G r e e n G a r d e n b r o j 1 0 7 r u j a n 2 0 1 7.

g o d i n a X V I I I

-5Zumbuli
-5Jesenska sadnja enjaka
-5Vinski kvasci
-5Sjetva ozimih itarica
-5Ocjenjivanje meda

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com
Postanite lan Green Garden kluba
koristite pogodnosti i kupujete s popustom
1. KORAK 2. KORAK 3. KORAK
Ispunite pristupnicu Preuzmite Vau lansku karticu i Prikupljajte bodove i kupujte
vjerodostojnim podacima pripremite se na brojne pogodnosti s popustom!

Ako ve imate karticu

Green Garden Kluba,
Vaa kupovina
s popustom
moe poeti!

TABLICA BODOVANJA
Razred: Bodovi: Popust na Vau kupovinu:
(vrijednost kupovina u KM) *tablica boniteta moe biti varijabilna
kroz bonitetno razdoblje
A 1-100 2%
*artikli oznaeni kao akcijski/snieni ili
B 101-500 4% pojedini posebno oznaeni artikli
C 501-1000 6% ne podlijeu obraunu bodova
i na takve artikle nije mogue ostvariti
D 1001-vie 8% dodatni popust

1 KM = 1 BOD
*tablica boniteta moe biti varijabilna kroz bonitetno razdoblje Vrijeme trajanja
*artikli oznaeni kao akcijski/snieni ili pojedini posebno oznaeni artikli ne podlijeu
obraunu bodova i na takve artikle nije mogue ostvariti dodatni popust
bonitetnog razdoblja:
od 01. 10. do 30. 09.

1 KM = 1 BOD
Vrijeme trajanja bonitetnog razdoblja:
od 01.10. do 30.09.
 Rije urednika
Krajem ljeta i poetkom jeseni u mnogim vrtovima, vonja-
cima i vinogradima veina poslova je zavrena i predstoji ubi-
ranje plodova. Berba plodova pojedinih vonih vrsta je zavre-
na. Takoer, rane stolne sorte vinove loze su u fazi pune berbe,
a berba vinskih sorti zapoinje u prvoj dekadi mjeseca rujna.
Krajem ljeta obavlja se sjetva i sadnja mnogih povrtnih
kultura ije plodove ubiremo tijekom jeseni. Isto tako u ovom
periodu godine sadimo mnoge cvjetne vrste, posebno lukovice.
I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi
mnotvo zanimljivih priloga posveenih cvijeu, povru, vou i
grou. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija o no-
vim proizvodima koji su prisutni na tritu u BiH. U ovom broju
donosimo nekoliko priloga za pelare koji nam esto zamjeraju
da su malo zastupljeni u glasilu.
Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje
su aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji, krajem ljeta i tije-
kom jeseni, preporuujemo vam da detaljno proitate sve pri-
loge iz ovog broja te obogatite vae znanje novim spoznajama
ali i aktualnostima iz poljoprivrede.
Urednitvo
Sadraj
Zumbul lukovica intenzivnog mirisa...............4
Gladiole ljepota u vaem vrtu..........................6
Rumarin dekorativna, zainska
i medonosna biljka............................................... 7
Krizanteme - tehnologija uzgoja.........................8
Sjeme za budue narataje.................................10 Zatita vonjaka i vinograda od ptica...............28
Sjetva pinata poetkom jeseni.........................12 Kada je pravo vrijeme za berbu groa?..........30
Zdravlje u plodu rajice........................................14
Staklo i staklena ambalaa.................................16
Novosti, obavijesti, najave!!!
U jesenjem smo ozraju, u Sjemenarna Agrocentrima i ponudi moete
pronai sve to Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimu
Od jesenje sjetve do jesenje etve, Od berbe do vina... i jo puno vie.
Uivajte u bogatom sadraju naeg glasila i svim ostalim pogodnostima
koje imate kao lan kluba Green Garden.
Kako postati lan kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao
njegov lan: jednostavno ispunite pristupnicu vjerodostojnim poda-
cima, preuzmite Vau lansku karticu, prikupljajte bodove i kupujte sa
popustom.
lanstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim agrocentri-
ma. Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete
poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com
Editors word
In late summer and early autumn most of the works in gar-
dens, orchards and vineyards has been completed and its time
for harvesting. Harvest for certain fruit species is already done.
Early table grape varieties are also in full-grain phase, and
wine varieties are harvested in the first decade of September.
At the end of the summer we sow and plant many of the
vegetable crops that we harvest during the autumn. Also in
this period of year we plant many flower species as bulbs.
This issue of Green Garden brings you many interesting
articles dedicated to flowers, vegetables, fruits and grapes. In
addition, there is also a large number of useful informations
about new products, which are present in the market. In this
issue, we make a few passages for beekeepers who often com-
plain that they are slightly represented in our newspaper.
In order to have complete informations about all agricul-
tural activities, in late summer and during the autumn, we
recommend that you read carefully all articles in this issue
of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new
comprehensions as well as current events in agriculture.
Editors office
Jesen u vrtu...........................................................18 Odravanje inox posua..................................... 37
Jesensko suzbijanje tetnih glodavaca.............38
Ljetna sadnja kupusa.........................................20
Pitanja i odgovori................................................40
Jesenska sadnja enjaka daje najbolji urod.... 22
Zatita masline nakon berbe.............................42
Supstrati za sjetvu i sadnju povra i cvijea.....24
Sjetva ozimih itarica..........................................48
Pederus (Paederus sp.) - kukac koji moe
izazvati "opekline" na koi ljudi........................26 Matina mlije.....................................................50
Virusne paralize pela..........................................51
Ocjenjivanje kakvoe meda................................ 52
Berba groa.......................................................34 Radovi u pelinjaku tijekom listopada.............54
Vinski kvasci i njihova primjena.........................36 Zanimljivosti........................................................62
Glasilo GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Fra Didaka Buntia 160A, 88220 iroki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
info@sjemenarna.com
greengarden.glasilo@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostoji
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Peri, Dado Mari,
Matea Vlaho, Danko Toli, Mario ubela,
Ivica Doko
Marketing:
Valentina Vrlji Mii, dipl. oec.
Andrea aravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljevi, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostoji
Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04
od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden
osloboen je plaanja poreza na promet.
4
ZUBMUL lukovica
intenzivnog mirisa
Ivana Markota, magistar struke
Z
umbul je tipina lukoviasta bilj-
ka koju svi ljubitelji cvijea dobro
poznaju. Potjee iz Male Azije, a
poznata je u Europi jo od 16. stoljea.
Razlikuju se dvije osnovne vrste: rimski
zumbul (Hyacinthus orientalis albulus)
koji ima rjee rasporeene cvjetove na
stapki, ima intenzivniji miris i moe bit
u bijeloj, ruiastoj i plavo-ljubiastoj
boji, te holandski zumbul (H.orientalis)
koji ima gusto zbijene cvjetove i moe
biti u bijeloj, krem, rozoj, crvenoj, ljubi-
astoj boji.
Sadnja u jesen
Zumbul se sadi se najee u vrt,
tijekom jeseni. Lukovicu treba staviti
na dubinu od oko 10 centimetara. Pri-
godom sadnje lukovica pazite da vam
lijepo legnu, vrsto ih utisnite u zemlju
kako ne bi ostao zrak ispod lukovice
koji kasnije moe prouzroiti truljenje.
Razmak izmeu lukovica bi trebao biti
od 15-20 centimetara. Posadite ih na
sunanom mjestu i neka tlo bude boga-
to odleanim kompostom ili tresetom.
Zumbuli vole osunana stanita. Dobro
uspijevaju i na prostorima koji su okre-
nuti prema sjeveru. Zemlja za njihov
uzgoj treba biti lagana, s dosta humusa
i pijeska. Zalijevajte je redovito, ali ne
preobilno, jednom do dva puta tjedno,
sve ovisno o tome uzgaja li se u vrtu ili
tegli.
Zumbul cvate u travnju i svibnju. Ako
ga se uzgaja kao sobna biljka moe
cvjetati i zimi. Koristi se na rubovima
vrtova, za ukras gredica, kao lonanica
ili za rez.
Zumbul u posudi s vodom
Svaku lukovicu zumbula mogue je
uzgojiti kao vodenu biljku, odnosno
cvijet koji raste iz vode. Nove hibridne
lukovice, koje su razvijene upravo u ovu
svrhu, ak su i lake za uzgoj u vodi,
a ljepota njihovog cvijeta ni po emu
nee zaostajati za cvijetom dobivenim
na klasian nain.
Njeni, ivopisni cvijet zumbula naj-
lake je dobiti u posebnim vazama sa
suenim grlom u kojem stoji lukovica,
dodirujui vodu samo svojim dnom, na
kojem se onda razvijaju brojne ilice
preko kojih se biljka hrani.
Za uzgoj izaberite vrstu, teku luko-
vicu, koja u vazi moe lako stajati, a da
se ne mora privrivati neim. Ako ne
moete nai specijalnu staklenu posu-
du za uzgoj zumbula u vodi, posluit e
i obina aa u koju lukovica stane, a
da izmeu nje i stakla ne ostane mno-
go prostora. U posudu moete dodati
nekoliko centimetara oblutaka i njima
uvrstiti lukovicu.
Dolijte vodu u posudu, samo toliko
da jedva dodiruje lukovicu, jer bi inae
mogla prouzroiti truljenje lukovice.
Dodajte vodi punu licu drvenog uglje-
na, to e odrati njezinu svjeinu. Ako
se voda zamuti ili pozeleni, zamijenite
je svjeom vodom, kojoj ete dodati jo
drvenog ugljena i nekoliko kapi kunog
izbjeljivaa.
Smjestite staklenku s lukovicom u
taman i prohladan prostor, na tempe-
raturu od 4 do 5C, a ako u kui nemate
takvu prostoriju, moete je smjestiti i
u hladnjak. Uskoro ete ugledati prve
korjenie, a nakon tri tjedna oni e se
dovoljno razviti da staklenku s lukovi-
com zumbula moete premjestiti na
toplo, osunano mjesto, ali bez izrav-
nog sunca. Uskoro e se pojaviti zeleni
pupoljci, a za oko est tjedana i prvi
cvjetovi. Ako cvjetovima elite produiti
vijek trajanja, moete to uiniti tako da
staklenku preko noi premjetate na
hladnije mjesto.
BROJ 107 RUJAN 2017.
KOLEKCIJA
JESENJIH LUKOVICA
Atraktivne ukrasne lukovice, sa cvjetovima ivopisnih boja, razliitim oblicima,
te bogatim mirisima pronai e mjesto u svakom vrtu i uljepati ga. U bogatoj
Green Garden kolekciji jesenjih lukovica izaberite za svoj vrt razne vrste:
tulipana, zumbula, ljiljana, crocusa, irisa, narcisa i mnogih drugih.

Potraite u
Nae sjeme daje vie! Sjemenarna
Agrocentrima.
6

Gladiole ljepota
u vaem vrtu
Matea Pehar, dipl. ing. vrijeme cvatnje dva puta mjeseno do-
dati malo tekuega mineralnog gnojiva.

G
ladiola je vrtni cvijet koji svoje Ovisno od vrste gladiola e narasti od
podrijetlo vue iz junih dijelova 30 cm pa sve do 150 cm visine.
Afrike i iz podruja Sredozemlja.
Ime je dobila po latinskoj rijei gladius Cvjetni aranmani za blagdan svih
to u prijevodu znai ma. Jedna je od svetih jeseni za blagdan svih svetih 1.stude-
omiljenijih cvjetnih vrsta meu ljubi- Iako gladiola prvenstveno pripada u nog za dizajniranje cvjetnih aranmana.
teljima cvijea zbog svojih prelijepih i skupinu proljetnih lukovica, tj. lukovice Ukoliko elite da vam gladiole procvje-
profinjenih cvjetova svih boja i nijansi koje se sada u proljee, a cvjetaju ljeti, taju u ovom razdoblju godine lukovice
ije cvjetanje traje izmeu 10-14 dana. njezini profinjeni cvjetovi postaju sve je potrebno posaditi ve poetkom ko-
Danas obuhvaa preko 2000 sorti. traeniji i popularniji i tijekom kasne lovoza.
Osim kao vrtno cvijee koristi se i kao
rezano cvijee. Temeljna znaajka ove
biljke jest uspravna stabljika, macoliki
listovi i esterolatini cvjetovi, koji svi
gledaju u istom smjeru.

Uzgoj i njega
Lukovice gladiola se sade na sunano
mjesto, zatieno od vjetra, u bogatu i
rahlu zemlju, koja ne zadrava vlagu i
dobro je drenirana. Mora se paziti da se
lukovice ne posade previe plitko kako
ne bi kada narastu u visinu bile nesta-
bilne na vjetru. Najbolje ih je posaditi
na 12-15 cm dubine, a razmak izmeu
gomolja ostaviti oko 20-tak centime-
tara. Kada se sade u skupini dovoljno
blizu jedna druge, meusobno se po-
dupiru i nije im potreban potporanj.
Potrebno ih je redovno zalijevati, te za
BROJ 107 RUJAN 2017.

RUMARIN dekorativna,
zainska i medonosna biljka
Ivana Markota, magistrica struke
T
ijekom povijesti u mnogim dra-
vama svijeta, rumarin su ljudi
smatrali tajanstvenom i svetom
biljkom. Tako su svoje kune bogove
nastrani Rimljani ukraavali rumari-
nom koji je u veini sluajeva bio po-
sveen boici Afroditi. I dok je u starom
vijeku bio posveen Afroditi, boici
ljepote i ljubavi, danas je rumarin svi-
ma poznat kao biljka koja krasi odjeu
svadbene povorke.
Vie od tisuu godina cijenjeni je
zain i prirodni lijek. Latinsko mu ime
dolazi od rijei "ros marinus" to u
prijevodu znai "morska rosa". Kroz
povijest je rumarin bio vrlo omiljena
biljka. Voljeli su ga grki i rimski bogovi.
Grki studenti stavljali su ga na glavu
kada su pripremali ispite. Razlog tome
je to je narodna medicina vjerovala, a i
danas vjeruje, da rumarin potie i jaa
pamenje. U staroj Engleskoj rumarin
je bio simbol vjernosti pa je iz toga
nastao obiaj da se na svadbi odjea
BROJ 107 RUJAN 2017.
kiti rumarinom. Neka od tih svojstava
znanost je dokazala i objasnila.
Rumarin je zimzelena biljka koja
naraste do 2 m u visinu, premda u po-
voljnim uvjetima moe narasti i vie.
Ima zelenkaste, ravne, oko 2 cm duge
ljebaste listove nalik na iglice te svje-
tloplave cvjetove.
Ljekovita svojstva
Biljka u naim junim podrujima
cvjeta stalno, doslovce od sijenja do
prosinca a na kontinentu od oujka do
listopada. Za ljekovitu uporabu od lip-
nja do kolovoza sabiru se listovi ruma-
rina koje treba suiti na sjenovitom
mjestu s dosta propuha. Osueni listovi
moraju se uvati u kartonskim kutijama
jer ukoliko na lie dospije vlaga, izgu-
bit e svoja ljekovita svojstva. Inae,
rumarin se koristi kao ljekovita biljka,
sredstvo za uljepavanje, te zbog jakog
mirisa i okusa kao zain hrani. ajevi
od rumarina potiu probavu i rad e-
7
luca koriste se kod kalja i reumatskih
oboljenja premda utjeu i na rast kose.
Osim toga, izvanredno jaa srce, pobolj-
ava tek i cirkulaciju.
Rumarin se nalazi pri vrhu liste na-
mirnica koja moe pomoi u prevenciji i
lijeenju raka. Studije pokazuju da ulje
rumarina moe sprijeiti razvoj raka
koe jer sprjeava rast konih tumora i
osigurava prirodnu zatitu od oteenja
koja izaziva tetno sunevo zraenje.
Na eksperimentalnim ivotinjama do-
kazano je da ulje rumarina moe spri-
jeiti razvoj raka debelog crijeva i plua.
Medonosna biljka
Ako niste znali, rumarin je izvr-
stan i za dobivanje meda vrhunske
kakvoe. Urod meda iznosi do 80
kg/ha a med mu je iznimno cijenjen,
kvalitetan i skup. Meutim, ruma-
rin je istodobno vrlo ukrasna biljka,
skladno se sjedinjuje i istie na oku-
nicama, dvoritima, parkovima, eta-
litima i drugim prostorima za odmor.
Stoga bi bilo korisno i lijepo to vie
i ee saditi rumarin svugdje tamo
gdje ima sunca i pela. A barem nam
toga u Hercegovini ne manjka!
8
KRIZANTEME
tehnologija uzgoja
Krizanteme su najomiljenije rezano cvijee zbog svojih oblika
i boja cvjetne glavice, te duge uzdrljivosti u boji. Ve odavno
predstavljaju glavni ukras kunih vrtova u kojima cvatu u ka-
sno ljeto i jesen.
Ivica Doko, dipl. ing.
N
aa kultura ivljenja poznaje ovu
cvjetnu vrstu kao ukras grobova
za blagdan svih svetih. U Japa-
nu krizantema predstavlja nacionalni
cvijet, a u Kini simbol dugog ivota. U
svjetskim razmjerima zauzima prvo
mjestu u uzgoju rezanog cvijea, ispred
rua i gerbera. Pod pojmom krizantema
podrazumijevaju se tri glavne podsku-
pine: pine ili spideri (bijele ili ute),
margarete kao skupina s najvie razli-
itosti, te krupno cvjetne krizanteme
popularno nazvane mitovke.
pine i magarete se uzgajaju cijelu
godinu dok se mitovke uzgajaju pri-
godno za blagdan svih svetih, odnosno
cvatnja mora biti tempirana od 27. do
30. listopada. Treba znati da se tri pod-
skupine razlikuju u brzini i ritmu rasta,
te se moraju saditi u razliito vrijeme.
Najranije se sade krupno cvjetne kri-
zanteme (5-10. srpnja), zasjenjuju se
od 5-10. kolovoza i zasjenjivanje traje
najee do 10. rujna. pine se sade hrom mogu biti zaraeni svi dijelovi
neto kasnije (10-15.srpnja), a sjene
se od10. kolovoza do 30.rujna. Kru-
pnocvjetne krizanteme obavezno tre-
ba pincirati tj. odstraniti sve postrane
cvjetne pupoljke osim sredinjeg, i to se
radi to ee da biljka ne troi na njih koliko, ali ubrzo se njihov broj poveava
snagu. Za razliku od krupnocvjetnih kri-
zantema, kod margareta i pina skida
se sredinji, najrazvijeniji pup. Skidanje
se obavlja kada je pup dobro razvijen.
Bijela hra najtetnija bolest
krizantema
Najtetnija i najea gljivina bolest vrijednost, a ranija pojava bolesti na
nadzemnih organa krizantema je bijela
hra. U relativno kratkom razdoblju bije-
la hra moe potpuno unititi osjetljive staklenikom uzgoju.
kultivare krizantema. Pojavljuje se svake
proizvodne sezone razliitim intenzite-
tom, a godine s natprosjeno vlanim
ljetom esto ostaju zapamene po te-
tama od ove bolesti. Kasne ljetne kie ti-
jekom kolovoza i rujanske razlike u tem-
peraturi zraka izmeu toplijih dana s
hladnim noima pogoduju dugotrajnom
vlaenju biljnih organa rosom. Bijelom
jele hre. Znaajno bolja uinkovitost
krizanteme, ali je najosjetljivije mlado
lie. Na gornjoj strani oboljelih listova,
izmeu lisnih ila, prvo se pojavljuju
male svijetlozelene ili ukaste pjege
promjera svega 1-5 mm. Moe ih biti ne-
pa se meusobno spajaju. S njihove do-
nje strane se razvijaju tipinebradavia-
ste ruiastobijele izrasline, veliine 0,5-
3 mm, po emu je bolest dobila ime. Jae
napadnuto lie se kvri, vene i otpada, a
na zaraenim su biljkama cvatovi sitniji.
Napadnute biljke imaju smanjenu trnu
biljkama je znaajno tetnija. Zabiljee-
ne su potpune tete na krizantemama u
Zatita od bijele hre
to se tie zatite od bijele hre
ona se uglavnom provodi kemijskim
pripravcima. Prskanja treba obavlja-
ti temeljito, a prve zaraene listove
otrgnuti i spaliti. U hrvatskoj su pro-
vedeni pokusi u cilju provjere uinko-
vitosti kemijskih pripravaka protiv bi-
je dobijena na dijelovima pokusa koji
su prskani pripravcima: Stroby DF,
Cabrio Top DF, Amistar Extra, Quadris
SC, Artea EC, (djelotvornost vea od
95 %). Iskustva iz provedenog poku-
sa potvruju ispravnost propisanih
koncentracija (%) samo u sluaju
utroka vrlo velike koliine kropiva
na jedinicu povrine (1.900-2.500
lit./ha). U ranijim stadijima razvoja
krizantema (ve tijekom mjeseca
srpnja) barem jednom preporuuje-
mo primijeniti kombinirane fungicide
koji sadre djelatnu tvar ciprokona-
zol, npr. Amistar Extra SC (0,08%).
BROJ 107 RUJAN 2017.
 Agril folija se koristi za zatitu usjeva od niskih tem-
peratura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom uzgoju.
Folija je pauinasta, poluprozirna, tanka, propusna za
svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplinskog djelo-
vanja. Predstavlja prepreku za ptice, zadrava prainu
i druge neistoe te onemoguuje napad insekata i vi-
rusa. Folija je UV-stabilizirana i moe se koristiti dvije
do tri sezone ako se pravilno odrava. Osim toga, vrlo
je elastina tako da se njome lako rukuje, a postavlja se
vrlo jednostavno. Folija se postavlja neposredno preko
usjeva, bez nosaa i zatezanja, samo se uvrsti na kra-
jevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar.
Uz njezinu primjenu mogue je obaviti sjetvu dese-
Dimenzije: tak dana ranije od optimalnoga agrotehnikog roka za
odreeno proizvodno podruje, a poetak plodonoenja

1,6 x 5 m
kod nekih povrtnih kultura moe biti i do dva tjedna
raniji.

2,4 x 5 m
3,2 x 5 m

Potraite u
Najbolja zatita! Sjemenarna
Agrocentrima.
10
Sjeme za budue narataje
Tradicionalno se u hercegovakim vrtovima ostavljalo nekoliko biljaka za sjeme. Meutim, iako su
se pojedina sjemena izgubila jo nije kasno da i ono malo nae vrtne batine ostavimo buduim
naratajima.
Ivica Doko, dipl. ing.
I
doista, esto se moe uti pitanje
tipa imate li sjeme jabuara, ali one
starinske, domae rajice. Ili re-
doviti vapaji e da mi je negdje pronai
sjeme one nae starinske ilike rajice,
to je pak u okolici Mostara oduvijek bio
ideal velikih ali uvijek ukusnih plodova
rajice. Stoga se samo i namee pita-
nje kako ouvati ta naslijeena, stara
sjemena. Prije svega treba znati da se
kod velike veine povra sjeme nalazi u
samom plodu, kao to je sluaj primje-
rice kod rajice. Zato je prvi i osnovni
preduvjet da za sjeme odaberemo onu
biljku, odnosno, plod koji je najljepi i
za koje ve po izvanjskom izgledu uo-
avamo da je pravi predstavnik svoje
Rajica sorta Crvena kruka uglavnom se uzgaja iz vlastitog sjemena
vrste. Takve biljke imaju lijepe cvjetove,
pravilne su grae, listovi su zdravi dok
su plodovi pravilni i lijepo oblikovani.
Dakle, u mnotvu prilino jednakog po-
vra trebamo izdvojiti nekoliko najljep-
ih plodova za sjeme.
Prikupljanje sjemena
Kada smo odabrali dotine biljke ili
plodove, moramo ih ostaviti malo due
na samoj stabljici kako bi i sjemenke to
bolje dozrjele. Nakon ubiranja sonih
plodova (rajica, krastavci i sl.) potreb-
no ih je odgovarajue uskladititi kako
bi se umanjila i koliina samog soka u
njima. Dakle, potrebno je prvo odvojiti
sjeme od sonog mesa ploda a to se
moe postii jedino ukoliko takve plo-
dove osuimo. Odvajanje sjemenki iz
suhih plodova moe se provesti njiho-
vim vjetrenjem ili prosijavanjem. Poelj-
no bi bilo odvojene sjemenke prostrti u
tankom sloju nekoliko dana kako bi se
to bolje i osuile. Za tu svrhu trebamo
koristiti suhe i prozrane prostorije.
Nakon toga osueno sjeme trebamo
prosijati kroz sita jer tim postupkom
moemo odvojiti sitno i turo sjeme,
tako da e nam ostati samo ono ujed-
naeno i isto. Moramo znati kako emo
samo suho i isto sjeme moi uspjeno
uvati. Iako se samo sjeme moe uvati
u manjim staklenkama ili kartonskim
kutijama kuanicama su ipak najmilije
papirnate vreice (fieci) jer se u njima
sjeme najbolje i najuspjenije ouva.
Barem, tako kuanice tvrde.
Spremanje i uvanje sjemena
Potpuno zrelo sjeme, oieno od
zemlje, praine i ostataka pljevica,
te prosueno na odgovarajui nain
moete spremiti za iduu sezonu.
Najbolje je sjeme spremiti u male
staklenke ili papirne vreice na koji-
ma ete obvezno nalijepiti naljepni-
cu s naznaenom vrstom sjemena,
nadnevkom i godinom kad je i ubra-
no. Meutim, morate biti oprezni
jer sjeme uzgajano na jednoj loka-
ciji gdje uspjeno raste ta vrsta bilja
moda u vaem vrtu i ne uspije ba
tako dobro. Jer treba znati da i male
promjene u zemljinim i klimatskim
prilikama mogu dati razliite rezul-
tate. Ipak, budimo optimisti!
BROJ 107 RUJAN 2017.
12

Sjetva pinata
poetkom jeseni
Nije poznato odakle potjee, jer prema nekim autorima potje-
e iz regije Irana i Afganistana, a prema drugima iz podruja
Kavkaza, ali je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII.
stoljeu.
Marko Marijanovi, magistar struke nego na otvorenom polju (20-25 g/m2,
razmak 10x10 cm).

pinat je jednogodinja povrtna
kultura kratke vegetacije (rane
sorte potpuno formiraju lisnu ro-
zetu 30-35 dana nakon nicanja, a kasne
nakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-
lenih listova. Listovi pinata su znaajni
zbog toga to obiluju bjelanevinama
(2,28%), mineralima (eljezom, fosfo-
rom, kalijem i kalcijem), te vitaminima
(E, B1, B2, C, i betakarotenom). Pored
toga, sadri i oksalnu kiselinu, a pri
neodgovarajuim klimatskim uvjetima
i obilnom gnojenju duinim gnojivima
nagomilava tetne nitrate i nitrite, po-
sebno u mladim listovima i peteljkama,
o emu treba voditi rauna pri izboru
gnojiva ( treba vie koristiti amonijana
gnojiva).
pinat je kultura koja dobro podnosi
niske temperature i koja dobro izdrava
nae zime, te nema velike zahtjeve pre-
ma svjetlosti. Ono na to treba posebno
obratiti pozornost (osobito u Hercego-
vini) jest da pinat ima velike zahtjeve
prema vodi. Razlog lei u slabo razvi-
jenom korijenovu sustavu koji se uglav-
nom prostire u povrinskom sloju, te
ako uzmemo u obzir injenicu da pinat
ima kratku vegetaciju u kojoj mora
formirati veliku vegetativnu masu na-
mee se zakljuak da je navodnjavanje
u proizvodnji pinata neizbjeno.
si 3 cm, a potrebna koliina sjemena 3
g/m2. Posijanu parcelu nakon sjetve
treba obavezno povaljati. Dobro je pred
sjetvu sjeme potopiti dva dana u vodi
(jer se na taj nain osigurava bolje kli-
janje) uz napomenu da se sjeme pripre-
mljeno na ovaj nain moe sijati samo u
vlano tlo. Inae, pinat uspijeva samo
na plodnim i dobro nagnojenim tlima i
u pravilu se sije iza kultura koje su obil-
no gnojene stajskim gnojem. Nepisano
je pravilo da je tlo na kome uspijeva
pinat pogodno za uzgoj svih povrtlar-
skih kultura.
to se tie vremena sjetve prakticira
se jesenska sjetva u kolovozu ili rujnu s
tim da se berba odvija u X.-XI., te ozima
proizvodnja u rujnu ili listopadu tako da
berbu moemo planirati rano u proljee
(II.-IV.). Moe se uzgajati i u plasteni-
cima, a proizvodnja je rentabilna ako
se gaji kao meuusjev u usjevu rajice,
paprike ili krastavca. Sije se neto gue
Berba poinje kada biljke formiraju
5-6 krupnih listova i na manjim povr-
inama se odvija u vie navrata. Treba
imati na umu da kod ranije posijanih
usjeva jedan dio biljaka prispije za
berbu iste jeseni, a preostali dio u rano
proljee, s tim da u Hercegovini berba
moe trajati tijekom cijele zime. Nakon
berbe pinat treba odmah distribuirati
jer nije pogodan za skladitenje i moe
se odrati u optimalnim uvjetima svega
5-6 dana.Na naim terenima su prisut-
ne razliite sorte i hibridi, ali se najvie
sije sorta Matador.
Matador je vrlo produktivna, rana
sorta brzog rasta. Pogodan podjed-
nako za proljetnu i jesensku sjetvu,
brzorastua sorta s velikim listovima.
Listovi su deblji, ovalni, osrednje mje-
hurasti. Ova sorta jako dobro podnosi
hladnou. Podjednako je dobar za
svjeu uporabu i zamrznuti za zimnicu.

Sjetva pinata
pinat se proizvodi izravnom sje-
tvom sjemena s tim da se sije u redove
na meuredni razmak od 25 cm, i raz-
mak u redu od 7 cm. Dubina sjetve izno-
BROJ 107 RUJAN 2017.
ORGANSKA GNOJIVA
Fruttorto
univerzalno
gnojivo za sve
poljoprivredne
kulture

Phenix
namjensko gnojivo
za voke i
vinovu lozu

Biorex
organsko gnojivo
za povrtne
kulture

PIC
organsko gnojivo
za lisnato povre

Biolivo
namjensko gnojivo
za masline

Vulcano
prirodno
organsko gnojivo
sa eljezom

Guanito
Namjensko organsko
gnojivo za smilje

Potraite u
Za bolji urod! Sjemenarna
Agrocentrima.
14

Zdravlje u plodu rajice

Rajica je jedna od vanijih poljoprivrednih kultura koja se uzgaja na podruju Hercegovine. Pro-
izvodnja se uglavnom odnosi na tzv. proljetni ciklus, ali zadnjih godina sve vie proizvoaa se
okree ljetnoj sadnji. Jedan od bitnih sastojaka ploda rajice je likopen.
Ivan Peri, dipl. ing.

D
anas rajica ima iroku primje-
nu kao prehrambena namirnica,
postoji na tisue jela u kojima je
rajica glavni sastojak. Plod rajice za-
stupljen je u svim kuhinjama svijeta. U
preraivakoj industriji jedna je od pri-
marnih sirovina; prerauje se u sokove,
koncentrate, pelate, dok se zeleni plo-
dovi mogu marinirat. Zbog hranidbene
vrijednosti ima i veoma povoljan uinak bolike i fizioloke funkcije organizma. tako postaje crvenkasta) ili u pizzi
na zdravstvene imbenike ljudskog or- Za otkrie njegove uloge u pomaga- prelivenoj umakom od rajice (koji je
ganizma. nju kod odreenih bolesnih stanja, za- potom zapeen). Naime, tada je apsor-
Bitan sastojak ploda rajice je i li- sluni su istraivai s Harwarda koji su pcija likopena maksimalna.Od brojnih
kopen (karotenoid koji uz ksantofil i istraivali odnose karotenoida i pojave proizvoda na bazi rajice, harwardska
karoten daje crvenu boju). Likopen je raka prostate. Oni su, naime, utvrdili da studija je pokazala da jedino sok od
prirodni antioksidans a regulira i rast od nekoliko stotina karotenoida jedino rajice nema nikakvu aktivnost. Najvei
stanica, glavni je karotenoid u ljudskoj likopen prua odreenu zatitu. U do- aktivitet ima keap, gusta juha od pirea
krvi i tkivima. Rajica i njezini proizvodi bro kontroliranoj studiji oni su utvrdili rajice (nainjena s maslinovim uljem)
su glavni izvor likopena u ljudskoj pre- da osoba koja dnevno prima 6, 5 mg ili pizza.
hrani . Termikom obradom se povea- likopena smanjuje rizik za pojavu raka Osim rajice, likopen sadre i lube-
va njegova bioaktivnost, pa tako sok od prostate za 21% u odnosu na kontrol- nica, ruiasti grejp i guava.Oni koji
rajice sadri 150 mg/l dok je sadraj nu skupinu. Znanstvenici su analizirali vole intenzivno crvenu juhu od rajice
likopena u svjeoj rajici 30 mg/kg. tipove hrane, metode kulinarske obrade i konzumiraju je vie puta tjedno ne bi
Likopen, pigment odgovoran za i druge relacije vane za procjenu uin- trebali biti zabrinuti. Talijani su spret-
crvenu boju rajica, izaziva veliko za- kovitosti likopena, pa su doli do za- no komercijalizirali pizzu kao "ljeko-
nimanje znanstvenika zbog svojih bi- nimljivih otkria. Za njegovo otapanje vitu" upravo zbog preljeva od rajice.
olokih i fizikalno-kemijskih svojstava, potrebna je masna komponenta pa ga
osobito antioksidativnog djelovanja je najbolje uzimati u masnoj juhi (koja
povezanog, izmeu ostalog, sa sma-
njenjem oteenja bjelanevina, li-
pida i ostalih staninih sastojaka. Uz
ostale karotene, likopen se ubraja
u sastojke hrane s potencijalnim
funkcionalnim uincima. Raji-
ca, odnosno proizvodi
od rajice, najvaniji
su izvor likopena, te
stoga postaju jedni
od mnogobrojnih
prehrambenih proizvoda to
se posljednjih godina svrsta-
vaju u funkcionalnu hranu, tj.
hranu koja moe na bilo koji
nain pozitivno utjecati na meta-
BROJ 107 RUJAN 2017.
 PASIRKE
Pasirka je izvrstan
pomaga za obradu
rajice i ostalog
mekog voa i povra.
Sok dobiven iz
pasirke zadrava sve
vrijedne i hranjive
tvari, vitamine i
minerale i ne sadri
dodane sastojke
poput konzervansa.
Izraena je od
kvalitetnih materijala
i dugotrajna je.

Potraite u
Daje vie! Sjemenarna
Agrocentrima.
16
Staklo i staklena ambalaa
Mario ubela, dipl. ing.
S
taklo je oduvijek fasciniralo ljude.
Neko se, kao jedan od prvih trgo-
vakih proizvoda, smatralo statu-
snim simbolom faraona i careva. Dokle
seu poeci stakla? U doba starih Egip-
ana? Ili otkad je ovjeka? Oba odgovo-
ra su netona. Staklo je staro koliko i
naa planeta. Moe nastati na prirodan
nain,ako se, primjerice,udarom munje
ili erupcijom vulkana kamenje dovoljno
zagrije. Tada nastaje vulkansko staklo
ili opsidijan. Tim staklastim oblikom
kamenja sluili su se ve ljudi kamenog
doba, nai su pretci od njega pravili
oruje, nakit i amajlije. Opsidijan je bio
izrazito omiljen kod lovaca i sakupljaa,
pa se njime vjerojatno poelo trgovati
veoma rano.
Postupak proizvodnje stakla
Staklo je proizvod prirode. Izrauje
se od kvarcnog pijeska,kalcita, sode, i
staklenog loma (koji se dobiva iz stare
staklene ambalae). Staklo je materijal
koji se moe u potpunosti reciklirati
bezbroj puta preraditi i uporabiti kao
sirovina za proizvodnju novih staklenih
boca.
Prema recepturi, u mjeaonici smjese
pripreme se svi sastojci za proizvodnju
staklenih boca (sirovine i stakleni lom).
Ta se smjesa ubacuje u pe gdje se tali
na temperaturi od 1580 oC. Najvaniji
energent za loenje pei je zemni plin.
Iz kontinuirano tekue staklene taline
reu se uarene staklene kapi, koje se
preko lijeba usmjeravaju u pretkalup.
Predoblik pomou komprimiranog zra-
ka u kalupi dobiva svoj konaan oblik.
U hladnjaku se zavrno oblikovana
uarena boca, radi uklanjanja napeto-
sti, postupno hladi. Zavrno oplemenji-
vanje izvanjske povrine dodatno titi
staklenke od ogrebotina i poboljava
otpornost na lom. Izlaskom iz hladnja-
ka boce se podvrgavaju vizualnim, me-
hanikim i elektronskim ispitivanjima,
provjerava se njihova kvaliteta. Sve to
nije u skladu sa zahtjevima odmah se
izdvaja i vraa na taljenje u staklarsku
pe. Nakon ispitivanja kvalitete sta-
klenke se automatski slau na palete,
te se na njih stavlja termoskupljajua
folija. Higijenski zapakirane boce se
nakon toga stavljaju u skladite gotove
robe ili izravno idu u isporuku.
Staklene zanimljivosti
- Taljenjem stakla prvi su se poeli ba-
viti drevni Egipani 1500 godina p.K.
- Pronalaskom staklene puhaljke, u
1 stoljeu prije nove ere, poela je
proizvodnja upljeg stakla, staklenih
posuda i boca koje su sluile u sva-
kodnevnoj uporabi.
- Izumom stroja za puhanje 1905.
godine poinje era industrijske proi-
zvodnje upljega ambalanog stakla.
- U svijetu se dnevno proizvede preko
500 milijuna staklenih boca.
- Godinje se baci gotovo 100 milijardi
boca.
- Potrebne su samo tri staklene boce
da bi se dobio kilogram stakla koje
moemo reciklirati
- S energijom koju utedimo recikli-
ranjem jedne jedine boce arulja od
100 W moe svijetliti 4 sata
- U vicarskoj se reciklira 96 % otpad-
nog stakla, u Hrvatskoj 58 %
Da staklene boce mogu koristiti i
u druge svrhe dokazali su budistiki
redovnici iz Tajlanda koji su od 1984.
godine skupljali staklene boce, te od
njih izgradili hram i itavu okolicu hra-
ma. Za taj pothvat bilo im je potrebno
priblino milijun i pol recikliranih boca,
a time ele potaknuti lokalne vlasti da
im pomognu u daljnjem naumu-izgra-
diti cijeli kompleks od stakla.
BROJ 107 RUJAN 2017.
 STAKLENA
AMBALAA

iroka ponuda boca,

ukrasnih boca, tegla,
epova, poklopaca
sve to Vam je potrebno
od staklene ambalae
moete pronai u
Vetro asortimanu.

Potraite u
Vie od trgovine! Sjemenarna
Agrocentrima.
18

Jesen u vrtu
Dolaskom jeseni radovi u po-
vrtnjaku se ponovno inten-
ziviraju jer prema kalendaru
sjetve mogu se sijati ili saditi
razliite vrste povra. Ali, ipak
sve ovisi o vladajuim klimat-
skim prilikama to najbolje
pokazuje i ova godina.
nuno ga je odmah po razbacivanju
ukopati tj. zaorati u tlo. ak su i znan-
stvenici dokazali da stajski gnoj koji
ostaje nezatien u vrtu za samo tri
dana izgubi etvrtinu svoje vrijednosti.
Dakle, kada smo pripremili tlo i uko-
liko nam klimatske prilike to doputaju
vrijeme treba iskoristiti za sjetvu, od-
nosno, sadnju povra. Rokove sjetve
trebamo potivati jer o njima ovisi vi-
sina uroda, vodei rauna da u sluaju
Mladen Karai, dipl. ing. oborine koje u dobroj mjeri umanjuju ekstremnih temperatura sjetvu povra
negativne posljedice koje prouzrouje ipak moemo pomjeriti za deset do

N
ezapamene vruine i dua su- nedostatak vlage u tlu i zraku. petnaest dana.
na razdoblja tijekom srpnja ali i u Osim sjetve povra, tijekom jeseni, Osim navedenih kultura obavlja se
i kolovozu u velikoj su mjeri po- veina vrtlara priprema zemlju za na- i sjetva blitve, rotkvice, te sadnja pri-
remetili planove mnogih vrtlara. Ipak, rednu sezonu. Pod tim podrazumije- jesadnica artioke, endivije, poriluka,
statistiki podatci pokazuju da je za vamo gnojenje, odnosno, razbacivanje ratike, ljutike-kozjaka i mlade kapule.
mjesec rujan karakteristino postupno stajskog gnoja ili organskih peletiranih Pored toga tijekom listopada obavlja
normaliziranje klimatskih prilika. Pod gnojiva. Meutim, ukoliko elimo mak- se sadnja enjaka ije je enjeve prije
tim podrazumijevamo sve uestalije simalno iskoristiti njegovu vrijednost same sadnje potrebno potopiti u otopi-
Sjetva povra u toplijim podrujima nu fungicid botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta. Na taj nain enjak
VRSTA POVRA KOLIINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVE smo u startu zatitili od trulei.
ZIMSKI PINAT 3g 01.09.-31.10.
ZIMSKA SALATA 3g 01.09.-20.09.
MRKVA 4g 01.09.-31.10.
PERIN 5g 01.09.-31.10.
RADI 8g 01.09.-10.09.
MATOVILAC 5g 10.10.-31.10.

BROJ 107 RUJAN 2017.

 b i t i b o gata
s va k a ko moe e n G a rden
o v rtnja k u e v rste G r e
a e m p t u ra z n
Jesen u v dovima... zato su
o
raznim pl jesenju sjetvu.
a
sjemena z

Potraite u
Za bolji urod! Sjemenarna
Agrocentrima.
20

Ljetna sadnja kupusa

Kupus ima veliku vanost u ljudskoj prehrani zbog ega se i proizvodi tijekom cijele godine. Kod nas je
posebno aktualna sadnja kasnijih sorti kupusa ije se glavice prvenstveno koriste za kiseljenje

Ivica Doko, dipl. ing.

K
upus potjee iz Sredozemlja a
uzgaja se gotovo 3000 godina. U
srednjoj Europi poeo se uzgajati
u razdoblju od 8. do 15. stoljea oda-
kle su ga trgovci i pomorci proirili po
cijelom svijetu. Za irenje kupusa naj-
zaslunija je njegova velika hranidbena
vrijednost koja do posebnog izraaja
dolazi u zimskom razdoblju kada kiseli
kupus predstavlja jednu od nezaobila-
znih namirnica.

Odabir tla i plodoreda

U pravilu, kasni kupus najvee prino-
se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-
ko oranim, plodnim i strukturnim tlima.
Za kasnu proizvodnju kupus se sadi na
teim tlima koja dobro uvaju vlagu.
Meutim, pogreno je miljenje da ga
treba saditi na izrazito vlanim tlima jer
u tom sluaju dolazi do zastoja u rastu
dok se glavice uope ne oblikuju. Pored
toga, nuno je voditi rauna i o plodo-
redu, odnosno, kupus treba saditi na
istoj povrini tek za 3-4 godine. Ukoliko
je rije o ozbiljnijoj proizvodnji trebamo
pripaziti i na odabir predkultura. Najbo-
ljim pretkulturama za kupus smatraju
se mahunarke, trave, itarice, krumpir,
krastavac i rajica. Ovisno od podruja
uzgoja, u Hercegovini se sadnja uglav-
nom obavlja odmah nakon vaenja
krumpira ili berbe ranih rajica.
Sadnja kupusa
Rokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-
sa variraju od podruja uzgoja. U kon-
tinentalnoj klimi kasni kupus najee
se sije polovicom svibnja dok se sadnja
obavlja mjesec dana kasnije, tonije
oko 20. lipnja. U toplijem klimatu sje-
tva se obavlja najee u prvoj polovici
srpnja to znai da je sadnja mogua ti-
jekom cijelog kolovoza. Meutim, treba
znati da sadnja kasnog kupusa tijekom
rujna ne bi donijela rezultate jer se ne bi
formirale glavica, ve samo lisne rozete.
Iako na razmak sadnje utjee izbor sor-
KEVIN
Najbri od svih ranih kupusa. Dui-
na vegetacije 52-55 dana (vrlo rani
kupus). Hibrid pogodan za vrlo ranu
proizvodnju u plastinim tunelima
i na otvorenom polju uz koritenje
agrotekstila ili bez njega. Razvija
uspravne listove i prozranu rozetu.
Formira vrste, ujednaene glavice
prosjene teine 0,8 - 1,5 kg. U dobroj
tehnologiji proizvodnje ima zadovo-
ljavajuu otpornost na pucanje i pro-
rastanje. Namijenjen je iskljuivo za
sveu potronju, ima izrazito dobar
ukus i privlaan izgled. Preporueni
razmak sadnje: 35-50x35-50 cm (60-
80.000 biljaka/ha). Hibrid tolerantan
na rane mrazeve i procvjetavanje.
te/hibrida kao i nain obrade tla, naje-
i meuredni razmak iznosi 50-60 cm
a unutar reda 30-40 cm.
VARADINSKI
Definitivno jedna od najboljih sorti
kupusa za kiseljenje. Glavica je okru-
gla i dosta spljotena, tvrda sa tankim
listovima, ukasto zelene boje, kada
se oljute prvi listovi. Odlian je za
svjee salate i koristi se u mnogim
luksuznim restoranima. Takoer, radi
svojih tankih i irokih listova koristi se
masovno za sarme. Glavice dostiu u
prosjeku oko 3kg mada su esti pri-
mjerci koji teze i po 5 kg. Jedna izu-
zetno zahvalna i rodna sorta za uzgoj,
koja se istie nad mnogim sortama
kupusa i koja je pojam za kupuse.

BROJ 107 RUJAN 2017.

Stomp Aqua je selektivni kontaktni i zemljini herbicid namijenjen suzbijanju jednogodinjih
travnih i irokolisnih korova u malini, mrkvi, luku, enjaku, rajici, paprici, kupusu, brokuli,
cvjetai, graku, grahu, slanutku, bobu, zelenoj salati, radiu, endiviji, parogama, artiokama,
krumpiru, suncokretu, soji i duhanu.

Najbolja zatita!
22

Jesenska sadnja enjaka

daje najbolji urod
enjak potjee iz sredinje Azije, odakle se proirio po cijelom svijetu.
Od davnina se rabi kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Na-
kon uporabe enjaka preko koe i dinih organa izluuje se alilsulfid,
koji daje neugodan miris.
Dado Mari, dipl. ing.
Sadnja enjaka Skladitenje enjaka

enjak je kao i luk slinih zahtjeva
prema tlu i plodoredu. Uzgaja se
iza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem. Na istoj povrini
moe se uzgajati svake 3-4 godine.
Priprema tla za sadnju ista je kao i kod
proizvodnje luka. Kako enjak ima mali
broj selekcioniranih sorti, za proizvod-
nju se koristi sadni materijal proizveden
to blie podruju uzgoja enjaka. u jesen, a u proljee na dubinu 2-3
Kultivari i ekotipovi
Prosjena masa lukovice naih do-
maih ekotipova obino je 30 - 40 g,
a francuski kultivari osloboeni virusa
(virus free) imaju prosjenu masu luko-
vice 70 - 100 g, to je dovoljno ilustra-
tivan primjer. Kultivari i ekotipovi mogu
se podijeliti u tri osnovne skupine, i to
- jesenski enjak, proljetni enjak i tite od bolesti, potapaju u otopinu
alternativni enjak.
Jesenski enjak
Jesenski enjak sadi se ujesen, pre-
zimljuje, i u iduoj godini razvija vege-
tativnu masu i lukovicu - glavicu. Ima
krae razdoblje mirovanja,
pa se repromaterijal
ne moe uvati do
proljea idue
godine. Veina
ovih ekotipova
ima krupnije
i ire listove,
krupniju luko-
vicu s manjim
brojem krupnih
enjeva u luko-
vici.
Sadnja enjaka obavlja se u
jesen i proljee. Jesenskom se sad-
njom postiu vei prirodi, glavice
su krupnije, ali se loije uvaju od
glavica proizvedenih proljetnom
sadnjom. Jesenska sadnja enjaka
obavlja se u listopadu, a proljetna
to ranije u proljee, kad to zemlji-
ni uvjeti dopuste.
enjak se sadi na dubinu 4-5 cm
cm. Za sadnju se uzimaju izvanjski
enjevi s glavice enjaka jer su
krupniji i razvijeniji. Unutarnji e-
njevi imaju tanji i slabiji ovojni listi,
nejednaku krupnou, pa se stoga
ne postie odgovarajui uinak. Za
etvorni metar potrebno je posaditi
6-8 dekagrama enjeva.
enjevi se prije sadnje, zbog za-
nekog botriticida u trajanju desetak
minuta.
enjak je tehnoloki sazrio kada
lie pouti, a stabljika se poinje
suiti. Vaenje se obavlja po suhom
i lijepom vremenu, kad je tlo umje-
reno prosueno. Najpovoljniji rok
vaenja je kada je 30-70 % listova
suho. Nakon vaenja enjak se
smjeta u prostor zatien od sun-
ca, u tankom sloju da se prosui, a
poslije se isti i sprema za uvanje.
U skladitu je najvanije odrava-
ti relativnu vlagu zraka manju od 70
%, da se izbjegne tjeranje korjenia
i pojava povrinske plijesni.
Prema normama kvalitete na eu-
ropskom tritu enjak ekstra kla-
se mora biti karakteristine boje za
tip, cijele lukovice, pravilna oblika,
dobro oien, korijeni moraju biti
glatko odrezani, a enjevi moraju
biti vrsto vezani u lukovici. Dopu-
ten je najmanji promjer lukovice 45
mm, a razlika izmeu najvie i naj-
manje lukovice u jedinici pakiranja
najvie 20 mm.
BROJ 107 RUJAN 2017.
 SJEMENSKI LUK I ENJAK
Za proizvodnju luka treba birati duboka, dobro propusna tla, bogata organskim tvarima.
Teka tla nisu pogodna za uzgoj luka, zbog pokorice, naroito za proizvodnju luka iz sjemena.
Takoer, kisela tla treba izbjegavati za proizvodnju ovog povra. Luk ima velike zahtjeve
prema svjetlosti, pa parcele za uzgoj ne smiju biti zasjenjene drugim viim kulturama.
Najbolje predkulture za luk su okopavine: krastavac, kupus, rajica,
a od ratarskih kultura strne itarice. Na istoj parceli luk se sadi nakon 3 godine.

Visokokvalitetna sorta enjaka namijenjena jesenjoj sadnji.

Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom
i manjim brojem krupnih enjeva.

Potraite u
Nae sjeme daje vie! Sjemenarna
Agrocentrima.
24

Supstrati za sjetvu i
sadnju povra i cvijea
Svake godine treba na vrijeme osigurati kvalitetan supstrat za proizvodnju
povra i cvijea. S obzirom da biljka u supstratu provede najkritiniju fazu
svog ivota, od kvalitete supstrata uveliko ovisi i budua proizvodnja.
Luka Bonjak, magistar struke i razliita hranjiva. Vermikulit je mineral
gline koji se zbog dobrih osobina vodo-

V
ei broj povrtnih, ukrasnih i cvjet-
nih vrsta proizvodi se iz presadni-
ca, odnosno reznica, a s obzirom
da od kvalitete proizvedenog rasada
ovisi u velikoj mjeri i uspjenost itave
proizvodnje, govori nam o vanosti i
znaaju odabira pravog supstrata za
proizvodnju.
Supstrat je tlo u kojem sijemo sje-
menku i gdje mlada biljka provede do-
bar dio najosjetljivije faze svog ivota.
Kvalitetni supstrati su lagani, imaju
reguliranu pH vrijednost, tj. kiselost,
dobro reguliran vodno-zrani reim,
dovoljno hrane za fazu kroz koju biljka
treba proi i bez prisustva tetnika, uz-
ronika biljnih bolesti i korova. Hranjivi
supstrat treba biti blago kisele reakcije,
odnosno pH od 5,5- 6,5.Struktura i sa-
stav supstrata, odnosno veliina estica
utiu na mnoge osobine, od vodo-zra-
nog reima do razvoja korijena. U proi-
zvodnji presadnica koriste se supstrati
granulacije 0-5 mm za sjetvu veine
sitnosjemenih kultura poput rajice,
paprike, patlidana, salate, kupusa
Za pikiranje istih kultura koristimo gra-
nulaciju 0- 20 mm. Vai pravilo da se
za vee ae koriste supstrati krupnije
granulacije.
Veliki izbor supstrata na tritu
Danas na tritu postoji veliki izbor
supstrata, odnosno, na raspolaganju
su brojne kombinacije gotovih smijea
razliitih proizvoaa, koje se razlikuju
po svom sastavu, osobinama, namje-
ni, ali im je zajednika osobina da su
fitosanitarno sigurni. To je
i razlog da su proizvoai
nerijetko u dvojbi za koji
se opredijeliti, tako da
bez pomoi strune osobe
esto ne mogu napraviti
pravi izbor.
Ti supstrati sadre bijeli
i crni treset u razliitim
odnosima ovisno od na-
mjene, zatim vermikulit,
perlit, kvarcni pijesak, kre
drivosti i apsorpcije najee koristi i
mijea s tresetom do 30%, rjee 50 %.
Granulirani perlit se dodaje supstratima
kad je potrebna dobra prozranost (kod
oiljavanja), ali ima slabu vododrlji-
vost i sposobnost adsorpcije.
Odlike kvalitetnog supstrata
Kvalitetan supstrat po zalijevanju
zadrava odreeni dio vlage, a viak
otputa, tako da u supstratu ostaju
optimalne koliine vode i dovoljno
pora u kojima se nalazi zrak. Ukoli-
ko je lo sastav i struktura smjee u
koju sijemo, esto dolazi do nastan-
ka prevlanog supstrata i guenja
biljaka, emu pridonose i domae
ae i kontejneri s premalim otvo-
rima. Koliina hranjiva u supstratu
mora odgovarati zahtjevima usjeva
koji uzgajamo, jer u suprotnom do-
lazi do blokade i biljke ne napredu-
ju, a kasnije se javlja i nekroza lista.
Uzrok je u tome to uslijed velike
koliine hranjiva biljka ne moe
usvajati vodu, pa vie ne napreduje.
Problem se obino javlja kod proi-
zvoaa koji prave vlastitu smjesu
za sjetvu i pikiranje, u koju stave
vie od 40% zgorjelog stajnjaka.
BROJ 107 RUJAN 2017.
HAWITA
SUPSTRATI
za sjetvu i pikiranje
povra, cvijea, ukrasnog
i aromatinog bilja

Potraite u
Za bolji urod! Sjemenarna
Agrocentrima.
26

PEDERUS (Paederus sp.)

kukac koji moe izazvati
"opekline" na koi ljudi nu reakciju). Na koi se javlja crvenilo
Tijekom ljetnih mjeseci, osim komaraca, muha, obada, osa i slino dermatitisu. Osobe koje esto
strljena, u vlanim stanitima postoji opasnost i od jedne borave u stanitima u kojima obitavaju
vrte kukca koja moe izazvati, kod alerginih ljudi, tzv. opekli- ove vrste (kamperi, planinari, izviai i
ne na koi. Radi se o vrsti iz roda Paederus koja na kou ljudi dr.) vrlo esto dou u kontakt s ovim
kukcima. Naime, svjetiljke koje se esto
isputa hemolimfu koja moe izazvati upalnu reakciju koe. koriste, u veernjim satima, privlae
ove vrste pa ako ste u blizini svjetla
Prof. dr. Ivan Ostoji stima, pod kamenjem, korom drveta i postoji mogunost da pederusi slete na
sl. ili rijetko na cvjetovima biljaka. Vei- vas. Onog aska kad ih elite maknuti s

P
aederus (Paederus sp.) je vrsta iz nom su noni kukci koje privlai svjetlo. koe isputaju hemolimfu koja izaziva
roda Paederus (podporodica Pae- Vrste iz ove porodice su uglavnom kar- iritaciju koe. Crvenilo i iritacija koe ne
derinae; porodica Staphylinidae). nivorne (hrane se drugim sitnim kukci- nastaje odmah nego kasnije, ovisno o
Domai naziv za ovu porodicu je kuso- ma), te se u nekojmjeri mogu smatrati osobi, unutar 10-24 sata. Najvei broj
krilci zato to kod predstavnika ove po- i korisnim kukcima. Rasprostranjene su napada dogodi se tijekom srpnja i
rodice pokrilje samo djelomino pokriva diljem svijeta pa tako i kod nas. kolovoza kada je i brojnost ovih kuka-
tijelo. Naime, vrste koje pripadaju ovoj ca najvea. Isto tako, u godinama kada
porodici imaju usko, produeno tijelo. Neke vrste mogu biti opasne su ljeta kiovita, poveana je brojnost
Lenu stranu zatka ne pokriva pokrilje. Unutar roda postoje i vrste koje ima- pederusa. Najvei broj iritacije koe za-
Tijelo kukca je najee obojeno jarkim ju toksin u hemolimfi koji moe izazvati biljeen je u predjelu ruku, vrata i lica.
bojama (crvena, plava zelena). Uglav- iritaciju koe kod alerginih osoba. Na- Crvenilo i opeklina koe se najee
nom ive u vlanim stanitima u blizini ime, kad se osjete ugroenim pojedine povlai u roku od tjedan dana. Najee
vodenih povrina ili u umama. Naje- vrste isputaju hemolimfu na kou ljudi se koriste pripravci koji lokalno smiruju
e se zadravaju se na mranim mje- koja izaziva iritaciju koe (blagu upal- upalu koe.

BROJ 107 RUJAN 2017.

Koristiti nakon uboda insekata, protiv manjih ogrebotina,
opekotina te za njegu suhe, ispucale i tvrde koe. Melem je
vrlo izdaan i potrebna je mala koliina koja se u tankom
sloju nanosi na kou. Melem mogu koristiti i djeca.
28
Zatita vonjaka i
vinograda od ptica
Ivan Peri, dipl. ing.
M
eu tetnim pticama koje ine
velike tete u vinogradima
poetkom zriobe groa, po-
sebno se istie vorak. vorak je vrlo
rasprostranjena ptica. Stanita mu se
prostiru diljem Europe, Azije, sjeverne
Afrike i Sjeverne Amerike. Kod nas je
najee vrsta europski vorak (Sturnus
vulgaris). Na naim podrujima obitava
jo i ruiasti vorak (Sturnus roseus),
no on nije kritian glede vinograda.
Iz naih krajeva vorci se sele u sje-
vernu Afriku. Upravo tu nastaju i pro-
blemi. Zavretkom ljeta njihova jata se
poveavaju na preko 1000 jedinki. Da bi
stvar bila loija (za vinogradare), jata
se predveer (prije spavanja) udruuju
(neki autori navode ak desetak jata)
i trae nain da utae glad. Osim toga,
skupljaju prijeko potrebnu energiju za
put.Vinogradi, odnosno groe koje do-
zrijeva ili je ve dozrelo idealna su im
meta.
Zatita groa od voraka,
ali i drugih ptica
U veini drava vorci su zatiene boja. Svjetlosni podraaji te vrste kod
ptije vrste, tako da se ne smiju ubijati
nego samo tjerati s poljoprivrednih po-
vrina. Na naim prostorima vinogradar
i vorak se bore od kada datira i po- bi na visini od cca 5-10 m lelujali nad
vijest uzgoja vinove loze. Bitno je napo-
menuti da su ljudi ve davno nauili da
je jato voraka inteligentna zajednica
koja je kadra uiti i koja rijetko ponavlja
vlastite pogrjeke.
Klasino strailo (djed napunjen sla-
mom i obuen u razne lelujave krpe)
Poetkom jeseni u vrijeme
dozrijevanja plodova voa-
ka i vinove loze, ptice u po-
jedinim podrujima mogu
priiniti ozbiljne tete. tete
su posebno izraene u vino-
gradima.
dat e rezultate prvih nekoliko dana,
no kasnije se vorci priviknu na to, ne
smatraju ga potencijalnom opasnou,
te bez problema dolaze u vinograde i
vonjake.
Valja napomenuti da je vorkovo oko
posebno osjetljivo na spektar crvenih
njega izazivaju strah, te ih nastoji izbje-
i.Rjeenje bi bili helijem punjeni balo-
ni, obojeni u razne nijanse crvenog, koji
vinogradom.Ovo rjeenje je relativno
jeftino, a dostupni izvori govore da je
ovaj nain rastjerivanja voraka dosta
uinkovit.
Osim vizualnih plaila danas su u
uporabi i razliiti zvuni ureaji koji
emitiraju zvune uinke koji tjeraju pti-
ce. Jedan od takvih ureaja je i rastjeri-
va ptica sa zvunim i svjetlosnim uin-
cima koji se moe koristiti na otvorenim
ali i u zatvorenim objektima.
Balone ali i rastjerivae
ptica moete nabaviti u
Sjemenarninim agrocentrima
u Mostaru, irokom Brijegu,
Grudama, Ljubukom i itluku.
BROJ 107 RUJAN 2017.
Zatitite vonjake i vinograde od napada tetnih ptica!

Balon se koristi za rastjerivanje golubova, ali i drugih ptica

koje prave tete na poljoprivrednim usjevima (vrapci, vorci,
vrane, i dr). Balon rastjeriva se treba napuhati i postaviti na
drvenu letvu ili ga objesiti na voku. Ukoliko postoji mogu-
nost, balon napuhati helijem i pustiti ga na pagi da vijori
na visini 4-5 m iznad vinograda, vonjaka ili drugih povrina
gdje ptice priinjavaju tete.
Balon je napravljen od kvalitetnog vinila i u arkim boja-
ma. Kada se ptica priblii balonu, leaste oi na njemu sli-
jede pticu, kreu se cijelo vrijeme i pobuuju strah kod ptice.
Osim toga, crvene boje na balonu izazivaju strah kod ptica.

Potraite u
Daje vie! Sjemenarna
Agrocentrima.
30

Kada je pravo vrijeme

za berbu groa?
Berba groa zauzima vano mjesto u tehnologiji vina, i ako
se ne ubraja u samu tehnologiju ona neposredno prethodi.
Pravilnim odreivanjem aska berbe, ali i samog naina pro-
vedbe, znatno se utjee na kvalitetu vina.
Mladen Karai, dipl. ing. kasnije, jer pod utjecajem izvjesnih
bakterija jabuna kiselina prelazi u mli-

V
rijeme kad e se obaviti berba ovi-
si u prvom redu od zrelosti gro-
a, a ona o sorti i klimi. Na zrelost
groa utjee i nain rezidbe, gnojenje,
navodnjavanje itd. Ako je u doba sazri-
jevanja groa vrijeme loe, to e tako-
er utjecati na dozrijevanje.
Groe pone dozrijevati poslije are,
kada bobice mijenjaju boju, omekaju.
U soku bobice se nakuplja sve vie ee-
ra, a koliina kiselina se smanjuje. Kada
u tijeku sazrijevanja groe dostigne
najveu koliinu eera, koja se ne mi-
jenja, tada je vrijeme za berbu. Ova se
zrelost moe odrediti po samom njego-
vu izgledu, no svakako je sigurnije i bo-
lje mjerenjem sadraja eera. Izvanjski
znakovi zreloga groa su odgovarajua
boja karakteristina za sortu, te vie ili
manje odrvenjela peteljka. Neke sorte
imaju i karakteristian miris.
Baboov i Oechslov motomjer
Za odreivanje sadraja eera u
grou, odnosno motu postoje mo-
tne vage. Kod nas se najee koristi
Baboova motna vaga koja pokazuje
utezne postotke eera u motu, tj.
koliko kilograma eera ima u 100 ki-
lograma mota.Osim nje, esto se ko-
risti i Eksleov (Oechsleov) motomjer
koji pokazuje zapravo specifinu teinu
mota.
Jo jednostavnije je odreivanje sa-
draja eera u grou, odnosno motu
pomou refraktometra. Rad s njime
je brz i jednostavan i moe se na dan
obaviti mnogo mjerenja. Nain rada re-
fraktometra zasniva se na lomu svjetla. jenu, koja je manje kisela. Dakle, bolje
Kako u jednoj tekuini raste sadraj u je ovim prirodnim nainom smanjiti
njoj otopljenih tvari, tako se mijenja i sadraj kiselina, nego to raditi pomou
lom svjetla te tekuine. Ako broj oitan kemikalija. Ako imamo neku koliinu
na refraktometru pomnoimo sa 4,25, prekiselog vina, to vino bi se moglo po-
dobijemo Eksleove stupnjeve pribli- mijeati s drugim, manje kiselim vinom,
no, ali ipak za praksu dovoljno tono. ali koje ima vei sadraj alkohola.
Ako pak oitan broj na refraktometru
pomnoimo sa 0,85, dobit emo stup-
njeve po Baboou priblino tono. Dakle,
tko hoe struno pratiti zrenje groa u
vinogradu, to e najbolje moi pomou
refraktometra. Kad se vidi da se sadraj
eera ne mijenja, onda je vrijeme da se
groe bere.
Ako se groe rano bere, ono ne
samo da nee imati dovoljno eera,
nego e sadravati i previe kiseline.
U nezrelom grou ima previe jabu-
ne kiseline koja vinu daje opori okus.
Oduzimanje kiseline u vinu nije jedno-
stavan posao, za to treba vino ispitivati,
odreivati sadraj kiselina, kao i sadraj
sredstava kojim e se vino otkiseliti. Za
to je opet potreban laboratorij i rad
strunjaka-enologa. Ako je mot preki-
seo, onda se prvi pretok obavlja neto
Izgled groa spremnog za berbu BROJ 107 RUJAN 2017.
KLUB

A
BESPLATNOTA
A L I Z A M
AN N A R N A
E
U SJEM TRIMA!
AGROCEN

Agrocentar Sjemenarna iroki Brijeg 039 700 000

Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700
Agrocentar Sjemenarna itluk 036 641 700
Agrocentar Sjemenarna Grude 039 661 255
Agrocentar Sjemenarna Ljubuki 039 833 700
info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com
 PROCES PROIZVODNJE BIJELIH VINA
1.
1. BERBA GROA
Berbu bi trebalo obaviti po lijepom i suhom vremenu kada nema oborina, a niti visokih
temperatura. Groe je najbolje brati u plastine gajbe, a u svakom sluaju treba izbjega-
vati plastine vree ili bilo koju drugu ambalau gdje dolazi do gnjeenja bobice.

2. PREANJE I CIJEENJE
Nakon berbe, groe treba izmuljati da bi dobili masulj, smjesu tekuih i vrstih sastojaka.
Danas se u malim podrumima sve vie koriste jednostavne, manje muljae runjae na
runi ili elektromotorni pogon, tako jednostavnim runjaama odstranjuju se peteljke to je

2. prijeko potrebno. Nakon muljanja, masulju se dodaje enzim LALLYZIME HC koji olaka-
va preanje i bistrenje bijelog mota. Preporuena doza je 0,5 - 2 g/100 l mota.
Nakon toga dodaje se OPTIMUM WHITE inaktivni kvasac za stabilnost arome bijelih
vina u koliini 20-40 g/100 L.
Poslije toga dodaje se Vinobran u koliini 10 g/100 l masulja.
Slijedi cijeenje i preanje masulja. Kod proizvodnje bijelih vina, prea se neposredno iza
muljanja groa. Nakon preanja, mot se prebacuje u spremnike u kojima e se obaviti
alkoholna fermentacija. Motu se odreuje slador i kiseline, a po potrebi se obavlja
popravljanje kiselina (vinska i limunska), te doslaivanje mota eerom. Na 100 l mota
dodaje se 1,7 kg eera da bi se budui postotak alkohola u vinu poveao za 1 vol.%.
Maksimalno je dozvoljeno dodavati 3,4 kg eera /100 l mota.
Prije poetka fermentacije, motu se dodaje selekcionirani vinski kvasac LALVIN
EC-1118, koji je iskljuivo namijenjen za bijele sorte groa. Preporuena koliina ovog
kvasca iznosi 25-40 g/100 l mota. Nakon dodavanja kvasaca i poetka fermentacije, trei
ili etvrti dan, motu se dodaje i hrana za kvasce FERMAID E kompletna hrana za
kvasce, u koliini 20-40 g/100 l mota, koja pomae da kvasci dovedu fermentaciju do
kraja.

3. 3. ALKOHOLNA FERMENTACIJA
Obavlja se u inox ili drvenim bavama. Obavezna kontrola temperature prilikom vrenja
koja ne bi smjela prelaziti 25C. Ako temperatura prelazi tu vrijednost, mot treba rashladi-
ti (smrznute plastine boce sa vodom).

4. PRETAKANJE VINA
Nakon zavretka fermentacije vino se pretae u drvene ili inox bave na uvanje. Nakon
pretoka, vinu se dodaje pripravak NOBLESSE u koliini 5-30 g/100 l vina koji pomae

4. u stabilizaciji koloidnog balansa vina, to rezultira poveanjem percepcije mirisa i okusa

zrelog voa u vinu, intenzivnijom strukturom, punoom i zaokruenim zavretkom. Po
potrebi, vinu se dodaje Vinobran i kiseline, sve nakon obavljene analize vina.
Nakon punjenja inox bavi s vinom, dodaje se Enoloko ulje koje uva vino od kvarenja.

5. 5. FILTRIRANJE I PUNJENJE VINA U BOCE

Vino koje je odlealo u drvenim ili inox bavama, nakon filtriranja, puni se u staklene boce.

6. UVANJE VINA U BOCAMA

Vino se do konzumiranja uva u bocama koje su odloene na suhom i tamnom mjestu
(podrum) u kojem je temperatura oko 15C.
6.
 PROCES PROIZVODNJE CRNIH VINA
1.
1. BERBA GROA
Berbu bi trebalo obaviti po lijepom i suhom vremenu kada nema oborina, a niti visokih
temperatura. Groe je najbolje brati u plastine gajbe, a u svakom sluaju treba izbjega-
vati plastine vree ili bilo koju drugu ambalau gdje dolazi do gnjeenja bobice.

2. MULJANJE GROA
Groe se izmulja i odstrani peteljka, jer bi njenim vrenjem u masulju dolo do izluivanja
velikih koliina tanina, to bi buduem vinu dalo vrlo opor okus. Prilikom muljanja dodaje
se OPTIMUM RED inaktivni kvasac za stabilnost boje crnih vina u koliini 20-40

2. g/100 L, te Vinobran u koliini 10 g/100 L masulja. Boja crnih vina potjee iz koice bobica
crnog groa, a kod sorti bojadisera boja je i u mesu bobice, te je maceracija - izluivanje
obvezan postupak u proizvodnji. Da bi se pojaala maceracija, kod muljanja se obavezno
dadaje enzim LALLZYME OE enzim za bolju maceraciju crnog masulja u koliini 1-2
g/100 kg.
Masulju se odreuje slador i kiseline te po potrebi obavlja korekcija kiselina (vinska i
limunska) i popravljanje sladora. Na 100 L masulja dodaje se 1,7 kg eera da bi se
budui postotak alkohola u vinu poveao za 1 vol.%. Maksimalno je dozvoljeno dodavati
3,4 kg eera /100 L masulja.

3. Prije poetka fermentacije, masulju se dodaje selekcionirani vinski kvasac UVAFERM

BDX vrhunski vinski kvasac za crne sorte u koliini 20-30 g/100 L masulja.

Nakon dodavanja kvasaca te poetka fermentacije, trei ili etvrti dan, masulju se dodaje
i hrana za kvasce FERMAID E kompletna hrana za kvasce, u koliini 20-40 g/100 L,
koja pomae da kvasci dovedu fermentaciju do kraja.

3. ALKOHOLNA FERMENTACIJA
Obavlja se u inox ili drvenim posudama. Obavezna kontrola temperature prilikom vrenja
koja ne bi smjela prelaziti 25C. Ako temperatura prelazi tu vrijednost, masulj treba rashla-
diti (smrznute plastine boce sa vodom). Fermentacija obino traje 8-10 dana. Obavezno
se mora paziti na klobuk koji se mora potapati svakih 5-6 sati dok traje fermentacija.

4. Pogreno je ostavljati masulj na vrenju due vrijeme od navedenog kako bi se

dobila jaa boja jer se ona u pravilu gubi!

4. PRETAKANJE VINA
Nakon zavretka fermentacije vino se pretae u drvene ili inox bave na uvanje. Nakon
pretoka, vinu se dodaje pripravak NOBLESSE u koliini 5-30 g/100 l vina koji pomae
u stabilizaciji koloidnog balansa vina, to rezultira poveanjem percepcije mirisa i okusa
zrelog voa u vinu, intenzivnijom strukturom, punoom i zaokruenim zavretkom. Vinu se
dodaje VINOBRAN i po potrebi kiseline, sve nakon obavljene analize vina. Nakon punjen-
ja inox bavi s vinom, dodaje se Enoloko ulje koje uva vino od kvarenja. Poeljno je da
crno vino odlei jedan period u drvenim bavama.

5. 5. PUNJENJE VINA U BOCE

Vino koje je odlealo u drvenim ili inox bavama puni se u staklene boce razliite zaprem-
ine (najee 0,75 l). Prije punjenja obavlja se filtracija fina da bi se odstranio talog.

6. UVANJE VINA U BOCAMA

Vino se do konzumiranja uva u bocama koje su odloene na suhom i tamnom mjestu

6. (podrum) u kojemu je temperatura oko 15C.

34
dobiva kvalitetniji mot, pospjeuje
poetak vrenja, a i sama je berba laka
i ugodnija Bobe, dijelove groa ili cijele
grozdove zaraene sivom plijesni odba-
cujemo, posebno u junim krajevima, jer
su esto zaraene octikavou koja bi
se mogla prenijeti u mot ili masulj. Do
mjesta prerade (podrum) groe prevo-
zimo najee u drvenim (bave, badnje-
vi) ili plastinim posudama (kace). No,
najvanije je da se groe u vinogradu
ne gnjei i da do pree stigne neotee-
no. Lo je obiaj da se groe gnjei u
plastinim vreama ili bavama i ostav-
lja na suncu dok berba ne zavri. Vina od
takvog groa esto posmee i sklona
su bolestima. Ako ba moramo groe
gnjeiti u vinogradu, onda ga sumpori-
mo otopljenim kalijevim metabisulfitom

Berba groa
(vinobran) i to 10 g / 100 kg groa ili
sumporastom kiselinom prema upu-
ti proizvoaa, no za tu istu koliinu
smanjit emo sumporenje u podrumu.
Groe se do prerade dri na hladnom,
sjenovitom i prozranom mjestu.
Samu berbu preporuljivo je obaviti za lijepa i suha vre-
Pravilan odabir posuda za berbu
mena u jutarnjim ili popodnevnim satima. Treba izbje- Groe se bere u plastine sanduke
gavati berbu u doba visokih dnevnih temperatura koje volumena 20-30 kg, a nikako u plasti-
imaju negativan utjecaj na daljnju preradu groa. ne vree u kojima se groe gnjei, a
u oteenim bobicama poinju nepo-
Marko Marjanovi, magistar struke eljni procesi. Stalno se naglaava da
groe u podrum mora doi zdravo i u
Berba po suhom vremenu odreenu kakvou mota. Od tehnoloki to kraem vremenu nakon berbe, bez
Ponekad je berbu groa potrebno zrelog i zdravoga groa moemo oe- lia i zemlje. Bere se onoliko groa
obaviti nekoliko puta (u nasadima s kivati i pravo vino, no groe nije uvijek koliko se istog dana moe preraditi.
vie sorata razliite dobi dozrijevanja) ili ni tehnoloki zrelo niti potpuno zdravo. Brza prerada groa sprjeava negativ-
obratiti veu panju pri izboru grozdova U takvim sluajevima mot se nadosla- ni utjecaj kisika iz zraka koji se oituje
i bobica, npr. kod izborne berbe gdje se uje, a bolesno, odnosno neupotrebljivo u oksidaciji fenolnih spojeva-tvari boje
beru samo dobro dozreli, zdravi grozdovi groe odbacuje. Najbolje je groe bra- i tanina znanog kao smei prijelom ili
koji na temelju vizualne ocjene jame ti po suhu i toplu vremenu jer se time posmeivanje groa, mota i vina.

BROJ 107 RUJAN 2017.

VINSKI PROGRAM

Veliki izbor vinskih kvasaca, inox bavi, muljaa,

kazana i kaca za vino i rakiju, motomjera
i ostalog vinskog programa.

Potraite u
Od berbe do vina! Sjemenarna
Agrocentrima.
36

Vinski kvasci i
- vrlo pouzdan i otporan na ahkohol
do 18 vol. %
- vina sortnih znaajki, vrlo ista, svje-
a, brzo spremna za trite

njihova primjena Uvaferm BDX-selekcioniran u

Selekcionirani vinski kvasac je s groa odabrani najbolji kva-
sac, koji vrlo dobro provodi vrenje mota, a provrelo je vino
zdravo i bistro.Upotreba selekcioniranog kvasca preporua se
svake godine i za svaki mot. Neophodno je upotrijebiti se-
lekcionirani kvasac za vrenje mota, ako je vrijeme kod zriobe
i berbe groa kiovito, ili ako je groe gnjilo.
Dado Mari, dipl. ing. ponovno se razmnoava u veoj kolii-
ni mota, a dobivena smjesa kvasca u
obliku paste, sui se i zatim plasira na
Selekcionirani vinski kvasci trite. (SELEKCIJA = odabiranje, izbor,
Uzronik alkoholnog vrenja je jedno- u ovom naem sluaju izabiremo naj-
stanino ivo bie vinski kvasac. Kad se bolje kvasce namijenjene specifinim
nekome nedovoljno upuenom u proi- uvjetima vrenja mota ili isticanju sor-
zvodnju vina spomene selekcionirani tnih svojstava budueg vina).
vinski kvasac, on smatra da je to neka
umjetna kemijska tvar. Meutim, to Lallemand najpoznatiji
nije tako. proizvoa kvasaca u svijetu
Selekcionirani vinski kvasac, odabra- Lallemand je francuska tvrtka koja
ni je kvasac s bobice (jagode) grozda, se bavi selekcijom kvasaca i trenutno u
a u Zavodu za vinarstvo posebnim po- ponudi imaju preko 200 razliitih soje-
stupkom izoliran i dalje razmnoen u va kvasaca koji se koriste diljem svijeta
sterilnom motu. Tako dobiveni kvasac u svim vinogradarsko-vinarskim regija-
ma. Kvasci su selekcionirani iz prirode i
rezultat su istraivakog rada najboljih
fakulteta i instituta.
Lalevin EC1118 selekcioniran u
pokrajini Champagne, Francuska
- najpopularniji soj u cijelom svijetu za
sve bijele sorte
- odlian za pjenuce i za pokretanje
zastoja fermentacije
Bordeauxu, Francuska
- za najbolja crna vina kojima se odle-
avanjem poveava kvaliteta
- snana, strukturalna crna vina, vo-
nih, sortnih aroma
- odline boje i strukture koja se godi-
nama ouva
- Merlot, Cabernet Sauvignon, Plavac
mali
Lalevin D 254-selekcioniran ICV
Montpellier, Francuska
- jedan od najomiljenijih sojeva kvasa-
ca diljem svijeta
- vrlo siguran i pouzdan kvasac
- vina prekrasnih aroma, odline pu-
noe od polisaharida kvasaca
- za sva premium crna vina
Kako rehidrirati (pripremiti)
suhi vinski kvasac?
Potrebnu koliinu vinskog kvasca
otopiti u mlakoj vodi (25-40oC) u omje-
ru 1:10 (500 gr kvasca otopiti u 5 litara
vode). Lagano promijeati i ostaviti
da bubri 15-20 minuta (ne vie od 30
minuta). Nakon to je kvasac spreman
za uporabu dodajte mu manju koliinu
mota kako bi snizili temperaturu. Ra-
zlika temperature mota i pripremlje-
nog kvasca ne smije biti vea od 10oC.
Nakon toga sve zajedno pomijeajte s
ostatkom mota.
Doziranje kvasca
Bijelo vino: 20-40 gr./100 l mota
Crno vino: 20-40 gr./100 l mota
Pokretanje zastoja kod vrenja: 30-50
gr./100 l.

BROJ 107 RUJAN 2017.

 37

Odravanje inox posua

Kovinske cisterne od nehrajueg elika danas su doslovce nezamjenjive u hercegovakim po-
drumima. To je i razumljivo, ukoliko nam je poznato, da se navedene inox posude i bave lako
odravaju te, su danas neizostavne u suvremenom podrumarstvu.

Mladen Karai, dipl. ing. drvene sudove: hladna Meutim, poto na

i topla voda, kristalna tritu gotovo da vie

P
rimjena kovinskog posua, to-
nije inox bavi, u Hercegovini je
posljednjih godina doivjela pra-
vu ekspanziju. Tomu svakako pridonosi
lake ienje i odravanje navedenih oteuju elik. Takoer,
bavi koje su ujedno i najpraktinije za
uporabu. Meutim, istinski podrumari
jo uvijek u svojim podrumima koriste
drvene bave premda se uz njih obino
nalaze i sveprisutne inox posude. A pra-
nje i ienje posuda i baava od inox kamena (srijea) s njezine povrine
materijala lake je nego pranje baava
od drvenih materijala. Naime, duge na
drvu baava imaju siune rupice tj.
pore to je posljedica anatomske grae
drveta, pa se u njima nalazi jo neto
vina koje u potpunosti ne moemo
nikada odstraniti. To praktiki znai da
pokvareno vino u drvenoj bavi tu istu
bavu doivotno ini neuporabljivom.
S druge strane, kod inox posuda to nije
sluaj jer one nemaju ranije spomenute
pore, pa se stoga lako i peru, odnosno,
iste i odravaju.
Postupak odravanja inox bavi
Netom kupljena bava od inox ma-
terijala prije same uporabe ispire se
namjenskim, blagim neutralnim sred-
stvima za ienje. Zapravo, sredstva za
ienje posuda od inox legura ne razli-
kuju se od onih koji se uporabljuju za
BROJ 107 RUJAN 2017.
soda, i sl. Ipak, nuno
je znati kako se sredstva
na bazi klora nipoto ne
smiju koristiti zato to
za dezinfekciju cisterne ne
smije se koristiti sumpora-
sta kiselina (H2SO3). Jednom kori-
tena bava je brzo spremna za prihvat
novog vina s tim da se skidanje vinskog
jednostavno uva. Osim toga, prednost
uinkovito provodi mlazom tekue
vode, i to izmjenino toplom-hladnom.
Vrenje u inox bavi-zato ne
Svim podrumarima je kristalno jasno
kako drvena bava (iako zahtjevna)
predstavlja idealnu posudu za sazri-
jevanje vina. Naime, kroz pore drva
ulaze zrak i kisik, oksidiraju neke tvari
koje tako mijenjaju kemijski sastav,
dok druge tvari pak postaju tee topi-
ve, te se taloe na dno i stjenke suda.
Drugim rijeima, nema kvalitetnog vina
bez drvene bave. Ali, kada je vino sa-
zrelo (nakon drugog ili treeg pretoka)
onda se preporua njegovo prelijeva-
nje u inox bave. Time se izbjegavaju i
stanoviti gubitci zato to se kroz pore
(rupice) drvenih bavi gubi alkohol i u
manjoj mjeri voda, pa mogu nastati ve-
liki gubitci, osobito u suhom podrumu.
nema pravih hrastovih
(kvalitetnih) baava,
posude od inoxa tako-
er moemo uporabiti za
vrenje mota jer je kovina
dobar vodi topline pa
se toplina nastala vrenjem
ne akumulira ve prelazi u okoli-
cu. Uostalom, u njima se vino kasnije,
zaliveno enolokim uljem vrlo lako i
kovinskih posuda ogleda se i u injenici
kako zauzimaju vrlo malo podrumskog
prostora, te je rije o bavama s kojima
se u podrumu lako i manipulira. Danas
se navedene inox posude mogu pro-
nai u razliitim zapreminama, ve od
10 litara pa sve do 1000 i vie litara.
Kakvoa im pak varira jer elik mora sa-
dravati odreeni postotak kroma (Cr)
i nikla (Ni) u leguri, premda je bitna i
finoa izrade-obrade. Tako je potrebno
da elik sadrava 18-20 posto kroma i
9-14 posto nikla jer taj omjer osigurava
otpornost materijala prema agresivnim
kiselinama vina i uope na koroziju.
I na koncu to rei ve ustvrditi kako
su cisterne od nehrajueg elika bu-
dunost jer im nije potrebna unutarnja
izolacija i izvanjski premaz, pa je njiho-
vo odravanje jednostavno, a trajnost
neograniena.
38
Jesensko suzbijanje
tetnih glodavaca
Dolaskom hladnijih dana mievi, takori i drugi tetni glodavci naputaju prirodne uvjete i zavla-
e se u tale, tavane, podrume i skladita hrane u domainstvima. S obzirom da znaju napraviti
velike tete potrebno ih je to ranije poeti suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima.
Ivan Peri, dipl. ing.
O
sim nelagode, mievi i ostali glo-
davci mogu izazvati neprocjenjive
tete u domainstvima. Prije sve-
ga, nastanjuju skladita hrane (zalihe
ita i ostale namirnice) koju zagauju
svojim izmetom, inei je potpuno ne-
uporabljivom. Ali, poteene ne ostaju
ni elektro instalacije i drveni predmeti
koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv
je i podatak da takor za samo godinu
dana moe pojesti do 25 kg itarica a
jo vie hrane uniti njezinim razvla-
enjem i oneienjem izmetom. Ipak, koliinom itarica, voa i povra i sl. Da-
prava opasnost prijeti od niza bolesti,
a utvreno je da takori prenose vie
od 20 bolesti ljudi i ivotinja. Izravna
opasnost prijeti od mije groznice i
kuge, ali i od bjesnoe-ukoliko zarae-
ni takor ugrize ovjeka. Pojedine vrste
su posebice agresivne (sivi takor) to
i dokazuju sluajevi njihova ugriza od
kojeg su znala nastradati djeca, te u
prigradskim naseljima sitnija stoka, pe-
rad, ak i make. Takoer, postoji realna
opasnost i od trihineloze kod koje se
ovjek zarazi preko inficiranoga svinj-
skog mesa kao i leptospiroze gdje izvor
zaraze predstavlja govee meso. Dakle,
rije je o vrlo opasnim ivotinjama ija-
nazonost ne bi trebala nikoga ostaviti
ravnodunim.
Koji su mamci najpodesniji za
obiteljska gospodarstva?
Iako danas na tritu moemo
pronai veliki broj razliitih kemijskih
pripravaka za unitavanje tetnih glo-
davaca, ne znai da su ti pripravci i naj-
podesniji za domainstva. Razlog lei u
injenici to je rije o vrlo opasnim otro-
vima s kojima treba rukovati prilino
oprezno. Obino je rije o uljnim tekui-
nama koje treba mijeati s odreenom
kutije u koje se postavljaju mamci
kle, zbog velike otrovnosti spomenutih
pripravaka i kompliciranosti njihove pri-
preme i primjene puno su praktiniji go-
tovi mamci. Gotove mamke je dovoljno
razbacati na skrovita mjesta na kojima
se mievi i takori obino kreu, hrane i od nepoeljnih podstanara koji svake
gnijezde. Takva mjesta se lako uoavaju
po ostatcima izmeta, naetim dijelo-
vima sjemenki i po ostalim otpatcima
hrane. Meutim, od velike je vanosti i
sami nadzor mamaca to podrazumije-
va njihovo nadopunjavanje i to sve dok
ih glodavci ne prestanu jesti.
U praksi su se za potrebe obiteljsko-
ga gospodarstva najpodesniji pokazali
mamci na osnovi bromadilona, brodi-
fakuma, flokumafena i diefetialona.
Spomenute mamce moete nabaviti u
manjim, praktinim pakiranjima i to u
svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni.
Ali, svakako potraite i odgovarajuu
strunu pomo jer postoje tipovi ma-
maca podesni za uporabu u suhim i
zatvorenim prostorijama, za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgradama
kao i mamci namijenjeni za vlane pro-
storije. Za domainstva su se posebno
djelotvornim pokazali meki mamci
MIOMOR s okusom jagode. Danas na
tritu postoje posebne zakljuane
kako bi se otklonila i svaka mogunost
neeljenog trovanja stoke, kunih ljubi-
maca.
Uz pravilnu primjenu ovih gotovih
mamaca vie neete morati strahovati
godine (kako su izraunali strunjaci
i statistiari) na podruju BiH naine
izravne tete u vrijednosti od cca 100
milijuna konvertibilnih maraka.
S obzirom da su glodavci ivoti-
nje koje veliku ponju poklanjaju
osobnoj higijeni (lizanjem iste po-
jedine dijelove tijela: noge, krzno),
ta njihova osobina je iskoritena u
suzbijanju. Naime, danas na tritu
postoje posebni kemijski pripravci
u obliku paste kojima se premazuju
mjesta po kojima se glodavci kreu.
Nakon to prijeu preko takvih povr-
ina, glodavci liui i istei tijelo u
probavni sustav unose kemijski pri-
pravak koji izaziva njihovo ugibanje.
Jedan od takvih pripravaka je MURIN
pasta koja je vrlo uinkovita u suzbi-
janju glodavaca.
BROJ 107 RUJAN 2017.
 MIOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje mieva i takora.

Za unutarnju i vanjsku upotrebu.

Potraite u
Najbolja zatita! Sjemenarna
Agrocentrima.
 PITANJA I ODGOVORI
40
Sorte maline
Planiram zasaditi jedan manji ko-
mercijalni zasad crvene maline. Kako
ne poznajem sortiment ove vone vr-
ste, ne znam koje sorte posaditi. Bu-
dui malinjak je na nadmorskoj visini
oko 700 metara.
U proizvodnji crvene maline trenut-
no je u uporabi nekoliko sorti, ali su
najvie zastupljene dvije sorte: Vilamet
(Willamette) i Miker (Meeker) koje
ine najvei postotak povrina pod
malinom.
Sorta Vilamet je vodea u proizvod-
nji crvene maline.Sorta je bujna i stvara
vei broj uspravnih izdanaka koji nose
rodne granice. Plod je krupan (oko 4
gr.), vrst, tamnocrven, statkastokise-
log okusa i vrlo aromatian. Plod se ko-
risti za svjeu uporabu, za smrzavanje
i preradu. Zrioba poinje sredinom lip-
nja i traje neto due od mjesec dana.
Dobre je otpornosti prema najvanijim
virusnim oboljenjima, ali umjerene
otpornosti prema uzroniku venua
pupoljaka i rodnih granica (Didymella
applanata).
Sorta Miker polagano potiskuje
sortu Vilamet. Sorta je bujna, i daje
manji broj izdanaka. Plod je krupan i
ujednaen, jarkocrvene boje, slatkog
do kiselkastog okusa i vrlo aromatian.
Sorta Miker dozrijeva koncem lipnja.
Samooplodna je.
Sorta je osjetljiva na uzronika venu-
a pupoljaka i rodnih granica (Didym-
lla applanata).
Mladen Karai, dipl. ing.
Nova biljka u kui
Kao poklon sam dobila kunu bilj-
ku na ijem naputku za odravanje je
stajao latinski naziv Aphelandra squ-
arrosa. S obzirom da je naputak na
stranom jeziku molim vas da mi na-
vedete njene zahtjeve za odravanje.
Osim toga, zanima me ima li navedena
biljka i na naziv.
Rije je o zanimljivoj sobnoj biljci
zvanoj Afelandra ili zebrasta biljka.
Kompaktnog je rasta i dosegne do 30
cm u visinu. Krupni listovi tamnozelene
boje sa ukastokrem istaknutim ila-
ma privlani su cijele godine. Od lipnja
do listopada drutvo im prave unjasti
cvatovi s braktejama boje zlata. A, da
bi se osjetljivi listovi odrali u sobnim
uvjetima ne smijete zaboraviti na re-
dovito prihranjivanje, zalijevanje i ro-
enje navedene zebraste biljke. Vodite
rauna i da biljku zatitite od izravna
sunca tijekom ljeta dok u zimskom
prazdoblju temperatura prostorije ne
smije biti manja od 20oC. Afelandra
se zalijeva odstajalom vodom sobne
temperature dok se od oujka do kolo-
voza redovito prihranjuje jednom u dva
tjedna i to Flortis tekuim hranjivom
za cvjetajue lonanice. elite li pak da
vaa nova biljka cvate i idue godine ne
zaboravite joj omoguiti maksimalno
osvjetljenje tijekom zime, te redovito
proljetno orezivanje. Ukoliko je potom
presadite u tresetni supstrat za lona-
nice afelandra e dugi niz godina krasiti
va kuni ambijent.
Matea Vlaho, dipl. ing.
Naknadno vrenje vina
Zanima me na koji nain mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je iz
odreenog razloga prekinuto?
Prije svega, pretpostavit emo da
je rije o posve zdravom vinu koje nije
bolesno tj. octikavo. Dakle, zdravo vino
moete pokrenuti tako da mu dodate
30 gr. selekcioniranoga vinskog kvasca
na svakih 100 litara. Prije dodavanja
kvasca treba ga pripremiti a to se
obavlja na nain da potrebnu koliinu
kvasca prelijte sa 2-3 litra istog vina i
ostavite u posudi jedan do dva sata i
tek onda ga umijeajte u vae vino koje
se nalazi u bavi. Ipak, vodite rauna
da temperatura vina u bavi ne smije
biti manja od 18 C jer u protivnom ne-
ete uspjeti pokrenuti vrenje. Drugim
rijeima, morate strogo voditi rauna i
o temperaturi samog podruma. Postoji
jo nekoliko naina za pokretanje pre-
kinutog vrenja (usisavanje zraka u vino
putem crijeva ili istakanje-utakanje
vina), pa me za dodatne informacije
moete slobodno potraiti u Sjeme-
narninu agrocentru u Mostaru.
Luka Bonjak, magistar struke
Neobina voka
Ovo ljeto sam ispred jedne kue na
junom Jadranu zamijetila neobinu
biljku koju sam slikala. Molim vas da
mi odgovorite o kojoj biljci se radi.
Slika koju ste nam poslali nedvojbe-
no potvruje da ste imali razloga slika-
ti ovu egzotinu biljnu vrstu. Radi se o
indijskoj smokvi (opunciji) koja raste
irom jadranske obale i ukraava mno-
ge parkove i okunice. Plod japanske
smokve, veliine jajeta, rijetko se moe
nai u trgovinama, ali ee se pojav-
ljuju na trnicama u zemljama poput
Italije, panjolske, Portugala i dr. Po
okusu i strukturi meso ploda nalikuje
mesu banane. Prije jela treba plodove
koji su nalik smokvama osloboditi od
ljuske koja je obrasla poput tankih vlasi
tankim bodljama. Najvee plantae ove
egzotine voke nalaze se u San Diegu
u Kaliforniji.
Ivana Markota,master struke
Cijepljenje oskorue
U jednom broju vaeg glasila objav-
ljen je lanak o oskorui. Poto ve
due vremena nastojim proizvesti ovu
rijetku voku molim vas da mi odgovo-
rite na koju podlogu se cijepi oskorua
i kojim nainom cijepljenja?
Dobro je poznato da se sadnica
oskorua moe proizvesti cijepljenjem,
ali je malo znano koji je vid spome-
nutog postupka najuinkovitiji. Iako
se ono moe izvesti na nekoliko razli-
itih naina, u praksi se kod oskorue
uglavnom primjenjuje ljetno okulira-
nje. Dakle, kako bi uspjeh cijepljenja
bio dobar treba ga provoditi u vrijeme
kada su podloga i plemka u soku.
Ukoliko vam je spomenuti vid cijeplje-
nja nepoznat, preporuam vam da se
obratite lokalnoj savjetodavnoj slubi
ili agronomu-voaru iz oblinjeg ra-
sadnika. to se tie izbora podloge, za
razmnoavanje oskorue najpodesnije
je izabrati bijeli glog ili divlju kruku.
Mario ubela, dipl. ing.
BROJ 107 RUJAN 2017.
SREDSTVA U BORBI PROTIV
MIEVA I TAKORA
Ultrazvuni rastjeriva mieva i ta-
kora rijeite se tetnih glodavaca
na human nain. 24satna zatita,
jednostavna primjena, bez rodenticida
i mehanikih klopki. Nema ienja
uginulih glodavaca. Ultrazvuni valovi
uzrokuju mievima nelagodu, te oni
naputaju svoja skrovita i udaljavaju
se od izvora ultrazvunih valova.

Miolovke
Ljepljiva ploa za mieve klopka bez kavezi - humane
otrova za mieve i druge tetoine. mehanike klopke
Omoguuje jednostavno suzbijanje mieva za mieve. Izaberite
u kuanstvima, kao i u javnoj i komunalnoj izmeu pet
higijeni. Ne sadri nikakve otrovne tvari. razliitih dimenzija
Visoka kvaliteta ljepila kao i intenzivna miolovki.
uta boja privlai i hvata mieve, takore
ali i ostale gmiue i letee insekte.

Ljepilo za mieve koristi se za suzbijanje

svih vrsta mieva i takora, ostaje
dugo postojano (ljepljivo), ne sui se,
otporno je na vodu i vlagu te se brzo i
lako primjenjuje. Ne sadri otrovne tvari,
nezapaljivo je i sigurno za koritenje.
Razliite vrste metalnih i plastinih miolovki dostupne
su u vie dimenzija. Ukoliko elite zatititi prostor u
kojem borave vai blinji bez straha, izaberite zatvorenu
miolovku i kutiju za mamac koje dolaze s kljuem kako
djeca ili kuni ljubimci ne bi imali pristup otrovima.

Potraite u
Najbolja zatita! Sjemenarna
Agrocentrima.
42
Zatita masline nakon berbe
prof. dr. sc. Tihomir Milievi
N
ajrairenija bolest koja se uvijek
javlja u naim maslinicima, i koja
se obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko. Uzronik
je patogena gljivica Cycloconium oleagi-
num, poznata i pod nazivom Spilocaea
oleagina. Bolest je rairena u svim kra-
jevima svijeta, gdje se uzgaja maslina.
Na napad bolesti osobito su podlona
stabla maslina, koja rastu u vlanijim
mikroklimatima i u sjeni.
Simptomi bolesti
Simptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakteri-
stinih okruglastih, uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja, veliine 10-12 mm.
Poslije se oko pjega oblikuje uto-zeleni
prsten, a sredinji dio posmei. Takvi
simptomi podsjeaju na oi po paunovu
perju, pa otuda dolazi naziv bolesti koji
se koristi ne samo kod nas, ve i u dru-
gim zemljama gdje se uzgaja maslina.
Pjege se esto spajaju i prekriju cijeli list.
Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja li-
a ili defolijacije. Na ostalim organima
masline, npr. plodovima ili granicama,
zaraze su vrlo rijetke, a simptomi se
uoavaju kao smee pjegice. Zaraeni
plodovi otpadaju zajedno s peteljkama.
Zaraze na liu javljaju se dvaput godi-
nje, i to u jesen i proljee. Zaraze u tijeku
jeseni (rujan, listopad i studeni) poinju
s dolaskom kinog razdoblja, kada je ve-
lika vlaga i kada su temperature nie, to
odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simp-
tomi, meutim, postaju dobro vidljivi
tek idue godine u rano proljee, kada
se nastavljaju nove zaraze. U proljee
se zatim javlja i prije spomenuto opada-
nje lia, koje obino traje od oujka do
lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena
gljivica miruje, da bi u jesen ponovnim
dolaskom kia zapoele nove infekcije.
Bitno je istaknuti da se simptomi najvie
uoavaju na donjim dijelovima kronje,
dok gornji esto ostaju zdravima.
Suzbijanje bolesti
Suzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put, prema vremenu poetka infekcija, i
to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau
Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG, i
dr.). U svijetu se takoer koriste i neki
organski fungicidi na bazi cineba, dodi-
na, mankozeba i drugih, ali posve dobru
zatitu daju prije spomenuti fungicidi
na bazi bakra, koji u naoj zemlji jedi-
ni imaju doputenje za suzbijanje ove
bolesti. Bakreni fungicidi preporuuju se
za koritenje, jer dobro djeluju i na neke
druge bolesti masline, kao to je bak-
terijski rak (Pseudomonas savastanoi) i
patula (Sphaeropsis dalmatica).
Prvo prskanje mora biti u jesen, i to
potkraj rujna i poetkom listopada, a
drugo u proljee, potkraj veljae i po-
etkom oujka. Prema istraivanjima,
jesensko prskanje je najvanije. Prema
nekim podatcima iz literature, nae do-
mae sorte maslina dosta se razlikuju
u otpornosti na ovu bolest. Kao otpor-
nije, spominju se Oblica i Lastovka, a
kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i
Duica. Od talijanskih sorti otporne su
npr. Leccino, Pendolino, i dr., a osjetljive
Ascolana i Moraiolo.
Zavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
BROJ 107 RUJAN 2017.
 zatita protiv
insekata
Klopka za
kuhinjske moljce
je ljepljiva i bez
mirisa, a moljce Klopka za mrave
privlai mamcem je idealna za brzo i
feromona. Koristi uinkovito suzbijanje
se u kuhinjama i mrava i mravinjaka
drugim skladitima u kuanstvima, na
hrane za suzbijanje balkonima, terasama,
moljaca iz itarica, podrumima i
keksa, brana, skladitima.
rie, aja, hrane za Klopku otvoriti sa
ljubimce i druge suhe strane i ostaviti na
hrane. Uinkovito podruju na kojem
djeluje 6 tjedana. mravi borave.

ute ljepljive
ploe za insekte
svojom intenzivnom
bojom izuzetno
privlae insekte
i tetoine koji
se lijepe za njih.
Posebno neotrovno
ljepilo se nee osuiti
Muhomlat i otporno je na
izraen od vlagu. Za staklenike
visokokvalitetne i plastenike se
plastike, dostupan preporuuje postaviti
u 3 boje. Duina 46 dvije ploe na
cm, udarna povrina svakih 5m2 za bolju
9 x 10,6 cm. uinkovitost.

u suradnji sa
Ljepljiva klopka za ohare Motel
Kreda protiv ohara
Klopka za ohare
oharocid - insekticidni gel protiv ohara NOVO!
 INSEKT KILLER SPREJ
GOTOVI INSEKTICID PROTIV LETEIH I GMIUIH INSEKATA

Insekt killer je gotovi insekticid namijenjen za suzbijanje leteih i

gmiuih insekata (ohara, mrava, osa, muha, komaraca itd.) koji
ispoljava brzo poetno djelovanje. Dostupan u spreju od 220 ml i 600 ml.
Muholovac traka je dokazano ekoloko sredstvo
za suzbijanje muha i drugih leteih insekata.
Napravljena od prirodnih materijala, apsolutno
je bezopasna, nije otrovna i bez mirisa je.
Jedna traka titi 8-10 m2 prostora a j a n uinak
r
n o - Dugot
i uinkovita je oko 8 tjedana. - Nije
otrov
okoli
tno za
Nije te
ez mirisa -
asno - B
zet n o efik
Izu

LJEPLJIVA LANTERNA
ZA INSEKTE
Ljepljivu lanternu za insekte moete objesiti u stanu,
vrtu, garai, skladitu ili u uredu. Lanternu uz pomo
draa objesite na eljeno mjesto te uklonite papirni
bijeli sloj koji titi ljepilo. Nakon to se uhvati vei
broj insekata, zamijenite lanternu s novom.
48
Mario ubela, dipl. ing
Sjetva ozimih itarica
J
esen je razdoblje godine kad se pre-
klapaju dvije najvanije aktivnosti u
poljoprivrednoj proizvodnji: ubiranje
plodova i sjetva sjemena. Zato je oso-
bito vano isplanirati svaku aktivnost
da bi se maximalno iskoristili povoljni
vremenski uvjeti, te svi poslovi zavrili
na vrijeme. Da bi se pripremne radnje
za sjetvu ozimih itarica obavile kvali-
tetno, potrebno je poznavati osnovne
potrebe biljaka prema najvanijim pri-
rodnim initeljima razvoja.
Utjecaj toplote na razvoj biljke
Ozime itarica nisu osobito osjetljiva
na niske zimske temperature,osim ako
nisu izraene u ekstremnim vrijednosti-
ma. Stupanj otpornosti prema niskim
temperaturama ovisi o stadiju razvoja
biljke, tj. etapi organogeneze, sorti,
vremenu sjetve, opskrbljenosti biljke
hranjivima i dr. Za usporedbu navedeni
su osnovno parametri za ozimu pe-
nicu: duina vegetacije iznosi oko 270
dana, minimalna temperatura za klija-
nje iznosi oko 4oC, ekstremno do 1oC.
Optimalna temperatura za klijanje, rast
i razvoj je 14 25oC. Temperature iznad
25oC, u ranijim stadijima razvoja, ne
pogoduju odvijanju procesa fotosinteze
i razvoja biljke,pa dolazi do prijevreme-
ne zriobe.Ozima itarice mogu izdrati
i niske temperature ispod 10oC pa do
20oC, ako su se pravilno pripremile za
zimu, tj. ako su se opskrbile odgovara-
juom koliinom suhe tvari prije stadija
mirovanja.
Utjecaj svjetlosti
Ozime itarice zahtijevaju dosta
svjetlosti za svoj rast, posebno u fazi
neposredno iza sjetve. Zato je od pre-
sudne vanosti odrediti pravilan raz-
mak sjetve da bi sve biljke imale istu
koliinu svjetlosti, to znai da bi se
izbjeglo zasjenjivanje pojedinih biljaka,
do ega dolazi u gustom sklopu sjetve.
To se postie smanjenjem meurednog
prostora, a poveanjem prostora unutar
redova. Za provoenje ove metode jako
je bitna pravilna obrada tla, tj. da se
ono dobro usitni i poravna da bi dubina
sjetve bila optimalna.
Utjecaj vlanosti
Ozima penica najbolje uspijeva u
podrujima sa oko 700 mm padalina
godinje po metru etvornom, dok su
jeam i ra malo otporniji na suu. Po-
trebe za vodom najvie su izraene u
vrijeme klijanja i nicanja, te poetka bu-
sanja, zatim se te potrebe reduciraju u
vrijeme zimskog razdoblja, da bi ponov-
no porasle poetkom vegetacije u pro-
ljee. U proljetnom razdoblju potrebe za
vodom su najizraajnije u doba vlatanja
do klasanja. U razdoblju dozrijevanja,
tj nakon klasanja potreba za vodom je
znatno manja. U tom razdoblju viak
vlage moe biti i tetan jer moe iza-
zvati polijeganje. Najkritinijerazdoblje
u potrebi za vlagom je u doba 30 dana
prije klasanja. Nedostatak vode u kriti-
nom razdoblju prouzrouje manji broj
klasia i cvjetova te oploenih cvjetova,
a samim time i manji prinos zrna.
Utjecaj strukture tla
U odnosu na ostale itarice penica
je najzahtjevnija kad je u pitanju tlo na
kojem se gaji. Preduvjet za postizanje
visokih prinosa je da su tla duboka,
plodna i dobro strukturirana, dobrih
vodno zranih svojstava, sa pH 6 7.
To su u biti ernozemi, duboke crnice,
aluvijalna tla. Takoer i ostale itarice
dobro uspijevaju na ovim tlima, ali i na
manje plodnim daju zadovoljavajue
rezultate. Zato se na viim nadmorskim
visinama, na tlima oskudnije struktu-
BROJ 107 RUJAN 2017.

re u pravilu siju ra i jeam. Takoer,
na novorazoranim tlima odgovarajue
strukture itarice daju dobre prinose i
odlina su predkultura povrtnicama.
Sorte penice
MARIJA
Marija je najbolja sorta penice. Ve
dui niz godina pri samom je vrhu za-
nimanja proizvoaa. Daje konstantno
visoke prinose i stabilnu kakvou. Ma-
rija je kruna penica. Srednje je rana,
patuljasta tipa, otporna na polijeganje
s potencijalnom rodnou veom od 10
t/ha.
Zrno je krupno i dobro ispunjeno.
Optimalni rok sjetve je od 10. do 25.
listopada, norma sjetve iznosi 600-700
klijavih zrna/m2.
ITARKA
Najrairenija sorta penice u Re-
publici Hrvatskoj i Republici Sloveniji.
Vrlo je stabilna po urodu i kakvoi.
Najotpornija je sorta prema polijega-
nju u Hrvatskoj (gotovo ne polijee).
Vrlo zahvalno uzvraa urodom i kakvo-
om na bogatu gnojidbu N hranjivima
(gnojnica,gnojovka). Visoke je hektoli-
tarske mase, a masa 1000 zrna iznosi
42 gr. Optimalni rok sjetve 1. 10 20.
10. sa 650-700 klijavih zrna/m2.
SUPER ITARKA
Visokorodna kruna sorta (potencijal
rodnosti iznad 10 t/ha, I. razred kakvo-
e, B1, vlani lijepak 28 30 %). Masa
1000 zrna i hektolitarska masa vea
od sorte itarka. Vrlo otporna prema
polijeganju, niskim temperaturama i
osipanju zrna na klasu. Pogodna je i za
rani rok sjetve 25.9. Optimalni rok sje-
tve 1. 10. - 20. 10. sa 650 700 klijavih
zrna/m2.
BROJ 107 RUJAN 2017.
SANA
Sana je visokorodna, srednje rana,
kruna sorta penice. Visina stabljike
iznosi 80 85 cm. Dobro je otporna
na polijeganje. Uz to otporna ili sred-
nje otporna na glavne bolesti penice.
Po kvaliteti s pripada u B2 B1 grupu.
Masa 1000 sjemenki iznosi 45-49 gr.
Podnosi kasniji rok sjetve. Norma sjetve
iznosi 600 klijavih zrna/m2. Optimalni
rok sjetve isti kao i kod Marije i itarke.
SRPANJKA
Visoko rodna i kvalitetna kruna
sorta penice s potencijalom rodnosti
iznad 10 t/ha, I II razred kakvoe,
grupa B1. Rana sorta vrlo niske sta-
bljike oko 64 cm, visoke hektolitarske
mase, masa 1000 zrna 37 gr. Otporna
je prema najeim bolestima penice
i niskim zimskim temperaturama. Brzo
se oporavlja nakon zime i vrlo dobro
produktivno busa.
Sorte jema
REX
Najrairenija sorta jema u Hrvatskoj
i Sloveniji, a dosta rairena u Maarskoj
i BiH. Vrlo dobrih je pokazatelja kakvoe
slada i koristi se u industriji piva i sla-
49
da. Izvrsne je otpornosti na polijeganje.
Zrno mu je krupno, visoke hektolitarske
mase, masa 1000 zrna I klase. Optima-
lan rok sjetve 1. 10. - 15. 10. sa 450-500
klijavih zrna/m2.
ZLATKO
Sorta ozimoga dvoredog jema. Od-
likuje se visokim i stabilnim urodom
zrna, te stabljikom izvanredene otpor-
nosti na polijeganje. U odnosu na sortu
Rex 3-5 dana je ranija u klasanju, zrno
je bolje formirano visoke hektolitarske
mase zrna s visokim udjelom zrna I
klase. Vrlo dobrih je pokazatelja kakvo-
e slada. Optimalan rok sjetve je 1. 10.
- 15. 10. sa 450-500 klijavih zrna/m2.
Ranozrela je sorta koja je izvanredna
predkultura za postrne usjeve.
LORD
Sorta ozimoga vierednog jema vi-
sokog uroda zrna 7,5 t/ha i vie. Istie
se krupnim zrnom, visokom hektolitar-
skom masom zrna i masom 1000 zrna,
a osobito udjelom zrna I klase koji je na
razini sorti dvoredog jema. Vrlo dobre
je otpornosti na polijeganje. Optimalni
sjetveni rok je 1. 10. - 15. 10. sa 350-400
klijavih zrna/m2.
50
Matina mlije
Kruno Laec, dr. vet. med.
Priprema zajednice
Za proizvodnju matine mlijei uz
nazonost matice konice se posebno
prilagoavaju. Maticu ostavimo u plodi-
tu, a vei dio legla zajedno sa pelama
odvojimo u medite. Plodite i medite
pregradimo tako da smanjimo dodir jed-
nih i drugih pela. Na pregradi je otvor
veliine oko 10 x 5 cm. Na ovaj otvor sta-
vimo Hanemanovu reetku, tako da pele
mogu prolaziti u manjem broju, ali ne i
matica. Poloka se Hanemanovom reet-
kom odvaja na dva dijela, i to tako da u
jedan dio stane 10 okvira na kojima je le-
glo i mlade pele. U manji dio smjetamo
ostale okvire i maticu. Kad je zajednica
razvijena, prenosimo est okvira legla
iz plodita u tako pripremljen nastavak,
odnosno pregraeni dio u poloki. Okvire
u tome pregraenom dijelu slaemo tako
da je u sredini leglo, zatim pored njega
sa svake strane jedan izgraeni okvir, i
na kraju jedan okvir s medom. Na ovom
pregraenom nastavku treba napraviti
malo leto da mogu izlaziti trutovi. U plo-
dite, odakle smo uzeli okvire s leglom,
stavimo prazne izgraene okvire, a ako
ih nemamo dovoljno onda okvire sa tnim
osnovama samo ako je paa dobra da ih
pele mogu izgraditi. Kad se na taj nain
jedan dio pela odvoji, pele e poeti
izvlaiti matinjake i puniti ih s mlijei.
Nakon sedam dana pregledaju se svi
okviri i otrgaju svi zapoeti matinjaci.
Zatim se u sredinu stavi okvir s naim
presaenim matinjacima. Pele e pri-
hvatiti dodane matinjake ovisno o snazi
zajednice i panim prilikama. Kako bi ih
prihvatile to vie, dio konice u kojem
ih uzgajamo stalno dopunjavamo okvi-
rima s mladim leglom i pelama koje se
U doba prehlada i gripa peli-
nji proizvodi postaju popular-
niji, iako bi ih trebalo uzimati
tijekom cijele godine. Tu se
na njemu nalaze. To je vano zato jer
su na mladom leglu i pele hraniteljice
svakako ubraja i matina mli-
koje proizvode matinu mlije i u mati- je, koja je uz med jedan od
njacima. Ako ih unato tome prihvaaju prirodnih imunostimulatora.
samo 10-15, otvor kroz koji pele prolaze
trebamo jo vie suziti i obilnije prihra- zato treba stalno traiti i izrezivati. Ako
niti. Tako ih mogu prihvatiti i izgraditi i paa oslabi na due vrijeme, pa uzgoj ne
do 40. Presaene matinjake dobijamo moemo nastaviti prihranjivanjem, treba
tako da ve opisane osnove matinjaka ga prekinuti, a proizvoaku zajednicu
privrstimo na pokretne letvice, i to jedan spojiti s ostalim dijelom konice.
do drugog razmaknuti 2-3 cm. Tako ih na
jednu letvicu stane neto vie od deset, Vaenje mlijei iz matinjaka
a na jedan okvir izmeu 30 i 40. U te Nakon to okvir s matinjacima izvadi-
osnove matinjaka kapnemo malo ma- mo iz konice, oistimo ga od pela i sta-
tine mlijei (neto vie od veliine zrna vimo u sanduk za prenoenje i odnosimo
prosa). Mlije za tu namjenu moemo u pripremljenu prostoriju u kojoj emo
koristiti iz matinjaka koje su pele same vaditi mlije. Prije vaenja mlijei otrim
izvukle, nakon to smo ih pregradili u po- noem (moe biti i zagrijan) odreemo
seban dio. Na tu kapljicu mlijei iglom za rubove matinjaka malo iznad razine do
presaivanje lagano prenesemo jednod- koje je napunjen s mlijei, zatim izvadi-
nevnu liinku koja ne smije biti starija od mo liinku koju ne smijemo otetiti i tek
24 sata. Liinke se uzimaju s okvira koji tad moemo vaditi mlije. Mlije vadimo
na sebi ima jajaca i vrlo mlado leglo, a iglom (lopaticom) za vaenje mlijei koju
vadimo tako da iglu lagano podvuemo odmah stavljamo u boice od tamnog
ispod nje tako da rubovi vise preko igle stakla. Ako je potrebno, moemo ju pro-
i prenese iz stanice u kojoj se izlegla na cijediti kroz sterilnu gazu. Kad izvadimo
kapljicu mlijei u osnovi matinjaka. To svu mlije ili napunimo boicu, moemo
je precizan posao koji treba raditi brzo, na nju kapnuti nekoliko kapi 40 %-tnog
da se liinke ne isue i ne prehlade. Zato alkohola koji e mlije uvati od kvarenja.
prostorija u kojoj radimo mora biti topla i Od jedne zajednice koja primi do 40 ma-
vlana, a kad liinke prenesemo u nekoli- tinjaka moemo odjednom dobiti najvie
ko matinjaka pokrivamo ih vlanom la- 20 g mlijei. Matinjake koji nisu oteeni
ganom krpom ili gazom. Kad je cijeli okvir moemo ponovno koristiti. Prema Pravil-
napunjen matinjacima i presaenim niku matina mlije mora biti izvaena
liinkama, moramo ga to je bre mogu- izmeu 48 i 50 sati nakon presaivanja
e prenijeti na prihvaanje i uzgoj meu liinki i ne smije potjecati iz zatvorenih
okvire s leglom. Dodani matinjaci ostaju matinjaka, niti iz legla trutova. Na tri-
u konici dva dana, odnosno ukupno od te se smije stavljati u izvornom obliku
48 do 50 sati. Nakon tog vremena okvir ili liofilizirana. Kad se stavlja u izvornom
se vadi, a na njegovo mjesto stavlja drugi obliku, mora sadravati najmanje 30 %
s presaenim matinjacima. Dobro je pri- suhe tvari i 11 % bjelanevina.
godom svakoga drugog vaenja mati-
njaka dodati okvir s mladim leglom, kako
bi se odralo radno raspoloenje za proi-
zvodnju mlijei. Tako moemo proizvoditi
i dva do tri mjeseca. Tijekom proizvodnje
mogu se pojaviti lane matice ili matice iz
skrivenih matinjaka koje smo previdjeli,
pa ih moramo odmah unititi. Skrivene
matinjake pele izvlae na sau okvira
koje dodajemo tijekom proizvodnje, pa ih
BROJ 107 RUJAN 2017.

Virusne paralize pela
Za toplih ljetnih mjeseci mogu se ispred konica zapaziti pele
koje se udno i neuobiajeno kreu. Ozbiljnim promatranjem
moemo zakljuiti radi li se o sluajnosti, ili je problem ozbiljniji.
Kruno Laec, dr. vet. med.
D
jelominu ili potpunu paralizu odraslih
pela mogu prouzroititi razliiti imbe-
nici. Jedan od njih su i virusi. Napretkom
medicine, medicinskih pomagala i metoda
otkriveno je nekoliko pelinjih bolesti koje pro-
uzrouju virusi. Osnovne dvije skupine su bole-
sti legla i bolesti odraslih pela. Veina virusa
stalno je prisutna u pelinjoj zajednici. Znakovi
bolesti postaju vidljivi pri slabljenju pelinje za-
jednice, to u ljetnim mjesecima moe biti pro-
uzroeno nedostatkom pae. Velika je uloga u
stresu i slabljenju zajednice i prisutnost varoe.
Najee vidljivi i do sada najbolje opisani obli-
ci virusnih paraliza pela su akutna i kronina
pelinja paraliza, uz koje se laboratorijski mogu
dokazati i pridrueni virus kronine paralize,
kao i virus polagane paralize.
Akutna paraliza pela
Virus ove bolesti otkriven je pri laboratorij-
skom istraivanju kronine paralize pela. Pele
bre oteuje na nioj temperaturi, to se razli-
kuje od virusa kronine paralize. Nalazi se u ve-
likim koliinama i u zdravim pelinjim zajedni-
cama, bez nekih vidljivih znakova bolesti. Ako
je u zajednici ujedno i mnogo varoa, moe doi
do pojave bolesti. To se dogaa zbog toga to
pri sisanju hemolimfe varoa svojom sisaljkom
prenosi i virus, pa kad prelazi s pele na pelu
ona postaje aktivatorom i prenositeljem virusa,
jer u drugu pelu unosi dodatne koliine virusa,
koje dovode do pojave bolesti. Tako je kod po-
veanog broja varoa u konici mogua i pojava
ove bolesti od koje obolijevaju i ugibaju mlade
pele radilice. Bolesne pele lutaju ispred ko-
nice, ne mogu letjeti i ugibaju za nekoliko dana.
Budui da se virus nalazi i u sekretima oboljele
pele, dogaa se da pri hranjenju legla mlijene
lijezde pele hraniteljice izluuju s matinom
mlijei i virus te tako zaraze leglo. Ako liinke
na taj nain prime veliku koliinu virusa, ugiba-
ju prije poklapanja legla, a ako preive mogu se
razviti u oteene pele. Uklanjanjem, odnosno
dranjem varoe na prihvatljivu broju smanjuje-
mo mogunost pojave ove bolesti.
Kronina paraliza pela
Simptomi ove bolesti bili su poznati i prije
20. stoljea pod nazivom paraliza pela. Ri-
je je o zaraznoj bolesti koja napada odrasle
pele. Njezina pojava mogua je tijekom cijele
BROJ 107 RUJAN 2017.
godine, ali je najea u kasno proljee i ljeti.
Uzronik je virus veliine 20x30 do 20x60 m,
kojeg se najvie nalazi u ivanom tkivu u glavi
pele, ljezdanom tkivu i mednom mjehuru.
Bolje se razmnoava na 30 nego na 35 C, ali
pele oteuje bre na vioj temperaturi. Virus prepoznaju bolesne i grizu im dlaice s tijela.
se nalazi i u zdravim pelinjim zajednicama.
U pelinji organizam moe ui hranom, ali je
za razvoj bolesti potrebna puno vea koliina
virusa. Ako su ulazna vrata kroz oteenja na
tijelu pele, infekcija je mnogo laka i uinko-
vitija. Najea ulazna vrata su oteenja koja
nastaju na mjestu s kojeg su ispale dlaice
sa pele ili opet ubodi varoa. Bolest se moe
redovito pojavljivati na jednom pelinjaku u
istim zajednicama vie godina, pa se zakljuu-
je da ulogu igra i nasljedna sklonost. Pelinje
zajednice koje su selekcionirane na otpornost
prema amerikoj gnjiloi, prijemljivije su za vi-
rus kronine paralize. Budui da se virus nalazi
i u zdravim zajednicama, za aktiviranje bolesti
potrebno je djelovanje nekih stresogenih im-
benika koji oslabljuju pelinji organizam i za-
jednicu u cjelini. Najee je to slaba peludna
i prejaka nektarna paa. Uz hranidbene uvjete,
razvoju bolesti pogoduju i lo smjetaj konica
na jakome cjelodnevnom suncu, nedostatno
prozraivanje uz preuska leta i visoka tempera-
tura zraka. Uz slabiju pau zajednica stagnira u
razvoju, matica polae manji broj jajaaca, broj
pela opada to znai da broj varoa po peli
raste, to takoer pogoduje razvoju svih bole-
sti odraslih pela, pa tako i kronine paralize.
Kronina paraliza pela javlja se u dva oblika,
iako u jednoj zajednici prevladava najee
jedan oblik. U prvom obliku bolesti javlja se
nenormalno treperenje i podrhtavanje krila i
tijela pele uz iroko razmaknute noge. Takve
pele gube sposobnost letenja, padaju i puze
ispred konica, zadravaju se na vlatima trave
pojedinano ili u skupinama dok ne uginu. Za-
dak je povean, izduen i ispunjen vodenastim
sadrajem. Osim ispred konica, bolesne pele
s poveanim zatkom mogu se u nakupinama
pronai i unutar konica na okvirima udaljeni-
jim od legla, gdje ee balegaju pa izmetom
51
uprljaju sae, slino kao kod nozemoze. Od po-
jave bolesti do uginua prolazi nekoliko dana.
Kada pelinju zajednicu gledamo kao cjelinu
uviamo da se ivot pela radilica skrauje za
polovicu, to uzrokuje njezino slabljenje, pa se
moe svesti na aku mladih pela i maticu.
Drugi oblik kronine paralize je karakteri-
stian ba za ovu bolest po kojem je dobila i
dodatni naziv. Oituje se pojavom naoko ma-
njih pela sa sjajnim crnim zatkom, pa se na-
ziva i crna bolest pela. Pelari najprije opaze
zdrave pele kako iz konica izvlae male sjajne
crne pele koje se opiru i pokuavaju se vratiti
u konicu. Kad im to ne uspije, zadravaju se
na poletaljci ili padaju ispred konica gdje se
kreu gotovo isto kao i u prvom obliku bolesti.
Razlika je u tomu to su im crijeva prazna, pa
se ine manjima od ostalih pela. Crna boja
zatka potjee od hitina, koji nije prekriven dla-
icama. Dlaice se gube zbog djelovanja virusa,
ali je utvreno i da zdrave pele u istoj zajednici
Poneke crne pele jo neko vrijeme mogu i le-
tjeti, esto gube orijentaciju i pokuavaju ui
u druge konice. Pri mikroskopskom pregledu
preparata virusa kronine paralize mogu se
gotovo uvijek nai i estice promjera 12 m,
koje se seroloki razlikuju. Ako se pri pokusu
one same ubrizgaju u zdrave pele, ne dovode
do nikakvih znakova bolesti ve je za njihovo
umnaanje potreban virus kronine paralize,
pa se naziva pridruen (satelitski) virus kroni-
ne paralize.
Naini suzbijanja
Za suzbijanje ovih bolesti najvanije je
sprijeiti njezinu pojavu, odnosno treba uklo-
niti nepovoljne uvjete koji oslabljuju zajednicu
kada stalno prisutni virusi mogu buknuti i
prouzroiti pojave znakova bolesti. Konice za
ljetnih vruina ne smiju biti izloene izravnom
sunevom utjecaju, leta trebaju biti otvorena
to je vie mogue s obzirom na nespano raz-
doblje i snagu zajednice, a dobro je povremeno
dodati manje koliine rijetke eerne otopine.
Treba biti osigurana svjea i higijenski ispravna
voda. Za jakih nektarnih ili medljikovih paa,
treba obratiti pozornost na pelud, pa ako ga
nema dovoljno treba ga dodati u okvirima iz
priuve ili dodavati zamjene peluda ( sojino
brano, mlijeko u prahu, kvasac ili gotove tvor-
nike pripravke). Prema podatcima u literaturi,
mogue je bolesnim zajednicama dati 1 gr.
modre galice u litri eerne otopine. Takoer
su odreeni rezultati postignuti i dodavanjem
enzima ribonukleaze ili drugih antivirusnih
pripravaka, budui da lijeka protiv virusa za-
sad nema. Stalna zatita protiv varoe i njezino
zadravanje na broju podnoljivom za pelinju
zajednicu jedan je o glavnih preduvjeta za odr-
avanje dobroga zdravstvenog stanja i jaine
pelinjih zajednica.
52

Ocjenjivanje kakvoe meda

Svaki med ima svoje specifinosti i ne moe se rei da je odreena vrsta najbolja. Jer svaki je med
dobar, samo je stvar ukusa kojem e se dati prednost. Tu je i navika pojedinih krajeva. I dok se u
Bosni cijeni med od bagrema u Hercegovini pelari kau kako nema nita bez kadulje ili vrijeska.
Luka Bonjak, magistar struke med pronalazimo u samim zaetcima
ljekarnitva i travarstva. Sve to svjedoi
Pele i med Pele sakupljaju slatke sokove u u prilog injenici kako je ovjek jo od
Med je prirodni proizvod kojeg me- prirodi i donose ih u konicu u svome davnina poznavao i eksploatirao hra-
donosne pele dobivaju preradom nek- mednom mjehuru. U mednom mjehuru njiva i ljekovita svojstva meda i drugih
tara i medljike u mednom mjehuru. Za- pele nektar se mijea s tvarima koje pelinjih proizvoda-propolisa, matine
pravo, pele nektar s medonosnog bilja, pela lui iz svojih lijezda. Time se sa- mlijei i voska. Danas, suvremena medi-
medne rose (medljike), te s povrine haroza iz nektara ili medljike pretvara cina pridaje sve vie znaaja medu kao
lia i iglica etinara pretvaraju u med. u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak vrijednoj namirnici, i to prvenstveno u
Proizvode ga kao hranu za dugo zimsko sastoji se u tome da pele odlau nek- prehrani trudnica, dojilja, djece, staraca,
razdoblje na isti nain ve 100 milijuna tar u elije saa, ali samo do polovice bolesnika i dr. Ali, osim u medicini med
godina. Tijekom sakupljanja, pele po- elije kako bi suvina voda iz nektara se intenzivno koristi i u kozmetikoj
sjete 50 do 100 cvjetova. to prije isparila. Suviak vode uklanja industriji kao vrijedan sastojak mnogih
Boja, okus, aroma i tekstura meda se viekratnim prenoenjem iz stanica pripravaka za preparativnu njegu tijela.
ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je saa, te prozraivanjem konica.
dobiven (kadulja, lipa, kesten, djeteli- Istodobno se pod djelovanjem fer- Kako se ocjenjuje med?
na, vrijesak, akacija, mjeavine cvijea, mentacije poveava koncentracija ee- I dok svaki pelar subjektivno svoj
eukaliptus, lavanda, majina duica, ra u nektaru, to kroz neko vrijeme do- med ocjenjuje kao najkvalitetniji, na
suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su vodi do zgunjavanja nektara i njegova slubenim natjecanjima to nije tako.
razloga razliite od lokacije do lokacije. pretvaranja u med. Proizvodi od meda Jer na takvim i slinim manifestacijama
Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u su: sae, tekui med, prirodno kristali- med ocjenjuje posebno povjerenstvo
vrijeme glavne pae, boja i okus variraju zirani med, kremasti med. organoleptiki i to nakon provedene
od godine do godine ak i na istoj lo- Neko se med koristio za priprav- kemijske i mikroskopske analize. A sam
kaciji. Med nije jednolian proizvod, sa- ljanje razliitih lijekova, kao energetski organizator izrauje pravilnik ocjenji-
stav mu se mijenja s obzirom na sastav pripravak koji je omoguavao preiv- vanja tako to raspie natjeaj kojim
sirovina od kojih pela proizvodi med, ljavanje, dok su njegovi korisni sastojci poziva pelare, te odredi uvjete natje-
te ovisno o godinjem dobu. pridonosili i ljepoti. Danas se med kori- canja: vrste meda, podruje s kojeg se
Dva su izvora slatkih sokova iz kojih sti u medicinske i kozmetike svrhe, ali med ocjenjuje, nain uzimanja i koliinu
pele proizvode med: nektar i medljika i kao neizostavna zdrava namirnica. A dostavljenih uzoraka, podatke o medu,
(medna rosa). Nektar je slatki sok koji smatra se kako je pelarstvo kao profe- vrijeme i mjesto ocjenjivanja. Pelar
izluuje medonosno bilje iz posebnih sija, a time i koritenje meda poelo na pak na ocjenjivanje med dostavlja u
lijezda nektarija. Med proizveden od Srednjem istoku. Stari Egipani drali su staklenkama u teini od po 1 kilogram.
nektara naziva se cvjetni med. Medljika pele i trgovali medom i pelinjim vo- Potrebno je dostaviti tri pakiranja meda
(medna rosa) je slatki sok koji izluuju skom du obale istone Afrike jo prije jer jedan odlazi u laboratorij na analizu,
razne vrste lisnih ui. Med proizveden nekoliko tisua godina. Isto tako, broj- drugi ide na ocjenjivanje dok se trea
od medljike naziva se med medljikovac. ne recepte lijekova koji u sebi sadre staklenka meda deponira za naknadne

BROJ 107 RUJAN 2017.

 53
potrebe (za provjeru uspjenosti ocje-
njivanja ili za analizu nakon reklama-
cije pelara). I dok se laboratorijskom
analizom i mikroskopskim pregledom
izdvajaju patvoreni medovi i utvruje
botaniko podrijetlo meda, ocjenjiva-
ki sud organoleptiki pregleda uzorke
meda. Obino medove ocjenjuje jedan
ili vie sudova sastavljenih od 5 do 9
lanova koji dnevno mogu kvalitetno
ocijeniti do 30 uzoraka meda. Pri tom
se prvo ocjenjuju laki, a tek potom
medovi bogatiji okusom i mirisom.
Izmeu svakog kuanja meda okus
se prekida konzumiranjem komadia
kruha ili jabuke. Slubeno ocjenjivanje
meda je iznimno zanimljivo, a svrha mu
je prepoznati odlike nacionalnog meda,
istaknuti najkvalitetnije proizvode, te
nagraditi trud pela i pelara.

Najee vrste meda

Bagremov med je gotovo jedan od
najsvjetlijih vrsta meda. ist bagremov rua se kod upale sluznice usta, zubnog I dok vrsta meda ima iznimno mno-
med bez primjesa drugog meda sta- mesa i grla, te kod suhog kalja. go tako da bismo ih mogli opisivati, ini
klasto je proziran, gotovo bezbojan. Vrijeskov med je karakteristian za se, u nedogled, spomenut emo kako
Blagog je okusa i neto slabijeg mirisa. hercegovako podruje. Meutim, malo se posljednjih godina zamjeuje sve
Dugo se ne kristalizira. Dosta je traen je poznato kako postoje dvije vrste vri- vea potranja i za propolisom koji je
na tritu i osobito se preporua za jeska, bijeli i crveni. Od bijelog vrijeska zapravo sporedni, ali vrlo vaan pelinji
smirenje, te kao prijeko potrebna po- med je svijetle do malo ute boje koja proizvod. Zovu ga i pelinja smola, a od
mo svim unim bolesnicima. se prelijeva u zelenkastu. S druge stra- davnina se izolirao i koristio za lijee-
Lipov med ima blago utu boju koja ne, od crvenog vrijeska med je prilino nje konih bolesti sluznice i vlasita
se prelijeva u zelenkastu. Jakog je i tamniji. Oba pak meda imaju jak miris (psorijaza, Candida albicons, seboreja i
ugodnog mirisa po cvijetu lipe, slatkog po vrijesku, te su ugodnoga slatkog i sl.). Tinktura propolisa takoer pomae
okusa i u narodu je osobito popularan. otrog okusa. A vrijeskov med je izni- u prevenciji gripe, prehlade, angine, te
Kristalizira se za mjesec-dva u sitne mno traen meu potroaima. Ima blagotvorno djeluje kod kroninih upala
kristale, te malo pouti. Preporua se jako diuretsko djelovanje, pa se pre- nosa, nosne upljine i sinusa. Svjetski
sranim bolesnicima. porua kod upale mokranog mjehura i poznavatelji apiterapije vjeruju da je
Livadni med - S naih livada do- bolesti mokranih putova, a blagotvor- propolis lijek budunosti. ini se da ipak
bivamo med od najrazliitijih biljaka, no djeluje i kod upale bubrega. nisu daleko od istine.
s tim da se razlikuje med s nizinskih
odnosno visinskih livada i panjaka.
Sukladno tomu, med moe biti svijetao
do tamnout. Miris i okus varira ovisno
o biljkama s kojih je skupljen. Upravo
zbog te kombinacije raznog bilja, livad-
ni med je veoma traen. Uz bagremov
i kestenov med se preporua unim
bolesnicima.
Kaduljin med je svjetloute boje
koja se malo prelijeva u zelenkastu.
Mirie po kadulji. Slatkog je i ugodnog
okusa i malo gorkast. Sporo se krista-
lizira, tek nakon dva do tri mjeseca,
tvorei fine kristale. U Hercegovini je
iznimno traen, a uz lipov med prepo-

BROJ 107 RUJAN 2017.

54
Radovi u pelinjaku
tijekom listopada
U listopadu je sve manje posla za pelara, ali se pele inten-
zivno pripremaju za zimovanje. S hladnijim danima dolaze
znatne promjene u ivotu i radu pelinjih zajednica.
Kruno Laec, dr. vet. med.
U
kontinentalnom dijelu zemlje li-
stopad je posljednji mjesec kada
pelari jo imaju posla oko samih
konica. U krajevima uz more pele e
jo neko vrijeme biti aktivne i izlaziti iz
konica. Tijekom listopada potronja
meda je oko 2 kg. Toplijih dana moe biti
jo u prvom dijelu mjeseca, to e omo-
guiti zavretak svih radova s konicama
u ovoj kalendarskoj godini i nadoknadu
proputenog. U sluaju hladnog i kio-
vitog vremena, osobito ujutro, u drugoj
polovici mjeseca pele e se sve ee i peludne pae nema u nekoj vidljivoj
poeti skupljati u zimsko klupko. Zbog
toga ve sada trebamo misliti na uto-
pljavanje konica i pripremiti potrebne
materijale. Lijepi dani nam omoguavaju
zavretak radova iz rujna. Jo uvijek pe-
le stignemo dohraniti ako je potrebno, a
posebnu panju posveujemo ovogodi-
njim prirodnim ili umjetnim rojevima i
nukleusima. U sluaju da e meteorolozi
kroz due razdoblje predvidjeti toplo i
lijepo vrijeme dohranu moemo obaviti
guim eernim sirupom, a u sluaju
loe prognoze najbolje je koristiti med ili
standardne medno eerne pogae (bez
stimulatora) u koje moe biti dodan pri-
pravak protiv nozemoze. Obino u drugoj
polovici listopada u konici nema legla ili
ga ima vrlo malo, pa je to vrijeme kada
obavljamo i jesensko tretiranje protiv
varoe. Sada leta zatvaramo eljevima ili
vratacima od matine reetke kako bi
sprijeili ulazak mieva i rovki.
Zbivanja unutar konice
Kako odmie jesen, tako je na peli-
njaku sve manje posla za pelara, na-
ravno, pod uvjetom da je sve potrebno
napravljeno na vrijeme. Isto se ne bi
moglo rei i za zbivanja unutar konice.
Sve hladniji dani donose znaajne pro-
mjene u ivotu pela u konici. Nektarne
koliini. Pele rjee izlijeu iz konice
emu pogoduju i sve krai i hladniji dani.
Za lijepoga sunanog vremena moe
se vidjeti poneka pela kako se vraa s
oskudnim grudicama peluda na noga-
ma. Uz pelud, pele donose i propolis
kojim zatvaraju i posljednje pukotine
kroz koje bi mogla ulaziti hladnoa ili se
stvarati propuh. Lijepo vrijeme znaajno
je i za jesenske proisne izlete kako bi
pele ule u zimsko klupko sa to manje
optereenim crijevima. Tijekom listopa-
da, u veini zajednica, izlazi posljednje
ovogodinje leglo. Zna se da zimu pre-
ive pele izleene koncem kolovoza, te
u rujnu i listopadu. Veina matica pre-
staje polagati jajaca ve koncem rujna
iako mlade matice u jakim zajednicama
mogu produiti zalijeganje i kasnije
emu pogoduje toplo vrijeme. Ako je
zima blaga, leglo se u takvim zajedni-
cama moe u manjoj koliini neprekidno
razvijati.
Odrasle pele rasporeuju hranu uz
mjesto na kojem e se oblikovati zim-
sko klupko. To je u veini sluajeva sae
u sredini konice iz kojeg je izalo po-
sljednje leglo. Kada temperatura okoline
padne ispod 12 C, pele se poinju sku-
pljati u klupko. Na veoj hladnoi se jae
zbijaju, a za toplijeg vremena se klupko
razrahljuje ili u potpunosti rasputa.
Suzbijanje varoe
Tijekom mjeseca konice vie ne bi
trebali otvarati osim u drugoj polovici
kada zajednice poinjemo tretirati protiv
varoe. Taj zahvat nastojimo obaviti to
je bre mogue. Pogodno je da su topliji
dani uz sunano i mirno vrijeme.
U ovom razdoblju smijemo primijeniti
sve pripravke koji su registrirani za ovu
namjenu jer nema opasnosti od zagae-
nja meda, ali treba biti oprezan zbog za-
ostataka (rezidua) u vosku, pa je dobro
tretirati samo plodine okvire, a izbje-
gavati one u meditu na kojima ionako
ne bi smjelo biti pela. Ako se preparat
za suzbijanje primjenjuje prskanjem po
pelama unutar konice (kao organske
kiseline), temperatura zraka svakako ne
bi smjela biti ispod 10 C.
Za primjenu bilo kojeg pripravka
moramo se drati uputa proizvoaa o
koncentraciji i nainu primjene. Unato
oprezu, pri primjeni sredstava protiv va-
roe uvijek strada odreen broj pela i to
u prvom redu starije i slabije pa je suz-
bijanje varoe za toplijih dana poeljno
obaviti i zbog toga. To je bitno s higijen-
skog gledita jer kada su pele aktivne
i izlijeu iz konica mogu iznijeti van
uginule pele s podnice i leta, nasuprot
tretiranju za hladnijih dana.
(lanak prenesen iz Gospodarskog lista)
BROJ 107 RUJAN 2017.
Insekticid u obliku praha
za suzbijanje mrava

Ekoloki prihvatljiva
klopka za suzbijanje mrava

Potraite u
Sjemenarna
Najbolja zatita! Agrocentrima.
 CANIDAE Grain Free PURE hrana za pse

CANIDAE Grain Free PURE hrana bez itarica!

ISTI SASTOJCI. PRAVA PREHRANA.

Svjee meso ili riba su uvijek prvi sastojci za optimalnu razinu kvalitetnih proteina.
Recepti se dopunjuju sa hranjivim cjelovitim namirnicama kao to su slatki krumpir,
slanutak i graak.
isti i jednostavni recepti koji sadre samo 7 do 10 kljunih sastojaka smanjuju
ansu za razvijanje osjetljivosti i alergije na hranu.
Canidae PURE ne sadri: kukuruz, soju, penicu, punila, antibiotike, hormone,
umjetne boje, arome ili konzervanse.
Zajamene razine probiotika za bolju probavu psa.
Zajamene razine antioksidansa za zdravlje imunolokog sustava.
Zajamene razine Omega 3 & 6 masnih kiselina za prekrasnu kou i krzno.

SVJEE MESO l CJELOVITE NAMIRNICE l JEDNOSTAVNI RECEPTI

Uvijek najvaniji sastojak Bez koncentrata biljnih proteina, kroba ili pulpe Samo 7 do 10 kljunih sastojaka
 Friend vam u svojoj ponudi nudi suhu i mokru hranu za pse
u razliitim okusima kako bi udovoljio i najzahtjevnijim
ljubimcima! Hrana je namijenjena za svakodnevnu prehranu
vaeg psa. Proizvedena je od kvalitetnih i svjeih sastojaka
i osigurat e vaem ljubimcu zdravlje i dobru formu te
optimalnu koliinu svih sastojaka za zdrav i aktivan ivot.

Friend
cijenom pristupaan,
kvalitetom odlian!

Potraite u
Vie od trgovine! Sjemenarna
Agrocentrima.
 Make su dobile reputaciju kao jako nepredvidive i izbirljive
ivotinje kad je u pitanju hrana. One jedu samo onoliko koliko
im treba i ele okuse koji im se sviaju. Friend hrana za mace
prua sve to, ak i vie! Ne samo da e vaa maka uvijek dobiti
svje i ukusan obrok, nego i sve potrebne hranjive sastojke.

Friend
cijenom pristupaan,
kvalitetom odlian!

Potraite u
Vie od trgovine! Sjemenarna
Agrocentrima.
 Poslastice za pse
o r e k ao
et k
Je li n astica?
posl

Poastite svog psa!

Friend poslastice su neodoljiva, hrskava i korisna
dopunska hrana za pse razliitih oblika sa itaricama,
govedinom i dodatkom kalcija ili sa ukusnim punjenjem.
Dajte ih svom psu za zanimaciju, odravanje higijene
zubi ili kao idealnu malu nagradu izmeu obroka.
NOVO U PONUDI

RANA
VNOTEENA H
POTPUNA I URAAI MINERALIMA
S VITAMINIM CIJENOM
S ODLINOM

Potraite u
Daje vie! Sjemenarna
Agrocentrima.
 JEDINSTVEN MAGAZIN ZA
POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

LOGOTIP d.o.o.
za izdavatvo i grafiku djelatnost

PRETPLATA I MARKETING Vaganska 5., 88220 iroki Brijeg, BiH

051 325 020 065/812 315 Tel.: 00 387 39 703-841
marketing: ivana.i@cerd.ba Fax: 00 387 39 700-130
Fb: https://www.facebook.com/card.cerd e-mail: info@tiskara-logotip.com
www.tiskara-logotip.com
POSTANITE DIO NAE PORODICE

Krug ivota
Doivotno osiguranje
za sluaj smrti
Ve od 6 KM/ mjeseno
Polica Krug ivota nudi
Vam mogunost osiguranja
nancijske stabilnosti Vaih
najmilijih u situaciji kada su
nancije posljednja stvar o
kojoj bi oni trebali razmiljati.
S potovanjem,
osigurala Croatia.

080 08 1884
www.crosig.ba
62

ZANIMLJIVOSTI
putovi kojima su prolazile bili su posuti ruama. Postanak
crvene rue, po mitologiji vezan je za Adonisovu smrt. Ado-
nis lijepi pastir u koga se zaljubila Afrodita. Njega je, prema
vjerovanju, ubio vepar . Afrodita mu je pritekla u pomo, ali
se morala provui kroz gust zasad bijelih rua i tada je iz nje-
zina izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne
bijele rue

Talipot palma - cvate samo jedanput u ivotu

Toliput palma lat.
Corypha umbracu-
lifera naraste do 25
metara visine. Listo-
Dugovjenost masline vi su joj lepezasto
Pretpostavlja se da su ljudi poeli s uzgojem masline prije razdijeljeni, okruglog
oko 6.000 godina. Stabla ove voke su dugovjena i mogu obrisa, promjera do
doivjeti i preko 2.000 godina. Najstarijim stablom masline 5 m. Lisna peteljka je
trenutno, smatra se stablo na grkom otoku Kreti. Iako je jako snana, dugaka
teko utvrditi njegovu tonu starost, pretpostavlja se da ima do 5 metara. Golemi listovi se koriste kao zasloni i prekri-
oko 3.000 godina. Inae, ovo stablo i dalje raa, a plodovi s vai za krovove. Ova palma ne bi bila posebnozanimljivo da
njega postiu visoku cijenu. nema neto neobino. Naime, taliput palma cvate jedanput
u ivotu, nakon otprilike 50-60 godina ivota. Tada stvara
Biljke mesoderke najvei cvijet u biljnom svijetu. Broj njezinih cvjetova procje-
Na svijetu postoji vie
njuje se na oko 10 milijuna. Iako niti izdaleka svaki cvijet ne
od 600 vrsta biljaka me-
moe dati plod, otprilike godinu dana nakon cvatnje na jed-
soderki. One uglavnom
noj palmi mogu dozrijevati do 2 tone plodova. Za to su biljci
rastu na podrujima koja
potrebne njezine posljednje rezerve, te nakon zriobe plodova
su siromana nitratima,
ona odumire.
te su zbog toga evolucij-
ski razvile novi nain da se domognu neophodnih minerala
hvatajui i probavljajui kukce i sitne ivotinjice. Nakon to
Mirisni pandan - sredstvo
su kolonizirale irok spektar stanita, svaka vrsta se prilago-
za mamljenje mladia
Mirisni pandam
dila odreenim uvjetima okolia i odreenom nainu hvata-
(Pandanus tectori-
nja plijena. Tako npr. vrsta Cephalotus follicularis koja nase-
us), uistinu neobino
ljava dijelove jugozapadne Australije i poprilino je malena,
drvo, naraste do 10 m
odnosno ne raste visoko iznad razine tla, kada lovi, ponaa
visine, sa svjetlosivim
se kao i veina drugih mesoderki koje imaju vr. ekaju da
prstenastim stablom.
kukci upadnu u njega, a zatim mu onemoguuju bijeg, pro-
Listovi su plavkasto-
bavljaju ga i iz njega ekstraktiraju neophodne proteine.
sivi dugaki i do 3 m,
Jedan od mitova o crvenoj rui a iroki 5-10 cm. Muki i enski cvatovi rastu na zasebnim
I u drevnoj Grkoj rue su bile biljkama. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima, ali naj-
poznate i omiljene. Prvi javni vrt ee na morskim obalama od ri Lanke do Havaja. Biljka ima
u Ateni osnovao je 306. godine vie naziva, a primjerice na Havajima je zovu Hala.
p.n.e Epikur jer je elio da svakog Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim pa-
dana ubere ruin cvijet. Stari Grci cifikim otocima osnovna ivena namirnica. Selekcijom je
su prinosili Afroditi, boginji en- dobiveno mnotvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na
ske ljepote, ljubavi i plodnosti, listovima koje se inae mora uklanjati kako bi se od lia ple-
ruu na oltar, dok su Afroditine le koare i mree. Osim plodova, biljka se koristila i u druge
sluge prigodom vjerskih obreda svrhe. Naime, polen hale sluio je havajskim djevojkama kao
nosile vjenie od bijelih rua, a sredstvo za mamljenje mladia.

BROJ 107 RUJAN 2017.

 WEB SHOP
KLUB
SJEMENARNA
k u pa ca i p o s lo v n ih p artnera nas
Zadovoljstvo naih e g p o s lo va n ja , za to smo
a na
vodi na svim podrujim b s h o p i ta k o k u pcima
we
odluili otvoriti vlastiti guiti ugodnost kupovine
omo
na teritoriju cijele BiH s ti v la sti to g d o ma.
d o b n o
naih proizvoda iz u

Sjemenarna web shop Vam nudi:

Preglednu strukturu ponude i proizvoda, Web Shop

Jednostavno naruivanje,
Sigurno plaanje
(plaanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),
Besplatna i brza dostava u itavoj BIH
(minimalna narudba 60 KM)

u p o va ti p re ko w e b s h opa
ok
Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com
nic
potraite na naoj stra
elimo Vam ugodnu kupovinu!!!

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com
DIMNJAAR
sredstvo za
ienje dimnjaka
Jednostavno i bez prljanja
Va dimnjak e opet
prodisati

Kemijski unitava a, isti pei na ugljen i drva.

Tajna praha Dimnjaar je u kemijskoj reakciji koja se
aktivira kada proizvod doe u dodir sa toplotom ugljena
razvijajui tako paru koja odmah oslobaa dimnjak te
nema potrebe za fizikim runim uklanjanjem ae.
Za pei, pei na drva ili kamine.

Potraite u
Daje vie! Sjemenarna
Agrocentrima.