Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja

Grki jezik
Ispitni katalog za dravnu maturu
u kol. god. 2009./2010.

lipanj 2008

Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Grkoga jezika:

Inga Frbe Naprta, prof., Klasina gimnazija, Zagreb voditeljica

Koraljka Crnkovi, prof., Privatna klasina gimnazija, Zagreb
Ivana Marijanovi, prof., I. gimnazija Split, Nadbiskupijska klasina gimnazija Don Frane Buli,
Split
Zdravka Martini-Jeri, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija, Zagreb
Ninoslav Zubovi, prof., Filozofski fakultet, Zagreb
 SADRAJ
1. Uvod....................................................................................................... 3

2. Podruja ispitivanja . ............................................................................. 5

3. Obrazovni ishodi..................................................................................... 5
3.1. Razumijevanje i uporaba jezika..................................................................... 5
3.2. Vokabular...................................................................................................... 6
3.3. Civilizacija i knjievnost................................................................................ 6

4. Struktura ispita...................................................................................... 8
4.1. Razumijevanje i uporaba jezika..................................................................... 8
4.2. Vokabular...................................................................................................... 9
4.3. Civilizacija i knjievnost................................................................................ 9

5. Tehniki opis ispita............................................................................... 10

5.1. Trajanje ispita............................................................................................. 10
5.2. Izgled testa i nain rjeavanja.................................................................... 10
5.3. Pribor.......................................................................................................... 10

6. Opis bodovanja..................................................................................... 11
6.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline................................................................ 11
6.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline.............................................................. 11
6.3. Vrjednovanje tree ispitne cjeline............................................................... 11

7. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem......................................... 12

7.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora........................................................... 12
7.2. Primjer zadatka kratkih odgovora............................................................... 12
7.3. Primjer zadatka dopunjavanja..................................................................... 13
7.4. Primjer zadatka povezivanja....................................................................... 13

8. Kako se pripremiti za ispit.................................................................... 14

9. Literatura............................................................................................. 15
9.1. Preporuena literatura za pristupnike...................................................................... 15
9.2. Preporuena literatura za profesore......................................................................... 15
9.3. Korisni linkovi.......................................................................................................... 16
9.4. Odlomci iz djela autora propisanih planom i programom.......................................... 16

10. Dodatci............................................................................................... 18
10.1. Vokabular.................................................................................................. 18
10.1.1. Imena.................................................................................................................. 42
10.2. Tablice glagola.......................................................................................... 48
10.2.1. Glagoli prema zavrnom glasu osnove (verba vocalia, verba muta i
verba liquida)..................................................................................................... 48
10.2.2. Glagoli na ............................................................ 49
10.2.3. Glagoli s osobitom tvorbom oblika....................................................................... 50
1. Uvod
Grki jezik je na dravnoj maturi obvezan predmet.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Grkoga jezika temeljni je dokument ispita
kojim se jasno opisuje to e se i kako ispitivati na dravnoj maturi iz ovoga predmeta u
kol. god. 2009/2010.

Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i detaljna pojanjenja o obliku i sadraju
ispita. Njime se jasno odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu.
Ispitni katalog usklaen je s odobrenim etverogodinjim nastavnim planom i programom za
Grki jezik u klasinim gimnazijama. Razina ispita iz Grkoga jezika na dravnoj maturi u
kol. god. 2009./ 2010. je ista za sve uenike, kako za one koji su upisali program klasine
gimnazije kao poetnici, tako i za one koji su je upisali kao nastavljai.

Ispitni katalog sadri sljedea poglavlja:

Podruja ispitivanja
Obrazovni ishodi
Struktura ispita
Tehniki opis ispita
Opis bodovanja
Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem
Kako se pripremiti za ispit

U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai odgovor na pitanje to se ispituje.

U prvome su poglavlju, kao to i sam naziv ukazuje, navedena podruja ispitivanja, odnosno
kljune vjetine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom.
U drugome je pak poglavlju, kroz konkretne opise onoga to pristupnik treba znati, razumjeti
i moi uiniti, pojanjen nain na koji e se navedena znanja i vjetine provjeravati.

Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje te su u njima pojanjeni
struktura i oblik ispita, vrste zadataka, nain provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka
i ispitnih cjelina.

esto poglavlje sadri primjere svih tipova zadataka.

Slijedi poglavlje koje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. U tom poglavlju nalaze
se savjeti koji pristupnicima pomau u pripremi ispita.
Dodatci su priloeni s istom svrhom.


Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 1, kolske novine, Zagreb, 1994.

3
 Dodatno, uz ispitni katalog za dravnu maturu iz Grkoga jezika bit e objavljen ogledni
primjerak testa, klju za odgovore i nain bodovanja.

Bitno je napomenuti da e se za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama izvriti

prilagodba ispita u skladu s Uputama za provoenje dravne mature za pristupnike s poseb-
nim odgojno-obrazovnim potrebama koje je u 2007. godini usvojilo Vijee Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta za uvoenje dravne mature u hrvatski kolski sustav i koje su
objavljene u studenome 2007. godine (ISBN 978-953-7556-02-0, CIP 650407).
Vrjednovanje uradaka takoer e se izvriti u skladu s postupcima predvienim u
navedenome dokumentu.
Za svaki predmet Struna radna skupina za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama izradit e zajedniku brouru u kojoj e biti detaljno objanjena prava i
mogunosti prilagodbe ispitne tehnologije u odnosu na vrstu i stupanj tekoe uenika.

4
2. Podruja ispitivanja
Dravnom maturom iz Grkoga jezika provjeravaju se sljedea kljuna znanja i vjetine:
razumijevanje jednostavnijega izvornoga grkoga teksta
poznavanje i uporaba jezinih zakonitosti grkoga jezika
ovladanost osnovnim vokabularom
poznavanje osnova grke civilizacije i knjievnosti

Ispit iz Grkoga jezika se, sukladno tome, sastoji od tri ispitne cjeline.
Prvom cjelinom ispituje se razumijevanje i uporaba jezika, drugom cjelinom vokabular, a
treom cjelinom civilizacija i knjievnost.

3. Obrazovni ishodi
U ovom su poglavlju za svaku ispitnu cjelinu odreeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni
opisi onoga to pristupnik mora znati, razumijeti i moi uiniti kako bi postigao uspjeh na
ispitu.

3.1. Razumijevanje i uporaba jezika

Prvom ispitnom cjelinom (razumijevanje i uporaba jezika) provjerava se u kojoj mjeri

pristupnik zna, odnosno moe:
pravilno pisati i itati grki tekst
pravilno naglaavati grke rijei prema pravilima o naglaavanju
prepoznati glasovne promjene (prijevoj, naknadno produljivanje, asimilaciju)
primijeniti pravila o stezanju vokala
prepoznati osnovne zakonitosti prozodije i metrike
prepoznati metrike sheme heksametra, elegijskog distiha i jampskog trimetra
prepoznati sve vrste rijei
razlikovati i koristiti kategorije nominalnoga sustava
lanove
padee
rodove
deklinacije
zamjenice
brojeve
stupnjeve komparacije
razlikovati i koristiti (primijeniti) kategorije i oblike glagolskoga sustava
lice
broj
nain
vrijeme
aspekt i dijatezu

5
 participe i infinitive
razlikovati tematsku i atematsku konjugaciju i sve oblike tih konjugacija (prezentsku,
futursku, aoristnu, perfektnu i pasivnu osnovu)
analizirati reenice
prepoznati i prevesti osnovne sintaktike elemente u nekoj reenici
vrste participa
vrste konjunktiva i optativa u nezavisnim reenicama
vrste nezavisno sloenih reenica
vrste zavisno sloenih reenica
reenine konstrukcije akuzativa i nominativa s infinitivom i genitiva apsolutnoga
prepoznati ispravan prijevod reenice iz nekoga originalnoga grkoga teksta od pisaca
propisanih programom
povezivati i razumjeti dijelove neke grke reenice
razumjeti sadraj jednostavnijega originalnoga grkoga teksta nekoga od pisaca propisanih
programom
Ksenofont
Demosten
Homer
Herodot
liriari
filozofi
tragici Eshil, Sofoklo, Euripid

3.2. Vokabular

Drugom ispitnom cjelinom (Vokabular) provjerava se u kojoj mjeri pristupnik zna, odnosno
moe:
prevesti (navesti znaenje) rijei iz propisanoga vokabulara
prevesti (navesti znaenje) rijei koje proizlaze iz propisanoga vokabulara
prepoznati etimologiju rijei podrijetlom iz grkoga jezika i navesti njihovo znaenje
na temelju poznatoga vokabulara povezivati sinonime i antonime u grkom jeziku

3.3. Civilizacija i knjievnost

Treom ispitnom cjelinom (Civilizacija i knjievnost) provjerava se u kojoj mjeri pristupnik zna,
odnosno moe:
navesti i opisati likove i prie iz grke mitologije
navesti i objasniti osnovne pojmove grke religije
prepoznati i opisati najvanije dogaaje grke povijesti
prepoznati i opisati drutvene i kulturne prilike iz pojedinih razdoblja grke povijesti
prepoznati i razumjeti osnovne pojmove svakodnevnoga privatnoga i drutvenoga ivota
Grka (opisati svakodnevni privatni i drutveni ivot Grka)

6
 objasniti periodizaciju grke knjievnosti
prepoznati, navesti i objasniti osnovne karakteristike pojedinih knjievnih vrsta
(epika, lirika, historiografija, retorika, filozofija, drama)
navesti podatke o ivotu i djelu najistaknutijih predstavnika pojedinih knjievnih vrsta
prepoznati glavne stilske karakteristike autora propisanih programom

7
 4. Struktura ispita
Ispit iz Grkoga jezika se sastoji od triju cjelina.

Prvom cjelinom ispituje se razumijevanje i uporaba jezika, drugom cjelinom vokabular,

a treom cjelinom civilizacija i knjievnost.

U tekstu koji slijedi detaljno je opisana struktura svake ispitne cjeline.

4.1. Razumijevanje i uporaba jezika

Ovim dijelom ispita provjerava se razina razumijevanja proitanoga teksta, dijela teksta ili
reenice te znanja i vjetine koje je pristupnik stekao u podrujima morfologije i sintakse.

Struktura prve ispitne cjeline prikazana je u tablici 1.

Tablica 1. Struktura prve ispitne cjeline

ZADATAK ISPITIVANA VRSTA BROJ
PODVJETINA ZADATAKA ZADATAKA
1.-5. razumijevanje sadraja zadatci viestrukoga izbora 5
teksta
6.-9. prepoznavanje sintaktikih zadatci viestrukoga izbora 4
elemenata reenice

10.-13. odreivanje glagolskih oblika zadatci kratkih odgovora 4

14.-17. analiza reenice zadatci kratkih odgovora 4
18.-20. prepoznavanje zadatci viestrukoga izbora 3
ispravnoga prijevoda
reenice
21.-22. prepoznavanje metrikih zadatci viestrukoga izbora 2
zakonitosti
23.-26. povezivanje i razumijevanje zadatci povezivanja 4
strukture grke reenice
27.-30. prepoznavanje ispravnoga zadatci viestrukoga izbora 4
prijevoda reenice
31.-36. poznavanje morfologije zadatci kratkih odgovora 6
37.-41. poznavanje morfologije zadatci povezivanja 5
42.-46. poznavanje morfologije zadatci viestrukoga izbora 5
47.-51. poznavanje morfologije zadatci viestrukoga izbora 5
52.-56. poznavanje morfologije zadatci viestrukoga izbora 5

Napomena!
Polazni tekstovi na kojima e se ispitivati razumijevanje sadraja u zadatcima od 1. do 5. bit
e izabrani iz djela propisanih autora, ali ne iz odlomaka propisanih u ovom katalogu u do-
datku Literatura. U zadatcima od 10. do 20. tekstovi (reenice) e biti izabrani iz odlomaka
propisanih u ovom katalogu u dodatku Literatura.

8
4.2. Vokabular

Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje vokabulara iz tekstova propisanih nastavnim

planom i programom za klasine gimnazije.

Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 2.

Tablica 2. Struktura druge ispitne cjeline

ZADATAK ISPITIVANA VRSTA BROJ
PODVJETINA ZADATAKA ZADATAKA
57.-61. poznavanje vokabulara zadatci povezivanja 5

62.-67. poznavanje etimologije rijei zadatci viestrukoga izbora 6

4.3. Civilizacija i knjievnost

Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje civilizacijskih sadraja propisanih nastavnim

planom i programom za uenike klasinih gimnazija.

Struktura tree ispitne cjeline prikazana je u tablici 3.

Tablica 3. Struktura tree ispitne cjeline

ZADATAK ISPITIVANA VRSTA BROJ
PODVJETINA ZADATAKA ZADATAKA
68.-72. poznavanje grke civilizacije i zadatci povezivanja 5
knjievnosti
73.-77. poznavanje grke civilizacije i zadatci viestrukoga izbora 5
knjievnosti
78.-83. poznavanje grke civilizacije i zadatci dopunjavanja 6
knjievnosti
84.-88. poznavanje grke civilizacije i zadatci viestrukoga izbora 5
knjievnosti

9
 5. Tehniki opis ispita
5.1. Trajanje ispita

Ispit iz Grkoga jezika je pisani ispit ukupnoga trajanja 90 minuta.

Pristupnik sam rasporeuje zadano vrijeme i nije vremenski ogranien pri rjeavanju
pojedinih dijelova ispita. Za vrijeme trajanja ispita pristupnik ne smije naputati prostoriju.

5.2. Izgled testa i nain rjeavanja

Pristupnici dobivaju omotnice u kojima se nalaze ispitna knjiica i list za odgovore.

Od pristupnika se oekuje da paljivo proitaju upute koje e slijediti pri rjeavanju testa,
otisnute na prvoj desnoj stranici unutar ispitne knjiice.
Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priloena je uputa za rijeavanje. itanje ovih uputa je
bitno jer je u njima naznaen i nain zabiljeavanja tonih odgovora.

Zadatke viestrukoga izbora i zadatke povezivanja pristupnici rjeavaju oznaavanjem slova

tonoga odgovora. Slova tonih odgovora oznaavaju se znakom X.
Ukoliko pristupnik oznai vie od jednoga odgovora zadatak e se bodovati s 0 (nula) bodova
bez obzira na to to meu oznaenima i toan odgovor.

Zadatke dopunjavanja pristupnici rjeavaju upisivanjem tonoga odgovora na za to

predvieno mjesto koje je naznaeno u uputi.
Prostor s naznaenim brojem bodova popunjava ocjenjiva.

5.3. Pribor
Pribor koji je doputeno rabiti tijekom pisanja spita iz Grkoga jezika su kemijske olovke
plave ili crne boje.

Pristupnici ne smiju koristiti rjenike, gramatike saetke kao ni ostala pomagala.

Nije dozvoljena uporaba tehnikih pomagala. Tijekom trajanja ispita nije dozvoljeno
naputanje prostorije u kojoj se ispit provodi.

10
6. Opis bodovanja
Uspjenost pristupnika na ispitu odreuje se tako da ostvareni bodovi u svakoj od triju
cjelina u ukupnom rezultatu sudjeluju s odreenim udjelom.

Udio ispitnih cjelina u ukupnom uspjehu na ispitu prikazan je u tablici 4.

Tablica 4. Udio ispitnih cjelina u ispitu

Razumijevanje i uporaba jezika 60 %
Vokabular 10 %
Civilizacija i knjievnost 30 %

6.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline

Bodovi: Toan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod.

Ukupni broj bodova: 56.

6.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline

Bodovi: Toan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod.

Ukupni broj bodova: 11.

6.3. Vrjednovanje tree ispitne cjeline

Bodovi: Toan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod.

Ukupni broj bodova: 21.

11
 7. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem

U ovom poglavlju nalaze se primjeri zadataka. Uz svaki primjer zadatka ponuen je opis te
vrste zadatka, obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje, toan odgovor te
nain bodovanja.

7.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora

Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i
koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja) te ponuenih
odgovora, od kojih je jedan toan.

Paljivo proitajte zadatke. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka znakom X

oznaite slovo tonoga odgovora.

,
.

Potcrtana zavisna reenica je

A. vremenska
B. namjerna
C. posljedina

TOAN ODGOVOR: B.
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i prevesti (...) vrste zavisno sloenih reenica
BODOVANJE: 1 bod toan odgovor
0 bodova netono ili ukoliko se zaokrui vie odgovora

7.2. Primjer zadatka kratkih odgovora

U zadatku kratkih odgovora pristupnik treba odgovoriti rjeju ili jednostavnom reenicom.
Svoj odgovor treba upisati na za to predvieno mjesto. U pridruenoj uputi naznaen je
nain rjeavanja zadatka.

Potpuno opiite zadane oblike iz teksta. Upiite svoje odgovore uz redni broj
zadatka na listu za odgovore.

________________________

TOAN ODGOVOR: 3. l. sg. ind. impf. akt.

OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati i koristiti (primijeniti) kategorije i oblike glagolskoga
sustava

Za svaku vrstu zadatka dan je primjer, bez obzira na ispitne cjeline. Primjere i specifinosti zadataka u
pojedinim ispitnim cjelinama moe se pogledati u oglednom primjerku testa.

Primjer je preuzet iz prve ispitne cjeline (zadatci od 6. do 9).

Primjer je preuzet iz prve ispitne cjeline (zadatci od 10. do 13.)

12
BODOVANJE: 1 bod toan odgovor
0 bodova netono ili prazno

7.3. Primjer zadatka dopunjavanja

U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovriti zadanu reenicu upisivanjem pojma koji
nedostaje na za to predvieno mjesto. U pridruenoj uputi naznaen je nain rjeavanja
zadatka.

Paljivo proitajte tvrdnje. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upiite rije
koja nedostaje.

Jedina Eshilova sauvana tragedija s povijesnim sadrajem zove se ________________.

TOAN ODGOVOR: Perzijanci

OBRAZOVNI ISHOD: navesti podatke o ivotu i djelu najistaknutijih predstavnika
pojedinih knjievnih vrsta
BODOVANJE: 1 bod toan odgovor
0 bodova netono ili prazno

7.4. Primjer zadatka povezivanja

Zadatak povezivanja i sreivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja
zadatka), osnove (pitanja), pet estica pitanja te osam estica odgovora. Dodatno,
priloen je i primjer.

Paljivo proitajte zadatak i poveite pojmove (od 57. do 61.) s njima istoznanim
pojmovima (od A do H). Na listu za odgovore uz redni broj zadatka znakom X
oznaite slova tonih odgovora.

0. A.
57. B.
58. C.
59. D.
60. E.
61. F.
G.
H.
I.

TOAN ODGOVOR: 57. A, 58. F, 59. B, 60. C, 61. G

OBRAZOVNI ISHOD: na temelju poznatoga vokabulara povezivati sinonime i antonime u
grkom jeziku
BODOVANJE: 1 bod toan odgovor
0 bodova netono ili prazno

 Primjer je preuzet iz tree ispitne cjeline (zadatci od 78. do 83.)

 Primjer je preuzet iz druge ispitne cjeline (zadatci od 57. do 61.)
 U ispitu iz Grkoga jezika za svaku vrstu zadataka priloen je primjer. U ovome zadatku to su 0. i I.

13
 8. Kako se pripremiti za ispit
Ispitom na dravnoj maturi provjerava se kako su i koliko pristupnici sposobni koristiti se
znanjima i vjetinama iz grkog jezika, koje su stjecali i razvijali tijekom klasinoga
gimnazijskoga obrazovanja.
Ispit iz Grkoga jezika temelji se na vaeem nastavnom programu za klasine gimnazije.
Redovito uenje vano je za bolje razumijevanje gradiva i pridonosi da pamenje bude trajno
i svrsishodno. Preduvjet za uspjeno polaganje ispita je temeljna jezina pismenost i osnove
itanja s razumijevanjem.

U pripremama za dravnu maturu valja:

ponoviti morfologiju (oblike deklinacije, komparacije i konjugacije, ponoviti vremena

pravilnih i nepravilnih glagola)

ponoviti sintaksu (analiza reenice, sintaksa padea osobito posvojni genitiv,

dijelni genitiv, genitiv usporeivanja, genitiv apsolutni, sintaksa reenice)

ponoviti vokabular propisan ovim ispitnim katalogom

ponoviti tekstove autora koji su propisani programom

Ksenofont, Herodot, Homer, Demosten, Platon, Eshil, Sofoklo, Euripid

(odlomci iz djela autora propisanih planom i programom nalaze se u poglavlju Literatura)

ponoviti civilizacijsko-povijesne sadraje (mitologija i religija, povijest, svakodnevica)

ponoviti knjievno-povijesne sadraje autora, knjievnih vrsta i razdoblja u grkoj

knjievnosti, periodizaciju knjievnosti, pregled i razvoj knjievnih vrsta (epika, lirika,
historiografija, retorika, razvoj drame i kazalita, filozofija), ivot i djelo autora

14
9. Literatura
9.1. PREPORUENA LITERATURA ZA PRISTUPNIKE

Dukat, Manthano, Alfa, Zagreb, 1998.

Dukat, Gramatika grkog jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1983.
Majnari, Gorski, Grko-hrvatski rjenik, kolska knjiga, Zagreb, 1976.
Martini-Jeri, Matkovi, Prometej, kolska knjiga, Zagreb, 2003.
Musi, Majnari, Gramatika grkog jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1980.
Sabado, Sironi, Zmajlovi, Grka vjebenica, kolska knjiga, Zagreb, 2003.
Sabado, Sironi, Zmajlovi, Chrestomathia Graeca, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
Sabado, Sironi, Zmajlovi, Anthologia Graeca, kolska knjiga, Zagreb, 1971.
Schwab, Najljepe prie klasine starine, Mladost, Zagreb, 1963.
Zamarovsky, Junaci antikih mitova, ArtResor, Zagreb, 1985.

9.2. PREPORUENA LITERATURA ZA PROFESORE

Der kleine Pauly, Lexicon der Antike in 5 Bden, Mnchen, 1979.

Der neue Pauly, Stuttgart-Weimar, 1996.
Dukat, Ogledi o grkoj tragediji, Izdavaki centar Rijeka, Biblioteka Dometi, 1981.
Dukat, Homersko pitanje, Globus, Zagreb, 1987.
Eshil-Sofoklo-Euripid, Sabrane grke tragedije, Vrhunci civilizacije, Beograd, 1988.
Herodot, Povijest, Matica Hrvatska, Zagreb, 2000.
Juric, Grka od mitova do antikih spomenika, Andromeda, Rijeka, 2001.
Lesky, Povijest grke knjievnosti, Gloden marketing, Zagreb, 2001.
Musi, Nacrt grkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.
Olalla, Mitoloki atlas Grke, Golden marketing, Zagreb, 2007.
Povijest svjetske knjievnosti, II. dio, Mladost, Zagreb, 1977.
Schein, Smrtni junak, Globus, Zagreb, 1989.
The Oxford Concise Companion to Classical Literature, Oxford, 1993.
The Oxford Companion to Classical Civilization, Oxford, 1998.
The Oxford Classical Dictionary, Oxford, 1996.
The Penguin Dictionary of Classical Mythology, London, 1990.
The Penguin, Historical Atlas of Ancient Greece, London, 1996.
Sironi, Rasprave o helenskoj knjievnosti, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997.
kiljan, Leksikon antikih autora, Latina&Graeca, Zagreb, 1996.
kiljan, Leksikon antikih termina, Latina&Graeca, Zagreb, 2003.
Zaninovi, Od Helena do Hrvata, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
Zamarovsky, Otkrie Troje, Globus, Zagreb, 1965.
Zamarovsky, Grko udo, kolska knjiga, Zagreb, 1978.

15
 9.3. KORISNI LINKOVI

http://www.teacheroz.com/greeks.html
http://www.wsu.edu:8080/~dee/GREECE/GREECE.HTM
http://www.crystalinks.com/greece.html
http://www.nalanda.nitc.ac.in/resources/english/etext-project/history/athens/index.htm
http://www.sikyon.com/index.html
http://www.factmonster.com/spot/ancientgreece-litmyth.html
http://www.theatredatabase.com/ancient/
http://www.bulfinch.org/fables/welcome.html
http://www.museum.upenn.edu/Greek_World/Index.html
http://www.perseus.tufts.edu/Olympics/index.html
http://www.historyforkids.org/learn/greeks/literature/greeklit.htm
http://ancienthistory.about.com/od/greekliterature/
http://www.infoplease.com/spot/ancientgreece-litmyth.html

9.4. ODLOMCI IZ DJELA AUTORA PROPISANIH PLANOM I PROGRAMOM

Ksenofont, Anabaza, I, 1, 1-6, Uzroci

Ksenofont, Anabaza, I, 2, 10-18, Smotra
Ksenofont, Anabaza, I, 8, 12-17, Lozinka
Ksenofont, Anabaza, IV, 7, 19-27, More, More!

Herodot, Historiae, I, 23-24, Arion

Herodot, Historiae, VII, 202, 204-205, Leonida i njegovi junaci
Herodot, Historiae, VII, 208, Bezuspjene navale Perzijanaca
Herodot, Historiae, VII, 220, 222-225, Herojska smrt Leonide i njegovih drugova
Herodot, Historiae, VII, 228, Spomenik palim junacima

Demosten, Protiv Filipa 3, 8-12

Demosten, Protiv Filipa 3, 70-76

Platon, Protagora, II
Platon, Protagora, XI
Platon, Kriton

Aristotel, gl. 4 Razvoj tragedije

Aristotel, gl. 6 Odreenje tragedije

Homer, Ilijada, I, 1-54, Srdba

Homer, Ilijada VI, 369-432, Rastanak Hektora i Andromahe
Homer, Odiseja, I, 1-43

16
Eshil, Okovani Prometej, 1-51
Eshil, Okovani Prometej, 436-471

Sofoklo, Antigona, 1-68

Euripid, Medeja, 1002-1055

Lirika, izbor
Tirtej, Dulce et decorum est pro patria mori
Mimnermo, Kao lie
Arhiloh, Pjesnik i vojnik; Otok Tas
Semonid, Radina ena
Alkej, O navis, Bibamus
Sapfa, Afroditi, ar ljubavi

Napomena uz liriku! Vano je poznavati opus pjesnika i sadraj pjesama navedenih autora,
te razvoj i karakteristike lirskih vrsta u okvirima knjievno-povijesnih sadraja i na razini
prepoznavanja.

17
 10. DODATCI

10.1. VOKABULAR

A
3 i 2 besmrtan
3 dobar, estit
voljeti
, , ljubav
, , nakit; ponos; kip; zavjetni dar
, , glasnik
javljati
, , sidro
skupljati; sazivati
, , skuptina, trg, trgovina
javno govoriti
, , polje
, , igra, natjecanje; zborite; boj
natjecati se, boriti se
voditi
, , brat
initi krivo; biti krivac; biti nepravedan
, , nepravda
2 nepravedan; zao
pjevati
uvijek
, , zrak
2 besmrtan
, , borba, nadmetanje; muka
skupljati
, , eter; nebo; zrak
, , krv
, , / koza; jarac
opaziti, osjetiti
, , osjeanje

18
 3 ruan, gadan
uzeti, uhvatiti, pograbiti
moliti, traiti
, , uzrok, krivnja
sluati
bacati koplje
, , gornji grad, tvrava

3 vinji, gornji, krajnji

, , protiv volje
3 bolan, muan
osjeati bol
, , bol
, , istina
govoriti istinu
2 istinit
ali, nego
, , drugi
, , supruga, ena
promaiti; pogrijeiti
, , pogreka, grijeh
, , pogreka, grijeh
promijeniti; odgovarati
, , vinova loza
, , slukinja
(+ak.) uz, po
uzlaziti, penjati se
, , uspon
, , nuda, sila; sudbina
, , vladar
vladati
, , hrabrost
3 muevan, hrabar
, , vjetar
, , mu, ovjek, junak
, , cvijet

19
 , , ovjek
/ otvarati
3 vrijedan, dostojan
, , pjeva
(+ gen.) od
umirati
, , otkupnina
, , neprilika
, , srebrn
2 srebrnoluk; epitet za Apolona
, , vrlina, hrabrost
, , veza, spajanje; sklad
spajati; uskladiti se
, , poetak, vlast, zapovjednitvo, pokrajina
poinjati, vladati, zapovijedati
, , zapovjednik
, , tit
, , grad, (najee se odnosi na Atenu)
sramotiti, prezirati, ne tovati
, , zraka (sunca)
govoriti
, , frula, svirala
2 koji se sam od sebe pokree
, , sam, isti, on (u kosim padeima)
poveavati
stii
2 nerazuman, lud

B
, , dubok
ii, koraati, stupati
bacati
2 negrki, barbarski
, , teak
, , kraljevina, kraljevska vlast

20
, , kraljica
, , kralj
kraljevati, vladati
, , aba
, , sila
, , knjiga
, , knjiica
, , ivot
koditi, tetiti
gledati
zvati
,, vika
vijeati, savjetovati; med. odluivati
, , savjet, dogovor, odluka ; vijee
htjeti, eljeti
, , govedo
, , volooka, epitet za Heru
, , spor
, , kratak
, , smrtan; supst. smrtnik
, , rtvenik

, , mlijeko
, , svadba, brak
eniti se
naime, jer
smijati se
, , smijeh
, , postanak, roenje
, , rod, pleme
stariti, slabjeti
, , starac
, , zemlja
, , starost

21
 3 star; supst. starac
, , div
postajati, biti
poznavati, spoznavati
, , sovooka, sjajnooka; epitet za Atenu
, , sova
, , sladak
urezati u kamen, isklesati
, , jezik
, , miljenje, odluka
, , roditelj
, , koljeno
, , slovo; knjiga; pl. knjievnost, itanje i pisanje
, , gramatika
pisati
vjebati
, , vjebalite
3 gol; oskudno odjeven
, , ena
, , jastreb

, , boanstvo, zao duh, duh uvar
3 i 2 boanski, demonski
, , lovor
a, ali, no
treba
plaiti se
pokazivati
3 straan
, , delfin
, , drvo
, , desnica
3 desni
, , koa

22
, , ue, pl.okovi
, , (pridjev) svezan, okovan; (imenica) zarobljenik
, , gospodarica
, , gospodar
primati
, , narod
, , demokracija, vlast naroda
( + gen.) kroz, preko; (+ ak.) zbog
, , nasljednik, zamjenik
unitavati, pustoiti
, , uitelj
pouavati
davati
, , ditiramb, korska pjesma u ast Dioniza
3 pravedan
, , pravda
, , pravo, pravednost
3 bogolik; boanski; astan
(pro)goniti
( ) misliti (ini mi se)
, , misao, glas, slava
, , koplje
robovati
, , rob, sluga
zarobiti
, , djelo, in; drama
initi, raditi
, , tranje, utrka
moi
, , sila, snaga, mo
, , zalazak, zapad
, , nesrea
, , stan, kua, dom
, , dar

23

, , proljee
dopustiti
, probuditi se, biti budan
ja
, , narod
, , lik, oblik, ideja
, , lik, prilika, prikaza
, , narod
, , obiaj
, , sudbina
biti
ii u
, , mir
(+ak) u, na, za
(+gen) iz
, , sveana rtva
, , onaj, ona, ono
2 dalekometni, epitet za Apolon
, , maslina
kretati; jahati; hodati, ii
, , / jelen
, , sloboda
3 slobodan
, , slon
, , nada, pouzdanje
3 moj
(+dat) u, na, o, po
, , vojna smotra; ispit
, , izlaz; eksod, izlazna pjesma kora u tragediji
, , epizodij, dio tragedije (odgovara inovima)
(+gen) na, kod, uz; (+dat) na, pri, kod; (+ak) na, protiv, za
znati
, , znanje
, , pismo, zapovijed

24
 slijediti
, , rije; govor; pjesma
udjeti, voljeti
raditi, initi
, , djelo, posao
, , srdba, ljutnja, bijes
, , vjesnik, glasnik
3 crven
dolaziti, ii
, , elja, ljubav
pitati
3 estit
, , ulaz
, , drug, prijatelj
3 drugi (od dvojice)
, , godina
dobro, valjano
, , srea, blaenstvo
, sretan
2 plemenit
nalaziti, otkrivati
, , irok, prostran
biti sretan
, , molba, molitva
moliti
2 lijevi
, , neprijateljstvo, mrnja
3 neprijateljski, mrzak
imati, drati
, , zora

ivjeti
, , / , jaram
, / , ,

25
 ujarmiti
, , ivot
, , pojas
opasati
, , ivotinja

, , mladost
, , voa, zapovjednik
voditi, biti voa
ve
, , naslada, radost
, , ugodan
doao sam, ovdje sam
, , sunce
mi
, , dan
3 na
, , pola, polovica
, , heroj, junak
, , poraz

, , brana odaja (spavaa soba)
, , more
cvasti
, , smrt
sahranjivati
, , udo
(+ak) uditi se, diviti se
, , boica
gledati
, , kazalite, gledalite
() eljeti
, , bog

26
 njegovati, lijeiti, tovati
3 vru, topao
, , ljeto
trati
, , blago
, , / , zvijer, ivotinja

/ loviti
, , al
umirati
3 smrtan
, , dlaka, kosa
, , ker
, , srce, dua
, , rtva
rtvovati
, , oklop

, , lijenik
3 vlastit
, , sveenik
3 svet
slati
/ dolaziti
biti pribjegar
, , / , pribjegar
,
da (namjerni veznik)
, , konjanik, vitez
, , konj
3 jednak, isti
staviti
, , ispitivanje, povijest
ispitivati, istraivati

27
 , , riba

istiti, prati
, , katarza, proienje
// sjediti

i, pa
, , prava, mjera, zgodan as
paliti
3 zao
, , trska
zvati
, , ljepota
3 lijep
sakrivati
, , umor, muka
, , / deva
muiti se
savijati
, , srce
, , plod
, , / brat, sestra
3 bratski; supst. brat, sestra
(+gen.) sa, dolje, niz ; (+ak.) kroz, prema, du
silaziti
, , silazak
, , popis, imenik
, , uhoda
, , /, srce
,
leati
zapovijedati
3 prazan
, , rog; krilo vojske

28
, , glava
, , srce
, , glasnik
javljati, biti glasnik
, , kitara, iani instrument
, , kitara, pjeva uz kitaru
, , opasnost
izlagati se opasnosti
pokretati; micati
ii
plakati
3 slavan
, , slava
krasti
, , nazuvak
3 zajedniki
uspavati
, , kosa
udarati, tui, posjei, ubiti
, , gavran
, , kaciga s perjanicom
2 sjajnoljemac (Hektor)
ukrasiti, urediti
, , raspored, red, nakit
, , kaciga
, , vr; kotlina, krater
, , snaga
(pro)suditi
, , sudac
sakrivati
stjecati
ubijati
, , imetak; pl. blago
, , krug
, , gospodar, gospodin

29
 , , / pas
, , selo
, , komedija, vesela igra

, , labirint
(drijebom) dobiti
uzimati, primati
, , baklja, lu, zublja; svjetlost
3 sjajan
sjati
biti sakriven
, , narod
govoriti, priati
, , livada
ostavljati
3 bijel
2 bjeloruka
, , lav
, , luka
moliti
, , rije, govor
, , kuga
, , koplje
, , lohag - etovoa
prati se, kupati se
, , vuk
alostiti; (med.)tugovati
, , tuga
3 / 3 tuan; alostan, jadan, bijedan
odrijeiti, osloboditi

, , nauk, znanje, uenje
, , uenik

30
 ludovati, bjesniti
3 dug
vrlo, veoma, rado
najvie, osobito
vie, jae, radije
uiti
, , vra
, , / svjedok
, , ma
, , bitka
boriti se
, , dvorana, soba; pl. odaje; svetite (dio hrama)
, , velik
mijeati
, , pela
, lirska pjesma
a, pak, zaista
ostajati, ekati
3 srednji
(+gen)=s,
sa; (+dat)=meu;
(+ak)=poslije, iza
, , mjera
, , elo
ne, da ne
, , srdba
, , majka
izmiljati, mudrovati
, , / izum, stroj
, ,
3 malen
podsjeati
sjeati se
mrziti
, , pamenje, spomen, sjeanje

31
 3 jedini, sam
, , sudbina; dio
, , oblik
muiti se
, , muka
pripovijedati
, , pria

stanovati
boriti se na moru
, , pomorska bitka
, , laa
, , mornar
, , mladi
3 mrtav
dijeliti
3 mlad, nov
plivati
, , oblak
plivati
, , otok
pobjeivati
, , pobjeda
misliti
smatrati, obiavati
, , zakon
, , bolest
, , povratak
, , pamet ; miljenje
sada
, , no

, , gostoljublje, gostoprimstvo

32
 3 tu, stran; supst. stranac, gost
, , ma

, , ovaj, ova, ovo

, , put
, , zub
znati
nabujati, nateknuti
3 kuni, domai
, , ukuanin, rob
stanovati
, , kua
, , kua
, , vino
, , / ovca
otii, otputovati
, misliti
, , ptica (grabeljivica jastreb, orao)
, , propast
3 malen
upropatavati, kvariti
3 itav
3 jednak
slagati se
, , / , san
, , ime
nazivati
3 znamenit
naoruavati
, , hoplit teko naoruani pjeak
, , oruje
gledati
3 uspravan
uspravljati

33
 kretati, tjerati
, , / ptica
, , brdo, planina
, , plesite
, , koji, koja, koje
3 svet
3 kolik
, , kost
kad
da
(, //) ne
, -, - nijedan
, , nebo
, , uho
, , taj, ta, to
, , oko
, , gledanje, vid, oko

, , pedagog, odgojitelj, rob koji je odvodio djeake u kolu
, , odgoj
odgajati
, , / dijete, djeak, djevojica
igrati se
3 star
2 javni, opi, narodni
(+ dat),(+ ak) uz, pokraj
, , perzijska milja 5, 5 km
pripremati
biti prisutan
pruati, dati
prevaliti
, , djevica, djevojka
, , parod, ulazna pjesma kora u tragediji

34
, , sav, svaki
trpjeti
, , otac
, , domovina
prestati
, , ravnica
nagovarati, uvjeravati; med. sluati, pokoravati se
slati
(+ gen), (+ dat) oko, o
razarati
, , stijena
skakati
, , skok
3 gorak
piti
padati; poginuti
vjerovati
, , vjera
lutati
ploviti
, , splav, brod
obogatiti
, , bogatstvo
puhati
2 brzonogi
brzonogi
initi
, , pjesnik
3 aren
ratovati
, , neprijatelj
, , rat
, , grad, drava
, , graanin
esto

35
 2 domiljat
2 lukav, okretan/vjet/sposoban
, , mnogi
, , mudar, vrlo razborit
putovati
, , rijeka
, , tovana, asna; gospodarica
, , noga
, , djelo, posao
initi, raditi
, , star
, , izdajnik
, , prolog, uvodni dio tragedije
(+ dat) kod; (+ ak) prema
3 prvi
, , pero, krilo
, , vatra
, , kula

tei
, , govornik
, , korijen
bacati
, , nos, rilo
2 ruoprst, epitet za Zoru ()
, , rua
, , snaga

, , satrap
2 jasan
, , znak
oznaiti, objasniti
utjeti

36
 raspriti
, , odijelo, nonja
, , ator
, , ezlo
promatrati, gledati
3 tvoj
, , mudrost
3 mudar; supst. mudrac
sijati
, , stanica, postaja
, , stazim, stajaa pjesma kora u tragediji
slati
, , povez
voljeti, ljubiti
, , vijenac
ovjenati
, , prsa
, , stup, spomen stup (nadgrobni)
, , usta
, , vojni tabor
, , vojska
ratovati
biti vojskovoa
, , vojskovoa
, , vojska
, , vojnik
, , vojska
okretati
ti
, , saveznitvo
, , saveznik, suborac
(+dat) s, sa
, , kugla, lopta
, , oblik
, , mir, dokolica, kola

37
 spaavati
, , tijelo
, , spasitelj
, , spas
2 mudar, razborit

, , jadan
, , red, bojni red
redati
, , bik
, , / , , grob

, , brz
i
, , zid(ine)
, , dijete
zavravati
, , zavretak, kraj
rezati
veselim
, , cvrak
, , umjetnost, vjetina
stavljati
raati
astiti
, , ast, cijena
, tko?, to?
, netko, neto
usuditi se; podnositi, trpjeti
, , rezanje, rez; odsjeeni dio
gaati lukom
, , pl. luk i strelice; streljaka vjetina
, , mjesto, prilika
, , jarac
, , tragedija, ozbiljna drama

38
 hraniti
trati
postii; dogoditi se
udarati
3 slijep
, , dogaaj, sudbina, srea

obijestan biti
, , obijest
, , voda
, , sin
, , uma
, , himna, hvalospjev
vi
, 3 va
, , hiparh namjesnik, upravitelj
(+gen) za, preko, iznad; (+ak) preko
, , san
(+gen) od, ispod, radi; (+dat) pod

pokazivati
, , falanga bojni red
, , gudura, bezdan
, , lijek, otrov
zavidjeti
, , zavist
nositi, podnositi
bjeati
govoriti
voljeti
, , prijateljstvo
3 drag, mio; supst. prijatelj
, , filozofija, mudrost

39
 , , filozof, mudrac
3 straan
plaiti
, , strah
3 sjajan
, , / grimizan; grimizna boja
, , ubojica
ubiti
, , srce, dua, um, razum; miljenje
misliti
, , bijeg
uvati
, , uvar
, , straa
, , list
, , priroda
saditi
, , biljka
roditi
govoriti
, , glas
, , svjetlost

radovati se, pozdravljati
3 teak
, , mjeden
, , oklopnik
, , ljubav, milost
, , / , zima
,
, , ruka
lijevati
, , zemlja
, , hiton - haljina bez rukava ; oklop

40
 plesati
, , horeg, voa kora
, kolo, ples, kor
upotrebljavati, trebati
treba
, , stvar; pl. imutak, novac
3 i 2/ , koristan
3
mazati
, , vrijeme
, , zlatan
, , zlato
, , boja
, , koa
, , prostor, mjesto, zemlja
maknuti se, ii naprijed
, , mjesto, zemlja, kraj

2 laan
, , la
varati; med. lagati
glasovati
, zakljuak
, , kameni za glasovanje
3 elav
, , dua

, , pjesma
, , brz
, , lakat
, , plea, rame
, , doba
kako; kao; jer; kad
, oko, vid, lice (kod Homera)

41
10.1.1. IMENA

A
, , Agamemnon, mikenski kralj, voa Grka pod Trojom
, , Atena, boica
, , Atena, grad u Atici
, 3 atenski; supst. Atenjanin
, , Ajant
, , Had, bog podzemlja; personifikacija za podzemni svijet
, , Egej, Atenski kralj, otac Tezejev; po njemu nazvano Egejsko more
, , Egist, Agamemnonov brati, s Klitemnestrom ubio Agamemnona
, , Egipat, zemlja na Nilu
, , Eshil, grki tragiar
, , Akademija, Platonova kola
, , Aleksandar (Veliki); drugo ime za Parisa
, , Alkej, lirski pjesnik
, , Andromaha, Hektorova ena
, , Antigona, Edipova i Jokastina ki
, , Apolon, sin Zeusa i Lete, bog proricanja
, , Argonauti
, , Arg, grad u Argolidi
, , Ares, bog rata
, , Arijadna, kretska kraljevna; Minosova ki; pomogla Jazonu ui u
labirint
, o, Arion, slavni pjesnik s Lezba
, , Aristotel, grki filozof
, , Artakserkso, Kserksov brat
, , Artemida, boica lova
, , Astijanakt, sin Hektora i Andromahe
, , Asklepije, bog lijenitva
, , Atrejevi, Agamemnon i Menelaj
, , Atika, pokrajina u Grkoj (Atena gl. Grad)
, , Afrodita, boica ljubavi i ljepote, Apolonova sestra
, , Ahejci, Grci
, , Ahilej, sin Peleja i Tetide, voa Mirmidonaca, najvei grki junak

42

, , Bakho, epitet Dionizov
, , Beotija, pokrajina u sz.Grkoj

, , Danaide, Danajeve keri

, , Danajci, Grci
, , Dedal, atenski arhitekt, graditelj poznatog labirinta na Kreti
, , Darije, perzijski kralj
, , Delfi, Apolonovo proroite u pokrajini Fokidi
, , Del, kikladski otok u Egejskom moru; rodno mjesto Apolona i
Artemide
, , Demetra, zatitnica ita, Perzefonina majka
, , Demosten, grki govornik
, , Diomed, junak pod Trojom
(), , Dioniz, sin Zeusa i Semele, bog vinove loze; zatitnik tragedije
, , Dionizije, svetkovine u ast Dioniza

, , Hekaba, Prijamova supruga, trojanska kraljica

, , Hektor, sin Prijama i Hekabe, najvei trojanski junak
, , Grka
, , Grk
3 grki
, , Helena, ki Zeusa i Lede, ena Menelajeva
, , Epidaur, grad u Argolidi sa znamenitim kazalitem
, , Epimetej, Prometejev brat
, , Erida, boica srdbe
, , Hermo, Sin Zeusa i Maje, glasnik bogova
, , Eros, bog ljubavi
, , Efijalt, izdajica grke vojske u bici kod Termopila
, , Euridika, Orfejeva ena
, , Euripid, grki tragiar
, , Eurikleja, kljuarica u Odisejevoj kui
, , Europa, ki Feniksova; djevojka koju je Zeus oteo i odnio na kretu

43

, , Zeus, vrhovni grki bog

, , Elektra, ki Agamemnona i Klitemnestre

, , Helije, kralj sunca
, , Hera, Zeusova sestra i supruga
, , Heraklo, najvei grki junak, sin Zeusa i Alkmene
, , Herodot, grki povjesniar (rodom iz Halikarnasa)
, , Hefest, sin Zeusa i Here, kova i oruar bogova
, , Jeka (personificirana boginja jeke)

, , Temistoklo, atenski vojskovoa

, , Teba, grad u Beotiji
, , Tezej, Atenski kralj
, , Tukidid, grki povjesniar
, , / 3 Trakija, pokrajina u sj.Grkoj / Traki
, , Filoktet, glasoviti strijelac iz Trojanskog rata; posjedovao Heraklov
luk i strijele

, , Jazon, voa Argonauta

, , Isus
, , Itaka, otok u Jonskom moru, Odisejeva domovina
, , Ilij, Troja
, , Hipolit, sin Tezejev, Fedrin posinak
, , Ismena, sestra Antigonina
, , Vis
, , Ifigenija, ki Agamemnona i Klitemnestre

, , Kalipsa, ki Atlantova, nimfa, ivjela na otoku Ogigiji

, , Kalhant, vra
, , Kirka, ki Helija i Perse, nimfa, arobnica s otoka Eeje

44
, , Klitemnestra, Agamemnonova ena
, , Kreont, kralj Tebe nakon Lajeve smrti
, , Kreta, otok u Egejskom moru
, , Kiklop
, , Kir, perzijski vladar

, , Laj, tebanski kralj, Edipov otac

, , Lezb, otok u Egejskom moru, rodno mjesto Sapfe
, , Leonida, spartanski zapovjednik u bici kod Termopila
, , Leta, majka Apolona i Artemide

, , Medeja, Jazonova ena

, , Meanin (Perzijanac)
, , Mimnermo, elegijski pjesnik
, , Muza
, , Mikena, grad u Argolidi, Agamemnonova prijestolnica

, , Naks, kikladski otok u Egejskom moru; mjesto odakle je Dioniz

oteo Arijadnu
, , Nausikaja, feaka princeza
, , Nestor, najstariji i najmudriji junak u Trojanskom ratu
, , Nika, pridjevak Atene

, , Ksenofont, grki povjesniar

, , Kserkso, sin Darijev; kralj Perzije

, , Odisej, sin Laertov, kralj Itake

, , Edip, sin Laja i Jokaste, mitski junak
, , Olimp, planina u Tesaliji, mitsko sjedite bogova
, , Olimpija, grad u Elidi; Zeusovo svetite

45
, , Homer, grki pjesnik
, , Orest, sin Agamemnona i Klitemnestre

, , Palada (Atena)
, /, Paris, trojanski kraljevi
, , Parnas, planina u Fokidi (prebivalite Muza)
, , Par, kikladski otok u Egejskom moru
, , Parisatida, ena Darija, Perzijskog kralja
, , Patroklo, Ahilejev vjerni prijatelj
, , Periklo, Atenski dravnik
, , Pelejevi, Ahilej nadimak
, , Penelopa, Odisejeva vjerna supruga
, , Pindar, lirski pjesnik
, , Platon, grki filozof
, , Polifem, Kiklop
, , Polinik, Antigonin brat
, , Posejdon, bog mora
, , Prijam, trojanski kralj
, , Prometej
, , Protagora, grki sofist

, , Rod, otok u Egejskom moru

, , Rim, grad u Italiji

, , Sam, otok u Egejskom moru

, , Sapfo, lirska pjesnikinja s Lezba
, , Sofoklo, grki tragiar
, , Sparta, pokrajina i istoimeni grad u Lakedemonu; prijestolnica
Menelajeva
, , Sicilija
, , Sokrat

46

, , Tiresija, tebanski vra
, , Telemah, sin Odiseja i Penelope
, , Tisaferno, perzijski satrap
, , Troja
, , Trojanci
, , Tirtej, elegijski pjesnik

, , Hvar, kolonija Grka s otoka Para

, , Feb (Apolon)

, , Krist, Pomazanik

47
10.2. TABLICE GLAGOLA

10.2.1. GLAGOLI PREMA ZAVRNOM GLASU OSNOVE (verba vocalia, verba

muta i verba liquida)
PREZENT ZNAENJE OSNOVA FUTUR AORIST PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG. PRID.
loviti
-
astiti
-
initi
-
zarobljavati
-
zvati
-/
-
zapovijedati
-
uti
- () ()
voditi
-
bjeati
-
vladati
-
raditi, initi
-
redati
-
slati
-
pisati
-
koditi
-
pokapati
- ()
udarati
-
bacati
-
krasti
-
hraniti
-
nagovarati
-
sluati

varati
-
lagati

vjebati
-
spaavati
-, -
-
istiti
-
pokazivati
- -
pokazivati

se
javljati
-
slati
-
sijati
-
48
 kvariti
-
-
ubijati
-
-
buditi
-
suditi
-
bacati
-/
-

10.2.2. GLAGOLI NA
PREZENT ZNAENJE OSNOVA FUTUR AORIST PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. GLAG.

PRID.
metati
--
dati
--
slati
--
stavljati
--

govoriti
-
pokazivati
-
mijeati
-/ , -
-
gasiti
-
-
spajati
-/
- ()
mijeati
-/
- ()
upropatavati
-
propadati

49
10.2.3. GLAGOLI S OSOBITOM TVORBOM OBLIKA

PREZENT ZNAENJE OSNOVA FUTUR AORIST PERFEKT PERFEKT M-P. AORIST PAS. NAPOMENA
govoriti VIII. raz.
-/
-
uzimati VIII. raz
-/-
bivati VI. raz.
-
uhvaen
grijeiti V. raz.
-
troiti VI. raz.
-
umirati VI. raz.
/-
poveavati V. raz.
-
odlaziti V. raz.
-
ii V. raz.
/-
eljeti VII. raz.
-
starjeti VI. raz.
-
postajati VII. raz.
- ()
poznavati VI. raz.
-
treba VII. raz.
-
trebati, VII. raz.
-
moliti
pouavati VI. raz.
-
misliti VII. raz.
-
goniti V. raz.
/
-
eljeti VII. raz.
-
slijediti VIII. raz.
-/-
ii VIII. raz.
-/-

jesti VIII. raz.
-/-/
-
nalaziti VI. raz.
-
imati VIII. raz.
-/- /

ivjeti VIII. raz.
/ -/ -
sjediti VIII. raz.
-/-/-

50
 uzimati V. raz.
/-
biti skriven V. raz.
/-
govoriti VIII. raz.
-
uiti V. raz.
-
boriti se VII. raz.
-
brine me VII. raz.
-
eljeti VII. raz.
-
ostajati VII. raz.
-
opominjati VI. raz.
-
dijeliti VII. raz.
-
misliti VII. raz.
-
gledati VIII. raz.
-/-
/-
koristiti VII. raz.
-
udarati VIII. raz.
-/
-/
-
trpiti VIII. raz.
-/
-
piti VIII. raz.
-/-/
-
padati VIII. raz.
-/-
/-
doznavati V. raz.
/
-
trati VIII. raz.
-/
-
pogaati V. raz.
/
-
nositi VIII. raz.
-/-/
-

51