tunelska dioda na visokim frekvencijama do desetak GHz. Primjer
jednostavnog oscilatora pokazuje slika 1.34. U
serijskom spoju tunel diode (radna toka se nalazi u
Tunelska dioda ili Esakijeva dioda (prema sredini karakteristike dijela negativnog otpora) i
japanskom fiziaru Leu Esakiju koji je prvi teoretski titrajnog kruga Rp-C-L na izlazu dobivamo konstantan
obradio tunelsku diodu) poluvodiki je element na sinusoidni signal.
bazi germanija ili galij-arsenida s vrlo tankim i jako
dopiranim PN spojem.

Slika 1.32. Simboli tunelske diode

Na tako uskoj PN barijeri javlja se efekt tuneliranja, Slika 1.34. Primjena tunelske diode
tj. elektroni i upljine prolaze (tuneliraju) kroz
barijeru (uz uvjet da se nalaze na istom energetskom
nivou). Tada kroz diodu tee osim difuzione struje
(krivulja 1) i struja tuneliranja (krivulja 2 sa slike Kapacitivna dioda
1.33.). Ta struja naglo raste kod malih napona u
propusnom smjeru (toke A do B), a zatim opada s
porastom napona (B do C). To je tzv. podruje
Kapacitivna dioda ili varikap dioda (varaktor) je
negativnog otpora, gdje se javlja efekt suprotan
dioda kod koje se kapacitet mijenja s promjenom
Ohmovu zakonu, tj. porastom napona struja se
napona .
smanjuje. Od toke C nadalje dioda se ponaa kao
poluvodika propusno polarizirana dioda.

Slika 1.35. Simboli kapacitivne diode

PN spoj

U
Slika 1.33. Karakteristika tunelske diode Slika 1.36. Graa kapacitivne diode

1. Sklopovi s diodama
12

Upotrebljava se u podruju zaporne polarizacije PN RJ

spoja, gdje PN spoj djeluje kao dielektrik konden-
zatora, jer kroz njega pri zapornoj polarizaciji ne tee RS CJ LS
struja, a P i N tip poluvodia djeluju kao njegove
ploe (slika 1.36.). Kada PN spoj nije prikljuen na CS
napon napajanja, podruje PN barijere ima odreenu
irinu, a time i poetni kapacitet Cpo. Jae dopirani
PN spoj ima uu barijeru, a time i vei Cpo. Slika 1.39. Nadomjesni spoj kapacitivne diode

Prikljukom izvana dodanog napona Ud proiruje se Kapacitivne diode se upotrebljavaju za ugaanje

podruje barijere, a time se kapacitet diode Cd
smanjuje. On je najmanji kada se Ud priblii
probojnoj vrijednosti PN spoja, koja iznosi oko 40V
(vidljivo iz karakteristike na slici 1.37.).
titrajnih krugova te za automatsku regulaciju
frekvencije u radiotelevizijskoj tehnici. Primjer sa
slike 1.40. pokazuje primjenu kapacitivne diode u
stupnju za podeavanje frekvencije, a to se koristi
kod sinkronizacije rada oscilatora. Promjenom frek-
vencije oscilatora dolazi do promjene napona
regulacije dobivenog fazno-frekventnim kompara-
torom koji djeluje na kapacitivnu diodu. Taj napon
mijenja kapacitet diode Cd , a time i ukupan kapacitet
titrajnog kruga ime se podeava frekvencija.

Slika 1.37. Ovisnost kapaciteta diode o zapornom

naponu

Najvaniji podaci kapacitivnih dioda, potrebni za Slika 1.40. Primjena kapacitivne diode
praktinu primjenu, i njihove tipine vrijednosti za
primjer izvedbe sa slike 1.38. pokazani su u tablici Karakteristike nekih kapacitivnih dioda dane su
1.2. slikom 1.41.

Slika 1.38. Primjer izvedbe kapacitivne diode

Tablica 1.2. Karakteristine vrijednosti za primjer izvedbe

kapacitivne diode
doputeni zaporni napon 12V
doputena struja zaporne polarizacije 250mA
doputeni utroak snage 400mW
serijski induktivitet 6nH Slika 1.41. Karakteristike kapacitivnih dioda
faktor dobrote (UR=2V) 200
kapacitet (C=CJ+CS) 10-200pF

PREGLED KLJUNIH POJMOVA

dioda ope namjene (ispravljaka dioda) - elektroniki element s dvije elektrode (anoda i katoda) koji ima
svojstvo da u jednome smjeru proputa struju, a u drugom ne

efekt tuneliranja - prolazak elektrona i upljina kroz PN barijeru uz uvjet da se nalaze na istoj energetskoj
razini, posljedica je postojanje difuzione struje i struje tuneliranja

1. Sklopovi s diodama
 13

glaenje (filtriranje) - postupak smanjenja napona brujanja izlaznoga napona ispravljaa

kapacitivna dioda (varikap dioda, varaktor) - dioda kod koje se kapacitet mijenja s promjenom napona

karakteristika negativnog otpora - podruje rada elektronikoga elementa u kojemu se porastom napona
struja smanjuje

kaskadni generator (Cockroft-Waltonov, odnosno Greinacherov spoj) - sklop za dobivanje istosmjernih

napona jednakih parnim ili neparnim viekratnicima napona na sekundaru transformatora

mosni spoj ispravljaa - punovalni spoj ispravljaa s etiri diode

napon brujanja (valovitost) - izmjenina komponenta izlaznoga napona ispravljaa

napon praga ili napon koljena UT - napon propusne polarizacije kod kojega dioda postaje vodljiva

ograniavai - sklopovi kojima se ograniava porast napona iznad odreene vrijednosti

poluvalni spoj ispravljaa - najjednostavniji ispravljaki spoj u kojemu dioda proputa struju samo za vrijeme
jedne poluperiode izmjeninoga napona

probojni napon UBR - napon zaporne polarizacje kod kojega dolazi do nagloga porasta reverzne struje i
proboja diode

propusna struja IF - struja koja tee kroz diodu kada je propusno polarizirana, tj. anoda pozitivnija od katode

punovalni spoj ispravljaa u spoju s dvije diode - spoj ispravljaa u kojemu je za vrijeme pozitivne
poluperiode napona na sekundaru transformatora vodljiva jedna dioda, a za vrijeme negativne poluperiode
druga dioda pa struja tee kroz troilo uvijek u istomu smjeru u obje poluperiode

reverzna struja IR - struja koja tee kroz diodu kad je zaporno polarizirana, tj. kad je katoda na pozitivnijemu
potencijalu od anode

restauratori - sklopovi kojima se signalima obnavlja istosmjerna komponenta

tunelska dioda (Esakijeva dioda) - poluvodiki elemenat na bazi germanija ili galij-arsenida sa vrlo tankim i
jako dopiranim PN spojem i karakteristikom negativnoga otpora

udvostruiva napona (Delonov, odnosno Greinacherov spoj) - sklop koji na izlazu daje napon dvostruko vii
od napona dobivenog jednim poluvalnim ispravljaem

Zenerove diode - silicijske diode koje kod Zenerova (lavinskog) proboja imaju stalan napon, praktiki
neovisan o struji kroz diodu

DODATNA LITERATURA ZA UENIKE

P. Biljanovi, Poluvodiki elektroniki elementi (6. Poluvodike pn-diode), kolska knjiga, Zagreb, 1996.
T. Brodi, Elektroniki elementi i osnovni sklopovi (6. Poluvodike diode, 7. Zenerove diode, 16. Neupravljivi
ispravljai), kolska knjiga, Zagreb, 1995.
A. Szabo, Industrijska elektronika (8. Ispravljaki spojevi, 9. Osnovni spojevi ispravljaa, 9. Glaenje
ispravljenoga napona), Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1975.
A. arevi, Elektronike komponente i analogni sklopovi (2. Poluvodika dioda), Tehnika kola Ruera
Bokovia, Zagreb, 1987.

1. Sklopovi s diodama
14
ZADACI ZA LABORATORIJSKE VJEBE
VJEBA 1.1. POLUVALNI ISPRAVLJA
Zadatak
Upoznati svojstva poluvalnog ispravljaa mjerenjem
istosmjernoga napona i struje optereenja univer-
zalnim instrumentom te napona brujanja uporabom
osciloskopa.
Ustanoviti utjecaj kapaciteta kondenzatora za
glaenje na vrijednost istosmjernoga napona na
izlazu i na napon brujanja te mogunost optereenja
ispravljaa.
Ustanoviti utjecaj optereenja na vrijednost izlaz-
noga napona i napona brujanja.
Pribor i instrumenti
- diode 1N4007 (4 komada)
- otpornici 0,1k:, 0,47k: i 1k:
- kondenzatori 47PF, 100PF i 470PF
- eksperimentalna ploica i spojni vodovi
- univerzalni instrument (2 komada)
- osciloskop
- izvor izmjeninoga napona 0-48V, 50Hz
(regulacijski transformator).
D 2. Ispitivanje ovisnosti izlazne struje, izlaznoga
220V
Slika 1.42. Poluvalni ispravlja
Priprema
1. Navedite najvei doputeni zaporni napon i
najveu doputenu struju pri propusnoj polarizaciji
za diodu 1N4007.
2. Izraunajte srednju vrijednost ispravljenoga napo-
na ispravljaa sa slike 1.42. bez spojenoga konden-
zatora C uz napon na sekundarnom namotu transfor-
matora US=24V.
1. Sklopovi s diodama
3. Izraunajte napon brujanja izlaznoga napona
ispravljaa sa slike 1.42. uz C=100PF ako je napon
na sekundarnom namotu transformatora US=24V.
4. Nacrtajte shemu spoja poluvalnog ispravljaa
(slika 1.42.) s ucrtanim instrumentima za mjerenje
izlazne struje te izlaznoga napona i napona brujanja.
Pokusi
1. Ispitivanje ovisnosti izlaznoga napona o
kapacitetu kondenzatora za glaenje
1.1. Namjestite izlazni napon iz regulacijskoga
transformatora na 24V. Prema nacrtanoj shemi
poveite elemente sklopa i instrumente te prikljuite
ulazni napon.
Izmjerite pad napona UR i struju IR kroz otpor
R=1k: za vrijednosti kapaciteta kondenzatora C:
47PF, 100PF i 470PF. Rezultate mjerenja prikaite
tablicom.
1.2. Osciloskopom ustanovite oblike ulaznoga i zlaz-
noga napona poluvalnog ispravljaa za vrijednosti
kapaciteta kondenzatora za glaenje C: 47PF, 100PF
i 470PF. Izmjerite napon brujanja za svaki zadani
kapacitet kondenzatora.
napona i valovitosti o otporu potroaa
2.1. Namjestite izlazni napon regulacijskoga trans-
formatora na 24V. Prema nacrtanoj shemi poveite
elemente i prikljuite napon napajanja.
Izmjerite izlazni napon i struju kroz otpor R za
vrijednosti otpora 100: 470: i 1k: Rezultate
mjerenja prikaite tablicom.
2.2. Osciloskopom ustanovite oblik ulaznoga i izlaz-
noga napona i izmjerite iznos napona brujanja za
zadane vrijednosti otpora optereenja R iz toke 2.1.

VJEBA 1.2. PUNOVALNI ISPRAVLJA
Zadatak
Upoznati svojstva punovalnog ispravljaa mjerenjem
istosmjernoga napona i struje optereenja univer-
zalnim instrumentom te napona brujanja uporabom
osciloskopa.
Ustanoviti utjecaj kapaciteta kondenzatora za glae-
nje na vrijednost istosmjernoga napona na izlazu,
napon brujanja i mogunost optereenja ispravljaa.
Ustanoviti utjecaj optereenja na vrijednost
izlaznoga napona i napona brujanja.
Pribor i instrumenti
- diode 1N4007 (4 komada)
- otpornici 100:, 470: i 1k:
- kondenzatori 47PF, 100PF i 470 PF
- eksperimentalna ploica i spojni vodovi
- univerzalni instrument (2 komada)
- osciloskop
- izvor izmjeninoga napona 0-48V, 50Hz
(regulacijski transformator).
Priprema
220V
Slika 1.43. Punovalni ispravlja
1. Navedite najvei doputeni zaporni napon i
najveu doputenu struju pri propusnoj polarizaciji
za diodu 1N4007.
2. Izraunajte srednju vrijednost ispravljenoga
napona ispravljaa sa slike 1.43. bez spojenoga
kondenzatora C uz napon na sekundarnom namotu
transformatora US = 24V.
3. Izraunajte napon brujanja izlaznoga napona
ispravljaa sa slike 1.43. ako je napon na sekundar-
nome namotu transformatora Uu=24V.
4. Nacrtajte shemu spoja punovalnog ispravljaa
(slika 1.43.) s ucrtanim instrumentima za mjerenje
izlazne struje te izlaznoga napona i napona brujanja.
15
Pokusi
1. Ispitivanje ovisnosti izlazne struje i napona te
valovitosti o kapacitetu kondenzatora za glaenje
1.1. Namjestite izlazni napon iz regulacijskoga
transformatora na 24V. Prema nacrtanoj shemi
poveite elemente sklopa i instrumente te prikljuite
ulazni napon.
Izmjerite pad napona UR i struju IR kroz otpor
R=1k: za vrijednosti kapaciteta kondenzatora C:
47PF, 100PF i 470PF. Rezultate mjerenja prikaite
tablicom.
1.2. Osciloskopom ustanovite oblike ulaznoga i
izlaznoga napona poluvalnog ispravljaa za vrijed-
nosti kapaciteta kondenzatora za glaenje C: 47PF,
100PF i 470PF. Izmjerite napon brujanja za svaki
zadani kapacitet kondenzatora.
2. Ispitivanje ovisnosti izlazne struje i napona te
valovitosti o otporu potroaa
2.1. Namjestite izlazni napon regulacijskoga trans-
formatora na 24V. Prema nacrtanoj shemi poveite
elemente i prikljuite napon napajanja.
Izmjerite izlazni napon i struju kroz otpor R za
vrijednosti otpora 100: 470: i 1k: Rezultate
mjerenja prikaite tablicom.
2.2. Osciloskopom ustanovite oblik ulaznoga i izlaz-
noga napona i izmjerite iznos napona brujanja za
zadane vrijednosti otpora optereenja R iz toke 2.1.
VJEBA 1.3. STABILIZACIJA NAPONA
SA ZENEROVOM DIODOM
Zadatak
Upoznati stabilizacijsko djelovanje Zenerove diode
mjerenjem napona i struja jednostavnoga stabili-
zatora napona izvedenoga s pomou Zenerove diode.
Ustanoviti ovisnost izlaznoga napona o promjenama
ulaznoga napona i promjenama struje optereenja.
Pribor i instrumenti
- Zenerova dioda 1N4733
- otpornici 150:, 330:, 470:, 680: i 1k:
- eksperimentalna ploica i spojni vodovi
- univerzalni instrument (3 komada)
- izvor istosmjernoga napona 0-15V, 1A.
1. Sklopovi s diodama
16
Priprema
Slika 1.44. Stabilizator s diodom 1N4733
1. Navedite Zenerov napon, doputenu struju i dopu-
teni utroak snage za diodu 1N4733.
2. Nacrtajte shemu stabilizatora sa Zenerovom
diodom prema slici 1.44. optereenog otporom RP i
spojenim instrumentima za mjerenje ulaznoga i
izlaznoga napona te struja kroz diodu i troilo.
PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE
I PROVJERU ZNANJA
1. Kada se dioda moe smatrati iskljuenom, a kada
ukljuenom sklopkom?
2. Koliko priblino iznose jakosti struja kroz diode i
padovi napona na diodi i otpornicima spoja dioda i
otpornika sa slike 1.45.?
a) b)
Slika 1.45. Serijski spoj otpornika i diode
3. Kakav je utjecaj kapaciteta kondenzatora za
glaenje na iznos izlaznoga napona i struje isprav-
ljaa?
4. Kakav je utjecaj kapaciteta kondenzatora za
glaenje na iznos napona brujanja?
1. Sklopovi s diodama
Pokusi
1. Ovisnost izlaznoga napona o promjenama
ulaznoga napona
1.1. Poveite elemente stabilizatora i instrumente
prema shemi. Na ulaz prikljuite izvor promjenljivo-
ga istosmjernog napona i izmjerite vrijednosti izlaz-
noga napona te struje kroz diodu i troilo za
vrijednosti ulaznoga napona Uu = 5V, 6V, 7V, 8V,
9V i 10V.
1.2. Grafiki prikaite ovisnost izlaznoga napona o
promjenama ulaznoga napona.
2. Ovisnost izlaznoga napona o promjenama
struje optereenja
2.1. Na ulaz stabilizatora prikljuite izvor isto-
smjernog napona 10V i izmjerite vrijednosti izlaz-
noga napona te struje kroz diodu i troilo za
vrijednosti otpora RP = 330:, 470:, 680: i 1k:.
2.2. Grafiki prikaite ovisnost izlaznoga napona o
promjenama optereenja.
5. Kakav je utjecaj optereenja na izlazni napon
ispravljaa?
6. Kakav je utjecaj optereenja na iznos napona
brujanja?
7. Koliki treba biti kapacitet kondenzatora C da
napon brujanja izlaznoga napona ispravljaa sa slike
1.42. ne bude vei od 500mV uz napon 24V na
sekundarnom namotu transformatora i R=1k:?
Slika 1.46. Mjerenje na poluvalnom ispravljau
 17

8. Mjerenjem napona prema slici 1.46. dobiven je 11. Mjerenjem napona prema slici 1.48. dobiven je
napon pokazan na slici 1.47.a. Koja je komponenta u napon pokazan na slici 1.49.a. Koja je komponenta u
kvaru? kvaru?

9. Mjerenjem napona prema slici 1.46. dobiven je 12. Mjerenjem napona prema slici 1.48. dobiven je
napon pokazan na slici 1.47.b. Koja je komponenta u napon pokazan na slici 1.49.b. Koja je komponenta u
kvaru? kvaru?

a) 13. Nacrtajte shemu spoja umnoivaa napona sa 6

uS=uR dioda, te odredite koliki napon se dobije takvim
umnoivaem.
0V

14. Izlazni napon umnoivaa napona izvedenog sa

etiri diode iznosi 620V. Kolika je efektivna
vrijednost napona na sekundaru transformatora koji
b)
napaja takav sklop?
uS

0V uR 15. Nacrtajte oblike izlaznoga napona diodnih

ograniavaa sa slike 1.50. pobuenoga sinusoidnim
naponom frekvencije 1kHz i amplitude 6 V.

(uS je napon na sekundaru transformatora) a) b)

Slika 1.47. Oscilogrami napona na neispravnomu
ispravljau

10. Koliki treba biti kapacitet kondenzatora C da

napon brujanja izlaznoga napona ispravljaa sa slike
1.43. ne bude vei od 500mV uz napon 24V na
sekundarnom namotu transformatora i R=1k:?

Slika 1.50. Diodni ograniavai

16. Usporedite meusobno djelovanje ograniavaa

sa slike 1.50.

Slika 1.48. Mjerenje na punovalnom ispravljau

a) uR

0V
Slika 1.51. Dvostrani diodni ograniava
uS
17. Nacrtajte oblike izlaznoga napona diodnog
b) uR ograniavaa sa slike 1.51. pobuenoga sinusoidnim
naponom frekvencije 1kHz i amplitude 6 V.

0V
18. Kako vrijednost otpora R restauratora utjee na
njegovo djelovanje i oblik izlaznoga napona?
uS
19. Opiite djelovanje stabilizatora sa Zenerovom
(uS je napon na sekundaru transformatora) diodom uz promjene struje optereenja. to je
Slika 1.49. Oscilogrami napona na neispravnomu kritinije za Zenerovu diodu, neoptereen ili kratko
ispravljau spojeni izlaz?

1. Sklopovi s diodama
18

21. Kakav e biti izlazni napon spoja Zenerovih dioda

prema slici 1.52. ako je na ulaz prikljuen izmjenini
napon frekvencije 1kHz i amplitude 10V?
10V
22. Usporedite svojstva tunelskih dioda za izvedbe s
Ge, Si te GaAs.

23. Objasnite princip rada kapacitivne diode te

Slika 1.52. Spoj dvaju Zenerovih dioda usporediti karakteristike kapacitivnih dioda danih
slikom 1.41.
20. Kolika je vrna vrijednost struje kroz diode spoja
sa slike 1.52. ako izlaz nije optereen?

1. Sklopovi s diodama