UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI - 170929 - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI

Hipnoza i model uma od Geralda F. Keina

Hipnoza je zaobilaenje kritikog faktora svijesti i uspostavljanje

prihvatljivog selektivnog (odabirnog) razmiljanja.

etiri mentalna stava

Kada je osoba u hipnozi i uje sugestiju, ona mora zauzeti jedan od etiri mentalna
stava o toj sugestiji. Koji mentalni stav osoba zauzme, odredit e da li je sugestija
prihvaena ili odbijena. Hipnotizirana osoba nema alternativu, ve mora odabrati
jedan od sljedeih mentalnih stavova, kada ona uje sugestiju.

Mentalni stav broj 1

"Svia mi se ova sugestija. Ja znam da je ona uspjena i povoljna za mene!"

Mentalni stav broj 2

"Ne znam, to mi zvui malo neugodno. To mi jednostavno ne odgovara."

Mentalni stav broj 3

"Imam neutralan stav o ovoj sugestiji. Ne zanima me, hoe li ona biti djelotvorna za
mene ili ne."

Mentalni stav broj 4

"Svia mi se ova sugestija. Nadam se da e ona biti djelotvorna za mene!"

Jedini mentalni stav koji e uzrokovati da sugestija bude prihvaena je broj 1. Svi drugi
e uzrokovati da sugestija bude odbaena i da nee biti nikakvih promjena.

1
UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI - 170929 - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

2
 UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI - 170929 - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

Uvodni razgovor o hipnozi

Dobar dan, ja sam dr. Boris Radolovi.

Htio bih provesti nekoliko trenutaka s vama prije vae seanse da bih vam objasnio neke stvari o
hipnozi i moda odgovorio na neka vaa pitanja. To e nam utedjeti puno vremena kada vaa seansa
jednom zapone.

Na stolu imate olovku i komad papira. Napiite mi, molim vas, sva pitanja koja imate, tako da
moemo porazgovarati o njima kada doem u ordinaciju.

Da biste razumjeli kako djeluje hipnoza, vrlo je vano da razumijete kako radi va um. Znate da
nikada ne razmiljamo o tome kako funkcionira na um. Mi u osnovi kaemo sebi, mislimo li o tome,
'mislim dakle postojim', te ostajemo pri tome. No mi u stvari imamo tri vrlo odvojena i vrlo razliita
uma. Oni imaju razliite funkcije i teko meu sobom surauju i komuniciraju.

Prvo imamo svijest ili svjesni um. To je stanje u kojem je ovjek svjestan sebe i svoje okoline. Ispod
te razine svjesnosti imamo dio uma koji se zove podsvijest ili podsvjesni um. Postoji jo i dublji dio
naeg uma, a to je nesvjesni um.

U osnovi, nesvjesni um ima dvije funkcije. Prvo, on kontrolira djelovanje imunosnog sustava i drugo,
on kontrolira automatske funkcije tijela, kao to su brzina kucanja srca, brzina disanja, treptanje
oiju i slino. Ne moramo brinuti o tome danas, tako da moemo za sada zaboraviti taj dio naeg
uma.

Svijest ili svjesni um je um u kojem provodimo najvei dio svojega vremena. On u osnovi ima samo
etiri funkcije.

Prva njegova funkcija je analiza. to je to? To je dio nas koji razmatra probleme, analizira ih i trai
nain rjeavanja tih problema koji nas mue u ovom trenutku. To je ujedno i dio nas koji donosi
stotine odluka koje moramo uiniti tijekom dana, odluke za koje mislimo da su automatske, ali u
stvari, nisu. Odluke poput: "Trebam li otvoriti vrata?" "Trebam li otvoriti vodu?" "Trebam li zavezati
vezice na mojim cipelama?". Mi mislimo da su to automatske radnje, ali mi moramo donijeti odluku
o tome elimo li ili ne elimo to uiniti.

Drugi dio svjesnog uma je dio koji nam ponekad stvara malo problema. Nazivamo ga razumni ili
racionalni dio naeg svjesnog uma. Ovaj dio svjesnog uma mora nam dati razlog zato se ponaamo
na neki odreeni nain.

Nemamo li razlog zato radimo ono to radimo, mi postajemo tjeskobni, nervozni, frustrirani i traje
li to stanje dovoljno dugo, ono moe dovesti do ozbiljnih psihikih bolesti.

U psihijatrijskim zdravstvenim ustanovama ima mnogo pacijenata koji se nekontrolirano ponaaju,

a ne znaju zato su to uinili. Jedini i najvei problem u vezi razloga koji nam moe dati razumni um
o tome zato se ponaamo na neki odreeni nain je u tome to to nikada nije prvobitan i pravi
razlog.

Na primjer, pua kae da pui jer ga to smiruje, jer ga puenje ini oputenim, daje mu vrijeme za
predah i da se moe pribrati. Gojazna osoba e rei: "Imam prekomjernu teinu jer jedem kada mi
je dosadno, jedem kada sam nervozna ili imam probleme sa titnjaom". Problem s ovim razlogom
je u tome to to nikada nije prvobitan i pravi razlog.
3
 UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI - 170929 - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

Prije nego to se kod puaa stvorila navika, on je uo da su drugi puai rekli: "Puim jer me to ini
mirnijim i oputenijim." Ili je on uo da je gojazna osoba rekla: "Ja sam debela samo zato jer ja jedem
kada sam nervozna."

Problem s ovim je u tome to mi razumijemo i znamo razlog zato su ljudi puai i gojazni.

Openito, puai poinju puiti zbog svoje potrebe za osjeajem sigurnosti. Oni ele pripadati drugoj
skupini prijatelja, obino u svojim mlaim godinama, negdje izmeu dvanaest i dvadeset godina.
Osjeaj sigurnosti je osnovna potreba svih ljudskih bia.

Mi openito dobijemo sav osjeaj sigurnosti koji trebamo kada smo odrasli u dobroj obitelji. No,
obino u dobi od dvanaest ili trinaest godina, nai roditelji nam se vie ne ine pametnima kao to
su bili do tada, tako da smo iskljuili svoju sposobnost da dobijemo osjeaj sigurnosti od roditelja i
elimo stei taj osjeaj sigurnosti pripadnou toj skupini djece u koli. Neki od njih pue, a neki ne.
Osjeamo li da ne pripadamo toj odreenoj skupini, dolazi do problema.

Naa podsvijest je vrlo zanimljiva, ona nas mora zatititi od opasnosti, a nedobivanje potrebnog
osjeaja sigurnosti koji trebamo, je definitivno opasnost za nas.

esto nam podsvijest kae da su puai prihvaeni i sigurni. Kada se to dogodi, sljedei put kada vam
netko ponudi cigaretu, a vi ju uzmete, odmah se osjeate kao da ste dio ove grupe i va osjeaj
sigurnosti se pojaa. To je razlog zato ljudi poinju puiti. To nema nikakve veze s osjeajem
smirenosti ili oputenosti.

Dakle, morate shvatiti da razlog koji nam daje racionalni um o tome zato se ponaamo na odreeni
nain, nikada nije prvobitan i skoro uvijek je pogrean!

Vi ne poinjete puiti zato jer vam puenje daje osjeaj smirenosti, ve poinjete puiti zato to vam
je potreban osjeaj sigurnosti!

Sljedei dio svjesnog uma je ono to zovemo snaga volje. Svi smo upoznati sa snagom volje. Moda
ete rei: "Bacit u ovu kutiju cigareta i nita na svijetu nee me natjerati da opet ponem puiti."
Svi mi znamo koliko dugo to traje! Znate ako ponete s dijetom koliko dugo ona traje. Dijeta traje
samo dok snaga volje ne oslabi, a zatim se vraa stari obrazac ponaanja.

Posljednji dio svjesnog uma je ono to zovemo kratkotrajno pamenje ili radna memorija. To je
pamenje koje trebamo za svakodnevne potrebe. Kako mogu pronai put do radnog mjesta? Kako
se zove moj suprug ili supruga? Kako se zovu moja djeca? Koji je broj mojeg telefona? I slino.

Svjesni um ima sve te funkcije. On ne radi nita drugo. elim da mislite o ovom dijelu vaeg uma. Na
primjer, ako ste ikada vidjeli na televiziji seriju pod nazivom "Zvjezdane staze ili Star Trek", siguran
sam da ste upoznati s likom koji se zove Spock. Spock je vrlo logina i analitika osoba. Dakle, na
svjesni um, ako elite, moemo zvati na Spock um. Naa svijest je vrlo logina, vrlo analitika i esto
u zabludi.

Mjesto gdje se nalazi stvarna osobnost je na razini ispod svjesti koja se zove podsvijest ili podsvjesni
um. Podsvijest je zastraujue mona. Ona vas moe pretvoriti u bilo to, to biste vi eljeli biti.
Bogata i slavna, mrava, sretna ili tuna, ona je naa prava bit. Da biste razumjeli kako podsvijest
radi, morate shvatiti da je ona poput raunala i radi ba kao to radi raunalo.

4
 UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI - 170929 - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

Vi znate da ako kupite novo raunalo, stavite ga na stol i postavite mu pitanje, ono vam nee moi
odmah odgovoriti. Razlog je u tome to u tom trenutku u raunalu jo nema raunalnih programa.
Raunalo moe raditi samo na temelju raunalnih programa koji se nalaze u njemu i ono mora raditi
po tim programima, te nema drugog izbora. Vi znate da ako zamijenite raunalni program u
raunalu, raunalo vie ne moe raditi sa starim raunalnim programom, ve mora raditi s novim
raunalnim programom koji ste stavili u njega.
To je nain na koji radi i na podsvjesni um. Naa podsvijest je raunalo. Ona radi po istim pravilima
i propisima kao elektroniko raunalo, samo to je mnogo monija. Mi programiramo nae raunalo
odnosno nau podsvijest svakoga dana pomou svojih ivotnih iskustava.
Kada se rodimo, nae raunalo je u osnovi neprogramirano, postoji samo malo raunalnih programa
u njemu, ali ne mnogo. Svakodnevno dodajemo raunalne programe u nae unutarnje raunalo.
Temeljno pravilo naeg raunala je sljedee: ono nas mora, i to je naroito vano, pretvoriti u tip
osobe na temelju svih programa koji su stavljeni u njega i koji e i dalje biti stavljani u njega sve dok
ne umremo.
Na primjer, ako nae raunalo, na temelju svojih programa, kae da smo mi debeli, mi smo debeli.
Kae li ono da smo mravi ili da smo puai, mi se doivljavamo kao takvi. Nae raunalo dodaje sve
novo programiranje i donosi odluku o nama, o tipu osobe koja smo mi. Ovo programiranje je tu
stavljeno iz mnogih izvora i raunalo odnosno podsvijest mora raditi po tim programima.
Koji su neki od operativnih programa u ovom naem unutarnjem raunalu? Prvi je nae sveukupno
pamenje, od dana naeg roenja. Mi mislimo o stvarima koje su nam se dogodile u prolosti kao
da su zaboravljene ili kao da su pohranjene u obliku sjeanja.
Dakle, govorimo o radnoj memoriji u svijesti. Podsvijest je poput videokamere. Sve to vam se ikad
dogodilo, sve to ste uli, vidjeli, dodirnuli, mirisali ili okusili je trajno zakljuano u memoriji vae
podsvijesti. Mi nikada nita ne zaboravljamo. Ako i postoji razlog za to, u hipnozi moemo pristupiti
ovom sjeanju nae podsvijeti i ini se kao da zapravo moemo putovati natrag u vremenu.
Na primjer, u hipnotskoj regresiji moemo putovati natrag i ponovno oivjeti svoj prvi roendan ili
svoje roenje. Ovo je mnogo vie nego sjeanje, to je zapravo kao da ste tamo, to vam se sve dogaa
ponovno. Moete vidjeti to se dogodilo, moete dodirnuti, moete mirisati, moete okusiti, moete
uti vrlo jasno. Mi nikada nita ne zaboravimo u podsvijesti, zaboravljamo samo na svjesnoj razini.
Druga vrsta programa koje imamo u unutranjem umu, u svojoj podsvijesti, su navike. Imamo tri
vrste navika, samo tri. Vi znate da imate neke dobre navike, naravno da ih imate, i znate da imate
neke loe navike. Imamo ih svi.
Ali veina naih navika nisu dobre ili loe, veina naih navika u osnovi su praktine navike. Mi
automatski reagiramo na odreeni nain kada se neto dogodi. Kada zazvoni telefon, na primjer, ne
gledamo u njega i ne pitamo se to je to, ve ga automatski podignemo i ovisno o naem
raspoloenju, odgovaramo na poziv.
Sljedea vrsta programa u naoj podsvijesti su emocije. Naravno, ne bismo htjeli biti bez naih
emocija, ljubavi i brige i svih onih drugih dobrih emocija, ali ponekad nas emocije dovedu do nevolja.
Svijest se ne moe nositi s emocijama na bilo koji nain, jer to nije njena funkcija.

Svaki put kada trebamo emocije, naa svijest prepusti taj posao sljedeoj razini uma i ovom
situacijom se bavi naa iracionalna, mladenaka, ali vrlo inteligentna podsvijest. Kao to sam rekao,
ponekad nam emocije stvore nevolje. Znam da ste mnogo puta u prolosti bili zbog njih u nezgodnoj
situaciji, a nije bilo prisutno mnogo emocija, ve samo malo.

5
 UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI - 170929 - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

Nakon to je nezgodna situacija zavrila i kada je analitiki svjesni um opet preuzeo kontrolu, mislili
ste ili ste si rekli neto ovako: "Zato sam to rekao?" ili "Zato sam to uinio, to je bilo tako glupo."
A podsvijest se nasmijala i rekla: "Da, ali bilo je tako zabavno." To se ponekad dogodilo svima nama.

Sljedea funkcija nae podsvijesti, a vjerojatno i najvanija, je na zatitniki um. On nas mora zatititi
od opasnosti, stvarne ili zamiljene. Ako naa podsvijest neto zamisli, za nju je to isto tako stvarno
kao da se to zapravo i dogaa. Naa podsvijest ne moe razlikovati stvarno od zamiljenog te nas
mora zatititi od opasnosti.

Dat u Vam kratak primjer o funkcioniranju podsvijesti: jedna ena je dola hipnoterapeutu na
seansu, visoka oko 150 cm i teka oko 150 kg. Rekla mu je da ima problem s prehranom, ali iz iskustva
on je znao da ona nema problem s prehranom. Znao je da je jedan dogaaj u njezinoj prolosti
uzrokovao da ju njena podsvijest titi tako to ju je uinila debelom.

Ukratko, ono to se dogodilo s ovom enom, a ona se toga ne moe sjetiti svjesnim umom, je
sljedee: kada je bila stara samo est godina, njezin ju je ouh zlostavljao, ona je to rekla svojoj majci,
ali majka joj nije vjerovala. Ona se osjeala krivom, kao da je ona sama uinila neto krivo. Ali ona se
nije tada udebljala.

Kada je bila u srednjoj koli tijekom pedesetih godina, ona je osjeala kao da je malo vie slobodnog
ponaanja od onog to bi bilo dobro za nju. Osjeala je da ju deki u srednjoj koli samo pokuavaju
povrijediti. ak ni to nije bio razlog da se pone debljati.

Kada je bila stara dvadeset etiri godine, udala se za "viteza na bijelom konju", ovjeka koji ne bi
mogao uiniti nita pogreno. Na medenom mjesecu, drugoga dana svojeg braka, oni su veerali na
Bahamima, i on joj je odluio otkriti svoju duu i pokazati joj koliko je mnogo voli. Rekao joj je da
kada je bio mladi momak, star oko 19 godina i radio je u zrakoplovstvu, obiavao je izlaziti sa enama,
iskoristiti ih i zatim odbaciti. Moete zamisliti to joj je podsvijest osjeala o ovom mukarcu za kojeg
je ova ena osjetila da mu moe vjerovati vie nego bilo kojoj drugoj osobi na svijetu i to joj je ta
njena podsvijest na kraju i uinila.

Podsvijest je otila u svoju bazu podataka u raunalu i rekla: "Ouh te je jako povrijedio, deki u
srednjoj koli su te pokuavali jako povrijediti i sad kada ovaj mukarac kojem si vjerovala vie nego
bilo kojoj drugoj osobi na svijetu kae da bi to mogao uiniti eni, onda on sigurno to moe uiniti i
tebi". I podsvijest je odmah donijela odluku da "Mukarci ozljeuju ene, dakle, moram te zatititi
od mukaraca. Ne mogu te nauiti karate, ne mogu ti kupiti oruje, ali zatitit u te na jedini nain
na koji ja to mogu uiniti!''

I ta ena se poela brzo debljati. Dakle, vrlo brzo je postala vrlo debela i naravno da se mukarci vie
nisu zanimali za nju i da je ona bila zatiena. Tako nas podsvijest ponekad titi na nain na koji mi
to ne bismo eljeli, ali zatita je njezina osnovna zadaa.

Posljednji dio podsvijesti je na negativni dio. Iako je podsvijest izrazito mona, ona je takoer
najlijeniji dio nae osobnosti. Podsvijest ne voli raditi posao koji je potreban da bismo prihvatili
pozitivne sugestije koje nas mogu mijenjati u podrujima u kojima bismo se eljeli mijenjati.

Podsvijest voli drati stvari na stari nain, zato jer treba previe rada da bi se stvorile promjene u
pozitivnom smislu. A pozitivne sugestije su jedna od najteih stvari koje mogu doprijeti do nae
podsvijesti. S druge strane, negativne sugestije mogu izrazito lako ui u nau podsvijest, jer ne
zahtijevaju nikakav napor da bi bile prihvaene.

6
 UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI - 170929 - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

Dopustite mi da vam pokaem kako se to ostvaruje. Pogledajte na primjer vrlo debelu osobu nakon
tuiranja. Dok ona stoji pred ogledalom i brie se, to mislite da si ona govori dok se gleda u
ogledalo? "Uf, ba sam debela!"
Sada ta ideja ili te misli idu pravo u podsvijest i podsvjesni um kae: "Da, to odgovara mojim
programima koje imam ovdje i koji odgovaraju mojoj percepciji o meni." Stoga podsvijest prihvaa
sugestiju te tako percepcija da je osoba debela postaje sve jaa i osoba postaje sve tea. S druge
strane, stavite li pred ogledalo tu istu debelu osobu i kaete joj da si govori: "Ja sam mrava, ja sam
u formi i ja sam privlana", te misli idu u podsvijest i podsvjesni um kae: "Ne, to ne odgovara mojim
programima", i nije im doputen ulaz.
Kako moemo postii da sugestije uu u nau podsvijest?
Vrlo je vano za vas da razumijete sljedee. Ako je ideji, misli ili pojmu dozvoljeno da ue u
podsvijest, ona se mora ostvariti. Vi mijenjate programe i podsvijest mora odgovoriti na nove
programe. Ali to nije tako jednostavno. Dopustite mi da Vam objasnim kako se to ostvaruje.
Moete donijeti odluku da ete prestati puiti. Vi na svjesnoj razini odluite da vas nita na svijetu
nee sprijeiti da prestanete puiti. Sada, va svjesni um kae: "To je dobro i ja te podravam sto
posto, bit e zdraviji. Nee dobiti emfizem plua, ili bolesti srca i krvnih ila." No, da bi se promjene
uistinu i dogodile, te odluke moraju ui u vae unutarnje raunalo kako bi promijenile njegove
programe. I tako kaete 'u redu', i ponete slati tu ideju u podsvijest.
Ali tu postoji problem.
Postoji jo jedan dio svijesti kojeg vam do sada nisam spomenuo. elim da mislite o ovom dijelu
vaeg svjesnog uma kao o nekoj vrsti zaposlenika vae podsvijesti. On dobiva plau od vae
podsvijesti, on radi tono ono to mu podsvijest kae i on ima samo jednu zadau. Ta zadaa je da
zaustavi i stavi na ekanje, kao pred crvenim svjetlom semafora, bilo koju sugestiju o pozitivnoj
promjeni koju dajemo sami sebi ili ju primimo izvana. On ju zaustavi i ne dozvoljava joj ulaz u
podsvijest.
A onda, na neki nain koji mi ne razumijemo, ali znamo da se dogaa, postoji komunikacija izmeu
ovog dijela uma koji se zove kritiki faktor svijesti i naeg podsvjesnog uma. Kritiki faktor kae: "Ova
osoba eli prestati puiti, smijem li pustiti ovu sugestiju u podsvijest?" Zapamtite, ako ova sugestija
ue u podsvijest, ona se mora ostvariti. Ali podsvijest kae: "ekaj malo! On pui ve dvadeset
godina, on treba cigarete zbog osjeaja sigurnosti ili zbog bilo kojeg drugog razloga koji postoji za tu
osobu. Osim toga shvatio si da moram napraviti toliko godina reprogramiranja, a meni se to
jednostavno ne da raditi, ne elim to uiniti, zato odbaci tu sugestiju!"
Kako je podsvijest ef kritikom faktoru, kritiki faktor svjesnog uma odbacuje ovu sugestiju i ne
dozvoljava joj ulazak u podsvijest.
Sada imamo samo jo jedno mjesto za tu ideju, a to je snaga volje. Ona je dio svijesti. A svi znamo
koliko dugo traje snaga volje. Koliko puta smo ve bili na dijeti, koliko puta smo ve pokuavali
prestati puiti.
Kako ipak sugestija moe ui u podsvijest? Za to moemo koristiti hipnozu. Dakle, hipnoza radi
sljedee. Ona zaobilazi kritiki faktor koji je blokirajui dio nae svijesti. To je kao da mu date malo
novaca, poaljete ga da si kupi neto i kaete mu kada da se vrati. Veina ljudi, koji ne znaju mnogo
o hipnozi, misli da hipnoza tako djeluje. Kada bi hipnoza zaista tako djelovala, onda bi neke prie o
hipnozi mogle biti i istinite. Kao npr. da vas hipnotizer moe kontrolirati ili da morate uiniti sve to
vam hipnotizer kae da uinite. Ali to nije istina. Na um nije tako ranjiv. Ipak, to je istina samo do

7
 UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI - 170929 - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

ove toke. U trenutku kada se zaobie ovaj kritiki faktor naeg svjesnog uma, tonemo u vrlo duboko
stanje hipnoze.

Kada smo u stanju hipnoze, to nije ono to oekujete da se dogaa. Ako smo koristili hipnozu s
oputanjem, nae tijelo je vrlo oputeno, ali im dublje tonemo u hipnozu, tim vie naa svijest
postaje budna.

U dubljim razinama hipnoze, vaa svijest je dvjesto do tristo posto vie budna nego to je u ovom
trenutku. Svih vaih pet osjetila, ukljuujui vid, sluh, dodir, miris i okus, u hipnozi su stotine puta
osjetljivija nego to su sada.

Dakle, kada ste u hipnozi, vi ne spavate, vi ste izrazito budni, vjerojatno vie budni i bistrog uma
nego to ste bili ikada prije. Ono to je vano razumjeti o tome je da svijest preuzima razliitu ulogu
kada ste u hipnozi. Razmiljajte o njoj kao da svijest igra ulogu uvara na vratima koji vas titi. Kada
primite sugestiju u hipnozi, ujete je jasno i glasno.

Sugestije su alati za uspjeh ili neuspjeh u hipnozi. Kada ujete sugestiju s vaim svjesnim umom,
morate, i vi stvarno nemate nikakvog izbora, donijeti jednu od etiri odluke o toj sugestiji. Koju
odluku ete donijeti, odreuje hoe li sugestiji biti doputen ulazak u vau podsvijest ili e biti
odbijena. Ako joj je dozvoljen ulaz, dogodit e se promjene zbog kojih ste doli ovdje, a ako je
sugestija odbijena, nee biti nikakvih promjena.

Koje su te etiri odluke ili vai izbori?

Prva odluka bi mogla biti, kada ujete sugestiju, da mislite ili kaete sebi neto poput ovoga: "Svia
mi se ova sugestija. Ja znam da je ona uspjena i povoljna za mene!" Ovaj mentalni stav na svjesnoj
razini omoguava da ta sugestija ue u vae raunalo, u vau podsvijest i time zapoinju promjene.

Naalost, imate jo tri druga izbora.

Izbor broj dva je da ne morate mrziti tu sugestiju i ona moe ak i biti u skladu sa vaim moralom ili
vaim vjerovanjima, ali ta sugestija je ipak malo neugodna za vas. Kao kada ste htjeli kupiti cipele,
ali ste znali da ako to uinite, epat ete tri mjeseca, jer one jednostavno nisu za vas. Dakle, ako ta
sugestija zvui i u najmanjoj mjeri neugodno za vas iz bilo kojeg razloga, svijest ju automatski blokira,
ne dozvoli joj ulaz u podsvijest i nee vam se dogoditi promjene.

Sljedei izbor moe biti da imate neutralan stav o sugestiji, nije vam stalo hoe li ona djelovati ili ne.
To je vrsta besmislene sugestije za vas. Svijest automatski blokira tu sugestiju i ona ne moe ui u
vau podsvijest.

Posljednji izbor koji imate je vjerojatno izbor koji uzrokuje najvie neuspjeha u hipnozi i hipnoza ipak
ne uspije. Ovaj mentalni stav je da kada ujete sugestiju, kaete sebi, "O, svia mi se ova sugestija,
nadam se da e ona biti djelotvorna za mene!" Rije nada je sestra blizanka rijei pokuati, a pokuati
automatski znai neuspjeh. Ako iskreno pogledate unatrag svoj ivot, bilo kada ste pokuali uiniti
neto, niste uspjeli. "Dobro, mama, ja u pokuati" ili "Dobro, tata, ja u pokuati."

Pokuati znai neuspjeh. Ako pogledate unatrag svoj ivot, bilo kada ste si rekli: "Ja u to uiniti" i to
nije bilo upitno, uinili ste to i vjerojatno ste to uinili vrlo dobro.

Nada je sestra blizanka od pokuati.

8
 UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI - 170929 - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

Dakle, kaete li "nadam se" ili "pokuat u", svijest blokira tu sugestiju, ne dozvoljava joj ulaz u vau
podsvijest i nee vam se dogoditi promjene.

Eliminirate li od ovog trenutka rijei "nada" i "pokuat u" iz svojeg osobnog i profesionalnog
rjenika, u roku od tjedan dana osjeat ete se bolje nego to ste se osjeali ve dugo vremena.

Jedini put kada je sugestiji dozvoljeno da ue u vau podsvijest je da zauzmete sljedei mentalni stav
kada ujete sugestiju: "Svia mi se ova sugestija. Ja znam da je ona uspjena i povoljna za mene!".
A to je tako jednostavno!

Dopustite mi da vam ukaem na neke stvarne istine. Prvo, ne postoji takva stvar kao to je hipnoza!
Nikada nije postojala i nikada nee postojati. Radim s hipnozom ve mnogo godina i nikad nisam
hipnotizirao ni jednu osobu, a sumnjam da u to ikada i uiniti. Postoji samo jedan oblik hipnoze,
uvijek je postojao i uvijek e postojati. Svaka hipnoza je autohipnoza.

Ne trebate hipnotizera da biste uli u prekrasno, duboko stanje hipnoze, a sigurno ne trebate
hipnotizera da vam da sugestije o pozitivnim promjenama u bilo kojem podruju vaeg ivota. To
moete uiniti i sami. Razlog zbog kojeg ste danas ovdje je samo zato to ne znate kako to uiniti!

Ali, mogu Vas poduiti kako da to sami uinite. To je najjednostavnija stvar na svijetu. Sve to mogu
biti za vas nije moja uloga hipnotizera, jer ako se nazivam hipnotizer, to znai da bih mogao neto
napraviti s vama i vi vjerojatno pretpostavljate da ete reagirati na odreeni nain, a ja to ne mogu
uiniti. Stvarnost i istina je da mogu biti samo vodi za vas, i nita vie.

Dopustite li mi da budem va vodi, pokazat u vam kako da uete u odlino i ugodno stanje hipnoze
u kojem ete osjetiti tjelesnu oputenost i duevnu budnost. Dopustite li mi da budem va vodi,
pokazat u vam kako da ostanete tamo sve dok ne zavrimo.

Ako ne elite biti u ovom odlinom i ugodnom stanju oputenosti, dovoljna vam je i najmanja misao
da biste izali iz hipnoze i vratili se natrag u svoje normalno stanje svijesti. Ali, slijedite li moje upute,
pokazat u vam kako da ostanete tamo.

Najvanije od svega je, ako prihvatite dobivene sugestije s tonim mentalnim stavom, a to je: 'Svia
mi se ova sugestija. Ja znam da je ona uspjena i povoljna za mene', promijenit ete se na nain na
koji vi to elite. Odaberete li neki drugi izbor, neete uspjeti. Ja ne mogu silom unijeti sugestiju u
vau podsvijest. Samo VI moete DOPUSTITI da se to dogodi.

Hipnoza je potpuno suglasno stanje s vae strane. Vi morate omoguiti da se stvari dogode. Vi
moete zaustaviti da se sugestije ostvare ak i s najmanjom milju, ako ne elite da se to dogodi.

elim da shvatite da svatko, pod uvjetom da je njegov kvocijent inteligencije vei od 70 i da on eli
biti hipnotiziran, moe ui u vrlo duboku hipnozu. Kako brzo? U tren oka! Jedina stvar koja moe
sprijeiti osobu da ue u to prekrasno stanje tjelesne oputenosti i duevne budnosti je ako se ona
boji ili ima zablude o tome to je hipnoza u stvarnosti.

Sada bih vam ukratko objasnio neke od najeih strahova i zabluda o hipnozi.

Neki ljudi misle da u hipnozi spavate. elim da znate da kada je va um tristo ili etiristo posto vie
budan nego to je u ovom trenutku, to je stanje potpuno suprotno od sna. Hipnoza nema veze sa
spavanjem.

9
 UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI - 170929 - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

Neki ljudi se boje da se nee "probuditi" iz hipnoze i to je istina, slaem se s tim, jer nikada nisam
upoznao nikoga tko se "probudio" iz hipnoze. Moete "probuditi" samo osobu koja spava. Ako ne
spavate, ne moete se "probuditi". Radi se o igri rijei, naravno, ali mi koristimo rijei u naoj struci.
One su na jedini alat. Pravilan izraz je uiniti opoziv hipnoze. Bilo kada elite uiniti opoziv hipnoze,
sve to morate uiniti je imati i najmanju misao da ne elite vie biti u ovom stanju oputenosti i
hipnoza se trenutno prekida, a vi se vratite u normalno stanje svijesti i budnosti.

Zatim postoji mona zabluda koju imaju neki ljudi koja kae da hipnotizer moe kontrolirati
hipnotiziranu osobu i da ju moe natjerati da uini to god hipnotizer eli. Moram biti iskren s vama,
volio bih kada bi to bila istina, jer bih vam tada mogao jamiti uspjeh.

Ali zapamtite da ste Vi ti koji imate ta etiri izbora kada ujete sugestiju i da sugestija moe ui u
vau podsvijest samo ako si Vi kaete: "Svia mi se ova sugestija. Ja znam da je ona uspjena i
povoljna za mene!". Ja ne mogu prisiliti sugestiju da ue u vau podsvijest, i zato Vas ja ne mogu
kontrolirati!

elim da znate da ste Vi, i samo Vi, odgovorni za svoj uspjeh u hipnozi. Vi, i samo Vi, odgovorni ste i
za svoj neuspjeh. Koji mentalni stav zauzmete kada ujete sugestiju, odreuje uspjeh ili neuspjeh
hipnoze kod vas.

Neki ljudi imaju pogreno shvaanje da e mi rei sve svoje duboke mrane tajne kada su u hipnozi.
Zbog istog razloga mentalne budnosti, Vi bolje kontrolirate sve to odluite uiniti ili rei dok ste u
hipnozi nego u stanju u kojem ste upravo sada.

Ako mi ne elite rei neto u hipnozi, onda Vi to neete uiniti. Kada bih vas pitao informacije koje
me se ne tiu, jednostavno biste mi rekli da me se to ne tie.

Nitko Vas ne moe natjerati da otkrijete informacije koje ne elite otkriti. Zapravo, kada bih htio
dobiti tu vrstu informacija od Vas, imao bih mnogo vee anse za njihovo dobivanje sada, u stanju
vae normalne svijesti i budnosti, jer upravo sada imate manje mentalne sposobnosti u odnosu na
Vae mentalne sposobnosti kada ste u hipnozi.

Neki ljudi kau: "ekajte malo, uo sam to ste rekli, ali vidio sam scenske hipnotizere kako rade na
pozornici i ja znam da ti hipnotizeri kontroliraju te ljude na pozornici." "Vidio sam da hipnotizirane
osobe laju kao psi i da misle da im tijelo smrdi," i slino.

Dopustite mi da Vam kaem kako scenski hipnotizer radi.

Kada scenski hipnotizer doe u grad, postavi reklame na sve strane i puno ljudi koje to zanima dou
gledati predstavu. Oni ele vidjeti zabavnu predstavu i mnogi bi htjeli biti volonteri za hipnotizerovu
priredbu.

Kada taj scenski hipnotizer izae i odri kratko predavanje o hipnozi rekavi kako on prikazuje
zabavnu stranu hipnoze, iako postoji i klinika uporaba hipnoze, on kae ljudima: "Vi znate da cijela
ova predstava ovisi o vama, vi ste ljudi koji mi trebaju za show." I on pita ljude: "Ima li itko ovdje tko
e dobrovoljno doi na pozornicu?" Bili biste zaprepateni koliko ljudi digne ruku!

No scenski hipnotizer ne uzme nuno sve te ljude na pozornicu. On im kae: "Znate, stvarno pogodne
osobe za hipnozu su one koje imaju najbolju sposobnost zamiljanja, prekrasnu matu i sposobnost

10
 UVODNI RAZGOVOR O HIPNOZI - 170929 - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

koncentracije", i kae da e dati cijeloj publici test imaginacije i koncentracije. On u stvari malo lae,
jer on testira publiku da bi saznao dvije vrlo vane stvari.

Prvo, hipnotizer eli znati tko od publike ulazi u hipnozu samo tako, u tren oka. On mora prikazati
show na pozornici, zato ne moe gubiti vrijeme s dugim hipnotskim tehnikama. Drugo i jo vanije,
on testira te ljude kako bi saznao tko se eli zabaviti, te tko je nesputan u javnosti. Takve ljude on
poziva na pozornicu. Oni obino ulaze u hipnozu vrlo brzo i vrlo jednostavno. I te osobe, kada uju
sugestiju, budui da se ele zabaviti, zauzimaju mentalni stav: 'to mi se svia i ja elim da to djeluje'
te se to i ostvari.

Mnogo puta na pozornici, hipnotizirana osoba misli da eli raditi te stvari, ali kada doe vrijeme da
se to zapravo dogodi, ona nema ispravan mentalni stav i sugestija je zato neuinkovita. Te osobe
scenski hipnotizer alje natrag na svoja mjesta, ili ako se dovoljno dugo bavi scenskim radom, pustit
e ih da sjede na pozornici te e ih zanemariti do kraja predstave.

Scenska hipnoza djeluje po istim pravilima kao i klinika hipnoza: hipnotizirana osoba uvijek ima
izbor eli li ili ne eli prihvatiti sugestiju. Ako ju ne eli, i iskreno ju ne eli prihvatiti, sugestija e biti
odbijena i nee biti nikakvih promjena.

Dakle, vidite, hipnoza ovisi samo o vama.

Ljudi me pitaju koja je moja stopa uspjenosti s puenjem ili s kontrolom tjelesne teine. Moram biti
iskren s tim ljudima. Moja stopa uspjenosti je sto posto.

Iskustvo sam stekao dugotrajnim radom u hipnozi. Ja znam tono to treba rei svojim pacijentima
i ako oni prihvate te sugestije, dogodit e im se eljene promjene, a ako ih odbiju, nee biti nikakvih
promjena. Dakle, moja stopa uspjenosti je uvijek savrena.

Hoe li i Vaa stopa uspjenosti biti savrena?

Prihvatite li sugestije s pravilnim mentalnim stavom: "Svia mi se ova sugestija i ja znam da je ona
uspjena i povoljna za mene!", da, imat ete sto postotan uspjeh.

Prihvatite li ju s bilo kojim drugim stavom, vi neete uspjeti. To ovisi o vama.

Znam da ete uivati u naim zajednikim seansama hipnoze i one se meni takoer sviaju.

Imate li bilo kakvih pitanja, samo ih napiite na komad papira, i kada se vratim u ordinaciju, moemo
razgovarati o njima.

Postoji li neto to nisam objasnio u ovom uvodnom govoru, a elite znati vie o tome, rado u o
tome razgovarati s Vama.

I zapamtite, hipnoza je odlian nain da se promijeni na ivot i ona je dostupna takoer i Vama.

Hvala Vam to ste mi posvetili svoje vrijeme.

11