G r e e n G a r d e n b r o j 1 0 8 s t u d e n i 2 0 1 7.

g o d i n a X V I I I

-5Nove sorte krumpira

-5Agil folija
-5Rezidba voaka
-5Gnojidba maslina
-5Goji bobice

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com
Postanite lan Green Garden kluba
koristite pogodnosti i kupujete s popustom
1. KORAK 2. KORAK 3. KORAK
Ispunite pristupnicu Preuzmite Vau lansku karticu i Prikupljajte bodove i kupujte
vjerodostojnim podacima pripremite se na brojne pogodnosti s popustom!

Ako ve imate karticu

Green Garden Kluba,
Vaa kupovina
s popustom
moe poeti!

TABLICA BODOVANJA
Razred: Bodovi: Popust na vau kupovinu:
A 0-500 5% *tablica boniteta moe biti varijabilna
B 501-1000 6% kroz bonitetno razdoblje
C 1001-1500 7% *artikli oznaeni kao akcijski/snieni ili
D 1501-2000 8% pojedini posebno oznaeni artikli
E 2001-3000 9% ne podlijeu obraunu bodova
VIP 3001 i vie 10% i na takve artikle nije mogue ostvariti
dodatni popust

1 KM = 1 BOD
Vrijeme trajanja
bonitetnog razdoblja:
od 01. 10. do 30. 09.
 Rije urednika
Pred Vama je novi broj strunog glasila Green Garden koji
na svojim stranicama, donosi niz zanimljivih priloga iz oblasti
voarstva, vinogradarstva, povrarstva, cvjearstva i zatite
bilja. Ovaj broj strunog glasila Green Garden obiluje temama
iz voarstva i vinogradarstva koje obrauju razliite aspekte u
ovim granama poljoprivrede. Svakako treba istaknuti priloge o
goji bobicama, gnojidbi maslina i vinove loze te priloge o zim-
skoj rezidbi voaka.
Ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijea kojima prepo-
ruujemo priloge o boinoj zvijezdi i boinoj penici koji uz
adventske vjenie obiljeavaju mjesec prosinac, te vrlo intere-
santan lanak o amarilisu, lukoviastoj cvjetnici koja u vrijeme
boinih i novogodinjih blagdana ukraava mnoge domove.
Proizvoaima krumpira preporuujemo prilog o novim sor-
tama krumpira a pelarima prilog o pregledu konica u kasnu
jesen.
Ovo je samo dio, vrlo zanimljivog sadraja, posljednjeg bro-
ja Green Gardena u ovoj godini te vam toplo preporuujemo da
na i Va Green Garden detaljno proitate.
Urednitvo
Sadraj
Adventski vjenii..................................................4
Amarilis velika rasko boja cvijeta................... 7
Dimnjaar velika pomo kod zaepljenih
dimnjaka................................................................8
Rukola sve popularnija povrtnica...................10
Perin za jelo i zain......................................12
Jesenska sadnja luka...........................................13
Agril folijom protiv niskih temperatura.............14
Ljekoviti crveni plodovi drijena...........................16
Novosti, obavijesti, najave!!!
Pred Vama je zadnji ovogodinji broj Green Garden glasila. Novi broj moe-
te oekivati odmah poetkom sljedee godine jer u 2018. Green Garden e
opet izlaziti dvomjeseno.
Na kraju ove protekle godine zahvaljujemo na dobroj suradnji, i Vaem
povjerenju. I u 2018. godini uivajte u pogodnostima koje imate kao lan
kluba Green Garden i bogatom sadraju, korisnim informacijama i zani-
mljivostima koje Vam donosimo u Green Garden glasilu.
Kako postati lan kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao nje-
gov lan: jednostavno ispunite pristupnicu vjerodostojnim podacima,
preuzmite Vau lansku karticu, prikupljajte bodove i kupujte sa popustom.
lanstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim agrocentri-
ma. Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete
poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com
Editors word
The new edition of Green Garden brings you a number of
interesting articles on fruit growing and wine growing, vegeta-
bles growing, floristry and plant protection. This edition is rich
with topics in fruit growing and wine growing where different
aspects of these agricultural activities are included. Special at-
tention is given to goji berries, fertilization of olives groves and
vineyards, and winter pruning in orchards.
This edition also includes topics for flower enthusiasts,
especially Christmas star flower and Christmas wheatgrass
which are, together with Advent wreath, symbols of December,
as well as very interesting article on Amaryllis flower bulbs,
decoration of many homes during Christmas and New year's
holidays.
The potato growers can find an interesting article on new
potato varieties while for beekeepers we have prepared article
on bee hive inspection in late autumn.
This is just a selection of a small part of the last edition of
Green Garden for this year, so our warm recommendation is to
grab it and read it in details.
Editors office
Rezidba voaka....................................................18 Gnojidba vinograda organskim gnojivima.......34
Gnojidba masline organskim gnojivima...........20 Vulcano organsko gnojivo za suzbijanje
kloroze.................................................................. 35
Rane sorte krumpira........................................... 22
Hladniji dani donose vie problema sa
Agrico vodei proizvoa sjemenskog
mievima i takorima......................................... 37
krumpira u svijetu............................................... 27
Pitanja i odgovori................................................39
Nove crvene sorte krumpira...............................28
Kako suzbijati liajeve na vokama?................40
Jesenska sjetva povra.........................................31
Pripazite na raspored opraivaa u vonjaku...41
Goji bobice crveni dijamanti........................... 32
Pregled zajednica u jesen...................................42
Curafore segentrange izrazito otporan
hibrid iz skupine Citrusa..................................... 33 Zanimljivosti........................................................50
Glasilo GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Fra Didaka Buntia 160A, 88220 iroki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
info@sjemenarna.com
greengarden.glasilo@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostoji
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Peri, Dado Mari,
Matea Vlaho, Danko Toli, Mario ubela,
Ivica Doko
Marketing:
Valentina Vrlji Mii, dipl. oec.
Andrea aravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljevi, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostoji
Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04
od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden
osloboen je plaanja poreza na promet.
4
Adventski vjenii
Matea Vlaho, dipl. ing.
S
ama tradicija adventskog vjenia
see u daleku prolost kada su
germanski narodi koristili vjen-
i ukraen svijeama, koje bi palili za
hladnih i tamnih prosinakih noi kao
znak nade u nadolazeu sunevu svje-
tlost i toplinu proljea. U srednjem vi-
jeku su pak krani preuzeli tu tradiciju,
te su vjeni sa svijeama poeli koristiti
kao dio svoje duhovne pripreme za naj-
drai nam blagdan, Boi. Inae, prema
predaji, izraen od zimzelenih granica
adventski vjeni simbolizira nepreki-
dan, neprolazan ivot. Pored toga, u
njemu se kao dekorativna biljka esto
nae i lovor koji predstavlja pobjedu
nad muenjem i patnjom te boikovina
i tisa koji su pak simbol besmrtnosti. S
druge strane, prisutnost cedra u vjen-
iu oznaava snagu i izljeenje dok je
sami kruni oblik vijenca, koji nema ni
kraj ni poetak, simbol Boje vjenosti
te besmrtnosti due. A sami eeri i
razni plodovi kojima vjeni esto bude
pomno okien predstavljaju na budu-
i ivot, odnosno uskrsnue dok etiri
svijee oznaavaju etiri tjedna adventa
ili doaa, vrijeme pripreme za veliki
blagdan krana. Stoga ni ove godine
nemojte zaboraviti ukrasiti ulazna vra-
ta i stolove adventskim vjeniem jer on
prije dolaska samog Boia stvara po-
seban ugoaj u naim domovima, te na
poseban nain i u naim srcima.
Boina penica
Boina penica se uobiajeno sije
od svete Barbare do svete Lucije-13.
prosinca. Sjetva se obavlja u posebne
posude koje su neto ire od standar-
dnih ali i dublje. Prije same sjetve pe-
nica se najee namae u mlakoj vodi
(desetak sati). Nakon toga penica se
vadi iz vode i ravnomjerno rasporeuje
u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zali-
jevanje se obavlja svaki dan raspriva-
njem vode po penici. Sa zalijevanjem
ne treba pretjerivati jer moe doi do
propadanja penice.
Boina zvijezda
Prema vjerovanju prastanovnika
Meksika odakle biljka potjee, svoj
izgled zahvaljuje astekoj boginji kojoj
je zbog neuzvraene ljubavi puknulo
srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je
vatreni cvijet.
Oplemenjivai su se malo "poigrali"
pa danas imamo bijele, krem i ruia-
ste primjerke. Najtraenije su jarkocr-
vene. Botanika znanost nam otkriva
da boina zvijezda zapravo ima siu-
ne, prilino neugledne ute cvjetie, a
ono to nazivamo cvijetom, obojeni su
pricvjetni listovi (brakteje).
Legenda o nastanku
Boine zvijezde
Prema staroj meksikoj legendi,
prva Boina zvijezda nastala je iz
molitve dvoje seoske djece, djevoj-
ice Marije i njezina brata Pabla. Bili
su toliko siromani da nisu mogli
kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak,
na putu u crkvu, ubrali su buket polj-
skog bilja umjesto dara. Kad su ubra-
ne biljke stavljali oko jaslica, nekim
udom njihovi zeleni listovi pretvorili
su se u sjajnocrvene latice.
BROJ 108 STUDENI 2017.
BOINI I NOVOGODINJI PROGRAM
Iz iroke ponude izdvajamo:
Novogodinje jelke Snjeko i Djed Boinjak
Razne kuglice i nakit na napuhavanje
Razne dekoracije Novogodinji
Svijeice i lampice laserski projektori

Sretan Boic i Nova godina

Frohe Weihnachten und ein glckliches Neues jahr
Merry Christmas and happy New year
Auguri di Buon Natale e un felice Anno nuovo
Bon Nol - Bonne Nouvelle anne

Potraite u
Vie od trgovine! Sjemenarna
Agrocentrima.
Boina penica se uobiajeno sije 13 dana prije Boia. Sjetva se obavlja
u posebne posude koje su neto ire od standardnih ali i dublje. Prije same
sjetve penica se najee namae u mlakoj vodi (desetak sati).
Nakon toga penica se vadi iz vode i
ravnomjerno rasporeuje u posudu u
sloj debljine 2 do 3 cm.
Zalijevanje se obavlja svaki
dan rasprivanjem vode po
penici. Sa zalijevanjem
ne treba pretjerivati
jer moe doi do
propadanja penice.

Potraite u
Nae sjeme za bolji urod! Sjemenarna
Agrocentrima.
 7

AMARILIS
velika rasko boja cvijeta
Raskoni, krupni cvjetovi purpurne, naranaste, crvene i bijele boje, te oni dvobojni ine ovu biljku
iznimno privlanom. A ljepota ovoga uistinu prekrasnog cvijeta skoro da se i ne moe usporediti s
cvjetovima ostalih ukrasnih biljaka. Naime, amarilisovi cvjetovi jednostavno dominiraju tijekom zime,
u doba kada nas napuste arene latice razliitih sobnih biljaka
Matea Vlaho, dipl. ing. svakoj od cvjetnih stabljika, kojih po-
nekad moe biti i nekoliko, razvit e se,

O
va lukoviasta sobna biljka, pra-
vog naziva prugasti sunovrat,
vitezova zvijezda ili zvanika, pri-
padnica je obitelji sunovrata, srodnih
narcisa i visibaba. Sadi se u razdoblju
od studenog do sijenja, i to tako to lu-
kovicu do pola utisnemo u supstrat, pa-
ljivo zalijemo te ostavimo na tamnom
i toplom mjestu. A da bi se posaena
lukovica to bolje ukorijenila, moramo
voditi rauna da optimalna temperatura
u prostoriji iznosi od 20-25C.
Osim toga, iznimno je vano da u toj
fazi biljku ni u kojem sluaju obilno ne
zalijevamo a sve kako ne bi dolo do po-
jave truljenja lukovica. Jer mnogi ljubite-
lji amarilisa, nerijetko iz neznanja, upra-
vo kod zalijevanja koriste velike koliine
vode kojom ak prskaju i samu lukovicu.
To je dakako pogreno iz razloga to
smo time nau novu sobnu biljku osudili
na propadanje. A ukoliko potujemo na-
vedena pravila, za kratko vrijeme, iz sre-
dine lukovice ubrzo e potjerati snana
cvjetna stabljika. Kada se to pak dogodi,
lonac premjetamo na svijetlo mjesto, i
to postupno, kako bi biljci dali vremena
da se to bolje adaptira tj. prilagodi. Na
obino u paru, od dva do est velian-
stvenih zvonastih cvjetova. Spomenimo
i kako se dugi sabljasti listovi razvijaju
tek u doba cvjetanja biljke. Meutim,
tijekom cvatnje potrebno je biljku obil-
nije zalijevati, a svaka dva do tri tjedna
i prihranjivati tekuim gnojivom za cvje-
tajue biljke. Prijeko potrebna vlanost
zraka osigurava se finim rasprivaima,
a tijekom cjelokupnog vremena cvjeta-
nja dobro je lonac s biljkom staviti na
vlane kamenie ili odgovarajui tre- veavaju za 1-2 cm. Stoga nastavite sa
set. Premjestimo li na samom poetku
cvjetanja biljku na hladnije mjesto moi
emo due vremena uivati u njenim ra-
skonim cvjetovima.
to nakon cvatnje?
Nakon to biljka ocvate potrebno
ju je smjestiti na sunano i prozrano
mjesto zato to e listovi, koji jo uvijek
rastu, opskrbiti lukovicu prijeko potreb-
nim hranjivima. A pravilno i adekvatno
njegovane lukovice svake se godine po-
zalijevanjem i prihranjivanjem biljke, a
stabljiku s ocvalim cvjetovima odreite
na otprilike 20-tak cm visine. Od sredine
svibnja amarilis moete slobodno stavit
u vrt ili na terasu. U kolovozu prorijedite
zalijevanje i prihranu, a od listopada pa
do poetka prosinca potpuno je i obu-
stavite, a sve kako bi lukovica mogla
mirovati. Ovako njegovana biljka, bit e
potkraj prosinca spremna za presaiva-
nje, u neto veu posudu sa svjeom i
hranjivima bogatom zemljom. Na ovaj
nain pravilno prihranjivana i uredno
zalijevana biljka, koja je na vrijeme pre-
saena u drugu posudu, dat e cvjetove
kakve smo upravo eljeli.

BROJ 108 STUDENI 2017.

8

DIMNJAAR - velika pomo

kod zaepljenih dimnjaka
Posljednjih godina u cijelom svijetu sve vie panje se posveu-
je uvanju i zatiti okolia. A upravo su razliita sredstva za i-
enje velikim dijelom ugroavala nae prirodno okruje. Meu-
tim, danas je taj problem rijeen uvoenjem eko-kompatibilnih
tehnologija pod ijim nadzorom su dobiveni i Facco proizvodi
Dado Mari, dipl. ing.

S
tari dimnjaari sa zaprljanom
odjeom i pluima punim ai jo
su prisutni samo u naim misli-
ma i sjeanjima. Ali, kada je zanat malo
pomalo poeo izumirati najzadovoljniji
su bili sami dimnjaari-jer sauvali su
svoje zdravlje. Ipak, malo tko zna da
je iezavanju dimnjaara pridonio re-
volucionarni proizvod koji FACCO danas
predstavlja u novom i boljem izdanju.
Dakako, rije je o proizvodu Dimnjaar
koji se nalazi u prakastom stanju. Taj-
na praha lei u kemijskoj reakciji koja
se aktivira kada proizvod dospije u kon-
takt s toplotom ugljena razvijajui na ruuje prije nego to se cijevi previe Ukoliko se proizvod ispravno i redo-
taj nain paru koja odmah proiava zatrpaju ili budu potpuno zaepljene vito koristi Dimnjaar Vam jami istou
dimnjak tako da nema potrebe za fi- od ae. Dakle, vana je preventivna dimnjaka i kanala.
zikim uklanjanjem ae. Dakle, jednim primjena proizvoda ija se koliina od Osim toga, primjenom ovoga revo-
jednostavnim pokretom i bez prljanja jednog pakiranja preporuuje za pei, lucionarnog i jedinstvenog proizvoda
Dimnjaar omoguuje dobar protok pei na drva ili kamine srednjih dimen- u velikoj mjeri umanjujete rizik od na-
zraka, to je neophodno kako bi se zija svakih 20 dana. stanka opasnih poara.
sprijeilo zadravanje dima u domaem
ambijentu i kako bismo uivali samo u
lijepom ugoaju kamina.

Vrlo jednostavna primjena

Osim toga, primjena ovoga uinko-
vitog prakastog proizvoda je prilino
jednostavna jer dovoljno je nekoliko
sati prije same primjene upaliti vatru u
peima na drva ili kaminima kako bi se
cijevi ili kanal dimnjaka dobro ugrijali.
Nakon to rasplamsamo vatru treba-
mo otvoriti do pola poklopac za protok
zraka i posuti Dimnjaar prah po vrelom
aru. Nakon nekoliko minuta potrebno
je ponovno otvoriti poklopac. Razumlji-
vo je da se uporaba Dimnjaara prepo-
BROJ 108 STUDENI 2017.
DIMNJAAR
sredstvo za
ienje dimnjaka
Jednostavno i bez prljanja
Va dimnjak e opet
prodisati

Kemijski unitava a, isti pei na ugljen i drva.

Tajna praha Dimnjaar je u kemijskoj reakciji koja se
aktivira kada proizvod doe u dodir sa toplotom ugljena
razvijajui tako paru koja odmah oslobaa dimnjak te
nema potrebe za fizikim runim uklanjanjem ae.
Za pei, pei na drva ili kamine.

Potraite u
Daje vie! Sjemenarna
Agrocentrima.
10

RUKOLA sve popularnija

povrtnica Rukola ili rikola potjee iz Italije gdje se redovito koristi u sa-
latama i toplim jelima. Raste veoma brzo i svojim nazublje-
nim listiima razliitim salatama daje novi okus
Ivica Doko, dipl. ing.

R
ukolu ubrajamo u skupinu lisna-
tog povra, s listom specifina
oblika zbog ega je Englezi i zovu
rocket. Potjee iz sredinje i june Eu-
rope, a veoma je rairena u Sjevernoj
Africi i Americi, kao i na Bliskom istoku.
Rukola je iznimno kvalitetno i ljekovito
povre s dosta vitamina C, mnotvom
minerala, a posebno je bogata elje-
zom. Ima i drugih korisnih sastojaka od
kojih se posebno izdvajaju vlakna.
Njezin gorak i aromatian ukus po-
tie od glukozinolata izotiocianata koji
se nalazi i u drugim srodnim biljkama. nom proizvoditi listove loijeg okusa. se spremati s isjeckanim crnim ili bijelim
Ipak, specifian ukus rukole dolazi od Ova biljka najbolje uspijeva na lakim lukom, maslakom, rajicom. Moe se
estri buterne kiseline i spajanja sa sum- pjeskovitim i srednje tekim tlima pH kuhati ili blanirati, ali pritom gubi ka-
porom. neutralne ili alkalne reakcije. rakteristian gorkast ukus.
Rukola je jednogodinja ili dvogodi- Vodimo rauna da listove duine de- Osim toga, u doba starog Rima ru-
nja zeljasta biljka. Uzgaja se zbog lia setak cm ne reemo preduboko kako bi kola je vrijedila i kao uinkovita afrodi-
otroga pikantnog okusa i bogatog vi- nam ova pikantna biljka omoguila jo zijaka biljka. Uz ovo svojstvo pokazala
taminima. Ima stimulativno djelovanje jednu ili dvije berbe. Ali, trebamo zna- se dobrom i kod probave, te za olak-
na ljudski organizam, osobito za elu- ti kako ne moramo ekati proljee jer avanje kalja. Dakle, stari Rimljani su
dac i crijeva. rikolu slobodno moemo sijati ve od rikolu iznimno cijenili ne samo zbog
poetka rujna na otvorenom a u plaste- gastronomskih, ve i zbog ljekovitih
Povrtnica skromnih zahtjeva nicima i ostalim zatvorenim prostorima svojstava. Stoga zato ne pokuati, jer
Rukola je kultura skromnih zahtjeva i tijekom cijele godine. gurmani uporno tvrde da je svako jelo
za toplinom i otporna je na mrazeve. Rukola je iznimno ukusna i aromati- u kombinaciji s rikolom uitak za sva
Zato se moe proizvoditi tijekom cijele na salata. Moe se jesti sama, zainjena ula.
godine. Uspijeva na gotovo svakom tlu. dresingom ili uljem i octom, premda se
Rukola treba bogato tlo koje zadrava u mediteranskim zemljama najee pri-
vlagu i djelomino zasjenjeno mjesto prema s maslinovim uljem, octom, par-
za sadnju. Tijekom vruina moda e mezanom ili mozzarella sirom. Ovisno
trebati dodatnu sjenu jer e u suprot- od doba godine, salata od rukole moe

BROJ 108 STUDENI 2017.

ORGANSKA GNOJIVA
Fruttorto
univerzalno
gnojivo za sve
poljoprivredne
kulture

Phenix
namjensko gnojivo
za voke i
vinovu lozu

Biorex
organsko gnojivo
za povrtne
kulture

PIC
organsko gnojivo
za lisnato povre

Biolivo
namjensko gnojivo
za masline

Vulcano
prirodno
organsko gnojivo
sa eljezom

Guanito
Namjensko organsko
gnojivo za smilje

Potraite u
Za bolji urod! Sjemenarna
Agrocentrima.
12
PERIN povrtnica za jelo i zain
Perin se proizvodi zbog zadebljalog korijena i lia, zaina mnogim jelima. Proizvoai perina
susreu se u uzgoju s dva tipa, s perinom zadebljalog korijena i lisnatim perinom. A upravo u
zadebljalom korijenu su skrivene bjelanevine u dva puta veoj koliini nego primjerice u mrkvi.
Stipe Glavina, magistar struke
P
roizvoai i ljubitelji povra na
svojoj gredici u povrtnjaku pored
ostalih povrtlarskih kultura redo-
vito uzgajaju i perin, neizostavni zain
u kuhinji. A perin se za jelo upotre-
bljava svje kao dodatak jelima. Moe
se pripravljati i u vidu salata, posebice
njegovo lie dok je mlado, zdravo i
razvijeno. Meutim, posve neopravda-
no, lisnate varijante perina potiskuju
perin zadebljalog korijena. Pogotovo
ukoliko nam je poznata injenica kako
navedeni perin osim bjelanevina
sadrava obilje korisnih tvari, poput
minerala kao to su kalcij, kalij, fosfor i
eljezo, a da o eterinim uljima i ne go-
vorimo. Istina, navedene korisne tvari
moemo pronai i u listovima perina
koje takoer formira i perin korjenja.
Ipak, treba znati da se perin korjenja
proizvodi prvenstveno zbog svog zade-
bljalog korijena.
Razlike izmeu perina
korjenjaa i liara
Kako bismo otklonili sve dvojbe na-
vest emo osnovne znaajke dvije naj-
ee sorte perina. Odmah emo ista-
knuti kako perin ima vrlo malo sorti,
kako kod nas tako i u svijetu, te se u
naim poljoljekarnama susreu dva os-
novna kultivara: perin berlinski i perin
domai liar.
Perin berlinski se uzgaja prven-
stveno zbog svoga bijelog zadebljalog
korijena uz kojeg formira i 15-20 listova.
Perin domai liar nema tako
izraen, zadebljao korijen koji je zapra-
vo vie jako razgranat i iliast. S druge
strane, perin liar u tijeku vegetacije
moe stvoriti i vie od 150 listova.
Bioloke posebnosti
Perin je, uz celer, jedna od "naj-
munijih" biljaka u pogledu klijanja
tj. nicanja. Dakle, rije je o vrsti povra
kojoj treba na svojevrstan nain zna-
ti i ugoditi. Tako perin, osim u rano
proljee, moete posijati i u kasnu je-
sen. Dubina polaganja sjemena treba
iznositi oko 1,5 cm a sjeme se polae
na razmak izmeu redova od 30 cm
dok razmak unutar reda treba iznositi
5-7 cm. Ipak, zamjetno je da se kod
nas sjetva perina obavlja uglavnom
omake, rasipanjem iz ruke po cije-
loj povrini. Kada biljke formiraju 4
prava lista prorjeuju se na razmake
8-10 cm. Iako sjeme nie ve pri 2 C
optimalna temperatura nicanja izno-
si 20 C. Poto je perin biljka dugog
dana i sunanih poloaja nipoto ga
ne uzgajajte u zasjeni bilo koje vrste.
U pravilu, uzgaja se na drugom mje-
stu u plodoredu, to znai da dolazi
iza povrtnih kultura koje su obilno
gnojenje stajskim gnojem ili pak iza
leguminoza.
Ali da bi se zadebljali korijen peri-
na pravilno razvijao (bez deformacija)
poeljno je tlo fino pripremiti tako da
njegov povrinski sloj postane sitan-
fin bez grumenja. Tim vie jer je sjeme
perina sitno a i dugo traje sami ponik
biljica. S druge strane, perin liar
treba redovitije opskrbljivati s vodom
(cca 30 litara vode po etvornom me-
tru) i to nakon svake berbe lia. Bilo
koju sortu da odaberete niste pogrije-
ili jer je perin neizostavna zainska
biljka u svakom domainstvu.
BROJ 108 STUDENI 2017.

Jesenska sadnja luka
U ovom razdoblju u hercegovakim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje
luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata
njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka.
Ivica Doko, dipl. ing.
L
uk je stekao status vrlo zdravog i
ljekovitog povra koje se tijekom
cijele godine koristi kao mladi luk,
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela
lukovica. Osim toga, u prehrani se moe
koristiti na raznorazne naine: svje ili
konzerviran, kao temeljna namirnica
ili kao dodatak jelima. S druge strane,
narodna medicina luk smatra vie nego
korisnim povrem koje se koristi kao
lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno,
openito bolesti koje izazivaju bakte-
rije, zatim za poboljanje rada srca, za
reguliranje eera u organizmu te kao
oblog kod upalnih procesa i reumatiz-
ma.
Koju sortu luka odabrati?
U poljoljekarnama se moe pronai
nekoliko razliitih sorti luka. Koju sor-
tu odabrati, najee ovisi od vlastitih
prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i
samog djelatnika poljoljekarne. Ipak,
kako bih vam olakali izbor odgovara-
jue sorte predoiti emo vam osnovne
karakteristike najeih sorti luka koje
se sade u ovom razdoblju.
BROJ 108 STUDENI 2017.
13
Holandski uti (Stuttgarter) je naj-
ea sorta koja se odlikuje vrstim
plosnatim glavicima, slamnatoute
boje, s dobro zatvorenim vrhom.
Unutranjost glavica je bijele boje
a prosjena teina glavica iznosi
80-100 grama. Sorta se odlikuje
umjerenom ljutinom. Navedena sorta
se svakako preporua za sadnju u je-
senskom razdoblju. Dobro spremljene
glavice mogu se koristiti dui vremen-
ski period.
Majski srebrenjak je sorta koja se za
ranu proizvodnju najvie uzgaja. Sorta
je prepoznatljiva po bijelim plosnatim
glavicama. Najvie se upotrebljava za
pripremanje salata. Glavice su slatka-
stog okusa i prosjene teine 80-90
grama. Nije pogodan za dulje skladi-
tenje. raznim salatama od povra. Moemo
Ptujski crveni je najpoznatija sloven- ga uzgajati iz sjemena i iz lukovice koja
ska sorta luka. Srednje je kasna sorta, esto nije crvenkasta; tek kasnije meso
glavica je plosnatog oblika s crveno- dobije crvenu boju.
smeim ovojnim ljuskama i crvenka- Sturon je sorta luka ije se glavice
stim mesnatim slojevima. Ljutog je mogu uvati dulji vremenski period.
okusa i odlino se skladiti. Sadri puno Glavice imaju duguljasti oblik to je i
askorbinske kiseline, koja iri ile i ota- osnovni razlog njegovog manjeg uz-
pa kolesterol. Primjeren je prije svega goja. Poto se u naim krajevima tra-
za gula i umake, ali i kao dodatak dicionalno uzgajaju sorte s plosnatom
glavicom (tzv. pogaari) izbija u drugi
plan. Meutim, treba znati da se radi
o takoer kvalitetnoj sorti za koju ima
prostora na tritu.
Izborak predstavlja luice kru-
pnije kalibrae sorte Stuttgarter
koji se uzgaja iskljuivo za ko-
ritenje u zelenom stanju. Zbog
svojih karakteristika, uz jednu
od gore navedenih sorti luka,
redovito se uzgaja u obiteljskim
vrtovima. U toplijim krajevima
(juna Hercegovina) Izborak se
moe koristiti za konzumiranje
ve krajem prosinca.
14
Agril folijom protiv
niskih temperatura
Ivica Doko, dipl. ing.
U
koliko vas tijekom hladnijeg dije-
la godine put nanese kroz junu
Hercegovinu nemojte misliti
kako se parcele bijele od velikih nanosa
snijega, premda vie ni ta mogunost
nije iskljuena. Naprotiv, radi se o agro-
tekstilnoj foliji ili agrilu koju zbog fine
strukture vlakana poljoprivredni proi-
zvoai od milja nazivaju i pauinom. samo za vrijeme klijanja i nicanja, dok
Zapravo, radi se o agrotekstilu iji je
propilenski sintetiki materijal nastao
od kontinuiranih polipropilenskih vla-
kana bijele boje koja se tkaju, preaju ili
izvlae a sve u cilju zatite, prije svega
povra, od tetnog djelovanja niskih
temperatura.
Nain postavljanja agrotekstila
Iako se na veim povrinama agro-
tekstilna folija obino postavlja poseb-
nim strojevima na manjim povrinama
se to uglavnom radi runo. Postupak je
vrlo jednostavan jer je dovoljno agri-
lom prekriti biljke nakon ega se, zbog
mogueg jaeg vjetra, njegovi krajevi
dobro i uvrste. Tako se obino u praksi,
agrotekstil uvrsti na taj nain to se po
njegovim rubnim dijelovima motokul-
tivatorom tj. frezom nanese malo vei
sloj zemlje, a to se pokazalo vie nego
uinkovitim. Meutim, nain postavlja-
nja i napinjana folije ovisit e i od same
vrste uzgajane biljke te od faze razvoja
u kojoj se uzgajana biljka nalazi. Zato
se, razumljivo, rubovi folije jae i na-
pinju uz tlo kada e agril biti prisutan
se obino u Hercegovini tijekom uzgo-
ja salate folija uope ne skida nego je
prisutna gotovo cijelo vrijeme uzgoja. U
tom sluaju rubovi agrotekstila se malo
poputaju a sve kako bi uzgajana biljka,
u ovom sluaju salata, imala prostora
za normalan rast u visinu.
Moe li se povre nesmetano
uzgajati ispod agrila?
Praksa je pokazala kako se povre
bez veih potekoa moe uzgajati is-
pod agrotekstilne folije jer je ona pro-
pusna za zrak, sunevu svjetlost i kiu.
Dakle, ipak treba biti svjestan injenice
kako navedenu foliju nije potrebno
uklanjati sve do berbe zato to pri ki-
Agrotekstilna folija ima pre-
sudan znaaj u proizvodnji
povra tijekom hladnih zim-
skih dana. Naime, navedena
folija vie nego uinkovito
titi tek posijane i posaene
biljice od tetnih zimskih
temperatura, te je od veli-
ke pomoi poljoprivrednim
proizvoaima.
enju ili zalijevanju kapi vode preko mi-
kropora na tkanini polako prolaze i rav-
nomjerno zalijevaju biljke i zemljite.
ak se nakon toga zemljite postupno
sui pa se ne stvara uvijek nepoeljna
pokorica. Osim toga, zbog postupnog
isparavanja vode kroz mikropore na
tkanini se ne stvara ni kondenzat. Treba
znati i da se zadravanjem vode u mi-
kroporama agrila, pri padu temperature
stvara tanak sloj (skrama) koja sprjea-
va da se ispod pauinaste tkanine tem-
peratura dalje sniava.
Nadalje, zanimljiv je podatak kako
se ispod bijelog agrotekstila zemljite
danju manje zagrijava a nou sporije
hladi, ime su u znatnijoj mjeri umanje-
na tetna djelovanja koja prouzrokuju
temperaturna kolebanja. I na kraju, ne
smijemo zanemariti i injenicu kako
agril titi biljke od udaraca jae kie
premda umanjuje i udarce od eventual-
nih naleta krupe i tue.
BROJ 108 STUDENI 2017.
 Agril folija se koristi za zatitu usjeva od niskih tem-
peratura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom uzgoju.
Folija je pauinasta, poluprozirna, tanka, propusna za
svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplinskog djelo-
vanja. Predstavlja prepreku za ptice, zadrava prainu
i druge neistoe te onemoguuje napad insekata i vi-
rusa. Folija je UV-stabilizirana i moe se koristiti dvije
do tri sezone ako se pravilno odrava. Osim toga, vrlo
je elastina tako da se njome lako rukuje, a postavlja se
vrlo jednostavno. Folija se postavlja neposredno preko
usjeva, bez nosaa i zatezanja, samo se uvrsti na kra-
jevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar.
Uz njezinu primjenu mogue je obaviti sjetvu dese-
Dimenzije: tak dana ranije od optimalnoga agrotehnikog roka za
odreeno proizvodno podruje, a poetak plodonoenja

1,6 x 5 m
kod nekih povrtnih kultura moe biti i do dva tjedna
raniji.

2,4 x 5 m
3,2 x 5 m

Potraite u
Najbolja zatita! Sjemenarna
Agrocentrima.
16

Ljekoviti crveni
plodovi drijena
Drijen je grm ili nisko drvo visine 5-7 metara, koji nastanjuje suhe listopadne ume i sunane
kamenite obronke. Stoga je redoviti pratilac hercegovakih terena a rujan je idealan mjesec za
prikupljanje njegovih sonih i zdravih bobica
Mladen Karai, dipl. ing. dan danas krasi vrt njegovih potomaka Kulinarski znaaj
Drijen ima veliki kulinarski zna-

S
u rodnom gradu Weimaru. A glasovi-
tariji narataji su znali cijeniti pri- ti grki lijenik Hipokrat iz 4. stoljea aj iz razloga to se koriste svjee i
rodu te su stoga i esto boravili prije Krista upotrebljavao je drijen za suene drenjine i to prvenstveno za
u njoj skupljajui plodove divljeg zaustavljanje proljeva i protiv dizente- pripravljanje raznih sokova, mota,
voa. Zato, ukoliko ne elite ljenariti rije. Ovaj neponovljivi medicinski pisac sirupa i kisele juhe. Posebice su uku-
zaputite se u prirodu koja prua idealan je znao da prisutnost treslovine bitno sni i hranjivi dem i pekmez koji se
oping-sve u izobilju a ipak besplatno. I utjee na ublaavanje navedenih te- redovito lako prodaju na trnicama.
ne samo to, jer upravo se na naim ka- goba. Hipokrat je preporuivao konzu- Osim toga, drenjine se koriste i za
menitim obroncima krije neiskoriteno miranje svjeih plodova koji u poetku pripravljanje vonih vina, likera, kao i
bogatstvo koje se ogleda u plodovima imaju kiselo trpko meso dok poslije zaina za jela od mesa i ribe. U nekim
samoniklih biljnih vrsta. Svakako, neza- (kad postanu tamnocrvene) poprime se oblastima ak iz plodova drijena
obilazan je i drijen iji se plodovi koriste slatkokiseli okus. Onima pak koji nisu pee i rakija, dok se listovi koriste za
za spravljanje sokova, ajeva i vrlo uku- bili ljubitelji svjeih, zrelih drenjina spravljanje ajeva. U Italiji se plodovi
snih pekmeza. Osim toga, plodove dre- preporuivano je konzumiranje soka skupljaju nepotpuno zreli i konzervi-
njine moete jesti i svjee. Na taj nain spravljenog od zrelih plodova a koji je raju uz dodatak komoraa te se na taj
u potpunosti moemo iskoristiti i sve vrlo slina okusa kao sok ipka. nain koriste slino kao i masline. A u
vrijedne sastojke ovih zdravih plodova. Hercegovini barem ilavo drvo drijena
Zanimljiv je i podatak da drijen sadra- nije problem pronai. Nalazimo ga ve
va vie vitamina C od limuna a posebno u okolici gradova pa sve do vrhova
se preporua osobama s "problemati- planina gdje najee zauzima osun-
nim" elucom i crijevima. Pored toga, u ana mjesta i to ak pri 1300 metara
prolosti se redovito koristio i u borbi nadmorske visine. Stoga, izvadite
protiv munine. ruke iz depova te krenite u prirodu
jer jesen je idealna za prikupljanje
Vjesnik proljea sonih i zdravih plodova drijena.
U prirodi se drijen vrlo rano aktivira,
u pojedinim godinama ve poetkom
veljae. Zbog svog kratkog zimskog sna
posebno su ga cijenili ljubitelji proljea
koji su poetkom sijenja otkidali ne-
koliko grana drijena. Otkinute grane su
stavljane u vaze kako bi se na sobnoj
temperaturi pupoljci to bre otvorili i
donijeli daak proljea u kune prosto-
rije. Iz toga se najbolje moe zakljuiti
kako su nai preci duboko potivali i ci-
jenili svoju prirodnu okolicu. Meutim,
slini primjeri mogu se pronai i u dru-
gim europskim krajevima gdje je drijen
zauzimao sredinje mjesto raskonih
vladarskih vrtova. Znameniti Goethe
je ak formirao ivicu od drijena koja i
BROJ 108 STUDENI 2017.
 STAKLENA
AMBALAA

iroka ponuda boca,

ukrasnih boca, tegla,
epova, poklopaca
sve to Vam je potrebno
od staklene ambalae
moete pronai u
Vetro asortimanu.

Potraite u
Vie od trgovine! Sjemenarna
Agrocentrima.
18
Rezidba voaka
Ivan Peri, dipl. ing.
R
ez voaka je vrlo sloen i odgo-
voran posao, koji se jo ni dan
danas esto ne obavlja dovolj-
no struno. Jer treba znati kako je za
pravilno obavljanje reza nuno puno
strunog znanja iz morfologije (oblija),
fiziologije (promjena u ivotu voke) i
ponaanja voaka prema rezu, ovisno o
ostalim uvjetima uzgoja. Dakle, jednom
rijeju, za provoenje rezidbe potreban
nam je kompletan strunjak. No, to ne
znai da smijemo izgubiti hrabrost i
izbjegavati rezidbu voaka jer je i loije
izvedena rezidba bolja nego nikakva.
Stoga, emo vam ovim lankom nasto-
jati pomoi da rezidbu svojih voaka
obavite to pravilnije.
Osnovni ciljevi rezidbe
Cilj svake rezidbe jest osigurati
kronji to vie svjetla i prozranosti.
Pored toga, rezidbom trebamo odra-
vati ravnoteu izmeu dijelova kronje
ograniavanjem bujnijih grana u korist
onih manje bujnih. Takoer, rezidbom je
nuno regulirati i alternativnu rodnost
to podrazumijeva pojavu izmjene rod-
nih i nerodnih godina uzrokovanu ne-
dovoljnom prehranom voaka u rodnim
godinama. Rezidbom je takoer bitno
regulirati vegetativni i generativni rast
to znai da je potrebno obnavljati rod-
no drvo s rodnim pupovima i nerodno
s vegetativnim pupovima. I na koncu,
rezidbom se u velikoj mjeri moe utje-
cati na poboljanje kvalitete i trajnosti
plodova, a to znai da je zimska re-
zidba neophodan zahvat u voarskoj
proizvodnji i to kao osnovni regulator
redovite rodnosti i eljenog kvaliteta
proizvoda.
Kod rezidbe koristite
voarski vosak
Kako se esto iz neznanja ili zato to
je vonjak izuzetno velik, zimskoj rezid-
bi nerijetko pristupa ve neto ranije tj.
tijekom rane jeseni, voke mogu osjetiti
svojevrsne posljedice. Naime, rezidba
u jesen nije tako povoljna jer rane ne
mogu potpuno zarasti, pa su podlone
napadu uzronika bolesti i tetnika, te
utjecaju niskih zimskih temperatura.
Tako je nuno znati kako
se zimska rezidba izvodi
samo kad temperature
ne padaju ispod nitice.
S druge strane, da na ore-
zanom mjestu ne bi omo-
guili prodor patogenih
mikroorganizama ista ta
mjesta odmah po rezidbi
trebamo zatititi, odno-
sno, premazati voarskim
voskom. Na taj nain
potpomaemo brzom za-
Zimska se rezidba ili rezidba
u zrelo moe se izvoditi od
opadanja lia u jesen pa sve
do kretanja vegetacije krajem
zime i poetkom proljea.
Poto je zimska rezidba veo-
ma bitna za buduu rodnost
i kakvou plodova, u vonjak
ne smijemo ulaziti bez odgo-
varajueg pribora i alata
cjeljivanju rana nakon ega je i oreza-
na voka manje podlona negativnom
utjecaju nepovoljnih imbenika okoline
(mraz, tetnici i bolesti i dr.). Voarski
vosak se nanosi vrlo jednostavno i u tu
svrhu moemo koristiti etkice ili kisto-
ve s tim da vea rezna mjesta moramo
premazati dva puta.
Funkcija kalemarskog
voska u rezidbi ali
i kalemljenju je da
obavi dezinfekciju
napravljenih pre-
sjeka, potaknuvi
stvaranju kalusa,
zatiti kalus, mlade
stanice kambija
od nepovoljnih
uvjeta, visokih i
niskih temperatura,
sprijei konta-
minaciju rana od
patogena i ulazak
vode i zraka u rane.
BROJ 108 STUDENI 2017.
Veliki izbor alata za rezidbu

Voarske kare, kare za grane raznih debljina, kare za orezivanje,

kare sa teleskopskom drkom, kare za travu, kare za ivicu...

Potraite u
Va uspjeh! Sjemenarna
Agrocentrima.
20
Gnojidba masline
organskim gnojivima
Martina kegro, magistar struke
M
aslina predstavlja jednu od
najdugovjenijih kultura unutar
svoga prirodnog stanita. Po-
znato je da moe uspijevati na plitkim,
skeletoidnim tlima koja su siromana
humusom i mineralnim tvarima gdje
mogu doivjeti preko dvjesto godina. To
joj omoguuje njezina otpornost prema
sui koja je rezultat dobre razgranatosti
korijenove mree. No, takva stabla su
slabe bujnosti, nemaju redovite prirode,
a rodnost im je nia nego na stablima
uzgojenim na plodnim i prikladnim tli-
ma.
Ukoliko se maslina uzgaja na skelet-
nim tlima slabo opskrbljenim hranjivi-
ma, ona ne postie dovoljan ukupni pri-
rast jednogodinjih izboja koji su osnova
za rodnost. Duina jednogodinjih izboja
je mala, pa nema obilne cvatnje, zame-
tanja plodova i rodnosti.
S druge strane, maslina je vrlo osjet-
ljiva prema slaboj prozranosti i suvi-
ku vode u tlu. Stoga su tla glinene ili
ilovasto-glinene teksture koja su slabo
propusna za vodu, neprikladna za uzgoj
maslina ako se prethodno ne popravi
njihova dreniranost agromeliorativnim
zahvatima.
Prikladna tla za uzgoj maslina su pje-
skovito-ilovasta i ilovasta, duboka, dre-
nirana, dovoljno opskrbljena humusom
i mineralnim hranjivima, te neutralne
reakcije. Mogu biti slabo kisele ili slabo
alkaline reakcije, ali ako su kisela i ne
Biolivo je 100% organsko gnojivo s pobolj-
anim nainom otputanja duika. Naime,
sadre dovoljno kalcija, tada se
osnovna znaajka ovog gnojiva je da po-
preporua kalcifikacija.
stupno otputa duik kojeg biljka postupno
Redovita gnojidba organskim
usvaja. Dakle, nema ispiranja duika bez ob-
gnojivima je vrlo vana u poprav-
zira na kie tijekom zime. Osim fosfora (3%)
ljanju svojstava loih tala (skelet-
i kalija (3%), ovo gnojivo je osobito bogato
nih i glinenih) jer osim hranjivih
organskim ugljikom (42%).
elemenata, gnojivom se unosi or-
Organsko gnojivo BIOLIVO je optimalno za
ganska tvar koja poveava sadraj
gnojidbu maslina zahvaljujui i dodatku bora.
humusa, popravlja strukturu tla i
Bor je mikroelement neophodan za vegetativ-
povoljno utjee na mikrobioloku
ni razvoj, koji potie sintezu nukleinskih kise-
aktivnost.
lina i klorofila. Glavna funkcija bora vezana
Kod teih glinenih tala popravlja
je za oplodnju, jer bor pomae pri oplodnji i
prozranost i toplinu, a kod laganih
primjenom bora poveava se postotak oplo-
skeletnih tala organska tvar zadr-
enih cvjetova. Razdoblje uporabe gnojiva je
ava vlagu i ublaava suu.
jako dugo, od zime do proljea. Preporuuje se
Za gnojidbu maslina posebno su
ovo gnojivo primijeniti najkasnije do dva tjed-
prikladna organska gnojiva na koje
na prije kretanja vegetacije. Koliina gnojiva
maslina pozitivno reagira. Jedno
iznosi 70-80 kg/dulumu.
takvo gnojivo je BIOLIVO.
Biolivo - namjensko gnojivo za gnojidbu maslina
BROJ 108 STUDENI 2017.
Biolivo Organsko namjensko
gnojivo za masline

Potraite u
Sjemenarna
Za bolji urod! Agrocentrima.
22
Rane sorte krumpira
Ivica Doko, dipl. ing.
RIVIERA je vrlo rana sorta krumpira, ute pokoice
gomolja. Glavna odlika sorte je vrlo rano formiranje gomolja
tako da je 40 dana nakon nicanja ve spremna za vaenje.
U uvjetima visoke agrotehnike sorta daje vrlo velike urode.
Pogodna je za vrlo ranu proizvodnju u plastenicima ali i na
otvorenom. Gomolji su ovalnog oblika, svijetlo ute boje
mesa.
ARTEMIS je vrlo rana sorta krumpira, izrazito atrak-
tivnih gomolja. Gomolji su krupni , izdueno-ovalnog oblika.
Gomolji svijetloute boje pokoice, a ute boje mesa. Arte-
mis je sorta visokih prinosa u skupini ranih sorti. Zahtijeva
poveanu gnojidbu s duikom. Prije sadnje potrebno je na-
klijavanje. Pogodna za uzgoj na razliitim tipovima tala. Po-
sebno zanimljiva za proizvodnju mladog krumpira. Srednje je
osjetljiva na pripravke na bazi metribuzina. Sorta se koristi za
svjeu potronju ali je odlina za pomfrit i ips.
ARNOVA je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih
sorata ukastobijele boje pokoice. Zbog dobrih proizvod-
nih osobina strunjaci predviaju kako su napokon pronali
sortu koja e zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Trni proizvo-
ai krumpira trae od ranih sorti sjemenskog krumpira rano
dospijee, dobru otpornost na proljetne mrazeve i dobar urod.
Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispijeva u
potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30-50 %
rodnija od nje. Stoga vjerujemo kako e za 2-3 godine Arnova
potpuno zamijeniti Jaerlu za koju je ve utvrena brza dege-
neracija-izroavanje, to dovodi do potekoa u proizvodnji
njezina sjemena.
FALUKA je perspektivna srednje rana sorta ija duina
vegetacije iznosi neto vie od sto dana. Gomolji imaju bijelu
mekanu pokoicu, s mesom krem bijele boje. Osnovna pred-
nost Faluke je u tomu to predstavlja jednu od najrodnijih
sorti krumpira tako da se, uz prosjenu agrotehniku, ispod
jedne cime moe oekivati prinos izmeu 2,5 do 3 kilograma.
Gomolji su pak krupni i ujednaeni, duguljasto-ovalni s plitkim
okcima. Osim iznimno velike rodnosti Faluka je tolerantna na
visoke temperature i nedostatak vlage, te je tolerantna na bilj-
ne bolesti (viruse, krastavost i trule gomolja), a to je pose-
bice vano veim proizvoaima krumpira. Osim toga, Faluka
je dobra sorta B kulinarskog tipa to znai da je prikladna za
razliite namjene (kuhanje, peenje i prenje). Drugim rijeima
zbog toga to se gomolji ne raskuhavaju pogodna je za pri-
pravljanje razliitih sloenaca, krumpir juha i paprikaa prem-
da zbog relativno malog sadraja suhe tvari njezini gomolji
mogu jednako dobro posluiti i za prenje pomfrita.
BROJ 108 STUDENI 2017.
 RIVIERA Najranija sorta krumpira
Osnovne karakteristike: Gomolji su ovalnog oblika,
Vrlo rana sorta krumpira. Glavna svijetlo ute boje pokoice
odlika sorte je vrlo rano formiranje ali i mesa. Gomolji dobro
gomolja tako da je 40 dana nakon podnose pranje kod ranog
nicanja ve spremna za vaenje.
Pogodna je za vrlo ranu proizvodnju
vaenja. Sorta pogodna
u plastenicima ali i na otvorenom. za razliite namjene.
 ARTEMIS
Sorta vrlo ujednaenih gomolja
Osnovne karakteristike: Gomolji svijetlo ute
Rana do srednje rana sorta sa
ujednaenim, glatkim i duguljastim pokoice, a ute boje mesa.
gomoljima. Po svim znaajkama Sorta sa niskim sadrajem
Artemis je poboljana varijanta suhe tvari. Pogodna za
Monalise. Sorta prikladna za svjeu
potronju, a moe se i skladititi. peenje i pomfrit.
 ARIZONA Sorta za rekordne urode
Osnovne karakteristike: Gomolji ute boje
Rana sorte sa izrazito lijepim, pokoice i svijetlo
glatkim i ovalnim gomoljima.
Sorta za razliite tipove tala.
ute boje mesa.
Izrazito rodna sorta, krupnih Sorta pogodna za
i atraktivnih gomolja. kuhanje i peenje.
26

AGRICO vodei proizvoa

sjemenskog krumpira u svijetu

Na ovogodinjim danima polja krumpira koje je Agrico

odrao u Srbiji, predstavljeno je tridesetak sorti krum-
pira. Neke od predstavljenih sorti se ve dulji niz godina
uzgajaju u Srbiji ali ove godine predstavljene su i nove 02.05. Pred nicanje krumpira obavljeno
sorte koje bi uskoro trebale doi na sortnu listu. je zagrtanje specijalnim strojem tzv.
bankericom. to se tie gnojidbe u
Luka Bonjak, magistar agronomije predsjetvenoj pripremi koriten je: NPK
NutriVeg 10:10:22 u koliini 1.000 kg/

D
ani polja krumpira ove godine dva reda duljine 50 metara tako da je ha i 150 kg/ha Urea-e. Prilikom sadnje
odrani su u Despotovu, u orga- formirano 6 tzv. blokova sa po 5 sorti dodano je i gnojivo formulacije 10:35:0
nizaciji tvrtke Arum d.o.o. Beo- u bloku. Cilj ovako postavljenog ogleda 30kg/ha, a prilikom bankiranja 200 kg/
grad a u pokusu je bila 21 komercijalna je da se eliminiraju posljedice prolaska ha K2SO4. Tijekom vegetacije koritene
sorta, te desetak novih sorti koje se traktorske prskalice odnosno eliminira- su sve agrotehnike mjere ukljuujui
uskoro oekuju u proizvodnji. Za razliku nje oteenja nadzemne mase krumpi- i navodnjavanje u nekoliko navrata sa
od prethodnih godina, ova godina nije ra. Nicanje krumpira zapoelo je 26.04.- ukupno 300 l po kvadratnom metru.
bila naklonjena proizvoaima krum-
pira. Izrazito suan period tijekom ve-
getacije te visoke temperature koje su
esto dosezale i 40OC, iskazale su vrlo
nepovoljan utjecaj na krumpir.
Lokalitet Despotovo (regija Bake)
nalazi se na 80 metara nadmorske vi-
sine. Tlo je lake humusno-glinovito.
Sadnja krumpira obavljena je 28. ouj-
ka, strojno, etverorednom sadilicom.
Razmak sadnje je 34x75 cm, tako da
je gustoa iznosila oko 40.000 biljaka
po hektaru. Svaka sorta krumpira u po-
kusu zasaena je sa po 300 gomolja u
BROJ 108 STUDENI 2017.
 ARROW
Rana sorta sa bijelim mesom gomolja
Osnovne karakteristike:
Arrow je rana sorta krumpira. Dobre
urode daje ve nakon 60 dana nakon
nicanja. U republici Sloveniji to je vodea
rana sorta sjemenskog krumpira. Daje
visoke urode na razliitim tipovima tla.
Dobro podnosi temperaturni stres.
Sorta formira manji broj
krupnijih, izuzetno atraktivnih
gomolja (5-7 gomolja),
ovalno izduljenog oblika.
Pokoica gomolja je svijetlo
ute boje a meso bijelo.
28

Nove crvene sorte krumpira

Skupini crvenih sorti krumpira u Bosni i Hercegovini pridruile su se i neke nove sorte koje su u
proteklim godinama pokazale izuzetno dobre znaajke. Sorte su izuzetno rodne ali i ono to je
najbitnije imaju odline kulinarske osobine.
Luka Bonjak, magistar struke

KURODA Srednje rana do srednje

kasna (130-135 dana), stolna sorta, s
krupnim gomoljima ovalnog oblika. Po-
koica gomolja je crvene, a meso blijedo-
ute boje. Okca su srednje duboka. Moe
se uspjeno koristiti za proizvodnju tzv.
ljetnjog krumpira. Nakon unitenja cime,
s vaenjem gomolja, treba priekati 20
dana da se dobro formira pokoica go-

molja. Veoma rodna sorta u razliitim

uvjetima uzgoja i pogodna za dulje
skladitenje. Kuroda posljednjih godi- ali je dobra i za skladite-
na ubrzano zamjenjuje sortu Romano. nje. to se tie kulinarskih
Odlina cima, dobra pokrivenost i manji osobina dobra je za kuha-
broj zametnutih gomolja (7-9) su jam- nje, peenje, te za pomfrit.
stvo dobivanja visokih i stabilnih uroda.
Veoma postojana sorta. RUDOLPH je sred-
nje kasna sorta krumpira
MANITOU je srednje rana do sa crvenom pokoicom
srednje kasna sorta krumpira s krupnim gomolja. Poznata je po
gomoljima. Pokoica gomolja je crvene, izuzetno visokom urodu i
a meso ute boje. Manitou je izuzetno odlinoj kvaliteti gomolja.
rodna sorta koja dobro uspijeva u razli- Sorta je namijenjena za
itim uvjetima uzgoja. Dobro podnosi iroku upotrebu za doma-
suu i visoke temperature, te je zbog instva i posebno je zani-
toga pogodna za uzgoj u Hercegovini. mljiva za zimnicu. Jedna je
Prije sadnje obavezno je naklijavanje. od najrairenijih crvenih
Manitou se koristi za svjeu potronju sorti, odlino prihvaena
od poljoprivrednih proi-
zvoaa ali i hobista. Go-
molji su pravilnog oblika,
srednje krupnoe i vrlo
ujednaeni. Sorta je dobre
otpornosti na najvanije
uzronike bolesti i tetni-
ke.
BROJ 108 STUDENI 2017.
EVOLUTION
Najrodnija crvena rana sorta krumpira
Osnovne karakteristike: Gomolji svijetlo crvene
Rana, crvena sorta za proizvodnju mladog
krumpira. Slina sorti Cleopatra, ali jo rodnija do roze boje pokoice, a
i izrazito lijepog gomolja. Trai osunana, svijetlo ute boje mesa.
laganija tla, koja se mogu navodnjavati. Sorta pogodna za
Koristi se za svjeu potronju i nije
pogodan za dulje skladitenje. peenje, pomfrit i sl.
 RUDOLPH
Sorta visokog uroda i odline kvalitete gomolja
Osnovne karakteristike: Gomolji izrazito
Srednje kasna sorta sa izrazito krupnim
gomoljima. Jedna od najatraktivnijih sorti sa krupni, crvene boje
crvenom pokoicom. Sorta je namijenjena za pokoice a bijelog
iroku upotrebu za domainstva i posebno mesa. Sorta pogodna
interesantna za zimnicu zbog dobrog skladi-
tenja i odlinih kulinarskih osobina gomolja. za razliite namjene.
 31

Jesenska sjetva povra

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno inten-
ziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijati ili sa-
diti razliite vrste povra. Ali, ipak sve ovisi od vladajuih
klimatskih prilika to najbolje pokazuje i ova godina.
Mladen Karai, dipl. ing. ukoliko elimo maksimalno iskoristiti
njegovu vrijednost nuno ga je odmah

N
ezapamene padaline poetkom po razbacivanju ukopati tj. zaorati u tlo.
rujna u velikoj su mjeri pore- ak su i znanstvenici dokazali da staj-
metile planove mnogih povr- ski gnoj koji ostaje nezatien u vrtu
ara. Ipak, statistiki podaci pokazuju za samo tri dana izgubi etvrtinu svoje
da je za mjesec rujan karakteristino vrijednosti.
postupno normaliziranje klimatskih Dakle, kada smo pripremili tlo i uko-
prilika. Pod tim podrazumjevamo ne- liko nam klimatske prilike to dozvolja-
koliko uzastopnih sunanih i sunih vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvu,
dana koji bi omoguili sjetvu i sadnju odnosno, sadnju povra. Rokove sjetve
povrtnih kultura. Osim sjetve povra, trebamo potivati jer o njima ovisi vi-
tijekom jeseni, veina povrtlara pripre- sina uroda, vodei rauna da u sluaju
ma zemlju za narednu sezonu. Pod tim ekstremnih temperatura sjetvu povra
podrazumjevamo gnojenje, odnosno, ipak moemo pomjeriti za deset do
razbacivanje stajskog gnoja. Znaaj ove petnaest dana.
operacije je utoliko vei ako se zna da Osim navedenih kultura obavlja se i
stajski gnoj, osim to biljke opskrbljuje sjetva blitve, rotkvice te sadnja presad-
hranjivim tvarima, u velikoj mjeri utjee nica artioke, endivije, poriluka, ratike,
i na popravljanje strukture tla. Stoga je ljutike-kozjaka i mlade kapule. Pored
na teim tlima koja se odlikuju slabim toga tijekom listopada obavlja se sad-
mikrobiolokim aktivnostima i potreba nja enjaka ije je enjeve prije same
za stajskim gnojem vea. Meutim, sadnje potrebno potopiti u otopinu
Sjetva povra u toplijim podrujima
VRSTA POVRA KOLIINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVE
ZIMSKI PINAT 3g 01.09.-31.10.
ZIMSKA SALATA 3g 01.09.-20.09.
MRKVA 4g 01.09.-31.10.
PERIN 5g 01.09.-31.10. fungicid botriticida i to u trajanju od
RADI 8g 01.09.-10.09. 10-15 minuta. Na taj nain enjak smo
MATOVILAC 5g 10.10.-31.10. u startu zatitili od trulei.
Dubina sadnje enjaka nije ista za
jesensku i proljetnu populaciju. U jesen
enjak se sadi na 4-6 cm, a tijekom
proljea na 2-3 cm od razine tla. Za sad-
nju se uzimaju vanjski enjevi s glavi-
ce enjaka jer su krupniji i razvijeniji.
Unutarnji enjevi imaju tanji i slabiji
ovojni listi, nejednaku krupnou, pa se
stoga ne postie odgovarajui uinak.
Na etvorni metar potrebno je posaditi
6-8 dekagrama enjeva.
BROJ 108 STUDENI 2017.
32

GOJI BOBICE
crveni dijamanti
U zadnjih nekoliko godina goji bobice su munjevito osvoji-
le europsko i ameriko trite. Stiu s Himalaje gdje za njih
znaju ve stoljeima, te ih koriste i kao sastojak ne samo u
mnogim receptima, ve i u medicini zbog njihovih izvrsnih
svojstava. U Aziji ih ak nazivaju crvenim dijamantima.
Dado Mari, dipl .ing. od 1 do 2 cm, duguljastog oblika. U hrane. to je poloaj na ljestvici vii,
svakoj je bobici od 10 do 60 sjemen- hrana ima veu sposobnost unitavati

G
oji je drvenasta grmolika biljka
koja samoniklo raste od davnina
i uspijeva na visoravni Tibeta i
Himalaje. Tibetancima u ekstremnim
vremenskim uvjetima Goji bobice bile
su hrana i lijek, koje su pomogle pre-
ivljavanje, dugi i zdrav ivot. Bobice
prekrasne vatrene boje, nazivaju ih i
crvenim dijamantima, u tradicionalnoj
tibetanskoj i kineskoj medicini koriste
se ve 2000 godina. Bile su prirodna
pomo za malaksalost organizma, za
revitalizaciju opega zdravstvenog sta-
nja, poboljanje vida, kao afrodizijak,
za olakanje tegoba bolnih zglobova,
zatitu i bolje djelovanje jetre i srca i za
dugovjenost ivota.
Goji ili vuje bobice (Lycium barba-
rum) je grmolika biljka koja naraste od
1 do 3 metara u visinu. Postoji vrsta L.
chinense koja se najvie uzgaja na jugu
Kine i neto je nia, a Lycium barbarum
se vie uzgaja na sjeveru, ponajvie u
pokrajini Ningxia Hui i neto je via.
Plod je naranastocrvene boje duine
ki. Bobice zriju od srpnja do listopada.
Zbog brze oksidacije one se ne ubiru,
ve se tresu s grana i zatim
sue. Mogu se jesti
sirove, ali brzo
oksidiraju pa
se najee
u trgovinama
kupuju suene iji
slatki okus podsjea
na groice, ili se mogu na-
baviti u obliku aja i soka. Njihov naj-
vei izvoznik i uzgajiva je upravo Kina.
Koja su svojstva goji bobica?
Zbog svojih iznimnih nutritivnih i
antioksidacijskih svojstava koriste se
u tradicionalnoj kineskoj medicini od
pamtivijeka. Zapadni svijet ih je ot-
krio zadnjih desetak godina i svrstao
ih u supernamirnice. Zato?
One se nalaze na prvome mjestu
amerike ljestvice ORAC (Oxygen Radi-
cal Absorbance Capacity). To je ljestvica
koja mjeri antioksidacijska svojstva
slobodne radikale koji, ako su slo-
bodni i ako dolazi do njihova
gomilanja, naruavaju
zdravlje, ubrza-
vaju proces
starenja, a
time postaje-
mo podloniji
nizu degenerativ-
nih promjena.
Goji bobice u 100 gr.
imaju fantastinih 25.300 jedinica, u
usporedbi sa ljivama koje su na dru-
gom mjestu i u 100 gr. imaju samo
5.770 jedinica. Zbog toga se smatraju
najboljom hranom za revitalizaciju
organizma i usporavanje procesa sta-
renja.
Sadre 68% ugljikohidrata, 12%
proteina, 10% vlakana i 10% masti
tako da u 100 gr. ima 370 (kilo) kalorija.
ak ih nazivaju sretne bobice
zato to kau da se ovjek dobro osjea
kada ih redovito konzumira, pobolja-
vaju energiju i izdrljivost organizma.

BROJ 108 STUDENI 2017.


CURAFORA SEGENTRANGE
izrazito otporan hibrid iz
skupine Citrusa
Ivan uljak, dipl. ing.
R elja mnogih ljudi bila je
aena su mnogobrojna krianja
(hibridizacije) raznih vrsta roda
Citrus s vrstom Poncirus trifo-
liata u nadi da e se uspjeti svojstvo
otpornosti na niske temperature koje
nosi Poncirus trifoliata prenijeti na
novonastali hibrid a istodobno zadrati
svojstva ishodine vrste. Tako su na-
stajali mnogi hibridi: Citradarin, Ci-
trange, Citrangequat itd. Meutim,
novonastali hibridi nisu opravdali oe-
kivanja, naime nije postignuta eljena
otpornost na niske temperature a izgu-
bila su se i organoleptika svojstva koja
su inae bila karakteristina za ishodi-
nu vrstu. Neki od njih, zbog dominan-
tnog utjecaja Poncirusa uope nisu
jestivi ali su posluili kao vrlo kvalitetne
podloge za cijepljenje (kalemljenje)
mnogih vrsta iz roda Citrus. Meutim,
gore navedena elja kako obinih ljudi
tako i znanstvenika nije dopustila da se
odustane. Ponovno se krenulo s kria-
njem (hibridizacijom). Ovaj put kriani
su hibridi takozvanoga prvog narataja
s raznim vrstama roda Citrus i tako su
BROJ 108 STUDENI 2017.
Od prastarih vremena,
pomaknuti uzgoj biljaka
iz roda Citrus (manda-
rina, narana limun) to
dalje na sjever. Na tom
pitanju radili su mnogi
svjetski znanstvenici.
dobiveni takozvani hibridi drugog nara-
taja koji su napravili veliki pomak kako
u otpornosti na niske temperature tako
i u prenoenju organoleptikih svojsta-
va karakteristinih za ishodine vrste a
pritom je gorak okus Poncirusa sve-
33
den na minimum. Jedan od tih hibrida
drugog narataja koji je opravdao oe-
kivanja je CURAFORA SEGENTRANGE.
Curafora segentrange
Radi se o hibridu drugog narataja
(Citroncirus F2 x [(x Poncirus C. sinen-
sis trifoliata) x C. rreticulata]. Curafora
razvija srednje bujno stablo, lie je
tamno zelene boje i monofoliat. Izboji
su dugaki i vitki s bodljama.
Plodovi su veliine Clementine i
oblika narane, uglavnom bez sjemen-
ki. Kod odreenog postotka plodova
na dnu ploda moe se primijetiti pu-
pak to je inae znaajka narani iz
grupe Puparke (Naveline orange).
Kora je tanka i lako se odvaja od pulpe,
koja je umjereno sona s okusom koji
je zapravo mjeavina okusa vrsta od
kojih je nastala. Ubraja se u skupinu
srednje kasnih sorti tako da su plodo-
vi spremni za branje u drugoj polovici
studenog. Odlino podnosi niske tem-
perature. Mi smo je provjerili na -15C,
Meutim, postoje podaci da je sa vrlo
malim oteenjima preivjela -24C,
naravno rije je o odrasloj biljci.
34

Gnojidba vinograda
organskim gnojivima
Plodnost i struktura tla jedan su od osnovnih parametara za uzgoj voaka i vinove loze.
Zato se plodnost i struktura u vonjacima i vinogradima tla moraju kontinuirano odra-
vati na odgovarajuoj razini. Gnojidba organskim gnojivom jedna je od mjera odravanja i
poboljanja plodnosti i strukture tla, te joj treba pokloniti odgovarajuu panju.
Dado Mari, dipl. ing.

O
rgansko gnojivo je potrebno uno-
siti u tlo da ne bi dolo do gu-
bitka hranjiva (naime, organska
komponenta vee hranjiva i biljka ih
lake usvaja). Osim toga organska kom-
ponenta poboljava strukturu i teksturu
tla te ini tlo rahlijim.
Za gnojidbu vinograda treba kori-
stiti kvalitetno organsko gnojivo koje
ne sadri primjese u vidu slame, sjena,
neke prostirke i druge biljne ostatke.
Od nekoliko organskih gnojiva koja se
trenutano mogu nabaviti na podruju
Hercegovine, za gnojidbu vinograda
preporuamo organska gnojiva pod na-
zivom Fruttorto bio ili Phenix.
Fruttorto bio je prirodno organsko
gnojivo koje se sastoji od mjeavine
goveeg gnojiva i gnojiva od peradi te
suenog tropa, bogatog kalijem, koji
ostaje nakon prerade groa
Phenix je organo-mineralno gnojivo,
NPK sastava 6-8-15, namijenjeno za
osnovnu gnojidbu vonjaka i vinograda
u periodu jesen-zima, odnosno rano
proljee. Osim osnovnih NPK hranjiva
Phenix sadri i magnezij koji je posebno
bitan za vinovu lozu na podruju Herce-
govine. Naime, na podruju Hercegovine
vinova loza esto obolijeva od magne-
zijeve kloroze iji je uzrok nedostatak
magnezija u tlu ili slaba pristupanost
tog hranjiva
Karakteristike Fruttorta i Phenix-a
1. Fruttorto i Phenix su visokokvalitetna
organska gnojiva proizvedena poseb-
nim postupkom od stajskog gnojiva
2. Fruttorto i Phenix su po koliini koja
se koristi za gnojidbu cjenovno ispla-
tiviji nego stajnjak i mineralno gnoji-
vo zajedno
3. Fruttorto i Phenix su u obliku peleta
ili rezanaca koje se lako razbacuju i
puno je jednostavnija manipulacija s
gnojivom, pakiranje je u vreama od
25 kg
4. Ova dva gnojiva ne sadre sjemenke
korova, tetnike niti uzronike biljnih
bolesti jer su prola termiki postu-
pak (izlaganje viim temperatura-
ma), prilikom proizvodnje
5. Za gnojidbu vonjaka i vinograda
Fruttorto bio se koristi u koliini 150
200 kg/dulumu a Phenix 75-100
kg/dulumu
Organska gnojiva Fruttorto i Phenix
primijeniti to ranije, im vam to vre-
menske prilike dopuste a nakon primje-
ne obavezno ih inkorporirajte (unesite)
u tlo oranjem ili frezanjem. Ako vinova
loza ima problema sa klorozom koja se
javlja kao posljedica nedostatka elje-
za onda obavezno dodajte i 30-50 kg/
dulumu organskog gnojiva pod nazivom
Vulcano.

BROJ 108 STUDENI 2017.

 35

VULCANO organsko
gnojivo za suzbijanje kloroze
U posljednjih nekoliko godina, na podruju Hercegovine, u ponudi se nalazi nekoliko
vrsta organskih gnojiva koja manje-vie imaju sline znaajke i namjenu. Ipak jedno
gnojivo, po svojim znaajkama, se izdvaja iz te skupine. Gnojivo koje je potpuno razliito
od drugih, gnojivo koje sadri eljezo i magnezij.
Ivica Doko, dipl. ing. povra i cvijea, ukrasnog bilja a pose- cegovine. Moe se koristiti tako da se
bice tamo gdje tlo pokazuje simptome unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili se

V
ULCANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mjeavine razliitih
organskih gnojiva uz dodatak
eljeza, magnezija i sumpora. Pored
osnovnog sastojka NPK koji je u odnosu
3:3:3, Vulcano sadri 2 % magnezija i 5
% eljeza. eljezo i magnezij su vezani
za organsku tvar i tako lako dostupni
svim usjevima pa ak i u tlima sa viso-
kom PH vrijednosti. Vulcano je idealno
gnojivo za sprjeavanje ali i lijeenje
kloroze kod vinove loze, voa i ukra-
snog bilja.
Organsko gnojivo Vulcano koristi se
za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod
presaivanja, te prigodom jesensko
zimske gnojidbe voaka, vinove loze,
umora i nedostatak eljeza i magne-
zija. Posebno je pogodno za gnojidbu
vinograda i vonjaka tijekom jeseni.
Problem eljeza i magnezija je po-
sebno izraen na podruju Hercegovine,
tako da e ovo gnojivo uveliko olakati
rjeavanje problema kloroze mnogim
vinogradarima, voarima ali i drugim
proizvoaima.
Idealno za hercegovake
vinograde
Ovo gnojivo je posebno pogodno za
gnojidbu vinove loze i voaka koji su
posaeni na alkalnim tlima koja pate
od pomanjkanja eljeza i magnezija, a
takvih je tala puno na podruju Her-
moe rasuti po povrini tla, te naknad-
no zaorati. Najbolje razdoblje godine za
primjenu Vulcana jest jesen. Veliina i
oblik pelete omoguavaju gnojidbu pri-
mjenom traktorskih rasipaa za mine-
ralna gnojiva. Naime pelete su promjera
3 mm tako da se lako razbacuju runo
ali i rasipaima mineralnih gnojiva.
Doza ovoga gnojiva ovisi o kulturi:
- za voke u proizvodnji, doza Vulcana
iznosi 150-200 kg/dulum;
- za povre doza je 120-150 kg/dulum,
- za vinovu lozu stariju od 5 godina je
150-200 kg/dulum
- za ukrasno i aromatino bilje koristi
se u dozi od 150-200 kg/dulum
- za cvijee u staklenicima 60-120 g/m2.

BROJ 108 STUDENI 2017.

 MIOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje mieva i takora.

Za unutarnju i vanjsku upotrebu.

Potraite u
Najbolja zatita! Sjemenarna
Agrocentrima.

Hladniji dani donose
vie problema sa
mievima i takorima
Mario ubela, dipl. ing.
O
sim nelagode, mievi i ostali glo-
davci mogu izazvati neprocjenjive
tete u domainstvima. Prije sve-
ga, nastanjuju skladita hrane (zalihe
ita i ostale namirnice) koju zagauju
svojim izmetom, inei je potpuno ne-
uporabljivom. Ali, poteene ne ostaju
ni elektro instalacije i drveni predmeti
koji bivaju potpuno izgrieni. Zanimljiv
je i podatak da takor za samo godinu
dana moe pojesti do 25 kg itarica a
jo vie hrane uniti njezinim razvla-
enjem i oneienjem izmetom. Ipak,
prava opasnost prijeti od niza bolesti,
a utvreno je da takori prenose vie
od 20 bolesti ljudi i ivotinja. Izravna
opasnost prijeti od mije groznice i
kuge, ali i od bjesnoe-ukoliko zarae-
ni takor ugrize ovjeka. Pojedine vrste
su posebice agresivne (sivi takor) to
i dokazuju sluajevi njihova ugriza od
kojeg su znala nastradati djeca, te u
prigradskim naseljima sitnija stoka, pe-
rad, ak i make. Takoer, postoji realna
opasnost i od trihineloze od koje se
ovjek zarazi preko inficiranoga svinj-
skog mesa kao i leptospiroze gdje izvor
zaraze predstavlja govee meso. Dakle,
BROJ 108 STUDENI 2017.
rije je o vrlo opasnim ivotinjama ija
prisutnost ne bi trebala nikoga ostaviti
ravnodunim.
Danas se za suzbijanje tetnih glo-
davaca koriste gotovi mamci. Njih je
dovoljno postaviti na skrovita mjesta
na kojima se mievi i takori obino
kreu, hrane i gnijezde. Takva mjesta se
lako uoavaju po ostatcima izmeta, na-
etim dijelovima sjemenki i po ostalim
otpadcima hrane. Meutim, od velike je
vanosti i sami nadzor mamaca to po-
drazumijeva njihovo nadopunjavanje i
to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti.
to koristiti za suzbijanje mieva i
takora?
U praksi su se za potrebe obiteljsko-
ga gospodarstva najpodesniji pokazali
mamci na osnovi bromadilona, brodi-
fakuma, flokumafena i diefetialona.
Spomenute mamce moete nabaviti u
manjim, praktinim pakiranjima i to u
svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni.
Ali, svakako potraite i odgovarajuu
strunu pomo jer postoje tipovi ma-
maca podesni za uporabu u suhim i
zatvorenim prostorijama, za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgradama
kao i mamci namijenjeni za vlane pro-
storije. Za domainstva su se posebno
37
Dolaskom hladnijih dana
mievi, takori i drugi tet-
ni glodavci naputaju pri-
rodne uvjete i zavlae se
u tale, tavane, podrume i
skladita hrane u domain-
stvima. Poto znaju napra-
viti velike tete potrebno ih
je to ranije poeti suzbijati
i to kemijskim deratizacij-
skim sredstvima.
djelotvornim pokazali meki mamci
MIOMOR s okusom jagode. Na tritu
postoje posebne "zakljuane kutije" u
koje se postavljaju mamci kako bi se
otklonila i svaka mogunost neeljenog
trovanja stoke, kunih ljubimaca.
Uz pravilnu primjenu ovih gotovih
mamaca vie neete morati strahovati
od nepoeljnih podstanara koji svake
godine (kako su izraunali strunjaci
i statistiari) na podruju BiH naine
izravne tete u vrijednosti od cca 100
milijuna konvertibilnih maraka.
S obzirom da su glodavci ivo-
tinje koje veliku panju poklanjaju
osobnoj higijeni (lizanjem iste po-
jedine dijelove tijela: noge, krzno),
ta njihova osobina je iskoritena u
suzbijanju. Naime, danas na tritu
postoje posebni kemijski pripravci u
obliku paste kojima se premazuju
mjesta po kojima se glodavci kreu.
Nakon to prijeu preko takvih po-
vrina, glodavci liui i istei tijelo
u probavni sustav unose kemijski
pripravak koji izaziva njihovo ugi-
banje. Jedan od takvih pripravaka je
MURIN pasta koja je vrlo uinkovita
u suzbijanju glodavaca.
SREDSTVA U BORBI PROTIV
MIEVA I TAKORA
Ultrazvuni rastjeriva mieva i ta-
kora rijeite se tetnih glodavaca
na human nain. 24satna zatita,
jednostavna primjena, bez rodenticida
i mehanikih klopki. Nema ienja
uginulih glodavaca. Ultrazvuni valovi
uzrokuju mievima nelagodu, te oni
naputaju svoja skrovita i udaljavaju
se od izvora ultrazvunih valova.

Miolovke
Ljepljiva ploa za mieve klopka bez kavezi - humane
otrova za mieve i druge tetoine. mehanike klopke
Omoguuje jednostavno suzbijanje mieva za mieve. Izaberite
u kuanstvima, kao i u javnoj i komunalnoj izmeu pet
higijeni. Ne sadri nikakve otrovne tvari. razliitih dimenzija
Visoka kvaliteta ljepila kao i intenzivna miolovki.
uta boja privlai i hvata mieve, takore
ali i ostale gmiue i letee insekte.

Ljepilo za mieve koristi se za suzbijanje

svih vrsta mieva i takora, ostaje
dugo postojano (ljepljivo), ne sui se,
otporno je na vodu i vlagu te se brzo i
lako primjenjuje. Ne sadri otrovne tvari,
nezapaljivo je i sigurno za koritenje.
Razliite vrste metalnih i plastinih miolovki dostupne
su u vie dimenzija. Ukoliko elite zatititi prostor u
kojem borave vai blinji bez straha, izaberite zatvorenu
miolovku i kutiju za mamac koje dolaze s kljuem kako
djeca ili kuni ljubimci ne bi imali pristup otrovima.

Potraite u
Najbolja zatita! Sjemenarna
Agrocentrima.
 PITANJA I ODGOVORI
Oteeni listovi mandarine
Ispred kue imam dvije mandarine
na kojima sam primijetila oteenja na
vrnim listovima. Na mladim listovima s
donje strane lista uoila sam sitne uske
hodnike koji su na gornjoj povrini lista
srebrenkaste boje, pa me zanima to je
uzrok tomu, ustvari to treba poduzeti da
bi zatitila ove mandarine.
To su tipini simptomi teta od lisnog
minera agruma (Phyllocnistis citrela), koji
se najee javljaju u rujnu i listopadu. Li-
sni miner je sitni leptiri kojem raspon krila
nije vei od 5 mm. tete priinjavaju liinke
koje se hrane unutar lista. Simptomi napa-
da su vidljivi na listovima i izbojima, ali po-
nekad i na plodovima. Na donjoj strani lista
nalaze se hodnici-mine. tetnik se javlja
na poetku jeseni (drugi porast agruma)
i tete priinjava sve do prvih mrazeva. U
godinama sa "toplom zimom" tete moe
priinjavati i u mjesecu prosincu.
Suzbija se pripravcima na osnovi imida-
kloprida ili drugim sisteminim pripravcima
koji imaju dozvolu u agrumima. Sadnice
agrumi u kontejnerima takoer se uspje-
no tite pripravcima na osnovi imadaklo-
prida metodom zalijevanja.
Prof. dr. Ivan Ostoji
Zimska rezidba rua
U svom vrtu, pored razliitog ukrasnog
grmlja, imam i nekoliko rua. Zanima me
smiju li se rue orezivati tijekom kasne je-
seni, odnosno, poetkom zime?
Glavna rezidba rua se ne obavlja ti-
jekom jeseni, odnosno, poetkom zime
nego rano u proljee, to znai poetkom
oujka ili travnja prije nego to izbiju same
mladice. Iznimku pak ini rezidba prili-
kom jesenske sadnje. Inae se na jesen ne
provode druge mjere rezidbe osim prijeko
potrebnih korektura, bez kojih ne bi bilo
mogue osjetljive sorte zatititi od mraza.
Bilo kako bilo, grane i granice ne smijemo
skraivati drastino jer time riskiramo da se
nakon zimskih mjeseci, tijekom kojih se na
jakom mrazu neke grane mogu smrznuti,
kronja drastino reducira i rua sljedeeg
ljeta mnogo slabije cvate. Dakle, sada tije-
kom jeseni rua se orezuje samo u nudi!
Mladen Karai, dipl. ing.
Sadnice iule
Zanima me je li mogue u naim vrtnim
centrima pronai vrlo rijetku vonu vrstu
zvanu iula. Osim toga, nije mi poznato
moe li se ova voka uzgajati na podruju
BROJ 108 STUDENI 2017.
itluka te kako podnosi sunija i oskudnija
tla. Poto planiram posaditi vie sadnica
iule interesira me i razmak sadnje, vrijeme
rezidbe te nain pripreme sadnica za sadnju.
iula je doista rijetka ali nita manje
vrijedna vona vrsta. Vrlo dobro podnosi
uzgoj na sunim tlima koja su siromana
hranjivim tvarima. Razumljivo, ukoliko pla-
nirate podignuti nasad iule trebate voditi
rauna da je tlo bogato organskom tvari,te
da je potrebno osigurati i navodnjavanje,
posebno u kritinim fazama razvoja iule. notoa imate malu prednost jer pojedine,
Meuredni razmak sadnje treba iznosi-
ti 5 m, koliko iznosi i razmak u samom
redu. Ipak, u novije vrijeme prakticira se i
neto gua sadnja, i to na razmak 3 x 3
metra. to se tie samih termina rezidbe,
prakticiraju se ljetna i zimska, ali je vano
napomenuti da sa zimskom rezidbom nije
potrebno uriti jer postoji opasnost od te-
ta koje mogu izazvati niske temperature
na samom poetku vegetacije. to se tie
same pripreme sadnica za sadnju, ona je
ista kao i za ostale vone vrste s tim da ne
smijemo zaboraviti prikratiti sadnicu na vi-
sinu od 30 cm. Spomenuto prikraivanje je
posebno vano provoditi na naim tereni-
ma jer na taj nain poveavamo otpornost
posaenih sadnica na suu i vjetrove ime
izravno poveavamo postotak primljenih
biljaka. Spomenimo jo da je iula prilino
tolerantna voka koja uspijeva i na tereni-
ma nepodobnim za veinu ostalih vonih
vrsta te je stoga bez ikakvih potekoa mo-
ete uzgajati i na podruju itluka.
U svim Sjemenarninim Agrocentrima
moete nabaviti sadnice iule u vrijeme
kad je aktualna sadnja.
Dado Mari, dipl. ing.
Gusjenice u deblu voaka
Ove godine, u vonjaku sam primijetio
veliki broj buotina na deblima jabuka i tre-
anja. Istina, rije je o manjem broju stabala
s tim da sam sline simptome uoio i na lipi
posaenoj nedaleko od vonjaka. Je li rije o
istom tetniku i na koji nain se on suzbija?
Najvjerojatnije se radi o vrbotou koji
najee napada stabla jabuke, kruke i ve i to isto kao produkt podloge, to nam
trenje. Meutim, ne ostaju poteena ni
ukrasna drvea-lipe, vrbe, javori, platani i
sl. S druge strane, unitavanje navedenog
tetnika dosta je problematino stoga to
vrboto bui hodnike prema sredini debla.
Metode suzbijanja se uglavnom svode na
mehaniko unitavanje liinki unutar debla
i grana. U tu svrhu najee se koristi svinu-
ta ica. Vrh ice se savije u vidu kuke i ugura
39
u buotinu te se gusjenica vrbotoa nastoji
izvui van debla i unititi. Ukoliko vam to ne
polazi za rukom, u buotinu moete ugurati
vatu prethodno natopljenu u eter ili kloro-
form. Ipak, poeljnije je u otvor na deblu
utrcati insekticid u veoj koncentraciji od
normalne. Nakon toga, buotine se obave-
zno trebaju zatvoriti kalemarskim vokom.
Osim vrbotoa sline tete na granama
pravi granoto koji se suzbija na isti nain.
Ali, za razliku od vrbotoa, kod napada gra-
napadnute grane moete otpiliti i spaliti.
Ivica Doko, dipl. ing.
Cijepljenje japanske jabuke
Kada je najbolje vrijeme za cijepiti ja-
pansku jabuku i na koju podlogu se obav-
lja cijepljenje? Naime, susjed u vrtu ima
dva stabla japanske jabuke koja stalno
raaju a plodovi su krupni i ukusni.
Osnovno je pravilo da se u cijepljenju
kaki jabuke ne dopusti da proe suvie
vremena od trenutka reza kore i drva pod-
loge i plemke. Dakle, bitno je da navedeni
dijelovi budu to manje izloeni djelovanju
zraka. Stoga se i navrtanje obavlja u vrije-
me kada kora i drvo podloge i plemke ne
sadravaju jake sokove ili su u stanju prita-
jenog mirovanja. U naim junim krajevima
"stari znalci" to obino rade u veljai kada
se japanska jabuka cijepi na procijep i to
na podlogu divljeg kakija (Diospyros lotus)
koja se pak proizvodi iz sjemenki. Nave-
dene sjemenke se siju u sjemenite i to
tijekom prosinca i tek nakon godinu dana
u mjesecu sijenju presauju se u plastine
vreice ili lonce da bi se na koncu tijekom
veljae naredne godine i navrnule. Tek tada
u jesen novonastale sadnice doseu zado-
voljavajuu debljinu i visinu te zauzimaju
svoje mjesto u vonim rasadnicima. Spo-
menimo kako sve divlje i poludivlje kaki ja-
buke (koje slue kao podloga u cijepljenju)
imaju dosta sitnije plodove. Stoga se esto
kupnja u "nazovi rasadnicima" zna izjaloviti
jer umjesto krupnih plodova od 300-tinjak
grama na koncu dobijemo vrlo sitne plodo-
je ujedno znak kako su nas dobro nasama-
rili. Zato sadnice japanske jabuke iskljuivo
kupujte u provjerenim vonim rasadnicima.
I jo neto-kupljene sadnice izvaene iz tla
s golim ilama vrlo se brzo i lako isuuju pa
ih moramo to prije posaditi na stalno mje-
sto. U protivnom, svako odlaganje sadnje
bitnije umanjuje njezin uspjeh.
Dado Mari, dipl. ing.
40

Kako suzbijati liajeve

na vokama?
Vrlo se esto na stablima i granama drvenastih vonih vrsta, kao i nekoga drugog ukrasnog
drvea i grmlja, zapaa pojava liajeva. Mnogi se pitaju teti li to biljkama? Jesu li liajevi
paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki nain suzbijati? Takva pitanja vrlo esto nam
postavlja veliki broj voara, im ih primijetite na svojim vokama, bojei se da e liajevi
moda nauditi vokama. Odgovor je da se ne trebaju bojati, jer liajevi nisu opasni.

Prof. dr. sc. Tihomir Milievi
Liajevi na vokama
Liajevi se javljaju na gotovo svim
vonim vrstama, osobito ljivi, orahu,
jabuci i kruki, pogotovo u ekstenziv-
nim ili naputenim vonjacima. to je
u biti liaj? Liaj je vrlo specifina i vrlo
zanimljiva zajednica dvaju organizama
(alge i gljive!), koji ive u tzv. simbiozi
ili suivotu, od kojeg oba ova organiz-
ma imaju zajedniku korist. Od algi su
zastupljene uglavnom zelene ili modro-
zelene alge (Chlorophyta i Cianophyta),
a od gljiva najee gljive mjeinarke
(Ascomycotina), ija se plodna tijela
(apoteciji) vrlo lako uoavaju unutar
tijela liaja. Liaj kao zajednica funkcio-
nira tako da alge fotosintezom stvaraju
organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i
mineralna hranjiva, pa se tako nadopu-
njuju. Istiemo, liajevi nisu nametnici
ili paraziti na biljkama, iako se tako na
prvi pogled ini. ive samo na povrini
biljnih organa, pa ih ne ubrajamo u tzv.
epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i
hranjiva, to znai da ne ulaze u biljno
stanije kao paraziti. Meutim, njihova
pojava, unato tomu to nisu para-
ziti, posredno moe tetiti biljkama
jer mogu smanjivati ivotni potencijal
biljke ili tzv. vigor, ali i biti pogodno jabuka i dr. Na ljivi se pojavljuje naje-
stanite za naseljavanje nekih tetnika. e liaj pod nazivom Evernia prunastri,
Postoji vie od 15.000 vrsta liajeva, a a na orahu uti liaj Xanthoria parietina.
znanost ih svrstava u vrlo dobre bioin- Od drugih liajeva na vokama su rai-
dikatore ili bioloke pokazatelje istoe rene vrste iz rodova Parmelia, Parmeli-
zraka i openito istoe stanita i oko- na, Physcia, Platismatia, Pseudoevernia,
lia. Ramalina i dr.
Obino se javljaju na starijim vo-
kama, a ako ponu rasti na mladima, ime ih suzbijati?
onda je to znak da su te voke slabije Na njih dobro djeluju svi bakreni
kondicije, odnosno da su oslabljene od fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim
raznih imbenika nepovoljne sredine. prskanjem i tretiranjima na poetku
Gotovo se nikada ne javljaju u inten- vegetacije, koja se redovito provode u
zivnim vonim nasadima, ili vrlo rijetko, vonjacima, ujedno suzbijaju i liajevi.
i to samo u sluaju ako se ne provodi Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu
uobiajena zatita fungicidima. Naime, potrebne.
veina fungicida, pogotovo onih na bazi Zavod za fitopatologij
bakra, prilino ih dobro suzbija, pa se li- Agronomski fakultet u Zagrebu
ajevi stoga nikada ne javljaju u vonja-
cima s redovitom zatitom fungicidima.
Mogli bismo rei da je njihova pojava na
vokama najbolji znak dobrih ekolokih
uvjeta koji vladaju u vonjaku. Nikada
ne rastu ondje gdje je zrak oneien
i gdje postoji rezidua ili ima ostataka
toksinih tvari. Neki liajevi izrazito su
dekorativni (pr. Usnea spp. i dr.), pa su
jako omiljeni na ukrasnim drvenastim
vrstama u kunim vrtovima. Spomenu-
to je na poetku da se uglavnom javlja-
ju na stablima i granama ljiva, oraha,

Bakreni pripravci pomau kod suzbijanja liajeva na vokama BROJ 108 STUDENI 2017.

Pripazite na raspored
opraivaa u vonjaku
Pri kupovini sadnica za vonjak mnogi se povode samo eljom da nabave sortu koja im se
najvie svia, zaboravljajui pri tom na opraivae bez kojih nema rodnosti stranooplod-
nih voaka, a i one samooplodne uz njih daju plodove bolje kakvoe.
Prof. dr. sc. Tomislav Jemri
Pelari saveznici voara
Opraivanje je tek prvi korak u na-
stanku ploda i ono podrazumijeva samo
prispijee polenovog zrnca na njuku
tuka. Taj posao u vie od 90% sluaje-
va obavljaju pele pa su pelari oduvijek
najbolji saveznici voara. Samo rijetke
voke se oprauju vjetrom (npr. lijeska i
orah). No, opraeni cvijet ne mora uvijek
donijeti i plod jer je za razvoj ploda po-
trebno da doe do oplodnje odnosno da
polen proklije i da se polenova cjevica
probije do sjemenog zametka i uspjeno
ga oplodi. Premda je oplodnja mogua
uglavnom meu sortama iste vrste, ona
moe biti uspjena i izmeu sorata dviju
razliitih vrsta. Tako polen vinje moe
oploditi cvijet trenje, a polen europ-
skih sorti kruaka moe oploditi cvijet
azijskih (nashi) sorata. Postoje i meu-
besplodne sorte koje zahtijevaju polen
samo odreenih drugih sorata. Takve su,
primjerice, starije sorte treanja.
Osim odgovarajue genetske struktu-
re, za uspjenu oplodnju potrebno je da
u vrijeme cvatnje vlada lijepo vrijeme s
umjerenom temperaturom zraka (15-20
C). Jai vjetar, pogotovo onaj suhi nije
povoljan jer isuuje njuke tuka ote-
BROJ 108 STUDENI 2017.
avajui klijanje polena. Hladno i kio-
vito vrijeme tijekom cvatnje nepovoljno
djeluje na klijanje polena i ispire njuku
tuka pa je oplodnja slaba.
Ucijepljeni opraivai u kronji
U velikim vonjacima sorte opraiva-
i se sade u zasebne redove, pazei pri
tome da se posade najmanje dva reda
opraivaa na svaka etiri reda glavne
sorte. Ovisno o udjelu sorata u vonja-
ku mogu je i drukiji raspored (4 reda
glavne sorte i 4 reda opraivaa). Vano
je da broj redova jedne sorte bude uvijek
paran kako bi se lake obavljale rezidba,
zatita i berba.
Problem opraivanja je posebice izra-
en u malim vonjacima gdje za sadnju
opraivaa esto nema dovoljno mjesta.
Tada si moemo pomoi tako da na ne-
41
koliko grana u kronji ucijepimo sorte
opraivaa. Najbolje je postaviti naj-
manje dvije, a po mogunosti i tri sorte
opraivaa.
Raspolaemo li veim prostorom
na kojem elimo uzgajati vie stabala
jedne sorte, a ne elimo gubiti previe
prostora na uzgoj opraivaa, osim ucje-
pljivanja opraivaa u kronju moemo
kao svako peto ili deseto stablo posaditi
sortu opraivaa. To je uzgoj u tzv. a-
hovskom rasporedu. Ovaj raspored nije
prikladan za komercijalne vonjake jer je
oteana i neracionalna njega opraivaa
zbog njihove ratrkanosti.
Istovremena cvatnja
Prilikom odabira opraivaa potrebno
je voditi rauna da on cvate u isto vrije-
me kada i sorta koju elimo oploditi, da
daje puno polena dobre klijavosti i da se
i sam opraiva moe oploditi polenom
opraivane sorte. Takoer je poeljno da
ima plodove dobre kakvoe.
Za dobru rodnost nije potrebno da svi
cvjetovi budu oploeni. Ako je cvatnja
uobiajenog intenziteta, za vone vrste
koje imaju velike plodove, dovoljno je da
se oplodi 3-5% cvjetova, dok je za one
koji imaju sitnije plodove potrebno oko
20% oploenih cvjetova.
42

Pregled zajednica u jesen

Za veinu konica ovo je jedno od posljednjih otvaranja pri kojem vadimo i preslagujemo okvire.
Skraenjem dana pele se pripremaju za zimu. Nastupaju jutarnje magle, pa sve vie borave u
konici, a za lijepog vremena nalaze jo poneto hrane u prirodi. Ako to ve nismo uinili onda u
ovom mjesecu sve konice moraju biti pregledane, a okviri posloeni za zimovanje.
Kruno Laec, dr. vet. med. ma pele mogu ui u zimu i prenijeti koje su ratrkane po okviru. Takve sta-
ih na proljetno leglo mogu biti uzrok nice treba provjeriti, a ako su u njima

J
esenski pregled mora biti detaljan slabljenja, ali i propadanja zajednica. uginule liinke, uzorak treba poslati na
kako bi dobili uvid u snagu i ope Smanjenjem legla i broja pela lake se dijagnostiku obradu, iako na poklopci-
stanje svake zajednice i ako bude na okvirima uoavaju znakovi ameri- ma nisu uoeni karakteristini znakovi
potrebno napravimo ono za to jo nije ke gnjiloe pelinjeg legla. Zato je ovaj bolesti (do polovice stanice uvuen i
kasno. Posebnu panju posveujemo period znaajan, jer se bez problema vlani poklopac). U sluaju da se bolest
mladim rojevima. U rujnu prestaje bilo uoavaju zaostale poklopljene stanice potvrdi treba u suradnji s nadlenim
kakva ozbiljna pelinja paa. Jo cvatu
poneke biljke i pele ih posjeuju, pa
na letu moemo primijetiti kako unose
pelud. U rujnu mjesecu neznatni, ali
ipak prisutni izvor hrane su i raspucali
plodovi voaka.

Vani postupci prilikom pregleda

Pregled treba obaviti prije podne
kada je veina pela u potrazi za hra-
nom, a da besposlene iz drugih konica
na pelinjaku ne bi naveli na grabe.
Prilikom pregleda prije zimovanja
potrebno je provjeriti da li se unutar
zajednice nalazi neki od znakova pe-
linjih zaraznih bolesti. Bolesti s koji-
BROJ 108 STUDENI 2017.
 43
veterinarom provesti zakonom predvi-
ene mjere.
Nozemozu emo teko uoiti pri je-
senskom pregledu, jer su pele jo uvi-
jek aktivne. Jedino se u sluaju dueg
kinog razdoblja, kada pele ne mogu
izlijetati iz konice, mogu se nai trago-
vi izmeta na okvirima to je vrlo upo-
zoravajue i zahtijeva urnu primjenu
mjera suzbijanja i lijeenja. Podsjeamo
da u zadnjim dohranjivanjima treba
dodati lijek protiv nozemoze u sirup ili
staviti ljekovite pogae.

Raspored okvira
Ako nismo do sada, pri ovom pregle-
du okvire moramo posloiti u konani
raspored za zimovanje. Kod rada s okvi- za veim koliinama javljaju se pri uzne- cijeniti pomou povrine saa s po-
rima moramo biti oprezni kako ne bi miravanju pela tijekom zimovanja i ka- klopljenim medom. Rauna se da tri
otetili maticu, jer je u ovo doba godine sna proljetna paa u blizini pelinjaka. etvorna decimetra s obje strane okvira
teko nadomjestiti. Skidamo medine Ako smo ostavili i vie meda nego to sadre oko 1 kg meda. Tako iz dimenzija
nastavke ako to nismo ranije uinili, va- e pelama biti potrebno tijekom zime, okvira konica sa kojima pelarimo mo-
dimo matine reetke i zajednicu svodi- neemo ga izgubiti, niti e se on pokva- emo prilino tono procijeniti koliko
mo na broj okvira i nastavaka na kojem riti, jer se med najbolje uva u konici. U meda ostavljamo za zimovanje.
e prezimiti. Prema broju raspoloivih tom sluaju pronai emo ga u proljee. Za uspjeno prezimljavanje mogue
i potrebnih okvira odreujemo koji e Tada ga moemo upotrijebiti za ubrzan je u konicama ostaviti pola koliine
ostati, a staro crno sae s deformira- proljetni razvoj. Zbog toga je bitno da meda od eera, a pola kvalitetnog
nim i suenim stanicama, kao i ono s se u konici nalazi kvalitetan med koji prirodnog. Najbolje su proljetne vrste
mnotvom trutovskih stanica vadimo se nee kristalizirati. Koliinu meda naj- meda, pa je sada vrijeme da upotrije-
iz konica. U sredini plodita ostavlja- tonije odreujemo pelarskom vagom, bimo okvire iz priuve s vonim i bagre-
mo sae koje je pravilno izgraeno i iz a stariji pelari i iskustveno. movim medom ukoliko smo ih imali i
kojeg su izleene 2-3 generacije pela, Ako nemamo vagu niti dovoljno spremili za ovu dopunu.
jer je toplije od mlaeg u kojem jo nije iskustva zimske zalihe moemo pro- (preneseno iz Gospodarskog lista)
bilo legla. Broj okvira koje emo ostaviti
u sredini za zimsko klupko ovisi o tipu
konice i snazi pojedine zajednice.
Pored tih okvira stavljamo okvire s
peludom i tek onda s medom. Ako je
potrebno viak prostora do kraja ko-
nice moemo omeiti pregradnim da-
skama, a pelama ostaviti samo onaj
prostor koji lijepo zaposjedaju.

Koliina i kakvoa meda

Ove godine je veliki problem osigurati
dovoljno kvalitetnog meda za zimova-
nja zajednica. U odstupanju od kraja do
kraja u kojem imamo pelinjak, smatra
se da je 15 do 25 kg meda dovoljno za
uspjeno prezimljavanje svake zajed-
nice. Te koliine osiguravaju i rani pro-
ljetni razvoj. Uz toliko meda potrebno
je jo i 2 do 3 okvira peluda. Da li e to
biti dovoljna koliina meda za uspje-
no prezimljavanje ovisi o tipu konice i
jaini i duini nadolazee zime. Potrebe
BROJ 108 STUDENI 2017.
SUPERPREMIUM HRANA ZA PSE
PREVENCIJA PREHRANOM
BRIT je razvio superpremium hranu za
kune ljubimce koja uspjeno titi orga-
nizam od negativnih utjecaja okolia.
Brit Care je proizveden u cijelosti od
anti-alergijskih i visoko probavljivih sa-
stojaka kao to su janjetina, losos, ria i
krumpir. Paljiv odabir sastojaka garan-
tira visoku toleranciju na hranu i sprje-
ava alergijske reakcije. Brit Care sadri
funkcionalne sastojke koji podravaju
imunitet, poboljavaju stanje organiz-
ma i pomau smanjiti rizik od ozbiljnih
bolesti.
ANTI-AGING COMPLEX URAVNOTEEN
OMJER AMINOKISELINA
Kljune prednosti Brit Care:
1. 100% ANTI-ALERGIJSKI SASTOJCI
JANJETINA I RIA / LOSOS I KRUMPIR
2. URAVNOTEEN PROFIL AMINOKISELINA
3. SADRI POSEBNE SASTOJKE
KOJI POZITIVNO UTJEU NA
NUTRITIVNA SVOJSTVA HRANE
4. SADRI ULJE LOSOSA
5. SADRI JEDINSTVENE HRANJIVE TVARI
6. NE SADRI: Soju, govedinu,
svinjetinu, penicu, kukuruz,
GMO i druge negativne tvari.
OMEGA MASNE KISELINE MIII ANTIALERGIJSKI SASTOJCI
 BRIT SUPERPREMIUM
GRAIN FREE
HRANA ZA PSE
PREDSTAVLJAMO VAM RECEPTE BEZ ITARICA:
JO JEDAN KORAK PREMA BOLJOJ SUVREMENOJ PSEOJ PREHRANI
Eliminacija itarica, ukljuujui riu, jedna je od stepenica na putu prema
poboljanju nutritivnih svojstava hrane i osiguranju dugotrajnog zdravlja i
kondicije. Glavna korist hrane bez itarica njezin je nizak glikemijski indeks, to
smanjuje rizik od jednog od najeih bolesti suvremenoga drutva - pretilosti.

GRAIN-FREE

ZATO LOSOS? OPTIMALAN OMJER AMINOKISELINA,

POVIENE RAZINE OMEGA-3. BEZ ITARICA.
Aminokiseline su osnovni gradivni elementi miinog tkiva. Losos sadri sve vane aminokiseline
u optimalnim omjerima, to znai da se apsorbira uinkovitije od uobiajenih bjelanevina. Losos
takoer sadri visoke razine omega-3 masnih kiselina (DHA i EPA), koje igraju vanu ulogu u kvaliteti
koe i dlake, razvoju osjetila i mentalnih sposobnosti,te kardiovaskularnog zdravlja i zdravlja srca.

DVIJE FAZE RASTA: 1) BRZI RAST,

2) RAZVOJ MIIA I STRUKTURE TIJELA

12kg 3kg 12kg 2) RAZVOJ

12-20
DVIJE FAZE RASTA: 1) BRZI RAST,
TJEDANAMIIA I STRUKTURE TIJELA
BRZI RAST-PRESUDNA FAZA ZA MLADE PSE
3kg
GRAIN-FREE GRAIN-FREE
VELIKIH I GIGANTSKIH PAMSINA
U tom razdoblju od dva mjeseca, mladi psi mogu udvostruiti teinu

ADULT
te im se poinju oblikovati ui, zubi i kande. Najvei rizik pred-
12-20 TJEDANA
stavlja hrana s nedovoljno minerala i vikom energije (% masti).
Optimirali smo udioBRZI
mineralnih i hranjivihFAZA
RAST-PRESUDNA tvariZAkojiMLADE
osnauje
PSEkosti

GRAIN-FREE GRAIN-FREE
te spreava pretjerani rast i druge
VELIKIH deformacije.
I GIGANTSKIH PAMSINA
U tom razdoblju od dva mjeseca, mladi psi mogu udvostruiti teinu

ADULT
te im se poinju oblikovati ui, zubi i kande. Najvei rizik pred-
20 TJEDANA
LARGE BREED
stavlja hrana s nedovoljno minerala i vikom energije (% masti).

LARGE BREED - 2-2,5 GODINE

Optimirali smo udio mineralnih i hranjivih tvari koji osnauje kosti
te spreava pretjerani rast i druge deformacije.
OBLIKOVANJE KOSTURA, RAST MIIA, MENTALNI
RAZVOJ, PUBERTET
Nakon razdoblja brzog rasta, kod vaeg mladog

Salmon Potato
20 TJEDANA
LARGE &
BREED Salmon
LARGE & Potato
BREED
psa poet e izgradnja miia. Dovoljan unos
- 2-2,5 GODINE
kvalitetnih bjelanevina - vitalnog izvora amino-
kiselina - neophodan je za pravilan
OBLIKOVANJE
na to da razvoj kostiju zavrava
RAZVOJ,
razvoj miinog
KOSTURA, RAST MIIA,tkiva.MENTALNI
S obzirom
izmeu 2 i 2,5 godine, takoer je
PUBERTET
potrebno osigurati uravnoteen unos mineralnih tvari.
Nakon razdoblja brzog rasta, kod vaeg mladog
IMUNITET
Salmon & Potato
FORMULA BEZ ITARICA ZA MLADE PSE

Salmon & Potato

FORMULApsaBEZ ITARICA
poet e izgradnja ZA unos
miia. Dovoljan ODRASLE PSE
(3 MJESECA 2 GODINE) VELIKIH PASMINA (PREKO 25 KG) VELIKIH PASMINA
kvalitetnih (PREKO
bjelanevina - vitalnog 25 KG)
izvora amino- Osim osiguravanja zdravog rasta, takoe
2-2,5 GODINE
kiselina - neophodan je za pravilan razvoj miinog
(GIGANTSKE PASMINE, tkiva. SPREKO
obzirom45 KG) je vano mladim psima osigurati kvalitet
prehranu koja promie pravilan razvoj
na to da razvoj kostiju zavrava izmeu 2 i 2,5 godine, takoer je
KRAJ FAZE RASTA obrambenog sustava tijela - imuniteta. to je vea kvaliteta h
potrebno osigurati uravnoteen unos mineralnih tvari.
FORMULA BEZ ITARICA ZA MLADE PSE Va etverononi prijatelj sada je odrastao pas i spreman je prijei na
FORMULA
hranu BEZ ITARICA
Brit Care Adult Large/Giant ZA ODRASLE
kako bi odrao optimalnu kondiciju. PSE IMUNITET
u smislu imunomodulatorskih tvari, to e psi imati bolji priro
imunitet kad odrastu.
(3 MJESECA 2 GODINE) VELIKIH PASMINA (PREKO 25 KG) VELIKIH PASMINA (PREKO 25 KG) Osim osiguravanja zdravog rasta, takoe
 Poslastice za pse
o r e k ao
et k
Je li n astica?
posl

Poastite svog psa!

Friend poslastice su neodoljiva, hrskava i korisna
dopunska hrana za pse razliitih oblika sa itaricama,
govedinom i dodatkom kalcija ili sa ukusnim punjenjem.
Dajte ih svom psu za zanimaciju, odravanje higijene
zubi ili kao idealnu malu nagradu izmeu obroka.
NOVO U PONUDI

RANA
VNOTEENA H
POTPUNA I URAAI MINERALIMA
S VITAMINIM CIJENOM
S ODLINOM

Potraite u
Daje vie! Sjemenarna
Agrocentrima.
BRIT PREMIUM HRANA ZA PSE
ZA ZDRAVLJE I VITALNOST VAEG PSA!
Brit Premium hrana za pse sadri biljne i vone ekstrakte za poboljan okus i probavljivost. Hrana
je bogata vitaminima, mineralima i organskim elementima u tragovima.
Sadri prebiotike za podrku imunitetu i metabolizmu.
Ne sadri soju, kemikalije ni konzervanse.

BILJNI I VONI EKSTRAKTI rumarina, groa, kurkume, agruma i klinia:

- tite stanice od oteenja
- tite organizam od slobodnih radikala
- Pruaju bolju zatitu stanica membrane
- Poboljavaju unos hrane Brit Premium hrana za
pse je jedina premium
- Poboljavaju zdravstveno hrana za pse razvijena
stanje koe, dlake i zglobova posebno za sve veliine
pasa i sve faze ivota.
VELIINA OZNAKA TEINA IVOTNA FAZA
od-do

SMALL BREEDS
MALE PASMINE S 1-10 kg JUNIOR ADULT SENIOR
JAK IMUNITET ZDRAV KOSTUR ZDRAVO SRCE
MEDIUM BREEDS
SREDNJE PASMINE M 10-25 kg JUNIOR ADULT SENIOR
PUPPIES

LARGE BREEDS
VELIKE PASMINE L 25-45 kg JUNIOR ADULT SENIOR
EXTRA
LARGE BREEDS
XL 45-90 kg JUNIOR ADULT SENIOR
ODLINA PROBAVA ZDRAVA KOA I DLAKA ANTI-AGING COMPLEX JAKO VELIKE
PASMINE

SPORT

LAMB & RICE

VITALNOST ANTIALERGIJSKI SASTOJCI LIGHT

 JEDINSTVEN MAGAZIN ZA
POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

LOGOTIP d.o.o.
za izdavatvo i grafiku djelatnost

PRETPLATA I MARKETING Vaganska 5., 88220 iroki Brijeg, BiH

051 325 020 065/812 315 Tel.: 00 387 39 703-841
marketing: ivana.i@cerd.ba Fax: 00 387 39 700-130
Fb: https://www.facebook.com/card.cerd e-mail: info@tiskara-logotip.com
www.tiskara-logotip.com
POSTANITE DIO NAE PORODICE

Croatia
Asistencija
Pomo na cesti
50

ZANIMLJIVOSTI
Bijeli luk - lijek za mnoge tegobe 2000 vrsta papra, veliki broj njih se uzgaja. Tako se koriste
Bio je poznat ve Egipanima, Grcima i Rimljanima. Dosta i plodovi afrikog papra (P. guineense), bengalskog (P. lon-
je rasprostranjen, iako se troi u manjim koliinama. Rabi gum) kubeba-papra (P. cubeba), a kod betle papra (P. betle)
se kao zain, i to bilo sirov, bilo kod koriste se listovi. Iz korijena kawa-grma (P. methysticum)
kuhanja razliitih jela. Ima tipian priprema se u Polineziji opojni napitak.
miris koji mu daje eterino ulje.
Bijeli luk sadri fitoncide, koji dje- Drvo putnika - najomiljenije
luju baktericidno pa se troi kao parkovsko stablo
narodni lijek. Drvo putnika (Ravenala
Prvi zapisani trajk u po- madagascariensi) je jedno
vijesti, koji se zbio u drev- od najomiljenijih parkovskih
nom Egiptu, prouzroen je stabala, porijeklom s Mada-
upravo izbacivanjem enjaka iz gaskara. Naziv ove biljke po-
svakodnevne prehrane robova. Kroz po- vezan je s legendom prema
vijest ga se koristilo i kao lijek za astmu, ubod korpiona, a kojoj je ona putniku uvijek
tijekom srednjeg vijeka vjerovalo se da je lijek za kugu. predstavljala izvor svjee
Godine 1858. Louis Pasteur zapisao je da bakterija ugine pitke vode. Zaista, mnogo
nakon to je bila tretirana enjakom. Jo od srednjeg vije- se kinice sakuplja u pazu-
ka, enjak se koristio za lijeenje rana, bilo u komadu ili cima snanih lisnih peteljki
usitnjen aplicirao se izravno na rane da bi inhibirao irenje koje su pri osnovi presjeka u
infekcije. obliku slova U. No, da bi koristio tu vodu ovjek mora biti
neposredno pred "umiranjem" od ei. Kinica je, naime,
Pelinje zujanje u brojevima puna odumrlih listova, liinki kukaca i slinih neprimamljivih
Za 1 kg meda, koji pre- stvari. I tvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u
rade od oko 3 kg nektara, smjeru sjever-jug, samo je pusta pria. Neobino snani cvje-
pele trebaju posjetiti oko tovi ne mogu se sami otvoriti. Potrebna im je pomo lemura,
7.500.000 cvjetova. Jedna tipinih polumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu
pela danju posjeti oko obilno nagraeni nektarom.
4000 cvjetova. Jedan kilo-
gram pela ima oko 10.000 Kristov trn
jedinki. Pelinja zajednica Kristov trn (Eup-
za svoje potrebe treba u godini oko 120 kg hrane, meda i horbia milli) je dobila
peludi. Pelinja matica u pici sezone snese oko 2000 jaja u naziv zbog asocijaci-
danu, to je vea teina od nje same. Pela radilica u djelat- je na stranu Isusovu
noj sezoni ivi oko 45 dana, a u jesensko zimskom razdo- krunu od trnja. Ova
blju i do sedam mjeseci. vrsta to, meutim,
nije mogla biti jer je
Papar - nezamjenjiv zain u Kristovo doba jo
Papar je najznaajniji zain, u Europi poznat moda i pri- bila nepoznata u sredozemnom podruju. Pravi Kristov trn
je rimskog doba. Crni papar nastaje fermentacijom ubranih bila je vjerojatno Paliurus spina-christi koja nosi isti njemaki
nezrelih plodova koji ostaju zeleni ako ih se brzo osui ili naziv, no izgleda posve drukije. Od ovdje spomenute vrste
konzervira. Kod bi- u meuvremenu su uzgojeni mnogi oblici, meu njima i oni
jelog papra radi se patuljasta rasta kao i jedan sa utim laticama. Usprkos sli-
o koticama zrelih nosti, pricvjetni listovi na uzgojenim vrstama ne odgovaraju
plodova. Sueni organima sjajne mljeike, ve se radi o pet utih lijezda.
zreli plodovi daju Kristov trn prvobitno potjee iz tropskih podruja, kao i vei-
ruiast papar koji na vrsta roda Euphorbia. U suhim podrujima Starog svijeta
se esto mijea s mnoge vrste rastu poput kaktusa te ih se esto tako i naziva.
peruanskim pa- Pravi kaktusi, meutim, imaju vee cvjetove s mnogo latica i
prom. Od ukupno nikada nemaju mlijeni sok.

BROJ 108 STUDENI 2017.

 WEB SHOP
KLUB
SJEMENARNA
k u pa ca i p o s lo v n ih p artnera nas
Zadovoljstvo naih e g p o s lo va n ja , za to smo
a na
vodi na svim podrujim b s h o p i ta k o k u pcima
we
odluili otvoriti vlastiti guiti ugodnost kupovine
omo
na teritoriju cijele BiH s ti v la sti to g d o ma.
d o b n o
naih proizvoda iz u

Sjemenarna web shop Vam nudi:

Preglednu strukturu ponude i proizvoda, Web Shop

Jednostavno naruivanje,
Sigurno plaanje
(plaanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),
Besplatna i brza dostava u itavoj BIH
(minimalna narudba 60 KM)

u p o va ti p re ko w e b s h opa
ok
Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com
nic
potraite na naoj stra
elimo Vam ugodnu kupovinu!!!

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com
OVITEX
KLUB

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com