4.

OPREMA U AUDIO SISTEMU ZA SCENSKI MONITORING

Postoje dva naina na koji moemo da radimo miks zvuka za scenski monitoring: pomou
miksera kojeg koristimo za miks zvuka za publiku i pomou namjenskog miksera koji nam slui
samo za miks zvuka za scenski monitoring.
Prva varijanta u kojoj koristimo jedan audio mikser za miks zvuka za binu i za publiku (slika 4.1)
je esto prisutna u malim klubovima gdje su prostor i budet ograniavajui faktori. U ovom
sluaju signale iz pomonih slanja (aux sends) audio miksera preko vieparinog (multikor)
kabla aljemo do pojaavaa snage koji se nalaze na bini, ili direktno u monitorske kutije ako se
radi o aktivnim varijantama binskih monitora. Preklopnici svih pomonih slanja na svim
aktivnim kanalima su u pre fader (prije reglera) poloaju. Razlog za to je u tome to muziari
ele da uju stabilnu zvunu sliku u monitorima na koju dizajner zvuka zaduen za miks zvuka
za publiku nee uticati podizanjem reglera kako bi npr. pojaao solo gitaru.

Slika 4.1 -Monitoring preko FOH audio miksera

Prednosti ovog naina miksanja monitora jesu u utedama u broju ljudi koji su potrebni za posao,
u koliini opreme i vremenu koje je potrebno za probu ozvuenja. Mane ovog naina rada su:
- nemogunost komunikacije izmeu muziara i dizajnera zvuka za vrijeme nastupa,
- s obzirom da se bavi sa dva posla este su situacije kada jedan aspekt trpi (publika ili muziari)
- nemogunost adekvatne kontrole u situacijama u kojima imamo vie od 4 monitorska miksa
Drugi nain miksanja zvuka za binu podrazumjeva upotrebu posebnog audio miksera koji e
nam sluiti iskljuivo za miks scenskog monitoringa. To znai da signale sa bine moramo
dovesti na oba audio miksera. Da bismo to uradili potreban nam je mikrofonski spliter u koji se Commented [k1]: hajde da ga zovemo razdelnik audio
signala ili razdelnik mikrofonskog signala ili tako neto? a
uvode svi signali sa bine. onda u zagradi (eng. splitter)

Mikrofonski spliter je ureaj koji jedan signal dijeli na dva ili vie signala tj. ovaj ureaj na svom
izlazu daje jednu, dve ili vie indentinih kopija signala kojeg smo doveli na njegov ulaz.
Najjednostavniji mikrofonski spliter je tkzv. paralelni ili pasivni spliter (slika 4.2). To je obini
multikor audio kabl koji za svaki kanal ima jednu XLRF prikljunicu u koju prikljuujemo
mikrofon. Paralelno sa tom prikljunicom je vezana druga XLRM prikljunica na kojoj imamo
kopiju signala koju aljemo u monitor mikser. ema spajanja jednog kanala pasivnog
mikrofonskog splitera je prikazana na slici 4.3. Jedan kraj multikor kabla vodimo na monitorski
audio mikser a drugi kraj multikor kabla se vodi na audio mikser na poziciji ispred bine. Na ovaj
nain mikrofonski signal moemo da dijelimo do tri puta a da nemamo problem sa impedansom.1

1 http://whirlwindusa.com/support/tech-articles/microphone-splitters/
Slika 4.2 Pasivni (paralelni) mikrofonski spliter (crvenom bojom su oznaeni ulazi koji na spliter mogu
biti dovedeni pomou viepinske prikljunice na koju je vezana multikor kutija koja se nalazi na bini ili direktno na
spliter pomou XLRF prikljunica. Plavom bojom su obiljeeni izlazi koje spajamo na monitorski audio mikser)

Slika 4.3 -ema spajanja pasivnog paralelnog mikrofonskog splitera

Problem sa upotrebom ovog tipa mikrofonskog splitera jeste to su obe audio konzole paralelno
vezane jedna za drugu preko splitera. Ukoliko, npr. doe do kratkog spoja izmeu pinova 2 i 3 na
nekom kanalu u multikor kablu koji vodi do audio miksera za monitoring, isti problem e imati i
kolega na poziciji ispred bine a ovome moemo dodati i probleme sa duplim masama koji se
mogu javiti.
Aktivni mikrofonski spliter (slika 4.4) u sebi imaju mikrofonski pretpojaava i distributivni
pojaava koji nam omoguava da signal moemo podijeliti na vie od tri strane a da pri tom
nemamo problem sa impedansom i degradacijom signala.
 Slika 4.4- Aktivni mikrofonski spliter

Signal iz mikrofonskog splitera se u naem sluaju vodi u audio mikser pomou kojeg emo
praviti miks zvuka za scenu. Audio mikseri mogu biti analogni i digitalni. Iako se danas
uglavnom koriste digitalni mikseri koji su postali standard obe verzije imaju svoje prednosti i
mane. Prednosti analognih audio miksera :
- bolja preglednost i vea brzina rada jer su napravljeni tako da su nam svi ulazi i izlazi dostupni
bez potrebe da se kreemo kroz razliite menije i lejere,
- jedan prekida, potenciometar, za svaku funkciju po kanalu
- nema skrivenih menija pa je mogunost greke manja
- ukoliko doemo u priliku da radimo na nekom modelu audio miksera na kojem prije nismo
radili vrijeme uenja i prilagoavanja je znatno krae nego na digitalnim mikserima
- pouzdanost - elektronika na analognim audio mikserima je manje osjetljiva na promjene
napona koje na digitalnom audio mikseru mogu da izazovu ozbiljne poremeaje u radu pa je
obavezna oprema uz svaki digitalni mikser korektor napona i baterijsko napajanje (UPS) mada ih
nije loe imati i pri upotrebi analognih audio miksera. Rijetko emo doi u priliku da analogni
audio mikser moramo restartovati zbog greke u softveru.

Prednosti digitalnih audio miksera:

- mogunost da sauvamo sva podeavanja audio miksera (scene) na internu i eksternu memoriju
to nam skrauje vrijeme potrebno za probu zvuka jer su nam svi parametri na svakom ulaznom i
izlaznom kanalu ve podeeni i nae je samo da se prilagodimo odreenom prostoru i audio
sistemu na kojem radimo.
- mogunost da sauvamo samo odreene parametre. Npr. parametre ekvalizera, kompresora u
tzv. biblioteku (engl. library)
- svi digitalni audio mikseri u sebi ve imaju ugraene procesore za frekvencijsku i dinamiku
obradu signala, vremenske i prostorne efekte pa su samim tim iz upotrebe izbaeni odvojeni
rekovi sa efektima i procesorima kao i kablaa koja je potrebna za uvezivanje istih. Na ovaj
nain smo znatno smanjili koliinu opreme koja nam je potrebna za realizaciju jednog muziko-
scenskog dogaaja.
- mogunost konekcije digitalnih audio signala (AES, USB, Firewire, ADAT, Dante)
- mogunost viekanalnog snimanja preko USB, Firewire ili Ethernet konekcije direktno na
laptop ili u nekim sluajevima na eksterni hard disk ili usb memoriju.
- virtuelna proba zvuka (engl.Virtual soundcheck) opcija koju veina modernih digitalnih
audio konzola posjeduje koja dizajneru zvuka olakava posao na turnejama kada se za svaki
nastup koristi drugaiji audio sistem kojeg obezbeuje lokalna rental firma. Viekanalni snimak
prethodne probe ili koncerta se putem internog rutinga proslijedi na odgovarajue kanale audio
konzole i dizajner zvuka je ve u mogunosti da radi odreena podeavanja za audio sistem i
prostor u kojem radi. Ovo naravno podrazumjeva da se koriste isti mikrofoni i instrumenti tokom
cijele turneje.
- interno proslijeivanje ulaznih i izlaznih signala podrazumjeva da svaki ulazni signal moemo
da proslijedimo na bilo kanal audio konzole ili da na dva ulaza proslijedimo isti signal pa da ih
npr. frekvencijski dugaije tretiramo. Bilo koji izlazni signal moemo da sa jednog fizikog
izlaza prebacimo na drugi ili da na dva izlaza poaljemo isti signal (split) itd. itd.
- mogunost sinhronizacije sa eksternim signalom kao to je npr. time code to nam daje
mogunost da se promjene odreenih parametara deavaju u tano odreenom trenutku.
- fleskibilnost veina digitalnih audio miksera posjeduje odreen broj tastera i potenciometara
iju namjenu definiemo prema svojim potrebama i to je nain da se preglednost analognih
audio miksera koliko toliko priblii njihovim digitalnom verzijama.
- mogunost daljinske kontrole konsole preko WiFi mree i tableta ili pametnog telefona pomou
kojih svaki muziar moe da kontrolie svoj monitorski miks.
Kao audio mikser za monitoring nam moe posluiti bilo koji audio mikser koji ima dovoljan
broj ulaza i pomonih (aux) izlaza.
Pojedini proizvoai proizvode audio miksere koji su namjenjeni za monitoring i oni se odlikuju
veim brojem pomonih audio (aux) izlaza od kojih je svaki mogue poslati prije ili poslije
reglera, mogunou stereo uparivanja pomonih izlaza, komunikacije sa svakim izlazom
posebno, integrisanim mikrofonskim spliterima, dva nezavisna monitorska izlaza, parametarskim
ekvalizerom za svaki izlaz i esto umjesto kliznih imaju rotacione potenciometre (slike 4.5 i 4.6).

Slika 4.5 - Monitorski audio mikser Allen&Heath GL 2800M sa integrisanim mikrofonskim

spliterom
 Slika 4.6 Monitorski audio mikser Crest Audio X-20RM

Kako bismo napravili miks za binu na audio mikseru koristimo pomone (aux) izlaze poslije
reglera (post fader). Aux izlaze koristimo u konfiguracji poslije reglera iz isto praktinog
razloga: ukoliko nam se za vrijeme nastupa iznenada pojavi nekontrolisana mikrofonija a nismo
u mogunosti da odmah lociramo izvor iste jednostavnim sputanjem reglera eliminiemo
mikrofoniju a zatim traimo izvor ili problem zbog kojeg se povratna sprega stvorila (esto su
pitanju najbanalnije stvari kao npr. pjeva je u djeliu sekunde odluio da sa mikrofonom legne
na monitor, da spusti mikrofon pored monitora i skoi u masu, bubnjar je u nastupu strasti
pomjerio stalak od kontra inele koji je pomjerio stalak od mikrofona i usmjerio mikrofon
direktno u monitor, gitarista je iznenada osjetio da 100 dB SPL koje ispucava sa svog pojaavaa
nije dovoljno da izrazi svu bol, emer i patnju koju osjea pa se samo malo pojaao na ugodnih
115 dB SPL, itd. itd.)
Na insert take aux izlaza povezujemo grafike ekvalizere (slika 4.7).
Grafike ekvalizere koristimo kako bismo se rijeili frekvencija na kojima se javlja mikrofonija i
kako bismo donekle ispeglali frekvencijski odziv monitora. Ukoliko grafiki ekvalizer koristimo
za "peglanje" frekvencijskog odziva praksa je da se isti koristi za oduzimanje frekvencija. Ako
npr. ujemo da nam je zvuk iz monitora mutan neemo pojaavati visoke ili srednje frekvencije
ve emo pokuati indetifikovati frekvenciju ili opseg koji nam muti zvunu sliku i stiati je.

Slika 4.7 - Grafiki ekvalizer dbx 1131 &2231

Signale iz pomonih izlaza na koje su insertovani grafiki ekvalizeri aljemo u pojaavae snage.
Pojaavai snage imaju zadatak da nivo linijskog audio signala podignu na nivo koji je dovoljan
da pokrenu zvunik. Binski monitori su zvune kutije koje su konstruisane tako da svojim
oblikom podsjeaju na klin (engl. wedge) (slika 4.8) S obzirom da se monitori najee nalaze na
podu bine ispred izvoaa upotrebom ovog oblika zvuk se pod odreenim uglom usmjerava
prema uima muziara. esto se konstrukcijski dizajniraju tako da im je oblik asimetrian (slika
Perijeve 15-ke) tako da se u zavisnosti od pozicije muziara na sceni zvuna kutija moe
postaviti pod razliitim uglovima i dobiti razliiti uglovi zraenja. Uglovi su razliiti u zavisnosti
od proizvoaa i kreu se od 30 do 50 stepeni.
Dizajniraju se tako da imaju irok ugao zraenja po vertikalnoj osi a uzak ugao zraenja po
horizontalnoj osi. Na ovaj nain muziar se moe kretati naprijed nazad a da ipak uje svoj
monitorski miks dok mali ugao zraenja po horizontalnoj osi omoguava da minimiziramo
presluavanje kada vie monitorskih kutija sa razliitim monitorskim miksevima postavimo
jednu do druge. Veliina zvunika koji se najee upotrebljavaju jesu 12 ili 15 ina za
reprodukciju niskih frekvencija i hornom od 1 ina za reprodukciju visokih frekvencija. Pojedini
proizvoai prave verzije sa dva zvunika od 12 ina i hornom od 1 ili 1,4 ina.

Slika 4.8 Scenski monitor d&b MAX 15

U zavisnosti od toga kakvu skretnicu koriste scenske monitore moemo podijeliti na pasivne
(single amp) i aktivne (biamp). Skretnica je elektronski sklop koja frekvencijski spektar audio
signala dijeli na odreene podopsege. Za napajanje pasivnih monitora je potreban jedan
pojaava snage a skrentica koja se nalazi u unutranjosti zvune kutije vri podjelu audio
spektra na odreene podopsege i distribuciju odogovarjuih signala na pripadajui zvunik.
(slika 4.9).
 Slika 4.9 Blok ema scenskog monitora sa pasivnom skretnicom

Aktivni (biamp) monitori koriste aktivnu skretnicu za podjelu signala na podopsege. Aktivna
sretnica moe biti eksterna ili ugraena u unutranjost zvune kutije Signali iz skretnice se
zatim vode na dva pojaavaa snage. Kod tzv. biamp varijante scenskog monitora za napajanje
zvunika koristimo dva nezavisna pojaavaa snage za svaki podopseg posebno.

Slika 4.10 - Blok ema scenskog monitora sa aktivnom skretnicom

U operativnom smislu to znai da signal iz pomonog izlaza audio miksera vodimo u grafiki
ekvalizer a zatim u eksternu skretnicu koja na linijskom nivou audio signal dijeli u dva
podopsega (low/low mid 20 Hz - 1kHz i mid/high opseg od 1kHz -20 kHz). Iz skretnice signale
spajamo na dva odvojena pojaavaa snage koji napajaju scenski monitor. Potrebno je naglasiti
da je za napajanje mid/high sekcije potrebna manja snaga nego za napajanje low/low mid sekcije
zbog same konstrukcije zvunika. U tom smislu ako nam situacija tako zahtijeva moemo
koristiti jedan dvokanalni pojaava na kojem emo jedan kanal iskoristiti za napajanje zvunika
za reprodukciju niskih frekvencija a drugi kanal za napajanje zvunika za reprodukciju srednjih i
visokih frekvencija pri emu moramo obratiti panju na to da drugi kanal ne smije da radi punom
snagom kako ne bi unitili zvunik.

Slika 4.11 Spajanje scenskog monitora u biamp reimu rada

Takoe postoje izvedbe scenskih monitora koji mogu da rade u oba reima rada. U ovom sluaju
se pomou prekidaa koji je ugraen u kutiju skretnica iskljuuje iz kola (slika aap 15)
Pored podjele na aktivne i pasivne monitore moemo podjeliti i prema mjestu postavljanja na
podne (engl.floor) i bone (engl. sidefill) monitore. Podni monitori se, kao i to im i ime samo
kae, postavljaju na pod bine ispred izvoaa dok se side fill monitori postavljaju na lijevu i
desnu stranu bine. Boni monitori su u principu zvunici koje bismo koristili za ozvuavanje
auditorijuma ali ih u naem sluaju koristimo na bini (slika 4.13).

Slika 4.13- Sidefill monitori

Zadatak bonih (side fill) monitora je dvojak :

1. iako, u idealnom sluaju, svaki izvoa na bini ima svoj monitor, moramo uzeti u obzir da su
muziari udna stvorenja i ako im uslovi tj. veliina bine to dozvoli oni e se sigurno iz razloga
umjetnike ili neke druge prirode kretati, trati, skakati po bini. Podni monitori su po svojoj
konstrukciji usmjereni i samim tim gore pomenuti muziar gubi svoj miks ukoliko se upusti u
avanturu istraivanja bine i tu na scenu stupaju sidefill monitori. U sidefill monitore se uglavnom
alje kompletan miks mada to nije pravilo jer sve zavisi od muziara i njihovih potreba i navika.
2. da zvukom pokriju cijelu binu i na taj nain izoluju izvoae na bini od refleksija i buke koju
prave zvunici za ozvuavanje auditorijuma.
Boni monitorski sistem se najee sastoji od jednog ili vie zvunika za reprodukciju niskih
frekvencija (subwoofer) i zvune kutije za mid/hi frekvencije ili je u pitanju samo jedna ili vie
zvunih kutija za reprodukciju kompletnog opsega audio signala. Tana konfiguracija ovog
sistema se utvruje u zavisnosti od veliine prostora kojeg je potrebno ozvuiti.
Pored zvunih kutija za scenski monitoring se koriste i slualice. Ova vrsta scenskog monitoringa
se naziva IEM (engl. In Ear Monitoring). Postoje iane i beine varijante ovog sistema. iane
varijante se uglavnom koriste za muziare koji sjede kao to su nr. bubnjar, klavijaturista, gudai
i na izlaz monitorskogaudio miksera ih moemo spojiti na vie naina:
- direktno, pomou odgovarajueg adaptera (slika 4.14 )
- pomou malog audio miksera u koji moemo uvesti vie signala (npr. klik metronoma,
matrica)
- pomou namjenskih bodipekova (slika4.15)

Slika 4.14 - XLR- 6,3mm adapter Slika 4.15 - Shure P9HW

Beini sistem se sastoji od predajnika u koji uvodimo audio signal i prenosnog prijemnika (slika
4.16 ) koji se nalazi kod muziara.
 Slika 4.16 - Sennheiser ew 300 g2 IEM sistem

U zavisnosti od zahteva i uslova na terenu IEM sistem moemo podesti da rade na vie naina :
1. mono- signal iz audio miksera uvodimo u najee lijevi ulaz predajnika i na audio mikseru
pravimo mono miks za muziara
2. stereo iz audio miksera aljemo stereo miks ije elemente u stereo slici moemo
pozicionirati dva razliita naina to uglavnom zavisi od opcija koje imamo na audio mikseru:
- elementi zvune slike su za sve izvoae pozicionirani na isti nain
- svaki miks moe da ima razliita podeavanja za panorama potenciometar koja zavise od toga
ta muziar eli i tu nema pravila. Naveu samo neke od primjera iz dosadanje prakse. Bubnjar
eli da su mu elementi zvune slike rasporeeni iz perspektive njegove pozicije na bini , pjeva
eli raspored kakav je na studijskom snimku, basista eli mono miks svih instrumenata osim
gitare koju eli da uje krajnje desno u stereo slici itd.
3. stereo/mix 2 u predajnik se uvode dva razliita mono signala, npr. jedan mono signal je
generalni miks benda a drugi mono signal je samo glas ili instrument kojeg muziar svira.
Prijemnik se podeava da radi u mono nainu rada a muziar pomou balance/focus kontrole
pravi sebi odnos izmeu generalnog miksa benda i svog glasa ili intrumenta. Pomou ovog
naina rada IEM sistema jedan predajnik moemo iskoristiti za rad dve nezavisne monitorske
linije ukoliko muziarima ne predstavlja problem da sluaju mono miks. U predajnik se opet
uvode dva nezavisna mono signala a na prijemnicima se pomou balance/focus kontrole
podeava koji mono miks elimo da sluamo. Ukoliko smo ogranieni novcem i prostorom u
reku ovaj nain rada je nabolji izbor. Takoe, ukoliko nam se kojim sluajem desi kvar na

2 http://shureblog.co.uk/an-introduction-to-in-ear-monitoring/#.V6JKm_l97ix
predajnoj jedinici prebacivanjem na ovaj nain rada IEM sistema je nain da se izvuemo iz
neprijatne situacije.3
Bubnjari najee koriste obine studijske slualice ili namjenske slualice (slika ) koje imaju
veliku izolaciju od spoljne buke, dok ostali muziari koriste male slualice koje se stavljaju u
sluni kanal (slika ). Slualice koje se stavljaju u sluni kanal postoje u dvije varijante, sa veom
ili manjom izolacijom od spoljanje buke. Koju varijantu emo koristiti zavisi prije svega od
muziara i njegovih navika i zahtjeva. Slualice sa veom izolacijom od spoljanje buke na neke
muziare djeluju dezorijentiue i klaustrofobino jer ih slualice argonski reeno "zatvore" i
oni ne mogu da osjete energiju publike i drugih lanova benda, osjeaju se iskljueno i izolovano
pa se dotini opredjeljuju za druge slualice sa manjom izolacijom ili scenski monitor. Jedan od
naina da se gore navedene nuspojave ublae jeste postavljanje dva mikrofona na binu ili ispred
publike (sve opet zavisi od muziara i toga ta on misli da mu nedostaje) pomou kojih emo
muziaru dozirati nivo ambijentalnog zvuka koji e mu pomoi da osjeti energiju publike ili
zvuka bine. Da li e ti mikrofoni biti stalno prisutni u miksu ili samo u pauzama izmeu pjesama
i trenucima interakcije pjevaa sa publikom je stvar dogovora izmeu osobe koja radi miks
zvuka za binu i muziara. S druge strane postoje muziari koji jednostavno ne ele da u svojim
slualicama i miksu uju nita drugo osim instrumenata. Prednosti koritenja slualica za scenski
monitoring su mnoge :
-muziari mogu da dobiju gotovo studijsku kvalitetu zvuka u slualicama,
- mogunost pojave mikrofonije je svedena na minimum,
- muziari se mogu kretati po bini,
- bina je ista bez kablova i zvunika.
Naravno postoje i mane:
- problemi sa predajom i prijemom,
- est nedostatak niskih frekvencija u miksu,
- gore pomenti problemi sa izolacijom.

3 http://en-us.sennheiser.com/global-downloads/file/6215/ewG3Set300IEM_Manual_09_2014_EN.pdf
(strana 13)
 Slika br.10a i 10b -Slualice koje se koriste za scenski monitoring

U dananje vrijeme sve je vie bendova koji u svojim nastupima koriste prethodno snimljene
dionice instrumenata tzv. "backing track" koje zbog razloga ekonomske, produkcione ili tehnike
prirode ne mogu inkorporirati u svoj sastav. Najee su u pitanju dionice koje svira npr. gudaki
orkestar, pratei vokali, ritam maine i sl.
Ove dionice se najee reprodukuju preko laptopa sa viekanalnom zvunom kartom. Ukoliko
zvuna kartica npr. ima 4 izlaza jedan od moguih scenarija je ovaj: na prva dva kanala je
proslijeen stereo miks intstrumenata , druga dva kanala takoe imaju miks instrumenata ali sa
klikom metronoma koji bubnjaru pomae u sinhronizaciji sa backing trackom. Za monitoring u
ovim situacijama bubnjari koriste slualice gdje nam se javlja gore pomenuti problem nedostatka
niih frekvencija. injenica je da su bubnjari specijalna vrsta ljudi kojima je jednostavno
potrebna odreena koliina niskih frekvencija kako bi imali pravi osjeaj prilikom sviranja a koje
im slualice ne mogu reprodukovati u potpunosti. Za reavanje ovog problema postoje dva
naina koja su veoma slina ali se konstrukcijski razlikuju:
1. kod bubnjara se postavlja sabvufer u kojeg emo poslati samo bas bubanj,bas gitaru i neki
drugi izvor zvuka koji ima izraene niske frekvencije (npr. backing track)
Na ovaj nain bubnjar osjea vibracije koje pravi subvufer ali se ovde opet javlja problem
specifinosti bubnjara kao linosti i kojima niskih frekvencija nikad nije dosta. Previsok nivo
zvuka iz subvufera moe smetati ostalim lanovima benda i definitivno doprinosi ukupnom
nivou buke koja dolazi sa bine. (slika br.11)
 Slika br. 11 - Subwoofer u kombinaciji sa binskim monitorom, tkzv. drumfill

2. upotrebom sprava pod nazivima "butt kicker", "butt shaker". U pitanju je vrsta motora koji se
pobuuje signalom iz pojaavaa snage. To znai da umjesto gore navedenog sabvufera na izlaz
pojaavaa snage spajamo ovu spravu koju zatim postavljamo ispod bubnjarske stolice ili je
privrujemo na platformu na koju je postavljen bubanj. U pojaava snage i u ovom sluaju
aljemo signale sa izraenim niskim frekvencijama. Udarcem u bas bubanj pojaava snage
pobuuje motor koji prenosi vibracije na stolicu ili platformu.Na ovaj nain eleminiemo
eventualnu buku koju bi stvarao subvufer a bubnjar osjea vibracije niskih frekvencija dok
ostalim lanovima benda to ne smeta. (slika br.12) Commented [k2]: haha sjajno
Slika br.12- Buttkicker privren za bubnjarsku stolicu