BS 69 (1997), br. 4, str. 551-558 djelujuéi u teoloskoj lekturi, mogao prido- nijeti objavijivanju ovoga Augustinova ve- ledjela na hrvatski jezik. I nama je za poja- vak knjige na hrvatskom trebalo taman 14 godina kao i Augustinu za pisanje (1982. do 1996.). Bogu zahvaljujem za cijelu eki- pu oko Krééanske sadasnjosti koja je na objavijivanju djela radila, posebno sto smo imali oca, utemeljitelja i direktora Krs¢an- ske sadaSnjosti Josipa Turéinovica kojemu je objavijivanje O drzavi Botjoj bilo toliko na srcu. Ponosan sam Sto za pojavak ovog djela u naSem narodu imamo Tomislava Ladana, vrsnog umnika i prevoditelja, koji je i ovim svojim prevoditeljskim pothva- tom, uz mnoga druga dobro nam znana, naé ponos i dika. Z. T. Tensek ADALBERT REBIC, Sredisnje teme Staroga zavjeta. Bib- lijskoteoloski pregled starozavjetne poruke. Krs¢anska sadasnjost, Zagreb, 1996., 288 stra- nica, 70 kn. U svojoj biblijskoj teologiji susrece- mo naslove kao Sto su osnovne, kljucne, srine ili sredi8nje teme Staroga odnosno Novoga zavjeta. Takvo je upravo i djelo biblicara prof. dr. Adalberta Rebica. Djelu je autor dao naslov Sredisnje teme Staroga zavjeta a podnaslov Biblijska teologija Staroga zayjeta zato sto na hrvatskom knjiskom tr2i8tu vet postoji jedno djelo koje se zove Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta (prijevod izabranih e glavlja iz The Jerome Commentary, KS, Zagreb, 1980, 1993.*) pa je 2elio da se nje- govo djclo i naslovom od potonjeg razli- kuje. Djelo biblijske teologije moZe mjero- davno i vjesto pisati samo iskusan i dugo- godignji istrazivas i profesor biblijskih znanosti. Djelo naime pretpostavija neéiji bogati i zaokruzeni, pomalo gotov, zivomni opus. Adalbert Rebié u izlaganje biblijskih teoloskih tema ugraduje bogatstvo egze- getske biblijske literature navodeci po- imence djela velikih i glasovitih bibli¢ara Gije je spoznaje ovom knjigom biblijske teologije vjesto usvojio i presadio u nasu vjersku, kulturnu i civilizacijsku sredinu. Tako sada naii Citatelji, iznad svega studenti teologije i svecenici, imaju u svo- jim rukama opgimo djelo s podruéja biblij- ske teologije kojim se mogu bogato okori- stiti te tako ponirati u dubine biblijske te- ologije. Knjiga Sredisnje teme SZ sadrii naj- prije Uvod (str. 5-29) u kojem pisac tuma- éi definiciju, metodu i narav biblijske te- ologije te podrobno izlaze njezinu povijest od J. Ph. Gablera (1787.) pa sve do suvre- menih egzegeta koji su napisali izvrsne udabenike Biblijske teologije (W. Ei- chrodt, G. von Rad i mnogi drugi). Slijedi potom trinaest poglavija (str. 29-268) od kojih su neka kraéa a neka duza. U nekima naime podrobno a u drugima kra¢e izlaze izabrane teme. Ta razlika dolazi odatle sto je autor u djelu donio neke veé objavijene a ovdje preradene radove. U 1. poglaviju pisac obraduje, u prvom dijelu, starozavjetno poimanje Bo- ga na temelju filoloskih podataka 0 imeni- ma Boga, a u drugom dijelu sustavno pri- kazuje sliku Boga kakvu je na temelju objave imao starozavjetni pobognik (str. 29-54). U 2. poglaviju nudi itatelju teolo- Sku razradu Duha Bodzjega prema starozav- jetnim tekstovima: najprije analizira filolo- 8ki pojam duha, a potom pokazuje djelo- 555Recenzije vanje Duha Bozjega u raznim etapama po- vijesti spasenja. Slijedi razmjerno kratko 3. poglavije o Bozjoj rijeci (str. 67-72) te 4, poglavije 0 prirodi, stvaranju i cudu (str. 73-88). Poslije ovog ciklusa vezanog uz Boga i stvaranje autor nadovezuje 5. poglavlje 0 covjeku (str. 89-106) iznosedi i tumaéeci biblijsku antropologiju SZ jasno je razlikujuci od grcke antropologije. Sa- svim logiéno poslije toga slijedi 6. poglav- Ije u kojem govori 0 Bozjem odnosu prema Zzraelu odnosno prema |judima naprosto (razne analogije) tumaceci biblijskoteolo- 8ki pojam Saveza (str. 107-128). U évrstoj je vezi sa Savezom i poimanje starozavje- tnog Zakona pa stoga u 7. poglaviju Rebié tumaci znacenje, bliskoistoéni_religijski kontekst i ulogu Zakona u SZ (str. 129- 139). U 8. poglavlju prikazuje bogostovije: smisao i povijest bogosluzja, hram, sveée- nike, zrtve, molitve i sve sto je s bogoslu- Zjom povezano (str. 140-160). Nakon toga slijedi nekoliko kracih biblijskoteoloskih pojmova (str. 161-178) kao Sto su prave- dnost (sedakah), ljubav (hesed) i vjernost (Cemet) sto su stozerni pojmovi koje ée- sto srecemo u Bibliji, osobito u psalmi- ma iu prorockim tekstovima, Svoja izla- ganja Rebic nastavlja razglabanjem obja- ve Boije (str. 189-188) i covjekovog od- govora Bogu (str. 189-217) analizirajuéi pojam grijeha, obracenja i spasenja. Na temu spasenja nadovezuje i temu Kra- Ijevstva Bodjeg koja je s pojmom spase- nja srodna (str. 219-223). U zavrinom 13. poglaviju na stranicama 225 do 268 prikazuje starozavjetnu — eshatologiju, najprije u sirem (mesijanizam, posljednja vremena) a potom u uzem smislu (vjerau zagrobni Zivot: smrt, podzemlje, sud i uskrsnuée). Gotovo i nema starozavjetne biblijske teme koju Adalber Rebié nije u ovoj knjizi obradio. U svojoj obradi slijedio je veé ob- javijena djela u svijetu: u poglaviju o Bogu 556 osobito slijedi A. Deisslera (Die Grund- botschaft, navedena na vise mjesta u knji- zi). U drugim dijelovima slijedi X. Léon- Dufoura (Rjeénik biblijske teologije) i dru- ge svjetske uzore. Neke je teme pisac vec ranije obradi- vao i objavijivao u Bogoslovskoj smotri (kojoj je bio glavnim urednikom kroz 24 godine!) i u drugim éasopisima, ali ib je ovdje prilagodio cjelini, skracivao ili pro- 8irivao tako da su to u knjizi nove obrade. Na stranicama 269 do 271 Rebié donosi vrlo iscrpan popis knjiga (stotinjak pisa- ca!) kojima se vise ili manje sluzio sastav- Fjajuéi ovo svoje djelo biblijske teologije. U biljeskama pisac navodi brojne clanke koje u popisu literature ne donosi da pri- Stedi prostor knjige. Na posljednjim strani- cama (273-275) srecemo kazalo hebrej- skih izraza {njih oko 160) Sto je vrlo kori- sno, kad je vec rijeé 0 biblijskoj teologiji. Slijedi kazalo pisaca koji se u knjizi citira- ju te sadréaj. Knjiga je uvrstena u niz »Prirucnici« u Krscanskoj sadasnjosti. Djelo je pisano sustavno, izabirajuci sasvim slobodno teme i stavljajuci ih u gjelinu prema svojoj vlastito} koncepciji koja bi mogla biti, glede rasporeda tema, i drukéija kao sto je to slucaj u drugih ta- kvih sliénih priruénika Biblijske teologije, ali od kojih zaista nijedan ne slijedi raspo- red drugoga, nego svaki ima svoju koncep- ciju rasporeda tema pa tako i Rebiéey pri- muénik biblijske teologije. Mogao je Rebié u knjizi na vise mjesta govoriti o biblijsko- teoloskim pojmovima u njihovu suodnosu prema Novome zavjetu, kao Sto je to uéi- nio razlazuci Zakon (Isus i Zakon, str. 139-141), za Sto je o¢igledno imao svoje razloge. Medutim, o¢igledno je htio ostati strogo u okvirima starozavjetne teologije kao Sto to sam tumaéi u razradi definicije biblijske teologije na str. 10-11,BS 69 (1997), br. 4, str. $51-S58 Ovom je knjigom popunjena golema praznina koja je postojala u hrvatskoj te- oloskoj literaturi. Iznad svega pisac je knjigom izvanredno pomogao svima koji slijede kolegij Biblijske teologije na viso- kim teoloskim uéilistima. A buduci da mu je stil i jezik jednostavan i lagan, knjigom ¢e se obogatiti svi zainteresirani citatelji. Nikola Hohnjec Marijin lik danas. Zbornik radova XI. medunarodnog marioloskog kongresa, Censtohova, 18-24. ko- lovoza 1996, prir. Adalbert Rebié, KS i HMI, Zagreb 1997. U izdanju Kr&éanske sadaénjosti i Hrvatskog marioloskog instituta, u nizu Teoloski radovi kao 28. svezak izi$ao je zbomnik radova XI]. medunarodnog mari- oloskog kongresa pod naslovom Marijin lik danas. Ovaj zbornik donosi prinose te- ologa hrvatske sekcije na kongresu koji se odrzao u Poljskoj, u Censtohovi, od 18. do 24. kolovoza 1996. a Cija je tema bila Ma- rija, Majka nasega Gospodina, u otajstvu spasenja kako je danas slave, u Duhu Sve- tomu, Crkve Istoka i Zapada. Zbornik do- nosi 16 marioloskih predavanja i jedan rad 8 hrvatskom marijanskom bibliografijom. Kako veli sam priredivaé zbormika, Adal- bert Rebié, tema XII. medunarodnog mari- oloskog kongresa bila je »bitno mariolo- ska, kristoloska, soterioloska, liturgijska, pneumatoloska i ekumenska« (Predgovor, str. 7). Svakako nam odmah upada u o¢i neis- tovjetnost naslova ovog zbornika s naslo- vom kongresa. Naslov Marijin lik danas istice tek marioloski sadrzaj s istaknutom aktualizacijom. Medutim, kada se promo- tre naslovi i sam sadréaj radova, moze se otkriti puno vise. Predavaéi i naslovi njihovih radova su sljedeci: Adalbert REBIC, Marijin odnos prema Presvetom Trojstvu, osobito prema Duhu Svetome (str. 11-35); Bono Zvonimir SAGI, Kakav lik Marije navije- stati danas? (str. 37-47); Marijan BI- SKUP, Marija u spisima hrvatskih pokon- cilskih teologa (str. 49-64); Ivan GOLUB, Marija — slika Botja (str. 65-70); Mato ZOVKIC, Marija u grbu i pastorainim po- slanicama kardinala Puljica 1991-1995. (str. 71-84); Gabrijel JURISIC, Dogadaj povijesti spasenja na hrvaiskim marijan- skim skupovima (str. 85-102); Bruno PE- ZO, Doprinos HMI rastu marijanske te- ologije i pobotnosti (str. 103-113); Juraj BATELIJA, Marija u Zivotu i djelima kar- dinala Alojzija Stepinca (8. svibnja 1898. ~ 10. veljace 1960.) (str. 115-135); Ljude- vit Anton MARACIC, Stovanje Majke Bo- Ze u hrvatskih redovnica i redovnika (str. 137-150); Lovro CINDORI, Hodocasca u marijanska svetista (str. 151-158); Le- onard OREC, Hodocasnicki pokret u Me- dugorju (str. 159-166); Vitomir BELAJ, Neki oblici Stovanja Blazene Djevice Ma- rije uvjetovani domovinskim ratom (str. 167-174); Marija MIRKOVIC, Raine i poratne sudbine hrvatskih marijanskih svetista (str. 175-186); Pero PRANSIC, Marijanska svetista u nadbiskupiji Vrhbo- sanskoj prije i poslije rata 1992-1995. (str. 187-199); Hrvojka MIHALOVIC-SA- LOPEK, Pjesme posvecene Blazenoj Dje- vici Mariji u Novoj crkvenoj pjesmarici (Zagreb, 1974.) (str. 201-205); Lelja DO- BRONIC, Suvremena arhitektura i likovne umjetnosti u éast Mariji u Zagrebu i sredi- Snjoj Hrvatskoj (str. 207-214); Petar LU- BINA, Pregled hrvatske marijanske bibli- ografije. Prilog 2a g. 1990-1995. (str. 557