HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNE

ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE
3. (9.) savjetovanje SO2 18
Sveti Martin na Muri, 13. 16. svibnja 2012.

Mr.Sc. Josip Karneluti, dipl.ing.el. Domagoj Tomai, dipl.ing.el

5E d.o.o., Rijeka 5E d.o.o., Rijeka
josip.karneluti@5e-rijeka.hr domagoj.tomaic@5e-rijeka.hr

Dinko Dori, dipl.ing.el. Dr.Sc. Dubravko Frankovi, dipl.ing.el.

5E d.o.o., Rijeka Tehniki fakultet Sveuilite u Rijeci
dinko.dorcic@5e-rijeka.hr dubravko.frankovic@riteh.hr

ODRAVANJE SUSTAVA ZA ZATITU OD MUNJE U

INDUSTRIJSKIM ELEKTROENERGETSKIM POSTROJENJIMA

SAETAK
Rad opisuje postupak odravanja vanjskog (gromobranske instalacije) i unutarnjeg (prenaponska
zatita i izjednaenje potencijala) sustava za zatitu od munje (SZM), temeljem Tehnikog propisa (NN
87/08 i 33/10) na primjerima industrijskih elektroenergetskih objekata, u kojima postoji trajna prisutnost
ljudi te isti slue za napajanje elektrinih ureaja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom. Prije
aktivnosti vizualnog pregleda te ispitivanja i mjerenja SZM potrebno je analizirati usklaenost postojee
projektne dokumentacije sa stvarno izvedenim stanjem SZM-a te odrediti razinu zatite sukladno
poslovnim zahtjevima investitora ili tehnikim zahtjevima prostora. Odreivanje vremenskih razdoblja
izmeu aktivnosti odravanja SZM-a u funkciji je razine zatite te ostalih strukovnih pravilnika i normi.

Kljune rijei: Sustav zatite od munje (SZM), razina zatite, procjena rizika, odravanje SZM-a,
usklaena prenaponska zatita

MAINTENANCE OF LIGHTNING PROTECTION SYSTEM

OF INDUSTRIAL ELECTRICAL POWER FACILITIES

SUMMARY
The paper describes the maintenance procedure for external (air termination system, down
conductors and ground terminating system) and internal (overvoltage protection and potential
equalization) lightning protection system (LPS), based on the Technical regulation (OG 87/08 and 33/10)
of industrial electrical power facilities in which there is a permanent staff presence and are used to
provide electrical supply for devices located within explosion endangered areas. Before visual
examination, as well as analysis and measurement of LPS, it is necessary to analyze the equivalence
between the existing project documentation and the factual situation of the LPS and determine the
lightning protection level in accordance with the investors commercial requirements or specific location
requirements. Determination of time periods between LPS maintenance activities is in correlation with
lightning protection level and directives of other relevant regulations and norms.

Key words: Lightning protection system (LPS), lightning protection level, risk assessment,
LPS maintenance, surge protection device

1
1. UVOD
Munja je sa svojim zastraujuim bljeskom i prateom grmljavinom prirodna pojava, s esto razornim
pa i smrtonosnim posljedicama. Sa stajalita zatite najvanija veliina je struja munje jer ona prilikom udara
protjee pogoenim objektom. Ta struja nije konstantna kroz vrijeme, nego ona vrlo brzo naraste do najvee
(tjemene) vrijednosti, i dalje postupno opada (priblino eksponencijalno). Vrijeme od poetka pojave do
postizanja tjemene struje nazivamo elom groma. Negativni udari munje stvaraju strujne valove koji se po
obliku mogu relativno mnogo razlikovati. U prvom izbijanju trajanje ela negativnog izbijanja je 10 - 15 ms. Pri
sljedeim izbijanjima (ako postoje) trajanje ela je puno krae ali struja opada polaganije. Takoer je pri tim
izbijanjima tjemena vrijednost struje manja nego pri prvom izbijanju. Slijedom navedenog, pod pojmom munja
podrazumijeva se jedinstvena cjelina pojave i to od pojave prvog udara, niza slijednih udarnih struja do
izjednaenja naboja oblaka i zemlje te prestanka pojave. Pozitivni udari munje se obino sastoje od jednog
izbijanja koje traje od 0.1-0.2 s. Trajanje ela je relativno dugo i kree se od 20 do 50 ms, a tjemene vrijednosti
pozitivnih struja mogu narasti i na vie od 1000 kA.
Ne postoje ureaji niti metode koje mogu izmijeniti tijek prirodnih vremenskih pojava u toj mjeri da
bi mogle sprijeiti izbijanje munja. Udari munja u graevine ili pokraj njih (ili u opskrbne vodove koji
opskrbljuju te graevine) opasni su za ljude i za same graevine, njihov sadraj i instalacije kao i za
opskrbne vodove. Uzme li se u obzir da svake sekunde povrinu naeg planeta pogaa prosjeno 100
munja, uoava se vanost zatite graevina i ivih bia od djelovanja struje munje.
Opasnost za graevinu moe imati za posljedicu:
tete na graevinama i njihovu sadraju,
kvarove na prikljunim elektrinim i elektronikim sustavima,
ozljede ivih bia koja se nalaze u graevini ili pokraj nje.
Razmatraju li se elektroenergetski objekti, posebnu pozornost potrebno je posvetiti moguem
gubitku opskrbe elektrinom energijom. Poseban sluaj predstavljaju elektroenergetski objekti u ijem se
sastavu nalazi upravljako postrojenje i/ili uredski prostori sa stalnom prisutnou ljudi.
Zakonski okvir zatite industrijskih elektroenergetskih postrojenja definiran je sljedeim
pravilnicima odnosno propisima:
Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama (NN 87/08. i NN 33/10.),
Pravilnik o tehnikim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeninih
napona iznad 1 kV (NN 105/10.) i
Pravilnik o tehnikim mjerama za pogon i odravanje elektroenergetskih postrojenja (SL. 19/68.)

2. ZAKONSKI OKVIRI ZATITE OBJEKATA OD DJELOVANJA MUNJE

2.1. Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama

2.1.1. Ope odredbe i zahtjevi iz Tehnikog propisa za sustave zatite od djelovanja munje na
graevinama
Tehnikim propisom za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama (u daljnjem tekstu:
Propis), u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu propisuju se, izmeu ostalih, i zahtjevi za
odravanje sustava zatite od munje.
Novi Propis uvelike se razlikuje od stare forme pravilnika u prvom redu zbog uvoenja normi u
tehniku regulativu. Njime se odreuju samo procedure rada - od projektiranja, izvedbe do odravanja,
dok se tehnike veliine i karakteristike sastavnica sustava odreuju normama.
Tehniki propis se poziva na hrvatske norme iz serije HRN EN 62305 te je stoga nuno dobro
poznavanje predmetnih normi kako bi se kvalitetno moglo pristupiti razmatranju predmetne problematike
odnosno njihovoj primjeni. Takvim pristupom, ukoliko doe do promjene normi uslijed novih spoznaja ili
istraivanja, nee biti potrebno mijenjati postojei Propis, ve se mijenja samo prilog s popisom vaeih normi.
Novi propis ne zahtijeva obveznu upotrebu novih normi iz serije HRN EN 62305, ve doputa i
upotrebu neke druge norme ako se tim putem osigurava jednaka ili vea sigurnost ivih bia, graevina i
elektrinim i elektronikim sustavima kao prema HRN EN 62305. Ukoliko se pri projektiranju, izvoenju ili

2
odravanju sustava za zatitu od munje primjene norme koje nisu iz serije HRN EN 62305, treba dokazati da
je postignuta sigurnost sustava kakvu zahtijeva propis (odnosno norme na koje se predmetni propis poziva).

2.1.2. Aktivnosti odravanja sustava zatite od munje

Odravanje sustava mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju njegova tehnika
svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine i Propisom te drugi bitni zahtjevi koje
graevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom.
Odravanje sustava koji je izveden ili se izvodi u skladu s prije vaeim propisima mora biti takvo
da se tijekom trajanja graevine ouvaju njegova tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni
projektom graevine i propisima u skladu s kojima je sustav izveden.
Odravanje sustava podrazumijeva:
redovite preglede sustava, u vremenskim razmacima i na nain odreen projektom
graevine, Propisom i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o
prostornom ureenju i gradnji,
izvanredne preglede sustava nakon kakvog izvanrednog dogaaja ili po zahtjevu inspekcije,
izvoenje radova kojima se sustav zadrava ili vraa u stanje odreeno elektrotehnikim
projektom graevine i Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je sustav izveden.
Uestalost redovitih pregleda u svrhu odravanja sustava provode se sukladno zahtjevima iz
projekta graevine, ali ne krae od razdoblja navedenih u sljedeoj tablici.

Tablica I. Rokovi redovitih pregleda i ispitivanja sustava

Razdoblje izmeu
Razina zatite Razdoblje izmeu Razdoblje izmeu
ispitivanja i mjerenja
sustava pregleda ispitivanja i mjerenja
kritinih dijelova*
I 1 godina 2 godine 1 godina
II 1 godina 4 godine 2 godine
III, IV 2 godine 6 godina 3 godine
* npr. dijelovi sustava zatite koji su izloeni jakim mehanikim naprezanjima i hranju, spojevi na
unutarnjem sustavu zatite, spojevi na sabirnicama za izjednaivanje potencijala, spojevi s kabelskim
oklopima, stanje odvodnika prenapona (SPD), stanje iskrita za odvajanje, spojevi s cjevovodima i sl.
Za elektroenergetske distribucijske objekte (transformatorske stanice) nije, od strane nadlenih
institucija, definirana minimalna razina zatite SZM (primjerice, za prostore ugroene eksplozivnom
atmosferom definirana je minimalna razina zatite II vanjskog SZM), ali se naglaava da odabrana
razina zatite od munje mora biti usklaena s procijenjenim rizikom od djelovanja munje.
Za postojee objekte procjena rizika se moe provesti tamo gdje se to pokae nuno, odnosno
prema predloenim kriterijima:
nepostojanje sustava zatite od munje (uvidom u izvedeno stanje objekta-graevine);
nepostojanje (i/ili znaajnije odstupanje od) projektne dokumentacije sustava zatite
od munje;
posebna vanost objekta (postojanje eksplozijom ugroenih prostora).
Procjena rizika udara munje se provodi temeljem norme: HRN EN 62305-2:2007, Zatita od
munje, 2. dio: Upravljanje rizikom (IEC 62305-2: 2006; EN 62305-2: 2006).

2.2. Pravilnici i norma za elektroenergetska postrojenja

Pravilnik o tehnikim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeninih napona
iznad 1 kV (u daljnjem tekstu Pravilnik) u lanku 39. stavak 2 propisuje primjenu vaeeg Tehnikog
propisa za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama.
Primjenom Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o tehnikim mjerama za pogon i odravanje
elektroenergetskih postrojenja u dijelu u kojem se to odnosi na elektroenergetska postrojenja prema
odredbama Pravilnika, ukljuujui i sustave zatite od munje.

3
 Pravilnik se, osim na vaei Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na
graevinama, poziva na niz hrvatskih normi. Zahtjevi na vanjski sustav zatite od munje
elektroenergetskih postrojenja na otvorenom i uzemljivaki sustav elektroenergetskih postrojenja
definirani su normom HRN HD 637 S1 ija upotreba nije obvezna, ve Pravilnik doputa i upotrebu neke
druge norme ako se tim putem osigurava jednaka ili vea sigurnost ivih bia, graevina i elektrinim i
elektronikim sustavima kao prema HRN HD 637.
Predmetna norma razlikuje se od serije normi HRN EN 62305 u nainu odreivanja zatienog
prostora tapnih i unih hvataljki, tonije uvodi odreena pojednostavljenja. Uzimajui u obzir prosjenu
visinu hvataljki u (vanjskom) rasklopnom postrojenju (15 m 20 m), metodom definiranom u Dodatku H
norme HRN HD 637 dobiva se razina zatite III (visina hvataljke 15 m) ili razina zatite IV (visina hvataljke
20 m) sustava hvataljki vanjskog SZM.
Za razliku od serije normi HRN EN 62305, koje definiraju ukupnu duljinu uzemljivakog sustava
na temelju odabrane razine zatite i specifinog otpora tla na lokaciji postrojenja, norma HRN HD 637
detaljno razrauje problematiku sustava uzemljenja. Proraunima i tablicama, definirani su doputeni
naponi dodira, u ovisnosti o trajanju struje te ukupni otpor sustava uzemljivaa u odnosu na dimenzije i
oblik sustava uzemljivaa. Takav (sloeniji) postupak svakako je poeljniji za dimenzioniranje sustava
uzemljivaa elektroenergetskog postrojenja obzirom da se tada radi o zdruenom pogonskom uzemljenju,
zatitnom uzemljenju i uzemljenju SZM-a.

3. RAZINA ZATITE

3.1. Uvod u odreivanje razine zatite

Prema Tablici 1.1. vremenski intervali izmeu aktivnosti odravanja sustava zatite od munje za
pojedini objekt definirani su razinom zatite vanjskog sustava zatite od munje predmetnog objekta.
Takoer, poznavanje razine zatite vanjskog sustava zatite od munje, uz niz drugih parametara, nuno
je da bi se moglo pristupiti procjeni rizika za predmetnu graevinu ukoliko se to pokae nunim.
Sustav zatite od munje podijeljen je na dva osnovna dijela:
vanjski sustav zatite od munje (prije gromobranska zatita) i
unutarnji sustav zatite od munje (sustav prenaponske zatite).

3.2. Vanjski sustav zatite od munje

Razina zatite vanjskog sustava zatite od munje za postojee graevine utvruje se, prema [Lit.
7], analizom geometrije graevine i njoj pripadnog vanjskog sustava zatite od munje. Razina unutarnjeg
sustava zatite od munje definirana je u prvom redu karakteristikama SPD ureaja (ili ureaja usklaene
prenaponske zatite i zatite od struje munje), tj. ureaja koji slue ograniavanju opasnih prenaponskih
valova i skretanju udarnih struja, kao i stupnju izvedenosti efikasnog izjednaenja potencijala.
Kod utvrivanja razine zatite SZM potrebno je analizirati vanjski SZM i uzemljenje (duljinu
uzemljivaa), kao i utjecaj susjednih objekata (tieni prostor). Odreivanje razine zatite vanjskog SZM
se odreuje metodama:
zatitnog kuta (a),
kotrljajue kugle r (m),
mree (razmak izmeu odvoda i izmeu prstenova vodia l (m) te veliine oka mree w (m).
Metoda kotrljajue kugle je pogodna za uporabu u svim sluajevima.
Metoda zatienog kuta je upotrebljiva za zgrade jednostavnog oblika ali je podlona
ogranienjima s obzirom na visine hvataljki.
Metoda mree je pogodna za zatitu ravnih povrina.
Dijagram tijeka koji opisuje aktivnosti pri odreivanju razine zatite vanjskog sustava zatite od
munje prikazan je na Slici 1.

4
 TIJEK AKTIVNOSTI ODREIVANJA RAZINE ZATITE NAPOMENE

POETAK

Veliina tienog prostora okolnih

ODREIVANJE UTJECAJA graevina se odreuje metodom zatitnog
OKOLNIH GRAEVINA kuta ili kotrljajue kugla.

tieni prostor formiraju okolne graevine

POSTOJI LI NE GRAEVINA NE ili dijelovi razmatrane graevine
SZM U TIENOM
? PROSTORU (npr. portali u vanjskom rasklopnom
? postrojenju)

DA DA

PRORAUN RAZINE ZATITE

TAPNE HVATALJKE U Vrste hvataljki:

HVATALJKE VRSTA OBLIKU MREE - tapne hvataljke,
HVATALJKI - hvataljke u obliku mree.
?
Odreivanje razine zatite vanjskog SZM
se odreuje metodama:
1. zatitnog kuta (a),
PRORAUN RAZINE ZATITE PRORAUN RAZINE ZATITE 2. kotrljajue kugle r (m),
METODOM ZATITNOG KUTA ILI METODOM MREE ILI
KOTRLJAJUE KUGLE KOTRLJAJUE KUGLE
3. mree (razmak izmeu odvoda i
izmeu prstenova vodia l (m) te
veliine oka mree w (m).
Metoda kotrljajue kugle je pogodna za
uporabu u svim sluajevima.
Metoda zatienog kuta je upotrebljiva za
zgrade jednostavnog oblika ali je podlona
ogranienjima s obzirom na visine
PRORAUN RAZMAKA IZMEU hvataljki.
ODVODA Metoda mree je pogodna za zatitu ravnih
povrina.

PRORAUN DULJINE
UZEMLJIVAA

Obzirom na razinu zatite sustava zatite

od djelovanja munje, sustav moe biti
razine zatite:
RAZINA ZATITE
ODREENA - I, s vjerojatnou nastanka tete
najvie 0,02
- II, s vjerojatnou nastanka tete
najvie 0,05
- III, s vjerojatnou nastanka tete
GRAEVINA NIJE ZATIENA OD najvie 0,1
MUNJE
- IV, s vjerojatnou nastanka tete
najvie 0,2

KRAJ

Slika 1. Tijek aktivnosti kod odreivanja razine zatite vanjskog SZM

Primjer vanjskog SZM razine zatite II transformatorske stanice 35/6/0,4 kV s trajnim prisustvom
tehnikog osoblja prikazan je na Slici 1. Pri odreivanju razine zatite vanjskog SZM u obzir je uzeta
duljina uzemljivaa, broj odvoda te irina "oka mree" sustava hvataljki.

5
 Slika 2. Primjer vanjskog SZM industrijskog elektroenergetskog objekta

6
3.3. Unutarnji sustav zatite od munje

3.3.1. Sastavnice unutarnjeg sustava zatite od munje

Unutarnji SZM definiran je:
a) Efikasnim izjednaenjem potencijala i uzemljenjem
Sustav uzemljivaa odvodi i raspruje struju munje u zemlji. Spojna mrea smanjuje potencijalne
razlike, a moe smanjiti i magnetsko polje.
b) Magnetskim zaslanjanjem i voenjem vodova
Prostorni zaslon priguuje magnetsko polje unutar objekta (dijela objekta), koje nastaje zbog
udara munje izravno u graevinu ili pokraj nje i smanjuje unutarnje udarne valove. Zaslanjanje unutarnjih
vodova, uporabe zaslonjenih kabela ili kabelskih kanala smanjuje unutarnje inducirane udarne valove.
Nainom voenja unutarnjih vodova mogu se smanjiti indukcijske petlje i unutarnji udarni valovi.
Zaslanjanje vanjskih vodova koji ulaze u graevinu smanjuje veliinu udarnih valova koji bi putem vodova
bili uvedeni u unutarnje sustave.
c) Razinom postavljene usklaene prenaponske zatite
Usklaenom prenaponskom zatitom ograniavaju se uinci vanjskih i unutarnjih valova. Uzemljenje i
spajanje (izjednaivanje potencijala) treba izvesti uvijek, i to spajanjem svakog vodljivog opskrbnog voda
izravno ili izjednaivanjem potencijala putem usklaene prenaponske zatite na mjestu ulaza u graevinu.
Ureaji za zatitu od udarnih napona i struje trebaju moi izdrati, bez oteenja, predvieni dio struje munje
koja prolazi kroz njih, te ugasiti elektrinu slijednu struju iz mree. Najuinkovitiju zatitu elektrinih i
elektronikih sustava u graevini predstavlja usklaena prenaponska zatita. Usklaena prenaponska zatita
sastoji se od ureaja za zatitu od prenapona podijeljenih na tri razreda:
o razred I (odvodnik struje munje - ispituje ih se strujom valnog oblika 10/350 s),
o razred II (odvodnik prenapona - otklanja prenapone i udarne struje valnog oblika 8/20 s
od nekoliko kA),
o razred III (odvodnik prenapona - otklanja prenapone iznosa 2,5 kV do 4 kV).

3.3.2. Tehno-gospodarska analiza ugradnje usklaene prenaponska zatite

Ovisno o proraunu procjene rizika, vrijednosti graevine i pripadnih sustava i drugih relevantnih
parametara, ugradnja prenaponske zatite nije uvijek ekonomski opravdana, pa se predlae razmotriti
ekonomsku opravdanost ugradnje prenaponske zatite.

Tablica II. Podaci potrebni za izraun Tablica III. Rezultati prorauna ekonomske
ekonomske opravdanosti usklaene opravdanosti usklaene
prenaponske zatite prenaponske zatite

Oznaka Opis parametra Oznaka Opis parametra

Trokovi ukupnih gubitaka zbog
CA Vrijednost graevine [kn] CL
udara munje bez zatitnih mjera
Trokovi gubitaka unato
CS Vrijednost sustava u graevini [kn] CRL
poduzetim zatitnim mjerama

CB Vrijednost sadraja graevine [kn] CPM Godinji trokovi zatitnih mjera

Godinja uteda ukoliko se

CC Vrijednost ivotinja u graevini [kn] S
poduzmu zatitne mjere

CP Troak zatitnih mjera [kn]

i Kamatna stopa [kn]

a Amortizacijska stopa [%]

m Stopa odravanja [%]

7
 U Tablici II. su prikazani podaci potrebni za izraun ekonomske opravdanosti ugradnje usklaene
prenaponske zatite.
Uvrtavajui ulazne parametre i iznose rizika gubitka gospodarskih vrijednosti prije (R 4) i nakon
|
(R4 ) ugradnje usklaene prenaponske zatite u jednadbe, definirane u normi Lit. [6.], dobiveni su
rezultati prikazani u Tablici III.
Zakljuak donosimo prema vrijednosti parametra S, odnosno godinjoj utedi, ukoliko se
poduzmu navedene zatitne mjere. Ukoliko je vrijednost S vea od nule, zakljuuje se da je ugradnja
usklaene prenaponske zatite, za razmatranu graevinu, ekonomski opravdana.

4. PROCJENA RIZIKA

4.1. Uvod u procjenu rizika

Za industrijska elektroenergetska postrojenja, u skladu s postupkom, definiranim u normi,
Lit. [6.], provode se sljedei prorauni:
procjena rizika gubitka ljudskih ivota (R1) uslijed djelovanja struje munje,
procjene rizika gubitka opskrbe ili usluge (R2) uslijed djelovanja struje munje i
procjena rizika gubitka gospodarskih vrijednosti (R4) uslijed djelovanja struje munje.
Nakon provedenih prorauna, dobiveni rezultati usporeuju se s referentnim vrijednostima
navedenim u Tehnikom propisu, tj. utvruje se je li proraunom dobiveni rizik manji od:

-5
10 za rizik gubitka ljudskih ivota (R1) te

-3
10 za rizik gubitka opskrbe ili usluge (R2) i rizik gubitka gospodarskih vrijednosti (R4).
Nakon usporedbe s referentnim vrijednostima definira se zadovoljava li postojee stanje sustava
zatite od munje (SZM) na razmatranim objektima te se, ukoliko je to potrebno, predlae reenje kojim se
rizici R1 R2 i R4 svode u granice definirane Tehnikim propisom.
Predloeno rjeenje temelji se na detaljnoj analizi pojedenih sastavnica rizika R 1, R2 i R4 i to na
nain da se predloenim rjeenjem najvie utjee na sastavnicu rizika koja je svojim iznosom
najzastupljenija u ukupnom iznosu pojedinog rizika (R1 R2 ili R4).
Za provedbu postupka procjene rizika potrebno je poznavanje osnovnih parametara postrojenja,
njegove svrhe i sadraja, te povezanosti postrojenja elektroenergetskim i telekomunikacijskim vodovima s
drugim objektima.
Pri proraunu rizika od tetnog djelovanja struje munje potrebno je u obzir uzeti dio opreme
najosjetljiviji na prenapone uzrokovane djelovanjem munje. U veini sluajeva najosjetljivije su
elektroenergetske instalacije na naponu 0,4 kV, te signalni i instrumentacijski (telekomunikacijski) sustavi.
Unutar prorauna procjene rizika potrebno je izraunati sabirne povrine za pojedine objekte i vodove uz
oekivani godinji broj opasnih dogaaja tj. udara munje.
Primjer procjene rizika za industrijski elektroenergetski objekt sa stalnim prisustvom ljudske
posade prikazan je u narednom poglavlju. Obzirom na specifinost razmatranog industrijskog
elektroenergetskog objekta, posebnu pozornost posvetit e se procjeni rizika od gubitka ljudskih ivota te
procjeni gubitka opskrbe elektrinom energijom.

4.2. Primjer procjene rizika za industrijski elektroenergetski objekt

U Tablici IV. prikazan je primjer zakljunog izvjetaja procjene gubitka ljudskih ivota, dok je u
Tablici V., za potrebe procjene rizika, razmatrani industrijski elektroenergetski objekt (tlocrt prikazan na
Slici 2.) podijeljen u 5 zona, na nain:
Zona 1: Pomoni prostori,
Zona 2: Uredi, prostor za sastanke, prostor s tehnikom dokumentacijom,
Zona 3: Diesel agregatska stanica,
Zona 4: Skladita i radionice,
Zona 5: Elektroenergetsko postrojenje i Upravljaka sala (soba).

8
 Tablica IV. Primjer zakljunog izvjetaja procjene rizika gubitka ljudskih ivota (R 1)
uslijed djelovanja struje munje iznosi sastavnica rizika

Iz rezultata procjene rizika vidljivo je da se najvei iznosi rizika odnose na zone u kojima se
oekuje najdulji boravak zaposlenika, odnosno u uredima i kontrolnoj sali. Iznos rizika R B koji obuhvaa
materijalne tete zbog izravnog udara munje u graevinu, iako je najvea sastavnica rizika, znaajno je
smanjen prisustvom vanjskog sustava zatite od munje razine zatite II.

Tablica V. Primjer zakljunog izvjetaja procjene rizika gubitka opskrbe ili usluge (R 2) uslijed djelovanja
struje munje iznosi sastavnica rizika

Pri procjeni rizika gubitka opskrbe ili usluge (R2) analiziraju se samo zone unutar kojih se nalaze
ureaji koji slue u opskrbi elektrinom energijom. U ovom sluaju radi se o diesel agregatskoj stanici i
elektroenergetskom postrojenju s upravljakom salom. Obzirom da prenaponska zatita postoji, ali ne
postoji usklaena prenaponska zatita, najvei iznos rizika sadri sastavnica RZ koja obuhvaa kvar
unutarnjih sustava pokraj opskrbnog voda.

5. ODRAVANJE SUSTAVA ZATITE OD MUNJE

5.1. Zahtjevi na odravanje sustava zatite od munje

Odravanje sustava mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju njegova tehnika
svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine i Propisom, te drugi bitni zahtjevi koje
graevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom. Odravanje sustava koje je izvedeno ili se
izvodi u skladu s prije vaeim propisima mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju njegova

9
tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine i propisima u skladu s kojima je
sustav izveden, (prema Poglavlju 2.1.2).
Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja sustava dokumentira se u skladu s projektom
graevine te:
izvjeima o pregledima i ispitivanjima sustava, iji je sadraj definiran Propisom,
zapisnicima o radovima odravanja,
na drugi prikladan nain, ako Propisom ili drugim propisima, donesenim u skladu s
odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji, nije to drugo odreeno.
Za odravanje sustava doputeno je rabiti samo one proizvode za koje su ispunjeni propisani
uvjeti i za koje je izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili za koje je uporabljivost
dokazana u skladu s projektom graevine i Propisom. Za dijelove sustava uzemljenja i spojne mree koji
nisu vidljivi za pregled, treba obaviti mjerenja elektrine (galvanske) povezanosti.
Izvanredni pregled sustava provodi se:
nakon svake promjene na sustavu,
nakon svakog izvanrednog dogaaja koji moe utjecati na tehnika svojstva sustava ili
izaziva sumnju u uporabljivost sustava te
po zahtjevu iz inspekcijskog nadzora.

5.2. Odravanje vanjskog sustava zatite od munje

Nain obavljanja redovitih pregleda sustava odreuje se projektom graevine, a ukljuuje
najmanje:
pregled u koji je ukljueno utvrivanje jesu li svi dijelovi sustava u ispravnom stanju,
mjerenje radi utvrivanja da li sustav u cjelini ispunjava zahtjeve odreene projektom
graevine, to ukljuuje ispitivanje sustava primjenom odgovarajuih instrumenata i literature,
uz potivanje vaee zakonske legislative, a rezultati pregleda i utvrenog stanja dijelova
sustava upisuju se u zapisnik.
Vizualnim pregledom utvruje se stanje i gradivo vanjskog SZM, ali i usklaenost postojeeg
vanjskog SZM s projektiranim stanjem. Stoga je nuno da ispitiva ima na uvid projekt graevine,
odnosno definiranu razinu zatite kako bi mogao utvrditi eventualna odstupanja stvarnog stanja od
projektiranog stanja.
Mjerenjem vanjskog sustava zatite od munje utvruje se otpor rasprostiranja uzemljivaa, ali i
ispitivanje stanja uzemljivaa, otkopavanjem na karakteristinom mjestu, kako bi se utvrdilo stvarno
stanje uzemljivaa (pohranost, itd.). Mjerenjem skrivenih spojeva ispituje se kvaliteta galvanske
povezanosti spojeva koji nisu dostupni za vizualni pregled (npr. nalaze se u betonu ) te se na taj nain
utvruje njihovo stanje.

5.3. Odravanje unutarnjeg sustava zatite od munje

Pregled (vizualni) se provodi radi provjere:
olabavljenih spojeva, odnosno sluajnih prekida vodia i spojeva,
da nijedan dio sustava nije oslabljen zbog korozije, posebno na razini tla,
stanja spojnih vodia (za izjednaivanje potencijala) i kabelskih zaslona,
da nema dodataka niti izmjena koje zahtijevaju daljnje zatitne mjere,
znakova oteenja na odvodnicima prenapona i/ili odvodnicima struje munje i njihovim
osiguraima ili rastavljaima,
da su zadrane trase vodova,
sigurnosnih razmaka od prostornih zaslona.
Mjerenje unutarnjeg sustava zatite od munje podrazumijeva provjeru povezanosti dozemnih
spojeva odvodnika prenapona i odvodnika struje munje te mjerenje elektrine povezanosti metalnih masa
u graevini.

10
6. ZAKLJUAK
Ovaj rad pregledno opisuje tijek aktivnosti pri analizi sustava zatite od munje (SZM) i izrade
pripremne dokumentacije za pregled te ispitivanje i mjerenje sustava zatite od munje industrijskih
elektroenergetskih postrojenja sukladno Tehnikom propisu (NN 87/08 i 33/10) iji je pristup slian i za druge
graevine (objekte, postrojenja). Novi propisi, razine zakonskih pravilnika, izrauju se na nain da norme koje
strukovno obrauju zahtjeve sadre veliine i karakteristike sastavnice, dok pravilnici opisuju postupak rada.
Analiza postojeeg sustava zatite od munje podrazumijeva utvrivanje odstupanja izvedenog
stanja od projektne dokumentacije, odreivanje razine zatite te usklaenosti sastavnica SZM sa
zahtjevima iz Propisa te predmetnih normi koje opisuju strukovne zahtjeve kako bi se adekvatno moglo
pristupiti vizualnom pregledu te ispitivanju i mjerenju SZM.
Jedan od dodatnih elemenata je usklaena prenaponska zatita ijom se ugradnjom, temeljem
tehno-gospodarske analize, postie znaajan pomak u zatiti elektrinih i elektronikih sustava, koji su
sastavni dio svakog industrijskog i elektroenergetskog objekta.
Razina zatite odreuje uestalost aktivnosti odravanja koji se u odnosu na dosadanje dijeli na
pregled te mjerenje i ispitivanje. Pregledi su ei, dok se ispitivanja i mjerenja mogu provoditi, prema
utvrenoj razini zatite, rjee, to smanjuje brigu i trokove po Investitora. Takoer se nedvosmisleno
daje zakljuak koji upuuje na ispravnost instalacije i ureaja SZM, ovjeren strukovno i poslovno. Nakon
analize postojee izvedenosti instalacije SZM u funkciji razine zatite, u dogovoru s Investitorom, definira
se razina zatite objekta temeljem koje se odreuje uestalost aktivnosti odravanja. Definirana razina
zatite ne smije biti via od stvarno izvedene instalacije.
Investitor e bitni pomak navedenih aktivnosti podrati kad trokovi ulaganja u ispravnost budu u
funkciji smanjenja premije osiguranja, ali do tada, postignuta ispravnost instalacije i sigurnost po ovjeka,
materijalna dobra ili opskrba postrojenja npr. energijom, svakako moe biti dovoljna da se aktivnosti
primjenjuju, bez obzira na zakonske obveze, u okvirima mogunosti te organiziranosti.

LITERATURA
[1] Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama, Narodne novine 87/08.
[2] Tehniki propis o izmjeni i dopuni Tehnikog propisa za sustave zatite od djelovanja munje na
graevinama Narodne novine 33/10.
[3] Pravilnik o tehnikim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeninih napona
iznad 1 kV, Narodne novine 105/10.
[4] Pravilnik o tehnikim mjerama za pogon i odravanje elektroenergetskih postrojenja, Slubeni list
19/68.
[5] HRN EN 62305-1:2007, Zatita od munje, 1. dio: Opa naela (IEC 62305-1: 2006; EN 62305-1:
2006)
[6] HRN EN 62305-2:2007, Zatita od munje, 2. dio: Upravljanje rizikom (IEC 62305-2: 2006;
EN 62305-2: 2006)
[7] HRN EN 62305-3:2007, Zatita od munje, 3. dio: Materijalne tete na graevinama i opasnost za
ivot (IEC 62305-3:2006; EN 62305-3:2006)
[8] HRN EN 62305-4:2007, Zatita od munje, 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevina
(IEC 62305-4: 2006; EN 62305-4: 2006)
[9] HRN HD 637 S1:2002, Elektrina postrojenja nazivnih izmjeninih napona iznad 1 kV (HD 637
S1:1999)
[10] E.Mihalek, "Projektiranje sustava za zatitu od munje", Kigen, 2009.
[11] P. Hasse, J. Wiesinger, W. ZiscHank, "Prirunik za zatitu od munje i uzemljenje", Kigen, 2009.
[12] D. Pranievi, "Sustavi zatite od munje", Kigen, 2003.
[13] J. Karneluti, D. Tomai, N. Hrelja, D. Frankovi, "Pristup odravanju sustava za zatitu od munje u
energetskim i procesnim postrojenjima", 9. meunarodno znanstveno - struno savjetovanje:
Energetska i procesna postrojenja, Dubrovnik, Hrvatska, 29.rujna 1. listopada 2010.

11