METODOLOKA OBJANJENJA

Bruto domai proizvod i temeljni agregati nacionalnih rauna

U ovom priopenju objavljuje se bruto domai proizvod (BDP) i temeljni agregati nacionalnih
rauna prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih rauna (ESA 2010).

ESA 2010 europska je verzija svjetskoga metodolokog okvira Sustava nacionalnih rauna
(SNA 2008). Od rujna 2014. sve zemlje lanice Europske unije primjenjuju novu
metodologiju.

ESA 2010 definira koncepte, definicije i raunovodstvena pravila koja trebaju biti primijenjena
za obraun podataka nacionalnih rauna kako bi podaci bili usporedivi na meunarodnoj
razini.

IZVORI PODATAKA I METODOLOGIJA

Glavni izvori podataka za obraun godinjeg BDP-a jesu: Registar godinjih financijskih
izvjetaja poduzea (poduzetnici, banke i tedionice, osiguravajua drutva i ostale
financijske institucije) koji vodi FINA, godinji financijski izvjetaj za proraune i proraunske
korisnike, statistiki izvjetaj za neprofitne institucije, godinji podaci porezne uprave za
neinkorporirane jedinice i samozaposlene, statistika istraivanja, statistika financija i bilanca
plaanja Hrvatske narodne banke, fiskalna statistika Ministarstva financija i ostali raspoloivi
izvori podataka.

Obraun je izveden na temelju raspoloivih statistikih podataka prema Nacionalnoj

klasifikaciji djelatnosti 2007. na razini odjeljaka u tekuim i stalnim cijenama. Poslovni
subjekti grupirani su u djelatnostima kao institucionalne jedinice, a ne kao jedinice istih
djelatnosti.

Bruto domai proizvod izraunan je u amerikim dolarima i eurima ukupno i po stanovniku,

na osnovi obraunanoga ukupnog bruto domaeg proizvoda u tekuim cijenama prosjenoga
godinjeg teaja Hrvatske narodne banke za ameriki dolar i euro te procijenjenih podataka
o broju ukupnog stanovnitva sredinom godine.

Podaci o broju stanovnika aurirani su prema procjeni broja stanovnika Republike Hrvatske
za razdoblje od 2001. do 2010., koje su izraunane na temelju podataka Popisa 2011, kako
bi se postigao kontinuitet procjena broja stanovnika za godine prije Popisa 2011. i procjena
broja stanovnika za godine nakon Popisa 2011. Godinji prosjek broja stanovnika izraunan
je kao prosjek stanja 31. prosinca prethodne godine i 31. prosinca tekue godine.

Definicije i objanjenja

Bruto vrijednost proizvodnje definira se kao trina vrijednost svih proizvedenih roba i
usluga. Obraunava se po djelatnostima u bazinim cijenama jer se sve subvencije tretiraju
kao subvencije na proizvode i prema tome obraunavaju na razini nacionalnoga

1
gospodarstva. Bruto vrijednost proizvodnje ukljuuje vrijednost trine proizvodnje,
proizvodnju za vlastitu konanu uporabu (npr. proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na
malim poljoprivrednim gospodarstvima i imputiranu rentu za vlasnike stanova) i ostalu
netrinu proizvodnju (proizvodnju individualnih usluga drave i NPUSK te proizvodnju
kolektivnih usluga drave).

Meufazna potronja po nabavnim cijenama jest vrijednost proizvoda i usluga koje se

transformiraju, kojima se koristi i koje se troe u procesu proizvodnje.

Dodana vrijednost kao poveanje vrijednosti proizvodnje jednaka je razlici izmeu bruto
vrijednosti proizvodnje i meufazne potronje. Dodana vrijednost u bazinim cijenama
jednaka je zbroju sredstava zaposlenih, ostalih poreza na proizvodnju, umanjenih za ostale
subvencije na proizvodnju, zbroju bruto poslovnog vika i bruto mjeovitog dohotka.

Porezi na proizvode ukljuuju sve carine i uvozne pristojbe, PDV, posebne poreze
(troarine) i sline poreze.

Subvencije na proizvode jesu nepovratna sredstva koja drava daje trinim

proizvoaima.

Ostali porezi na proizvodnju ukljuuju poreze na vlasnitvo i uporabu zemljita, zgrade i

druge objekte, poreze na uporabu fiksne imovine, poreze na ukupne nadnice i plae, poreze
na zagaenje i slino.

Sredstva zaposlenih obuhvaaju sva primanja zaposlenih u novcu i naturi koja su zaposleni
primili kao nadoknadu za svoj rad i sve uplate na ime socijalnog osiguranja zaposlenih.
Doprinosi za socijalno osiguranje zaposlenih ukljuuju obvezne i dobrovoljne socijalne
doprinose. Naknade zaposlenima ukljuuju trokove prijevoza na posao i s posla koje plaa
poslodavac, naknade smjetaja i naknade za odvojeni ivot, djeji doplatak, regres, jubilarne
nagrade i slino. Bruto nadnice i plae obuhvaaju napojnice u restoranima, frizerskim
salonima, prijevozu taksijem i ostalim slinim uslugama.

Bruto poslovni viak jest rezidualna kategorija dodane vrijednosti po djelatnostima koja se
dobije kad se bruto dodana vrijednost umanji za sredstva zaposlenih i neto ostale poreze na
proizvodnju. Tu stavku stvaraju nefinancijski i financijski sektor te sektor kuanstava. U
procjeni usluga stanovanja vlasnika stanova neto poslovni viak procijenjen je kao 2,5%
ukupne neto vrijednosti stambenog fonda. Kod netrinih djelatnosti bruto poslovni viak
jednak je potronji dugotrajne imovine.

Mjeoviti dohodak jest alternativni izraz za poslovni viak neinkorporiranih poduzea jer je
za njih nemogue razluiti dohodak od kapitala i dohodak od rada.

Implicitni deflator jest indeks dobiven dijeljenjem podataka u tekuim cijenama s podacima
u stalnim cijenama.

Bruto domai proizvod u trinim cijenama iskazuje vrijednost svih proizvedenih dobara i
usluga rezidentnih jedinica. BDP prema proizvodnoj metodi jednak je bruto vrijednosti
proizvodnje u bazinim cijenama umanjenoj za meufaznu potronju u kupovnim cijenama,
uveanoj za poreze na proizvode i umanjenoj za subvencije na proizvode. Bruto domai
proizvod prema dohodovnoj metodi jednak je zbroju sredstava zaposlenih, neto izdacima na
proizvodnju (porezi na proizvodnju minus subvencije na proizvodnju), bruto poslovnog vika i

2
mjeovitog dohotka. Bruto domai proizvod po rashodnoj metodi jednak je ukupnoj domaoj
potronji i razlici izmeu izvoza i uvoza s inozemstvom. Domau potronju ine izdaci
rezidentnih kuanstava za potronju (nacionalni koncept), izdaci neprofitnih institucija koje
slue kuanstvima, izdaci za dravnu potronju i bruto investicije.

Obraun bruto domaeg proizvoda u stalnim cijenama vrlo je vaan pokazatelj mjerenja
dinamike i razine ekonomskog razvoja iz kojega je iskljuen utjecaj cijena. Za obraun BDP-
a u stalnim cijenama primijenjena je uglavnom metoda dvostruke deflacije (BDP u stalnim
cijenama obraunan je kao razlika deflacioniranih bruto vrijednosti proizvodnje i meufaznih
potronji). Tekue vrijednosti deflacionirane su indeksima cijena prethodne godine (tj. BDP u
stalnim cijenama iskazan je u cijenama prethodne godine). Za djelatnosti prijevoza i
skladitenja primijenjeni su fiziki pokazatelji, a za veinu uslunih djelatnosti primijenjeni su
pokazatelji inputa. Obraun je ostvaren na razini odjeljaka Nacionalne klasifikacije
djelatnosti.

Izdaci za konanu potronju sastoje se od agregata individualnih izdataka za potronju i

kolektivnih izdataka drave za potronju. Individualna potronja sastoji se od izdataka za
konanu potronju kuanstava, izdataka neprofitnih ustanova koje slue kuanstvima
(NPUSK) i individualnih izdataka drave. Individualni izdaci drave sastoje se od izdataka za
netrine usluge drave (obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, kultura, sport itd.) te
izdataka za trine proizvode i usluge (lijekovi, ortopedska pomagala, usluge ljeilita itd.).
Neprofitne ustanove koje slue kuanstvima (NPUSK) sastoje se od NPU-a koje pruaju
dobra i usluge kuanstvima besplatno ili po cijenama koje su ekonomski nebitne (politike
stranke, sindikati, crkve, vjerska udruenja, drutva, kulturni, rekreacijski ili sportski klubovi,
dobrotvorne organizacije, agencije za pomo itd.). Kolektivne izdatke drave ine izdaci za
upravne, administrativne, obrambene, ekonomske, razvojno-istraivake i druge zajednike
netrine usluge drave.

Izdaci za konanu potronju kuanstava sastoje se od izdataka rezidentnih kuanstava za

potrona dobra i usluge.

Za obraun osobne potronje koriteni su podaci iz redovitih istraivanja Dravnog zavoda

za statistiku o prometu u trgovini na malo i prometu u hotelima i restoranima te iz Ankete o
potronji kuanstava.

Dugotrajna imovina, katkad se prevodi izrazom fiksna aktiva (fixed assets), krajnji je
rezultat stavki u raunu proizvodnje, raspodjele i uporabe dohotka te raunu akumulacije. To
je vrijednost proizvedenoga nacionalnog bogatstva.

Bruto vrijednost dugotrajne imovine jest vrijednost agregiranih bruto investicija u

dugotrajnu imovinu u stalnim cijenama kroz oekivani rok trajanja. Vrednuje se u kupovnim
cijenama novog sredstva na odreeni trenutak (najee kraj godine). Bruto dugotrajna
imovina ne uzima u obzir pad vrijednosti imovine radi upotrebe imovine u procesu
proizvodnje (potronju fiksnoga kapitala).

Neto vrijednost dugotrajne imovine jest vrijednost bruto dugotrajne imovine umanjena za
akumuliranu potronju fiksnoga kapitala.

3
Potronja fiksnoga kapitala je troak proizvodnje u odreenome obraunskom razdoblju.
Predstavlja pad vrijednosti dugotrajne imovine radi koritenja u proizvodnji. Dugotrajna
imovina se radi koritenja u proizvodnji fiziki troi, zastarijeva radi uvoenja novijih verzija
iste vrste imovine i trajno se povlai iz proizvodnje zbog oekivanih oteenja (nezgoda od
koje se moe osigurati).

U potronju fiksnoga kapitala ne ukljuuje se pad vrijednosti imovine iz razloga koji se nalaze
izvan granica proizvodnje (izvan BDP-a), nezgode koje nisu oekivane te sline negativne
promjene vrijednosti imovine (ratno djelovanje, prirodne nepogode i sl.) i nominalni vlasniki
gubici nastali revalorizacijom dugotrajne imovine.

Iako je potronja fiksnoga kapitala negativna stavka u bilanci stanja, ona je dohodak. Takoer
je jedna od vanijih stavki inputa pokazatelja produktivnosti dugotrajne imovine.

Metoda stalne inventarizacije (MSI), u strunoj literaturi poznatija kao metoda PIM
(perpetually inventory method), jest metoda kojom se procjenjuju svi pokazatelji statistike
dugotrajne imovine. To je neizravna metoda kojom se procjenjuje vrijednost stanja dugotrajne
imovine i potronja fiksnoga kapitala, odnosno procjenjuje koliki je dio dugotrajne imovine
uveden u upotrebu kao rezultat bruto investicija iz prethodnih godina "preivio" do tekueg
razdoblja (nije trajno povuen iz uporabe).

Metodom se najprije izrauna vrijednost stanja neke imovine na odreeni dan (najee na
kraju godine). Kroz cijelo razdoblje oekivanog vijeka trajanja zbrajaju se sve pozitivne
transakcije, odnosno bruto investicije u dugotrajnu imovinu u stalnim cijenama, a oduzimaju
se sve transakcije negativnog predznaka, odnosno potronja fiksnoga kapitala. Osim
navedenih transakcija koje pripadaju BDP-u u izraun se ukljuuju i tokovi koji nisu
transakcije. To su ostale pozitivne i negativne promjene vrijednosti dugotrajne imovine izvan
granica proizvodnje (BDP-a), promjene u obujmu i nominalni vlasniki dobici/gubici.

U modelu se primjenjuju odreene pretpostavke, od kojih su najvanije one koje definiraju

prosjeni oekivani rok trajanja, funkciju povlaenja imovine iz proizvodne upotrebe i funkciju
opadanja vrijednosti imovine.

Izravna metoda mjerenja dugotrajne imovine jest metoda procjene vrijednosti dugotrajne
imovine upotrebom kvalitetnih administrativnih izvora podataka ili provoenjem statistikih
istraivanja o dugotrajnoj imovini.

Softver proizveden za vlastiti raun jest vrsta nematerijalne dugotrajne imovine koju
poslovni subjekti sami proizvedu radi koritenja za proizvodne svrhe dulje od godinu dana.
Prema Uredbi 2223/96, koja je na snazi, uz softver proizveden za vlastiti raun treba ukljuiti
i velike baze podataka proizvedene za vlastiti raun. Treba razlikovati djelatnost proizvodnje
softvera i baza podataka od proizvoda. Softver i baza podataka mogu nastati u bilo kojoj
djelatnosti proizvodnje koja ne mora nuno biti djelatnost proizvodnje softvera.

Bruto investicije sastoje se od bruto investicija u dugotrajnu imovinu (fiksni kapital) i

promjena zaliha (ukljuujui i statistiku diskrepanciju). Bruto investicije u dugotrajnu imovinu
obuhvaaju investicije u novu dugotrajnu imovinu, trokove transakcija rabljene dugotrajne
imovine te nabave nematerijalne dugotrajne imovine. Promjene zaliha raunaju se za zalihe
proizvodnje u tijeku, zalihe gotovih proizvoda, zalihe trgovake robe te zalihe sirovina i
materijala.

4
Podaci o izvozu i uvozu dobara i usluga temelje se na bilanci plaanja Hrvatske narodne
banke. Primjena Prirunika za sastavljanje platne bilance (BPM6) donosi sljedee najvanije
promjene na tekuem raunu platne bilance. Podaci o uvozu i izvozu robe obuhvaaju samo
robu kod koje dolazi do promjene vlasnitva izmeu rezidenta i nerezidenta. Roba koja se
uvozi i izvozi s motivom dorade, obrade ili oplemenjivanja nije vie predmet robne razmjene
u platnoj bilanci.

S druge strane, raun usluga obuhvaa proizvoake usluge na robi koja je u tuem
vlasnitvu (usluge dorade, obrade i oplemenjivanja). Dakle, u platnu bilancu ukljuuje se
samo neto vrijednost usluge koja podrazumijeva naknadu koja se vee za doradu, a ne i
vrijednost doraene robe.

Pojedine sastavnice BDP-a na rashodnoj strani u stalnim cijenama obraunane su

deflacioniranjem podataka u tekuim trinim cijenama koritenjem verinih indeksa cijena
(tj. BDP u stalnim cijenama iskazan je u cijenama prethodne godine).

Izdaci za osobnu potronju u stalnim cijenama izraunani su uporabom ralanjenih indeksa

potroakih cijena.

U vezi s izdacima za dravnu potronju primijenjena je pretpostavka konstantne

produktivnosti. Stoga su indeksi nadnica i plaa u stalnim cijenama izraunani dijeljenjem
tekuih izdataka s indeksom broja zaposlenih. Izdaci za ostala dobra i usluge deflacionirani
su odgovarajuim indeksima potroakih cijena i indeksima cijena industrijskih proizvoda pri
proizvoaima.

Izvoz roba deflacioniran je indeksima proizvoakih cijena industrije na nedomaem tritu i

indeksima jedinine vrijednosti Fisherova tipa. Uvoz roba deflacioniran je indeksima
proizvoakih cijena industrije na nedomaem tritu zemalja partnera i indeksima jedinine
vrijednosti Fisherova tipa.

Izvoz usluga deflacioniran je odgovarajuim indeksima cijena na domaem tritu. Uvoz

usluga deflacioniran je odgovarajuim indeksima cijena najvanijih trgovakih partnera.

Bruto investicije u fiksni kapital deflacionirane su indeksima cijena proizvoaa domaih i

uvoznih kapitalnih dobara te implicitnim deflatorom za graevinarstvo iz obrauna BDP-a
prema proizvodnom pristupu.

Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku deflacionirana je indeksom cijena

industrijskih proizvoda pri proizvoaima. Promjena zaliha sirovina i materijala deflacionirana
je indeksima cijena industrijskih proizvoda pri proizvoaima i indeksima uvoznih cijena za
sirovine i materijal. Za deflacioniranje promjena zaliha trgovake robe koriteni su
odgovarajui indeksi potroakih cijena.

5
REVIZIJA BDP-a PREMA ESA 2010

Osnovni razlozi za reviziju podatka prema ESA 2010 su znatne promjene koje su utjecale na
gospodarstvo, osobito sve vanija uloga informacijskih i komunikacijskih tehnologija u
proizvodnim procesima, rastue mjesto nematerijalne imovine, proizvoda intelektualnog
vlasnitva i uslunih djelatnosti te globalizacija gospodarskih sustava.

ESA 2010 uvodi promjene u 25 podruja, a najvanije promjene ukljuene su u reviziji. U

sklopu revizije, osim promjena u ESA 2010, napravljena su dodatna metodoloka poboljanja
zbog koritenja boljih izvora podataka.

Dravni zavod za statistiku po prvi puta je objavio seriju godinjeg BDP-a prema ESA 2010 u
Priopenju Godinji bruto domai proizvod za razdoblje 1995.-2012 (ESA 2010) 10. rujna
2014.

U nastavku su predstavljene najvanije promjene i poboljanja metodologije.

ELEMENTI REVIZIJE

Istraivanje i razvoj

Prema ESA 2010, istraivanje i razvoj (I&R) postaje nova vrsta dugotrajne imovine, tj.
trokovi proizvodnje ili nabave I&R smatraju se investicijom. U ESA 95 I&R prikazivao se kao
meufazna potronja. Prilikom uvoenja ESA 95 bilo je poznato da I&R poveava
produktivnost ili opseg proizvodnih mogunosti u budunosti, i to zato to ima odlike
investicijskih, a ne potronih dobara. Radi zahtjevnosti obrauna i nedostupnosti svih
potrebnih podataka bilo je odlueno da se I&R unato svojim obiljejima investicijskog dobra
(imovine) tretira kao potrono dobro. U novije vrijeme uvia se velik utjecaj I&R-a na razvoj
gospodarstva. Da bi se to tonije izraunala stopa rasta, I&R se svrstava u nematerijalnu
imovinu. Naziv nematerijalna imovina (ESA 95) promijenjen je u naziv proizvodi
intelektualnog vlasnitva (PIV) prema ESA 2010.

I&R koji je proizveden ili nabavljen od proizvoaa ili uvezen u Republiku Hrvatsku u sklopu
nacionalnih rauna prikazuje se kao investicija ako ispunjava osnovne uvjete pripadnosti
proizvoda ili usluge dugotrajnoj imovini. Prema nacionalnim raunima, da bi neto bilo
investicijsko dobro, uvjet je da vlasnik ima mogunost upravljanja imovinom koja se oituje
ubiranjem ekonomskih koristi koje imovina stvara u razdoblju duljem od godinu dana i
preuzimanjem svih rizika vezanih za upravljanje imovinom.

Glavni izvori podataka za procjenu I&R jesu statistiki godinji izvjetaji prikupljeni od
poslovnih subjekata koji su obavljali djelatnost istraivanja i razvoja u Republici Hrvatskoj u
referentnoj godini. Godinji izvjetaj o istraivanju i razvoju za poduzea / trgovaka drutva
(obrazac IR-1) izvor je podataka za poslovni sektor. Podaci koji obuhvaaju dio dravnih i
neprofitnih jedinica dobivaju se iz Godinjeg izvjetaja o istraivanju i razvoju za dravni
sektor i privatne neprofitne organizacije (obrazac IR-2). Visoka uilita ispunjavaju Godinji
izvjetaj o istraivanju i razvoju za visoko obrazovanje (obrazac IR-3). Godinji izvjetaji
sastavljeni su na temelju meunarodne metodologije (OECD-ov prirunik Frascati), a podaci
se prikupljaju od 1997. Osim ovog izvora podataka, upotrijebljeni su i glavni administrativni

6
izvori u obraunu BDP-a (Godinji financijski izvjetaji Financijske agencije). Za podatke o
uvozu I&R-a preuzimaju se podaci HNB-a iz statistike platne bilance.

Vojna oprema

Prema metodologiji ESA 2010 nabava vojne opreme ili sustava naoruanja iskazuje se kao
investicija, a ne vie kao meufazna potronja, zbog mogunosti pruanja usluga obrane u
viegodinjem razdoblju.

Promjene koje se dogaaju ukljuivanjem izdataka za vojnu opremu kao investicije u fiksni
kapital, u godini u kojoj se takav izdatak pojavio, jesu sljedee.

a) S proizvodne strane, smanjuje se meufazna potronja jer se izdatak za nabavu vojne

opreme prikazuje kao kapitalna investicija. Stoga se ukupna vrijednost proizvodnje
sektora drave, koji se rauna kao zbroj trokova, umanjuje za isti iznos kolika je
vrijednost kapitalnog izdatka za nabavu vojne opreme. Na taj se nain vrijednost BDP-a
ne mijenja, ve se smanjuje vrijednost meufazne potronje i proizvodnje.

b) S rashodne strane, ukupni se izdaci za finalnu potronju sektora drave smanjuju, ali se
poveavaju izdaci za bruto investicije u fiksni kapital. Zbog toga BDP ostaje
nepromijenjen. Ne mijenja se ni iznos ostvarenog dohotka na raunu dohotka.

Roba poslana u inozemstvo na obradu

Primjenom Prirunika za sastavljanje platne bilance (BPM6) dolo je do sljedeih promjena

na tekuem raunu platne bilance

Podaci o uvozu i izvozu robe obuhvaaju samo robu kod koje dolazi do promjene vlasnitva
izmeu rezidenta i nerezidenata. Drugim rijeima, roba koja se uvozi i izvozi radi dorade,
obrade ili oplemenjivanja nije vie predmet robne razmjene u platnoj bilanci. Raun usluga
prema priruniku BPM6 obuhvaa proizvoake usluge na robi koja je u tuem vlasnitvu
(usluge dorade, obrade i oplemenjivanja). Zakljuno, u platnu bilancu ukljuuje se samo neto
vrijednost usluge koja podrazumijeva naknadu koja se vee za doradu, a ne i vrijednost
doraene robe.

Preprodaja robe primjenom prirunika BPM6 prikazuje se na bruto naelu u sklopu rauna
roba, kao zasebna stavka. Ukljuuje vrijednost robe kojom se trguje, a koja ne prelazi
carinsku granicu zemlje trgovca, ve se kupuje, a zatim prodaje negdje u inozemstvu. Tako
se kupnja robe prikazuje kao negativan izvoz zemlje u kojoj je trgovac rezident, a prodaja
robe kao izvoz s pozitivnim predznakom. Preprodaja robe iskazuje se po transakcijskim
cijenama, a ne po FOB vrijednosti, i to samo u zemlji iji je trgovac rezident.

Popravci robe vie nisu dio uvoza i izvoza roba, ve postaju dijelom rauna usluga.

Kod financijskih usluga novost koju donosi prirunik BPM6 jest ukljuivanje posredno
mjerene naknade za uslugu financijskog posredovanja (Usluge financijskog posredovanja
indirektno mjerene - UFPIM), to znai da se jedan dio dohotka od ulaganja reklasificira iz
Primarnog dohotka na Usluge.

7
Ilegalne aktivnosti

BDP je povezan s mjerenjem svih gospodarskih aktivnosti. Da bi se postigla cjelovita i tona

slika vrijednosti proizvodnje/potronje u odreenom razdoblju, moraju se uzeti u obzir kako
prijavljene, tako i neprijavljene aktivnosti, koje ukljuuju i ilegalne.

Sve zemlje lanice ukljuit e ilegalne aktivnosti u reviziju nacionalnih rauna od rujna 2014.
Iako ovaj zahtjev nije uvjetovan metodologijom ESA 2010, radi harmonizacije metode
izrauna BND-a za potrebe prorauna EU-a sve zemlje lanice trebaju slijediti iste smjernice.

Ilegalne aktivnosti za koje je procijenjen dohodak u ovoj reviziji obuhvaaju sljedee

aktivnosti: distribuciju droge, prostituciju, ilegalnu proizvodnju i prodaju cigareta i duhana te
ilegalnu proizvodnju i prodaju alkohola.

Procjene ilegalnog dohotka od distribucije droge temelje se na zaplijenjenim koliinama

opojnih droga, procijenjenoj uinkovitosti policije pri zaplijeni te cijenama droga pri ulazu u
Republiku Hrvatsku i pri prodaji krajnjim konzumentima. Vrijednost dohotka te ulaznih
trokova ovisi o vrsti i koliini droge, istoi uvezene droge u odnosu na istou droge za
krajnje potroae, vremenu nabave, podrijetlu, transportnom sredstvu, stanju na tritu
(dostupnost, represivna uinkovitost), koliini pojedine kupoprodajne transakcije, duljini
distribucijskog lanca i nizu mnogih drugih faktora. Prosjeni dohodak od distribucije droge za
razdoblje 1995. - 2012. iznosi 0,28% prosjenog godinjeg BDP-a.

Procjene ilegalnog dohotka od prostitucije temelje se na procijenjenom broju prostitutki, broju

radnih dana, broju klijenata dnevno te procijenjenoj prosjenoj cijeni po usluzi. Prema
procjeni strunjaka iz podruja kriminalistike postoji openita klasifikacija prostitucije na
"profesionalnu", "prigodnu" i "elitnu" prostituciju. Prosjeni ilegalni dohodak ostvaren od
prostitucije za predmetno razdoblje iznosi 0,28% prosjenog godinjeg BDP-a.

Ilegalna prodaja cigareta uglavnom se ostvaruje krijumarenjem iz susjednih zemalja, a

ilegalnu proizvodnju duhana ostvaruju domai proizvoai. Procjene dohotka od ilegalne
prodaje cigareta temelje se na procijenjenoj maloprodajnoj cijeni po komadu na crnom
tritu, zaplijenjenim koliinama cigareta uveanim za 33% radi objektivizacije podataka o
zapljenama i procijenjenim trokovima nabave. Prosjeni ilegalni dohodak ostvaren
ilegalnom prodajom cigareta iznosi 0,09% prosjenog godinjeg BDP-a. Prosjeni dohodak
od ilegalne proizvodnje duhana procijenjen je istom metodom i iznosi 0,003% prosjenog
godinjeg BDP-a za predmetno razdoblje.

Procjene ilegalnog dohotka od ilegalne proizvodnje i prodaje vina i estokih alkoholnih pia
temelje se na rezultatima istraivanja kojima se dolo do prosjene godinje potronje vina i
estokih pia, prosjenoj cijeni po litri vina za kupce za vlastite potrebe, za kupce od ilegalnih
trgovaca ili preprodavaa, prosjenoj cijeni po litri estokog pia za kupce patvorenog
proizvoda od ilegalnih trgovaca ili preprodavaa i za kupce patvorenog proizvoda u
ugostiteljstvu te procijenjenim trokovima proizvodnje. Prosjeni ilegalni dohodak ostvaren
od ilegalne proizvodnje i prodaje vina iznosi 0,035% prosjenog godinjeg BDP-a, a od
ilegalne proizvodnje i prodaje estokih pia iznosi 0,015% prosjenog godinjeg BDP-a za
predmetno razdoblje.

8
Izvori podataka za procjenu ilegalnih aktivnosti su slubeni izvori Ministarstva unutarnjih
poslova RH, Dravnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo,
istraivanja Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar, Ureda za suzbijanje zlouporabe droga,
Ministarstva zdravlja RH, Carinske uprave, Ministarstva poljoprivrede RH, Hrvatske
gospodarske komore te miljenja strunjaka iz podruja kriminalistike i medicine.

Neivotno osiguranje

ESA 2010 poboljala je vrednovanje proizvodnje usluga neivotnog osiguranja u BDP-u. U

prijanjem sustavu ESA 95 vrednovanje usluga neivotnog osiguranja zasnivalo se na razlici
izmeu premija i teta. Budui da razina teta moe znatno oscilirati (katastrofalne tete su
sve ee) i rezultat, vrijednost proizvodnje usluga neivotnog osiguranja je oscilirajui, ak i
negativan.

U ESA 2010 formula za izraun vrijednosti proizvodnje neivotnog osiguranja poboljana je

radi uravnoteenja razine ove proizvodnje. ''Prilagoene tete'' primjenjuju se kao
odgovarajua razina teta u obraunu vrijednosti proizvodnje. Metoda pominog prosjeka
primijenjena je za izraun prilagoenih teta.

Sredinja banka rasporeivanje bruto vrijednosti proizvodnje

Prema ESA 2010 obraun vrijednosti proizvodnje sredinje banke ostaje nepromijenjen,
mjeri se kao zbroj trokova. Meutim, promijenio se njegov raspored u odnosu na ESA 95. U
ESA 95 ukupna vrijednost proizvodnje sredinje banke treba biti rasporeena u meufaznu
potronju ostalih financijskih posrednika (podsektori S.122 ostale monetarne financijske
institucije i S.123 ostali financijski posrednici, osim osiguravajuih drutava i mirovinskih
fondova).

ESA 2010 odreuje da samo dio od ukupne vrijednosti proizvodnje sredinje banke (zbroj
trokova minus provizije i naknade) treba biti rasporeen u meufaznu potronju podsektora
S.122 (kreditne institucije osim sredinje banke ije su primarne djelatnosti primanje depozita
i odobravanje kredita) i S.125 (ostali financijski posrednici, osim osiguravajuih drutava i
mirovinskih fondova).

Provizije i naknade fakturirane od sredinje banke za usluge pruene rezidentnim i

nerezidentnim jedinicama trebaju se njima i rasporediti.

Porezi na proizvodnju

BDP prema proizvodnom pristupu ukljuuje poreze na proizvodnju i uvoz koji sadravaju
poreze na proizvode, unutar kojih su najvaniji porez na dodanu vrijednost, carine i troarine,
te ostale poreze na proizvodnju.

Mjeseni podaci o poreznim prihodima prikupljaju se iz Financijske agencije (FINA) te

obuhvaaju sve jedinice ope drave (dostupni su u obrascima P1 i P2), dok se za pojedine

9
kategorije koristi i direktnim izvorima podataka (Hrvatska radiotelevizija i Fond za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost).

Najvaniji dio revizije o porezima odnosi se na promjenu izvora podataka i koncepta poreznih
prihoda, a zatim i na primjenu posebnih smjernica Eurostata, to je rezultiralo dopunom liste
prihoda koji se smatraju porezima. Tako je lista poreznih prihoda dopunjena premijama
osiguranja depozita Dravne agencije za sanaciju banaka i osiguranje tednih uloga. No
najvanija promjena odnosi se na promjenu izvora podataka za PDV te promjenu koncepta
obrauna. U staroj seriji podataka koristili su se podaci Porezne uprave iz obrasca PDV-K
koji nisu bili prilagoeni za dio prihoda koji se nikada nee naplatiti. Prema novom konceptu
PDV se iskazuje prema metodi vremenskog prilagoavanja, a kao izvor koristi se baza
podataka Ministarstva financija (obrazac P1/P2).

Sektorska klasifikacija

Prema metodologiji ESA 95 razgraniavanje izmeu sektora ope drave i drugih sektora
uglavnom se temelji na kvantitativnom kriteriju (tzv. kriterij 50%). Taj kriterij sastoji se od
obrauna udjela trinih prihoda u ukupnim trokovima proizvodnje: samo one jedinice kod
kojih je udio vei od 50% u duljem razdoblju smatraju se trinim jedinicama. ESA 2010 u
trokove proizvodnje ukljuuje i trokove kapitala (trokovi kamata). Takoer, u obzir se
uzima i kvalitativni kriterij (npr. kome je proizvod prodan, posluje li institucionalna jedinica
zaista na tritu).

Zbog izmijenjenih kriterija sektorske klasifikacije jedinica prema ESA 2010, institucionalne
jedinice poput javnih poduzea s ogranienom odgovornou (Hrvatske autoceste d. o. o. i
Autocesta Rijeka Zagreb d. d.) reklasificirane su iz sektora nefinancijskih poduzea u
sektor ope drave.

NKD klasifikacija

Od ostalih promjena ukljuenih u ovoj reviziji, iskoritena je mogunost auriranja ifri NKD-a
za institucionalne jedinice prema pravilima razvrstavanja u Statistikom poslovnom registru.
Jedinice su prebaene u odgovarajuu NKD djelatnost prema svojoj glavnoj djelatnosti.

10
Kratice

BDP bruto domai proizvod

BPM Prirunik za sastavljanje platne bilance
ESA Europski sustav nacionalnih i regionalnih rauna
EU Europska unija
Fina Financijska agencija
FOB franko brod
HNB Hrvatska narodna banka
I&R istraivanje i razvoj
MSI metoda stalne inventarizacije
NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti
NPU neprofitne ustanove
NPUSK neprofitne ustanove koje slue kuanstvima
OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
PDV porez na dodanu vrijednost
PIV proizvod intelektualnog vlasnitva
RH Republika Hrvatska
SNA Sustav nacionalnih rauna
UFPIM usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene

11