MRS 1

Meunarodni raunovodstveni standard 1

Prezentacija finansijskih izvjetaja

Cilj

1. Ovaj Standard propisuje osnovu za prezentaciju finansijskih izvjetaja ope

namjene kako bi se osigurala uporedivost sa finansijskim izvjetajima subjekta
za prethodne periode i sa finansijskim izvjetajima drugih subjekata. Standard
postavlja ope zahtjeve za prezentiranje finansijskih izvjetaja, uputstva za
njihovu strukturu i obavezan minimalan sadraj.

Djelokrug

2. Subjekti su duni primijeniti ovaj Standard prilikom sastavljanja

i prezentiranja finansijskih izvjetaja ope namjene u skladu sa
Meunarodnim standardima finansijskog izvjetavanja (skraeno: MSFI).
3. Priznavanje, mjerenje i objavljivanje odreenih transakcija i drugih dogaaja
obrauju drugi MSFI.
4. Ovaj standard se ne odnosi na strukturu i sadraj skraenih finansijskih izvjetaja
za periode tokom godine koji su sastavljeni u skladu sa MRS-om 34 Finansijsko
izvjetavanje za periode tokom godine. Meutim, na njih se primjenjuju take od 15. do
35. Ovaj Standard se jednako primjenjuje na finansijske izvjetaje svih subjekata,
ukljuujui i subjekte koji prezentiraju konsolidirane finansijske izvjetaje u
skladu sa MSFI-om 10 Konsolidirani finansijski izvjetaji, i subjekte koji prezentiraju
odvojene finansijske izvjetaje kako je odreeno MRS-om 27 Odvojeni finansijski
izvjetaji.
5. Ovaj Standard koristi pojmove koji su prikladni za profitno orijentisane subjekte
usmjerene na ostvarivanje dobiti, ukljuujui subjekte iz javnog sektora. Ako
neprofitno orijentisani subjekti iz privatnog ili javnog sektora primjenjuju ovaj
Standard, mogue da e trebati mijenjati opise odreenih stavki finansijskih
izvjetaja, kao i nazive samih finansijskih izvjetaja.
6. Slino tome, subjekti koji nemaju kapital kako je definirano u MRS-u 32
Finansijski instrumenti: prezentacija (na primjer, neki investicioni fondovi) i subjekti
iji kapital nije dioniki kapital (na primjer, neki uzajamni fond), e moda
trebati da prilagode prezentaciju udjela lanova, odnosno vlasnika.

Definicije

7. Sljedei pojmovi u ovom Standardu se koriste u sljedeem znaenju:

Finansijski izvjetaji ope namjene (koji se nazivaju i finansijski izvjetaji)
su izvjetaji namijenjeni zadovoljavanju potreba korisnika koji nisu u
mogunosti od subjekta zahtijevati da svoje izvjetaje sastavlja na nain
koji bi udovoljio njihovim potrebama za posebnim informacijama.
Neizvodljivo Primjena zahtjeva je neizvodljiva kada ga subjekt ne moe
primijeniti ni nakon svih razumnih nastojanja da to uini.

IFRS Foundation 1
MRS 1

Meunarodni standardi finansijskog izvjetavanja (MSFI) su Standardi i

Tumaenja koje je objavio Odbor za meunarodne raunovodstvene
standarde (IASB). Oni obuhvataju:
(a) Meunarodne standarde finansijskog izvjetavanja;
(b) Meunarodne raunovodstvene standarde;
(c) Tumaenja Odbora za tumaenje meunarodnog finansijskog
izvjetavanja (IFRIC); i
(d) Tumaenja Stalnog odbora za tumaenje (SIC).1
Znaajno Izostavljanja ili pogrena prikazivanja stavki su znaajna ako
mogu, pojedinano ili zbirno, utjecati na ekonomske odluke koje donose
korisnici na osnovu finansijskih izvjetaja. Znaajnost zavisi od veliine
i prirode izostavljanja ili pogrenog prikazivanja i cijeni se u odnosu na
date okolnosti. Veliina ili priroda stavke, ili njihova kombinacija, moe
biti odluujui faktor.
Ocjenjivanje da li izostavljanje ili pogreno prikazivanje moe utjecati na
ekonomske odluke korisnika, i na taj nain biti znaajno, zahtijeva razmatranje
karakteristika tih korisnika. Okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvjetaja
navodi u taki 25.2 da se pretpostavlja da korisnici posjeduju dovoljno znanja
o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i o raunovodstvu, te da imaju volju
prouavati informacije s dunom panjom. Stoga, procjena treba uzeti u obzir
kako se od korisnika s tim karakteristikama moe razumno oekivati da se na
njih utie u donoenju ekonomskih odluka.
Biljeke sadre dopunske informacije u odnosu na one prezentirane u
izvjetaju o finansijskom poloaju, izvjetaju(ima) o dobiti i gubitku
i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvjetaju o promjenama u kapitala
i izvjetaju o novanim tokovima. Biljeke sadre tekstualni opis ili
ralanjivanje stavki prezentiranih u tim izvjetajima, i informacije o
stavkama koje ne ispunjavaju uslove za priznavanje u tim izvjetajima.
Ostala sveobuhvatna dobit obuhvata stavke prihoda i rashoda (ukljuujui
usklaivanja prilikom reklasifikacije) koje se ne priznaju kao dobit ili
gubitak kako to zahtijevaju ili doputaju drugi MSFI-jevi.
Komponente ostale sveobuhvatne dobiti ukljuuju:
(a) promjene revalorizacionih rezervi (vidjeti MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i
oprema i MRS 38- Nematerijalna imovina);
(b) ponovno mjerenje planova definiranih primanja (vidjeti MRS 19 - Primanja
zaposlenih);
(c) dobitke ili gubitke koji proizlaze iz preraunavanja finansijskih izvjetaja
inostranog poslovanja (vidjeti MRS 21- Efekti promjena kurseva stranih valuta);
(d) dobitke i gubitke od ponovnog mjerenja finansijske imovine raspoloive
za prodaju (vidjeti MRS 39 - Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje);

1 Definicija MSFI dopunjena nakon izmjena naziva uvedenih revidiranom Statutu Fondacije IFRS 2010.
godine.
2 U septembru 2010. godine IASB je zamijenio Okvir sa Konceptualnim okvirom za finansijsko izvjetavanje. Taka 25.
je zamijenjena sa poglavljem 3 Konceptualnog okvira.

2
IFRS Foundation
 MRS 1

(e) efektivni dio dobitaka i gubitaka od instrumenata zatite u zatiti

novanog toka (vidi MRS 39).
Vlasnici su imaoci instrumenata klasificiranih kao kapital.
Dobit ili gubitak je ukupni prihod umanjen za rashode, iskljuujui
komponente ostale sveobuhvatne dobiti.
Reklasifikacijska usklaenja su iznosi reklasificirani u dobit ili gubitak
tekueg perioda, koji su bili priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.
Ukupna sveobuhvatna dobit se odnosi na promjene kapitala u toku perioda
koje su proizale iz transakcija i drugih dogaaja, osim promjena koje su
proizale iz transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika.
Ukupna sveobuhvatna dobit obuhvata sve elemente dobiti ili gubitka i ostale
sveobuhvatne dobiti.
8. Mada se u ovom Standardu koriste izrazi ostala sveobuhvatna dobit, dobit ili
gubitak i ukupna sveobuhvatna dobit, subjekt moe koristiti i druge izraze
kojima e opisati ukupne iznose ako je njihovo znaenje jasno. Na primjer,
subjekt moe koristiti izraz neto dobit da opie dobit ili gubitak.
8.A Sljedei pojmovi su opisani u MRS 32 - Finansijski instrumenti: prezentacija i koriste
se u ovom Standardu u znaenju odreenom u MRS 32:
(a) finansijski instrument s opcijom prodaje razvrstan kao vlasniki
instrument (opisan u takama 16.A i 16.B MRS-a 32)
(b) instrument koji subjektu namee obavezu da isporui drugoj strani
razmjeran udio neto imovine subjekta samo prilikom likvidacije i
razvrstan je kao vlasniki instrument (opisan u takama 16.C i 16.D MRS-a
32).

Finansijski izvjetaji

Svrha finansijskih izvjetaja

9. Finansijski izvjetaji predstavljaju strukturirani prikaz finansijskog poloaja i
finansijskih rezultata subjekta. Cilj finansijskih izvjetaja je da prue informacije
o finansijskom poloaju, finansijskom uspjehu i novanim tokovima subjekta
koje su korisne za donoenje odluka irokog kruga korisnika. Finansijski
izvjetaji, takoer, pokazuju rezultate koje je ostvarila uprava u upravljanju
resursima koji su mu povjereni. Da bi se ovaj cilj ostvario, finansijski izvjetaji
pruaju informacije o:
(a) imovini;
(b) obavezama;
(c) kapitalu;
(d) prihodima i rashodima, ukljuujui dobitke i gubitke;
(e) uplatama vlasnika i isplatama vlasnicima koji djeluju u svojstvu vlasnika;
i
(f) novanim tokovima subjekta.

IFRS Foundation 3
MRS 1

Ove informacije, zajedno s ostalim informacijama u biljekama, pomau

korisnicima u predvianju buduih novanih tokova subjekta, a naroito u
odreivanju vremena njihovog nastanka i njihove izvjesnosti.

Potpuni set finansijskih izvjetaja

10. Potpuni set finansijskih izvjetaja ine:
(a) izvjetaj o finansijskom poloaju na kraju perioda;
(b) izvjetaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti perioda;
(c) izvjetaj o promjenama u kapitalu tokom perioda;
(d) izvjetaj o novanim tokovima tokom perioda;
(e) biljeke, koje obuhvataju pregled znaajnih raunovodstvenih
politika i druga objanjenja;
(ea) uporedne informacije koje se odnose na prethodni period kao to
je utvreno u takama 38. i 38.A; i
(f) izvjetaj o finansijskom poloaju na poetku najranijeg uporednog
perioda, ako subjekt neku raunovodstvenu politiku primjenjuje
retroaktivno, ili ako retroaktivno prepravlja stavke u svojim
finansijskim izvjetajima ili ako reklasificira stavke u finansijskim
izvjetajima u skladu sa takama 40.A40.D.
Subjekti mogu pomenute izvjetaje nazivati i drukijim nazivima od onih
koji se koriste u ovom Standardu. Na primjer, subjekt moe koristiti naziv
izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti umjesto izvjetaj o dobiti ili gubitku i
ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.
10.A Subjekt moe prezentirati jedan izvjetaj o dobiti ili gubitku i ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti, gdje se dobit ili gubitak i ostala sveobuhvatna dobit
prikazuju u dva dijela. Ovi dijelovi se prikazuju zajedno, pri emu se
prvo prikazuje dio sa dobiti ili gubitkom a potom slijedi dio sa ostalom
sveobuhvatnom dobiti. Subjekt moe prikazati dio sa dobiti ili gubitkom
u posebnom izvjetaju o dobiti ili gubitku. U tom sluaju, poseban
izvjetaj o dobiti ili gubitku neposredno prethodi izvjetaju koji prikazuje
sveobuhvatnu dobit, koji poinje sa dobiti ili gubitkom.
11. Subjekt je duan jednak znaaj posvetiti prikazivanju svih finansijskih
izvjetaja u sklopu potpunog seta finansijskih izvjetaja.
12. [brisano]
13. Mnogi subjekti, izvan finansijskih izvjetaja, prezentiraju finansijski pregled koji
je sainila uprava, u kojem se opisuju i objanjavaju glavna obiljeja finansijskog
uspjeha i finansijskog poloaja subjekta, kao i glavne neizvjesnosti sa kojima se
on suoava. Takav izvjetaj moe ukljuivati pregled:
(a) glavnih faktora i utjecaja koji odreuju finansijski uspjeh, ukljuujui
promjene u okruenju u kojem subjekt posluje, odgovor subjekta na te
promjene i njihove efekte, kao i politike subjekta za ulaganja radi odranja
i unapreenja rezultata, ukljuujui i njegovu politiku dividendi;
(b) izvora finansiranja subjekta i ciljnog omjera obaveza i kapitala; i

4
IFRS Foundation
 MRS 1

(c) resursa subjekta koji nisu priznati u izvjetaju o finansijskom poloaju u

skladu sa MSFI-jevima.
14. Mnogi subjekti, izvan finansijskih izvjetaja, takoer prezentiraju i druge
izvjetaje i izjave, kao to su izvjetaji o zatiti ovjekove okoline i izvjetaje
o dodanoj vrijednosti, naroito u industrijskim granama u kojima su ekoloki
faktori vani i kada se zaposleni smatraju vanom grupom korisnika. Izvjetaji i
izjave koji se prezentiraju izvan finansijskih izvjetaja su izvan djelokruga MSFI-
jeva.

Opa obiljeja
Fer prezentacija i usklaenost sa MSFI-jevima

15. Finansijski izvjetaji trebaju realno prikazivati finansijski poloaj,

finansijske rezultate i novane tokove subjekta. Fer prezentiranje zahtijeva
vjerno prikazivanje efekata transakcija, drugih dogaaja i uslova u skladu
sa definicijama i kriterijima priznavanja imovine, obaveza, prihoda i
rashoda navedenih u Okviru.3 Pretpostavka je da se primjenom MSFI-jeva,
uz objavljivanje dodatnih podataka, kada je to neophodno, postie fer
prezentiranje u finansijskim izvjetajima.
16. Subjekt iji su finansijski izvjetaji usklaeni sa MSFI-jevima duni su u
biljekama objaviti izriitu i bezrezervnu izjavu o toj usklaenosti. Subjekt
ne smije opisati da su finansijski izvjetaji usklaeni sa MSFI-jevima ako
oni nisu u skladu sa svim zahtjevima MSFI-jeva.
17. U skoro svim okolnostima, subjekt postie fer prezentaciju postupanjem u skladu
sa vaeim MSFI-jevima. Fer prezentacija, takoer, zahtijeva da subjekt:
(a) izabere i primijeni raunovodstvene politike u skladu sa MRS-om 8
Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i greke. MRS 8
uspostavlja redoslijed relevantnih smjernica koje uprava razmatra u
nedostatku MSFI-jeva koji se posebno primjenjuju na neku stavku.
(b) prezentira informacije, ukljuujui raunovodstvene politike, na nain
koji prua relevantne, pouzdane, uporedive i razumljive informacije.
(c) objavi dodatne podatke kada usklaenost sa odreenim zahtjevima
MSFI-jeva nije dovoljna da bi omoguila korisniku da razumije utjecaj
odreenih transakcija, drugih dogaaja i uslova na finansijski poloaj i
finansijske rezultate subjekta.
18. Neodgovarajue raunovodstvene politike se ne mogu ispraviti ni
objavljivanjem koritenih raunovodstvenih politika, ni biljekama ili
prilozima sa objanjenjima.
19. U izuzetno rijetkim okolnostima, u kojim uprava zakljui da bi
usklaenost sa zahtjevom nekog MSFI-ja obmanjivala u toj mjeri da bi
to bilo u suprotnosti sa ciljem finansijskog izvjetavanja navedenim u
Okviru, subjekt je duan odstupiti od tog zahtjeva na nain naveden u

3 Take 1524. se pozivaju na cilj finansijskih izvjetaja utvren u Okviru [za sastavljanje i prezentiranje finansijskih
izvjetaja]. U septembru 2010. godine, IASB je taj Okvir zamijenio Konceptualnim okvirom za finansijsko izvjetavanje,
u kojem je cilj finansijskih izvjetaja zamijenjen ciljem finansijskog izvjetavanja ope namjene: vidjeti
Poglavlje 1 Konceptualnog okvira.

IFRS Foundation 5
MRS 1

taki 20., ako relevantni regulatorni okvir zahtijeva, ili na drugi nain ne
zabranjuje takvo odstupanje.
20. Kada subjekt odstupa od zahtjeva nekog MSFI-ja na osnovu take 19.,
duan je objaviti:
(a) da je uprava zakljuila da finansijski izvjetaji realno prikazuju
finansijski poloaj, finansijski rezultat i novane tokove subjekta;
(b) da se postupilo u skladu sa vaeim MSFI-jevima, osim to se, radi
realnog prezentiranja, odstupilo od konkretnog zahtjeva;
(c) naziv MSFI-ja od kojeg je subjekt odstupio, prirodu odstupanja,
ukljuujui postupak koji bi predmetni MSFI nalagao, razlog iz
kojeg bi taj postupak u datim okolnostima obmanjivao u toj mjeri
da bi bio u suprotnosti s ciljem finansijskih izvjetaja navedenim u
Okviru, te usvojeni postupak; i
(d) za svaki prezentirani period, finansijski efekt odstupanja na svaku
stavku finansijskih izvjetaja koja bi bila iskazana da se izvjetavalo
u skladu sa datim zahtjevom.
21. Ako je subjekt odstupio od zahtjeva nekog MSFI-ja u prethodnom periodu,
a to odstupanje utjee na iznose priznate u finansijskim izvjetajima
tekueg perioda, duan je objaviti podatke iz take 20. (c) i (d).
22. Taka 21. se primjenjuje, na primjer, kada je subjekt u prethodnom periodu
odstupio od zahtjeva nekog MSFI-ja koji se odnosi na mjerenje imovine ili obaveze
a to odstupanje utjee na mjerenje promjena imovine i obaveza priznatih u
finansijskim izvjetajima tekueg perioda.
23. U izuzetno rijetkim okolnostima, u kojim uprava zakljui da bi
usklaenost sa zahtjevom nekog MSFI-ja obmanjivala u toj mjeri da bi
to bilo u suprotnosti sa ciljem finansijskog izvjetavanja navedenim u
Okviru, ali relevantni regulatorni okvir zabranjuje odstupanje od zahtjeva,
subjekt je duan da, u najveoj moguoj mjeri, umanji uoeni aspekt
usklaenosti sa zahtjevom koji obmanjuje tako to e objaviti:
(a) naziv predmetnog MSFI-ja, prirodu zahtjeva i razloge zbog kojih
je uprava zakljuila da bi postupanje u skladu sa zahtjevom
obmanjivalo u toj mjeri da bi bilo u suprotnosti sa ciljem
finansijskih izvjetaja navedenim u Okviru; i
(b) za svaki prezentirani period, usklaenje svake stavke finansijskih
izvjetaja koju uprava smatra neophodnom za postizanje fer
prezentacije.
24. U smislu taki 19-23., neka informacija bi bila u suprotnosti s ciljem finansijskih
izvjetaja ako ne bi vjerno prikazivala transakcije, druge dogaaje ili okolnosti
koje ili namjerava da prikae ili bi se moglo razumno oekivati da ih prikazuje i
stoga bi, vjerovatno, mogla utjecati na ekonomske odluke korisnika finansijskih
izvjetaja. Prilikom procjenjivanja da li bi postupanje u skladu sa zahtjevom nekog
MSFI-ja obmanjivalo u toj mjeri da bi bilo u suprotnosti sa ciljem finansijskih
izvjetaja navedenim u Okviru, uprava razmatra:
(a) zato cilj finansijskog izvjetavanja nije ostvaren u konkretnim
okolnostima; i

6
IFRS Foundation
 MRS 1

(b) koliko se okolnosti u kojima se nalazi subjekt razlikuju od okolnosti u

kojima se nalaze drugi subjekti koji postupaju u skladu sa zahtjevom. Ako
drugi subjekti u slinim okolnostima postupaju u skladu sa zahtjevom,
tada se moe opovrgnuti pretpostavka da e postupanje subjekta u skladu
sa zahtjevom obmanjivati u toj mjeri da bi bilo u suprotnosti sa ciljem
finansijskih izvjetaja navedenim u Okviru.

Stalnost poslovanja

25. Pri sastavljanju finansijskih izvjetaja, uprava treba procijeniti

sposobnost subjekta da nastavi poslovati u vremenski neogranienom
periodu. Subjekt je duan sastavljati finansijske izvjetaje na osnovu
principa stalnosti poslovanja, osim ako uprava ne namjerava da likvidira
subjekt ili da prestane poslovati, ili ako nema realnu alternativu osim da
postupi tako. Kada je uprava, prilikom procjenjivanja, svjesna znaajnih
neizvjesnosti vezanih za dogaaje ili uslove koji mogu dovesti u veliku
sumnju mogunost subjekta da nastavi poslovati u neogranienom
periodu, subjekt je duan da objavi svaku takvu neizvjesnost. Kada
subjekt finansijske izvjetaje ne sastavlja na osnovu pretpostavke stalnosti
poslovanja, duan je tu injenicu objaviti, zajedno sa osnovom na kojoj su
finansijski izvjetaji sastavljeni, kao i razlogom zbog kojeg se ne smatra
da subjekt stalno posluje.
26. Pri procjenjivanju je li pretpostavka stalnosti poslovanja odgovarajua, uprava
uzima u obzir sve raspoloive informacije o budunosti, koje obuhvataju najmanje,
ali nisu ograniene samo na, dvanaest mjeseci od kraja izvjetajnog perioda. Obim
razmatranja zavisi od injenica za svaki sluaj posebno. Ako je subjekt u prolosti
poslovao profitabilno i ako je imao neometan pristup finansijskim resursima,
onda moe bez detaljne analize zakljuiti da je raunovodstvena prepostavka
stalnosti poslovanja odgovarajua. U drugim sluajevima e uprava moda trebati
da razmotri veliki broj faktora koji se odnose na tekuu i oekivanu profitabilnost,
planove otplate duga i mogue alternativne izvore finansiranja prije nego to
zakljui da je pretpostavka stalnosti poslovanja odgovarajua.

Raunovodstvena osnova nastanka dogaaja

27. Subjekt je duan svoje finansijske izvjetaje, izuzev informacija o novanim

tokovima, sastavljati po raunovodstvenoj osnovi nastanka dogaaja.
28. Kada se koristi raunovodstvena osnova nastanka dogaaja, stavke se priznaju
kao imovina, obaveze, kapital, prihodi i rashodi (elementi finansijskih izvjetaja)
onda kada one zadovoljavaju definicije i kriterije priznavanja tih elemenata iz
Okvira.4

Znaajnost i objedinjavanje

29. Subjekt je duan svaku znaajniju grupu slinih stavki prezentirati

odvojeno u finansijskim izvjetajima. Stavke razliite prirode ili funkcije
subjekt je duan prezentirati odvojeno, osim ako su beznaajne.

4 Zamijenjen Konceptualnim okvirom u septembru 2010. godine.

IFRS Foundation 7
MRS 1

30. Finansijski izvjetaji proizlaze iz obrade velikog broja transakcija ili drugih
dogaaja koji se objedinjavaju u grupe u skladu sa njihovom prirodom ili funkcijom.
Zavrnu fazu procesa objedinjavanja i klasificiranja predstavlja prezentiranje
saetih i razvrstanih podataka koji ine stavke finansijskih izvjetaja. Ako neka
stavka nije znaajna gledano pojedinano, ona se objedinjava sa drugim stavkama
ili u tim izvjetajima ili u biljekama. Stavka koja nije dovoljno znaajna da bi se
prezentirala odvojeno u tim izvjetajima, ipak moe biti dovoljno znaajna da se
odvojeno prezentira u biljekama.
30.A Kada primjenjuje ovaj i druge MSFI-jeve, subjekt je duan odluiti, uzimajui
u obzir sve relevantne injenice i okolnosti, kako da objedinjava informacije u
finansijskim izvjetajima, koji ukljuuju i biljeke. Subjekt ne smije umanjiti
razumljivost svojih finansijskih izvjetaja tako to beznaajnim informacijama
zamagljuje znaajne informacije ili tako to objedinjava znaajne stavke koje
imaju razliitu prirodu i funkciju.
31. Neki MSFI-jevi navode informacije koje je potrebno ukljuiti u finansijske izvjetaje
koji ukljuuju i biljeke. Subjekt nije obavezan da ispuni odreeni zahtjev
objavljivanja iz nekog MSFI-ja ako informacija koja proizlazi iz tog objavljivanja
nije znaajna. To je sluaj ak i ako taj MSFI sadri spisak odreenih zahtjeva
ili ih opisuje kao minimalne zahtjeve. Subjekt je, takoer, duan razmotriti
je li potrebno dodatno objavljivanje u sluaju kad usklaenost sa odreenim
zahtjevima iz MSFI-ja nije dovoljna da omogui korisnicima finansijskih izvjetaja
da razumiju utjecaj odreenih transakcija, drugih dogaaja i uslova finansijskog
poloaja i finansijskog rezultata subjekta.

Prebijanje

32. Subjekt imovinu i obaveze ili prihode ne smije prebijati, osim ako
prebijanje ne nalae ili doputa neki MSFI.
33. Subjekt je duan i imovinu i obaveze, i prihode i rashode iskazati odvojeno.
Prebijanje u izvjetaju o dobiti i gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili
finansijskom poloaju, osim kada prebijanje odraava sutinu transakcije ili
drugog dogaaja, smanjuje mogunost korisnika da razumije nastale transakcije,
dogaaje i uslove kao i da procijeni budue novane tokove subjekta. Mjerenje
imovine po neto vrijednosti umanjenoj, na primjer, za ispravak vrijednosti po
osnovu zastarjelih zaliha ili sumnjivih i spornih potraivanja, nije prebijanje.
34. MRS 18 - Prihodi definira pojam prihoda i zahtijeva da se oni mjere po fer
vrijednosti primljene naknade ili potraivanja, uzimajui u obzir i iznose
trgovakih popusta i koliinskih rabata koje odobrava subjekt. Tokom svog
redovnog poslovanja subjekt preduzima i druge transakcije koje ne stvaraju
prihode, ali prate glavne aktivnosti koje stvaraju prihode. Subjekt rezultate
takvih transakcija prezentira saldiranjem svih prihoda s povezanim rashodima
po istoj transakciji, onda kada ovo prezentiranje odraava sutinu transakcije ili
drugog dogaaja. Na primjer:
(a) dobici i gubici od otuenja dugotrajne imovine, ukljuujui ulaganja
i poslovnu imovinu, iskazuju se tako da se od iznosa primljenog od
otuenja imovine oduzmu knjigovodstveni iznos imovine i povezani
trokovi prodaje; i

8
IFRS Foundation
 MRS 1

(b) izdatak koji se odnosi na rezervisanje priznato u skladu s MRS-om 37

Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina i koji na osnovu
ugovora nadoknauje trea strana (na primjer, sporazum o garanciji
dobavljaa) moe se prebiti s tim izdatkom.
35. Osim toga, subjekt je duan dobitke i gubitke nastale iz grupe slinih transakcija
iskazati na neto osnovi, na primjer, dobitke i gubitke od kursnih razlika ili dobitke
i gubitke od finansijskih instrumenata namijenjenih trgovanju. Meutim, takvi
se dobici i gubici, ako su znaajni, iskazuju odvojeno.

Uestalost izvjetavanja

36. Subjekt je duan potpune finansijske izvjetaje, ukljuujui uporedne

informacije, prezentirati najmanje jednom godinje. Kad subjekt mijenja
kraj izvjetajnog perioda i finansijske izvjetaje prezentira za period
dui ili krai od jedne godine, duan je, pored perioda obuhvaenog
finansijskim izvjetajima, objaviti i:
(a) razlog za koritenje dueg, odnosno kraeg perioda; i
(b) injenicu da iznosi prezentirani u finansijskim izvjetajima nisu u
potpunosti uporedivi.
37. Subjekt obino finansijske izvjetaje sastavlja dosljedno za period od jedne
godine. Meutim, iz praktinih razloga, neki subjekti daju prednost izvjetavanju
o periodu od, na primjer, 52 sedmice. Ovaj Standard ne iskljuuje tu praksu.

Uporedne informacije

Minimum uporednih informacija

38. Osim ako MSFI-jevi ne doputaju ili ne nalau drukije, subjekt je duan
objaviti uporedne informacije iz prethodnog perioda za sve iznose
iskazane u finansijskim izvjetajima tekueg perioda. Subjekt je duan
ukljuiti uporedne informacije za tekstualne i opisne informacije, ako su
relevantne za razumijevanje finansijskih izvjetaja tekueg perioda.
38.A Subjekt prikazuje, kao minimum, dva izvjetaja o finansijskom poloaju,
dva izvjetaja o dobit ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, dva
odvojena izvjetaja o dobiti ili gubitku (ako se prikazuju), dva izvjetaja o
tokovima gotovine i dva izvjetaja o promjenama na kapitalu, i pripadajue
biljeke.
38.B U odreenim sluajevima su tekstualne informacije date u finansijskim
izvjetajima prethodnog(ih) perioda relevantne i u tekuem periodu. Na primjer,
subjekt objavljuje u tekuem periodu detalje o pravnom sporu, iji je ishod bio
neizvjestan na kraju prethodnog izvjetajnog perioda i koji jo uvijek nije rijeen.
Korisnici iz objavljene informacije saznaju da je neizvjesnost postojala na kraju
perioda koji je neposredno prethodio izvjetajnom periodu, kao i o postupcima
koji su preduzeti u toku perioda radi rjeavanja neizvjesnosti.

IFRS Foundation 9
MRS 1

Dodatne uporedne informacije

38.C Subjekt, pored minimalnih uporednih finansijskih izvjetaja koje zahtijevaju

MSFI-jevi, moe prikazati i dodatne uporedne informacije, sve dok se te
informacije sastavljaju u skladu sa MSFI-jevima. Te uporedne informacije se
mogu sastojati od jednog ili vie izvjetaja navedenih u taki 10., ali ne moraju
sadravati kompletan set finansijskih izvjetaja. Kad je to sluaj, subjekt je duan
prikazati te informacije u pripadajuoj biljeki uz te dodatne izvjetaje.
38.D Na primjer, subjekt moe da prezentira i trei izvjetaj o dobitku ili gubitku i
ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (i na taj nain prikazati tekui period, prethodni
period i jo jedan dodatni uporedni period). Meutim, od subjekta se ne zahtijeva
da prezentira trei izvjetaj o finansijskom poloaju, trei izvjetaj o novanim
tokovima niti trei izvjetaj o promjenama u kapitalu (tj. dodatne uporedne
finansijske izvjetaje). Od subjekta se zahtijeva da u biljekama uz finansijske
izvjetaje prezentira uporedne informacije vezane za dodatni izvjetaj o dobitku
ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.
39
40. [brisano]

Promjena raunovodstvene politike, retroaktivno prepravljanje ili

reklasifikacija

40.A Subjekt je duan, pored minimalnih uporednih finansijskih izvjetaja

koji se zahtijevaju u taki 38.A, prezentirati trei izvjetaj o finansijskom
poloaju na datum poetka prethodnog perioda, ako:
(a) retroaktivno primjenjuje raunovodstvenu politiku, retroaktivno
prepravlja stavke u svojim finansijskim izvjetajima ili reklasificira
stavke u svojim finansijskim izvjetajima; i
(b) retroaktivna primjena, retroaktivno prepravljanje ili reklasifikacija
imaju znaajan efekt na informacije u izvjetaju o finansijskom
poloaju na poetku prethodnog perioda.
40.B U okolnostima opisanim u taki 40.A, subjekt je duan prezentirati tri izvjetaja o
finansijskom poloaju na:
(a) kraju tekueg perioda;
(b) kraju prethodnog perioda; i
(c) poetku prethodnog perioda.
40.C Kada je subjekt duan da prezentira dodatni izvjetaj o finansijskom poloaju u
skladu sa takom 40.A, on mora objaviti informacije koje se zahtijevaju u takama
41-44. iz MRS-a 8. Meutim, on nije obavezan prezentirati pripadajue biljeke uz
poetni izvjetaj o finansijskom poloaju na poetku prethodnog perioda.
40.D Datum tog poetnog izvjetaja o finansijskom poloaju je poetak prethodnog
perioda, bez obzira na to da li finansijski izvjetaji subjekta prikazuju uporedne
informacije za ranije periode (kao to je dozvoljeno u taki 38.C).
41. Kada subjekt mijenja prezentiranje ili klasifikaciju stavki u finansijskim
izvjetajima, duan je reklasificirati i uporedne iznose, osim ako to nije

10
IFRS Foundation
 MRS 1

izvodljivo. Kad subjekt reklasificira uporedne iznose, duan je objaviti

(ukljuujui i na poetku prethodnog perioda):
(a) prirodu reklasifikacije;
(b) iznos svake stavke ili grupe stavki koje se reklasificiraju; i
(c) razlog reklasifikacije.
42. Kada nije izvodljivo reklasificirati uporedne iznose, subjekt je duan
objaviti:
(a) razlog zbog kojeg iznosi nisu reklasificirani, i
(b) prirodu usklaenja koja bi bila neophodna da su iznosi
reklasificirani.
43. Poboljanje uporedivosti informacija unutar nekog perioda pomae korisnicima
u donoenju ekonomskih odluka, naroito time to omoguava procjenjivanje
trendova u finansijskim informacijama za potrebe predvianja. U nekim
sluajevima nije izvodljivo reklasificirati uporedne informacije za odreeni
prethodni period kako bi se postigla uporedivost s tekuim periodom. Na primjer,
ako subjekt u prethodnom periodu ili prethodnim periodima nije prikupljao
podatke na nain koji omoguava reklasifikaciju, rekonstrukcija informacija
moda nije izvodljiva.
44. MRS 8 obrauje usklaivanje uporednih informacija, koje je potrebno kada
subjekt mijenja raunovodstvenu politiku ili ispravlja greku.

Dosljednost prezentiranja

45. Subjekt je duan stavke u finansijskim izvjetajima prezentirati i

klasificirati dosljedno, iz perioda u period, osim:
(a) ako bi, nakon znaajne promjene vrste poslovanja subjekta, ili
iz pregleda njegovih finansijskih izvjetaja bilo oigledno da bi
drukija prezentacija ili klasifikacija bila primjerenija u odnosu na
kriterije za izbor i primjenu raunovodstvenih politika iz MRS-a 8;
ili
(b) ako neki MSFI zahtijeva promjenu prezentiranja.
46. Na primjer, znaajno stjecanje ili otuenje, ili sagledavanje naina prezentiranja
finansijskih izvjetaja mogu ukazati na potrebu da se finansijski izvjetaji drukije
prezentiraju. Subjekt mijenja prezentaciju svojih finansijskih izvjetaja samo ako
promijenjena prezentacija prua korisnicima finansijskih izvjetaja pouzdanije i
relevantnije informacije i ako je vjerovatno da e se s promijenjenom strukturom
prezentacije nastaviti, kako se ne bi naruila uporedivost. Kod promjene
prezentacije, subjekt reklasificira uporedne podatke u skladu sa takama 41. i 42.

Struktura i sadraj

Uvod
47. Ovaj Standard zahtijeva objavljivanje odreenih podataka u izvjetaju o
finansijskom poloaju i izvjetaju(ima) o dobiti i gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj

IFRS Foundation 11
MRS 1

dobiti, ili izvjetaju o promjenama kapitala, i zahtijeva objavljivanje drugih stavki

ili u samim tim izvjetajima ili u biljekama. U MRS 7 Izvjetaj o novanim tokovima
se navode zahtjevi za prezentiranje izvjetaja o novanim tokovima.
48. U ovom Standardu se ponekad koristi i pojam objavljivanje u irem smislu,
koji obuhvata stavke prezentirane u finansijskim izvjetajima. Objavljivanje
zahtijevaju i drugi MSFI-jevi. Osim ako u ovom ili nekom drugom MSFI-ju nije
drukije odreeno, objavljivanje se iskazuje u finansijskim izvjetajima.

Oznaavanje finansijskih izvjetaja

49. Subjekt je duan jasno oznaiti finansijske izvjetaje tako da se razlikuju
od drugih informacija u istom objavljenom dokumentu.
50. MSFI-jevi se primjenjuju samo na finansijske izvjetaje, a ne neophodno i na
druge informacije prezentirane u godinjem izvjetaju, regulatornoj prijavi ili
nekom drugom dokumentu. Prema tome, vano je da korisnici mogu razlikovati
informacije koje su sastavljene primjenom MSFI-jeva od drugih informacija koje
korisnicima mogu biti korisne, ali ne podlijeu zahtjevima MSFI-jeva.
51. Subjekt je duan jasno oznaiti svaki finansijski izvjetaj i biljeke. Osim
toga, subjekt je duan vidljivo istaknuti sljedee informacije i, ako je
potrebno, ponoviti ih da bi prezentirane informacije bile lake razumljive:
(a) naziv ili drugi nain identifikacije izvjetajnog subjekta i sve
promjene tog podatka od kraja prethodnog izvjetajnog perioda;
(b) da li je rije o finansijskim izvjetajima pojedinanog subjekta ili
grupe subjekata;
(c) datum kraja izvjetajnog perioda, ili period na koje se finansijski
izvjetaji ili biljeke odnose;
(d) valuta u kojoj se prezentira, kako je definirano u MRS-u 21; i
(e) nivo zaokruivanja primijenjen u prezentiranju iznosa u
finansijskim izvjetajima.
52. Zahtjevi iz take 51. obino se ispunjavaju prikazivanjem odgovarajuih zaglavlja
za oznaavanje stranica, izvjetaja, biljeki, kolona i slino. Odreivanje najboljeg
naina prezentiranja takvih informacija nalae logiko prosuivanje. Na primjer,
kada se finansijski izvjetaji prikazuju u elektronskom obliku, ne koristi se
uvijek odvajanje stranica; navedene pojedinane informacije se u tom sluaju
prezentiraju na nain koji e omoguiti razumijevanje informacija sadranih u
finansijskim izvjetajima.
53. Subjekt esto nastoji finansijske izvjetaje uiniti razumljivijima na nain
da informacije prezentira u hiljadama ili milionima jedinica valute u kojoj
prezentira. To je prihvatljivo sve dok subjekt objavljuje nivo zaokruivanja i dok
se ne izostavljaju znaajne informacije.

12
IFRS Foundation
 MRS 1

Izvjetaj o finansijskom poloaju

Informacije koje se trebaju prezentirati u izvjetaju o finansijskom

poloaju

54. U izvjetaj o finansijskom poloaju obavezno se ukljuuju stavke koje

prikazuju sljedee iznose:
(a) nekretnine, postrojenja i oprema;
(b) ulaganja u nekretnine;
(c) nematerijalna imovina;
(d) finansijska imovina (bez iznosa iskazanih pod takama (e), (h) i (i));
(e) ulaganja obraunata metodom udjela;
(f) bioloka imovina u okviru djelokruga MRS-a 41- Poljoprivreda;
(g) zalihe;
(h) potraivanja od kupaca i ostala potraivanja;
(i) novac i novani ekvivalenti;
(j) ukupna imovina klasificirana u portfelj namijenjen prodaji, i
imovina u sastavu grupe namijenjene otuenju klasificirana u
portfelj namijenjen prodaji u skladu sa MSFI-jem 5 Dugotrajna
imovina namijenjena prodaji i prekinuto poslovanje;
(k) obaveze prema dobavljaima i ostale obaveze;
(l) rezervisanja;
(m) finansijske obaveze (bez iznosa iskazanih pod takama (k) i (l));
(n) tekue porezne obaveze i sredstva, kako su definirani u MRS-u 12 -
Porez na dobit;
(o) odgoene porezne obaveze i odgoena porezna sredstva, kako su
definirani u MRS-u 12;
(p) obaveze ukljuene u grupe za otuenje i razvrstane u portfelj
namijenjen prodaji u skladu sa MSFI-jem 5;
(q) nekontrolirajui (manjinski) interesi iskazani u kapitalu; i
(r) emitirani kapital i rezerve koji se mogu pripisati vlasnicima matice.
55. Subjekt je duan u izvjetaju o finansijskom poloaju prezentirati dodatne
stavke, zaglavlja i meuzbirove (ukljuujui i ralanjivanje stavki
nabrojanih u taki 54.) ako je takva prezentacija vana za sagledavanje
njegovog finansijskog poloaja.
55.A Kada subjekt prezentira meuzbirove u skladu sa takom 55., ti meuzbirovi
trebaju:
(a) biti sastavljeni od stavki koje sadre iznose priznate i mjerene u skladu sa
MSFI-jevima;

IFRS Foundation 13
MRS 1

(b) biti prezentirani i oznaeni na nain da stavke koje ine meuzbir budu
jasne i razumljive;
(c) biti dosljedni iz jednog perioda u drugi, u skladu sa takom 45.; i
(d) biti prikazani tako da ne budu istaknutiji od meuzbirova i ukupnih
zbirova koje MSFI-jevi zahtijevaju za izvjetaje o finansijskom poloaju.
56. Kad subjekt, u svom izvjetaju o finansijskom poloaju, kratkotrajnu i
dugotrajnu imovinu te kratkorone i dugorone obaveze prezentira
odvojeno, odgoena porezna sredstva, odnosno odgoene porezne obaveze
ne smije klasificirati kao kratkotrajnu imovinu, odnosno kratkorone
obaveze.
57. Ovaj Standard ne propisuje redoslijed ni format u kojem subjekt prezentira stavke.
U taki 54. su samo pobrojane stavke koje se po svojoj vrsti ili funkciji dovoljno
razlikuju da bi opravdale odvojeno prezentiranje u izvjetaju o finansijskom
poloaju. Pored toga:
(a) stavke se ukljuuju kad su veliina, priroda ili funkcija neke stavke ili
objedinjenih slinih stavki takvi da je njihova odvojena prezentacija
relevantna za razumijevanje finansijskog poloaja subjekta; i
(b) koriteni opisi i redoslijed stavki ili objedinjenih slinih stavki se mogu
izmijeniti u skladu sa prirodom subjekta i njegovih transakcija, kako bi
se pruile informacije koje su relevantne za razumijevanje finansijskog
poloaja subjekta. Na primjer, finansijska institucija moe gore navedene
opise izmijeniti da bi pruila informacije koje su relevantne za poslovanje
finansijske institucije.
58. Subjekt donosi odluku o tome hoe li dodatne stavke prezentirati odvojeno na
osnovu procjene:
(a) prirode i likvidnosti imovine;
(b) funkcije imovine u subjektu; i
(c) iznosa, prirode i vremenske dinamike obaveza.
59. Primjena razliitih osnova za mjerenje razliitih grupa sredstava ukazuje na to
da se njihova priroda ili funkcija razlikuju, te ih subjekt stoga prezentira kao
odvojene stavke. Na primjer, razliite grupe nekretnina, postrojenja i opreme
mogu se u skladu sa MRS-om 16 knjiiti po nabavnoj vrijednosti ili revaloriziranim
iznosima.

Razlikovanje kratkotrajno/dugotrajno (kratkorono/dugorono;

tekue/netekue)

60. Subjekt je duan, u svom izvjetaju o finansijskom poloaju, dugoronu

i kratkoronu imovinu te dugorone i kratkorone obaveze prezentirati
kao odvojene grupe u skladu sa takama 66-76., osim kada prezentacija
zasnovana na likvidnosti prua pouzdanije i relevantnije informacije.
Kada se primijeni taj izuzetak, subjekt je duan svu imovinu i sve obaveze
prezentirati prema likvidnosti.

14
IFRS Foundation
 MRS 1

61. Bez obzira na usvojenu metodu prezentacije, za svaku stavku imovine i

obaveza u kojoj su ukupni iznosi za koje se oekuje da e se povratiti ili
podmiriti u roku od:
(a) najvie dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog perioda, i
(b) vie od dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog perioda, objavljuje
iznos iji se povrat ili podmirenje oekuje nakon vie od dvanaest
mjeseci.
62. Ako subjekt isporuuje robu i usluge u okviru jasno prepoznatljivog poslovnog
ciklusa, odvojeno klasificiranje kratkorone i dugorone imovine i obaveza
u izvjetaju o finansijskom poloaju prua korisne informacije tako to pravi
razliku izmeu neto imovine koja neprekidno cirkulira kao obrtni kapital i one
koju subjekt koristi za dugorono poslovanje. Tako se, takoer, skree panja na
imovinu za koju se oekuje da e se realizirati unutar tekueg poslovnog ciklusa
i obaveze koje dospijevaju za podmirenje u istom periodu.
63. Za neke subjekte, poput finansijskih institucija, prezentiranje imovine i obaveza
po rastuoj ili opadajuoj likvidnosti prua pouzdanije i relevantnije informacije
nego prezentiranje uz razvrstavanje na dugotrajno/dugorono i kratkotrajno/
kratkorono, jer ti subjekti ne isporuuju proizvode i usluge unutar jasno
prepoznatljivog poslovnog ciklusa.
64. Subjektu je, kod primjene take 60., doputeno prezentirati neke stavke imovine
i obaveza klasificirane na dugotrajno i kratkotrajno, a ostale prema likvidnosti,
ako se time obezbjeuju pouzdanije i relevantnije informacije. Potreba za takvim
kombiniranim prezentiranjem moe nastati kod subjekata koji imaju raznovrsne
poslovne djelatnosti.
65. Informacija o oekivanim datumima realizacije imovine i obaveza korisna je u
procjenjivanju likvidnosti i solventnosti subjekta. MSFI 7 Financijski instrumenti:
objavljivanje zahtijeva objavljivanje datuma dospijea finansijske imovine i
finansijskih obaveza. Finansijska imovina obuhvata potraivanja od kupaca i
ostala potraivanja, a finansijske obaveze obuhvataju obaveze prema dobavljaima
i ostale obaveze. Informacije o oekivanom datumu povrata ili podmirenja
nemonetarne imovine i obaveza, kao to su zalihe, odnosno rezervisanja, takoe
su korisne, bez obzira na to da li su imovina i obaveze klasificirani u kratkorono
i dugorono. Na primjer, subjekt objavljuje iznos zaliha za koje se oekuje povrat
u periodu duem od dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog perioda.

Kratkotrajna imovina

66. Subjekt je duan imovinu klasificirati u kratkotrajnu kada:

(a) imovinu oekuje realizirati ili je namjerava prodati ili potroiti u
svom redovnom poslovnom ciklusu;
(b) imovinu dri prvenstveno radi trgovanja;
(c) imovinu oekuje realizirati unutar dvanaest mjeseci nakon
izvjetajnog perioda; ili
(d) se radi o novcu ili novanom ekvivalentu (kako je definirano u
MRS-u 7), osim ako je mogunost razmjene ili upotrebe takvog

IFRS Foundation 15
MRS 1

sredstva za podmirenje obaveze ograniena za vrijeme od najmanje

dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog perioda.
Svu ostalu imovinu subjekt je duan klasificirati kao dugotrajnu.
67. U ovom Standardu se pojam dugotrajna koristi za materijalnu, nematerijalnu
i finansijsku imovinu dugotrajne prirode. Meutim, standard ne zabranjuje
upotrebu alternativnih naziva sve dok im je znaenje jasno.
68. Poslovni ciklus subjekta je vrijeme izmeu nabavke imovine radi obrade (prerade)
i njene realizacije u novac ili novane ekvivalente. Kada redovni poslovni ciklus
subjekta nije jasno prepoznatljiv, pretpostavlja se da traje dvanaest mjeseci.
Kratkotrajna imovina ukljuuje imovinu (kao to su zalihe i potraivanja od
kupaca) koja se prodaje, troi ili realizira u sklopu redovnog poslovnoga ciklusa, ak
i ako se oekuje da se nee realizirati unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog
perioda. Kratkotrajna imovina, takoer, ukljuuje imovinu koja se prvenstveno
dri radi trgovanja (primjer je finansijska imovina unutar te kategorije koja se
klasificira u imovinu namijenjenu trgovanju u skladu sa MRS-om 39) i kratkotrajni
dio dugotrajne finansijske imovine.

Kratkorone obaveze

69. Subjekt je duan obavezu klasificirati u kratkoronu kada:

(a) oekuje da e obavezu podmiriti u toku svog redovnog poslovnog
ciklusa;
(b) obavezu dri prvenstveno radi trgovanja;
(c) obaveza dospijeva za podmirenje u roku od dvanaest mjeseci nakon
izvjetajnog perioda; ili
(d) nema bezuslovno pravo da odgodi podmirenje obaveze za najmanje
dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog perioda (vidjeti taku 73.).
Uslovi obaveze koji, po opciji druge strane, mogu rezultirati njenim
podmirenjem kroz emisiju instrumenata kapitala ne utjeu na
njenu klasifikaciju.
Sve ostale obaveze subjekt je duan klasificirati kao dugorone obaveze.
70. Neke kratkorone obaveze, kao to su obaveze prema dobavljaima, te neke
obraunate obaveze za zaposlene i za ostale trokove poslovanja, ine dio obrtnog
kapitala koji se koristi u redovnom poslovnom ciklusu subjekta. Subjekt je duan
takve poslovne stavke klasificirati kao kratkorone obaveze, ak i ako njihovo
podmirenje dospijeva u roku duem od dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog
perioda. I na klasifikaciju imovine i na klasifikaciju obaveza subjekta se
primjenjuje isti redovni poslovni ciklus. Kada redovni ciklus poslovanja subjekta
nije jasno prepoznatljiv, pretpostavlja se da on traje dvanaest mjeseci.
71. Ostale kratkorone obaveze se ne podmiruju u sklopu redovnog poslovnog
ciklusa, ve njihovo podmirenje dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon kraja
perioda ili se prvenstveno dre radi trgovanja. Primjeri su finansijske obaveze
klasificirane u skladu sa MRS-om 39 kao namijenjene trgovanju, prekoraenja po
bankovnom raunu, kratkoroni dio dugoronih obaveza, obaveze za dividende,
obaveze za porez na dobit te neposlovne obaveze. Finansijske obaveze kojima je
obezbjeeno finansiranje na dugoronoj osnovi (tj. koje nisu dio obrtnog kapitala

16
IFRS Foundation
 MRS 1

koji se koristi u redovnom ciklusu poslovanja subjekta) i koje ne dospijevaju za

podmirenje unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog perioda predstavljaju
dugorone obaveze, uz primjenu taaka 74. i 75.
72. Subjekt klasificira svoje finansijske obaveze kao kratkorone ako njihovo
podmirenje dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog perioda, ak i
ako:
(a) je izvorni rok bio dui od dvanaest mjeseci, i
(b) sporazum o refinansiranju ili reprogramiranju otplate na dugoronoj
osnovi je zakljuen nakon izvjetajnog perioda, a prije nego to su
finansijski izvjetaji odobreni za izdavanje.
73. Ako subjekt oekuje, i ima mogunost slobodnog izbora da obavezu po osnovu
postojeeg kredita refinansira ili prolongira za najmanje dvanaest mjeseci
nakon izvjetajnog perioda, tu obavezu klasificira kao dugoronu, ak i ako bi
inae dospjela unutar kraeg perioda. Meutim, kada subjekt nema mogunost
slobodnog izbora da refinansira ili prolongira takvu obavezu (na primjer, nema
sporazuma o refinansiranju), on ne razmatra mogunost refinansiranja i obavezu
klasificira kao kratkoronu.
74. Ako je subjekt na kraju ili prije kraja izvjetajnog perioda prekrio uslove iz
ugovora o dugoronom zajmu s posljedicom da obaveza postaje plativa na zahtjev,
obavezu klasificira kao kratkoronu, ak i ako je povjerilac, nakon izvjetajnog
perioda a prije odobrenja izdavanja finansijskih izvjetaja, pristao na to da ne
zatrai plaanje zbog krenja uslova. Subjekt obavezu klasificira kao kratkoronu
jer na kraju izvjetajnog perioda nema bezuslovno pravo da odgodi plaanje za
najmanje dvanaest mjeseci od kraja izvjetajnog perioda.
75. Meutim, subjekt obavezu klasificira kao dugoronu ako je povjerilac do kraja
izvjetajnog perioda pristao da odobri grace period koji istie najmanje dvanaest
mjeseci nakon kraja izvjetajnog perioda, unutar kojeg subjekt moe ispraviti
povredu ugovora i u toku kojeg povjerilac ne moe zahtijevati trenutnu naplatu.
76. to se tie zajmova klasificiranih u kratkorone obaveze, ti dogaaji se u skladu
sa MRS-om 10 Dogaaji nakon izvjetajnog perioda objavljuju kao dogaaji koji ne
nalau usklaivanje, ako izmeu kraja izvjetajnog perioda i datuma na koji je
odobreno izdavanje finansijskih izvjetaja doe do:
(a) refinansiranja na dugoronoj osnovi;
(b) ispravljanja povrede ugovora o dugoronom zajmu; i
(c) dobijanja grace perioda od povjerioca za ispravljanje povrede ugovora
o dugoronom zajmu, koji istie najmanje dvanaest mjeseci nakon
izvjetajnog perioda,

Informacije koje se trebaju prezentirati ili u izvjetaju

o finansijskom poloaju ili u biljekama

77. Subjekt je duan objaviti, ili u izvjetaju o finansijskom poloaju ili

u biljekama, dalje ralanjivanje prezentiranih stavki na nain koji
odgovara poslovanju subjekta.

IFRS Foundation 17
MRS 1

78. Nivo detalja koji su dati u daljnjem ralanjivanju zavisi od zahtjeva MSFI-jeva,
te od veliine, prirode i funkcije iznosa o kojima je rije. Subjekt, takoer,
koristi faktore iz take 58. prilikom odluivanja o osnovi daljnjeg ralanjivanja.
Objavljivanje se razlikuje zavisno od stavke, na primjer:
(a) stavke nekretnina, postrojenja i opreme se ralanjuju po grupama u
skladu sa MRS-om 16;
(b) potraivanja se ralanjuju na iznose potraivanja od kupaca, potraivanja
od povezanih strana, avanse i ostala potraivanja;
(c) zalihe se ralanjuju u skladu sa MRS-om 2 - Zalihe na trgovaku robu,
sirovine, materijal, nedovrenu proizvodnju i gotove proizvode;
(d) rezervisanja se ralanjuju na rezervisanja za primanja zaposlenih i ostale
stavke; i
(e) vlasniki kapital i rezerve se ralanjuju u razliite grupe kao to su
uplaeni kapital, dionika premija i rezerve.
79. Subjekt je duan, bilo u izvjetaju o finansijskom poloaju ili izvjetaju o
promjenama kapitala, ili u biljekama, objaviti sljedee:
(a) za svaku vrstu dionikoga kapitala:
(i) broj odobrenih dionica;
(ii) broj izdatih i u cijelosti plaenih i broj izdatih dionica koje
nisu u cijelosti plaene;
(iii) nominalnu vrijednost po dionici ili da dionice nemaju
nominalnu vrijednost;
(iv) usklaivanje broja izdatih dionica na poetku i na kraju
perioda;
(v) prava, povlastice i ogranienja vezana uz vrstu dionica,
ukljuujui ogranienja u raspodjeli dividendi i povratu
kapitala;
(vi) dionice subjekta koje dri subjekt ili ih dre njegova zavisna
ili pridruena drutva; i
(vii) dionice rezervirane za izdavanje po opcijama i ugovorima o
prodaji dionica, ukljuujui uslove i iznose; i
(b) opis prirode i namjene svake rezerve u okviru kapitala.
80. Subjekt iji kapital nije dioniki, kao to je partnerstvo (ortatvo) ili
trust, duan je objaviti informacije istovjetne onima koje nalae taka
79.(a), prikazujui promjene tokom perioda za svaku kategoriju udjela u
kapitalu, kao i prava, povlastice i ogranienja koja se odnose na svaku
kategoriju udjela u kapitalu.
80.A Ako je subjekt reklasificirao
(a) instrument s opcijom prodaje razvrstan kao vlasniki instrument,
ili

18
IFRS Foundation
 MRS 1

(b) instrument koji subjektu nalae obavezu da drugoj strani isporui

srazmjeran udio u neto imovini subjekta samo prilikom likvidacije,
i razvrstan je kao vlasniki instrument
izmeu finansijskih obaveza i kapitala, duan je objaviti iznos koji je
reklasificiran sa svake i u svaku od ovih kategorija (finansijske obaveze ili
kapital), kao i vrijeme i razloge razvrstavanja.

Izvjetaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

81. [brisano]
81.A Izvjetaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (izvjetaj
o sveobuhvatnoj dobiti), pored dijela o dobiti ili gubitku i ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti, treba da prikae:
(a) dobit ili gubitak;
(b) ukupnu ostalu sveobuhvatnu dobit;
(c) sveobuhvatnu dobit perioda, koju ini zbir dobiti ili gubitka i
ostale sveobuhvatne dobiti.
Ako subjekt prezentira posebno izvjetaj o dobiti ili gubitku, onda
nee prikazati dio o dobiti ili gubitku u izvjetaju u kojem se prikazuje
sveobuhvatna dobit.
81.B Pored dijela o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, subjekt je
duan prikazati sljedee stavke, kao dobit ili gubitak i ostalu sveobuhvatnu
dobit raspodijeljene na period:
(a) dobit ili gubitak perioda koji se moe pripisati:
(i) udjelima bez prava kontrole, ili
(ii) vlasnicima matice.
(b) sveobuhvatna dobit perioda koja se moe pripisati:
(i) udjelima bez prava kontrole, ili
(ii) vlasnicima matice.
Ako subjekt prikazuje dobit ili gubitak u posebnom izvjetaju, on je u tom
izvjetaju duan prikazati (a).

Informacije koje se trebaju prezentirati u dijelu o dobiti ili gubitku ili

u izvjetaju o dobiti ili gubitku

82. Pored stavki koje zahtijevaju drugi MSFI-jevi, dio o dobiti ili gubitku ili
izvjetaj o dobiti i gubitku ukljuuje stavke koje prikazuju sljedee iznose
za period:
(a) prihode;
(b) finansijske trokove;
(c) udio u dobiti ili gubicima pridruenih drutava i zajednikih
poduhvata, obraunatih metodom udjela;

IFRS Foundation 19
MRS 1

(d) porezni rashod;

(e) [brisano]
(ea) jedan iznos za ukupna obustavljena poslovanja (vidjeti MSFI 5).
(f)(i) [brisano]

Informacije koje se trebaju prezentirati u dijelu o ostaloj

sveobuhvatnoj dobiti

82.A Dio o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti treba prikazati stavke koje prikazuju
sljedee iznose za period:
(a) stavke ostale sveobuhvatne dobiti (osim iznosa u taki (b)),
klasificirane po prirodi i grupisane na one koje, u skladu sa ostalim
MSFI-jevima:
(i) nee biti naknadno reklasificirane u dobitak ili gubitak; i
(ii) one koje e naknadno biti reklasificirane u dobit i gubitak
kada se zadovolje posebni uslovi.
(b) udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruenih drutava i
zajednikih poduhvata, obraunatih metodom udjela, izdvojen u
udio stavki koje, u skladu sa ostalim MSFI-jevima:
(i) nee biti naknadno reklasificirane u dobit ili gubitak; i
(ii) one koje e naknadno biti reklasificirane u dobit i gubitak
kada se zadovolje posebni uslovi.
83
84. [brisano]
85. Subjekt je duan u izvjetaju(ima) o dobiti ili gubitku i ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti prikazati dodatne stavke, zaglavlja i meuzbirove
(ukljuujui i ralanjivanja stavki nabrojanih u taki 82.) ako je takav
prikaz vaan za razumijevanje finansijskog uspjeha subjekta.
85.A Kada subjekt prezentira meuzbirove u skladu sa takom 85., ti meuzbirovi
trebaju:
(a) biti sastavljeni od stavki koje sadre iznose priznate i mjerene u skladu sa
MSFI-jevima;
(b) biti prikazani i oznaeni na nain da stavke koje sainjavaju meuzbir
budu jasne i razumljive;
(c) biti dosljedni iz jednog perioda u drugi, u skladu sa takom 45.; i
(d) biti prikazani tako da ne budu istaknutiji od meuzbirova i ukupnih
zbirova koje MSFI-jevi zahtijevaju za izvjetaj(e) koji prezentiraju dobit ili
gubitak i ostalu sveukupnu dobit.
85.B Subjekt je duan u izvjetaju(ima) o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti prezentirati stavke koje svaki meuzbir prikazan u skladu sa takom 85.
sravnjavaju sa meuzbirovima ili ukupnim zbirovima koje MSFI-jevi zahtijevaju
za takav izvjetaj/takve izvjetaje.

20
IFRS Foundation
 MRS 1

86. S obzirom na to da se efekti razliitih aktivnosti, transakcija i drugih dogaaja

subjekta razlikuju po uestalosti, mogunosti nastanka dobiti ili gubitka te
predvidljivosti, objavljivanje elemenata finansijskog uspjeha pomae korisnicima
u sagledavanju dostignutog finansijskog uspjeha i izradi projekcija budueg
finansijskog uspjeha. Subjekt ukljuuje dodatne stavke u izvjetaj(e) o dobitku ili
gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, i mijenja koriteni opis i redoslijed stavki
ako je to neophodno radi pojanjenja elemenata finansijskog uspjeha. Faktori koje
subjekt pri tome razmatra su znaajnost, kao i priroda i funkcija stavki prihoda
i rashoda. Na primjer, finansijska institucija moe nazive stavki mijenjati kako
bi pruila informacije koje su relevantne za poslovanje finansijske institucije.
Stavke prihoda i rashoda se ne prebijaju, osim kada su ispunjeni kriteriji iz take
32.
87. Subjekt ne smije ni jednu stavku prihoda ili rashoda u izvjetaju(ima)
o sveobuhvatnoj dobiti ili raunu dobiti i gubitka, kao ni u biljekama,
prezentirati kao vanrednu stavku.

Dobit ili gubitak perioda

88. Subjekt je duan sve stavke prihoda i rashoda perioda ukljuiti u dobit ili
gubitak, osim ako neki MSFI ne nalae ili doputa drukije.
89. U nekim MSFI-jevima su navedene okolnosti u kojima subjekt priznaje odreene
stavke izvan dobiti i gubitka tekueg perioda. MRS 8 navodi dvije takve okolnosti:
ispravka greke i utjecaj promjena raunovodstvenih politika. Drugi MSFI-jevi
nalau ili doputaju da se elementi ostale sveobuhvatne dobiti, koji udovoljavaju
definiciji prihoda ili rashoda iz Okvira5, iskljue iz dobiti i gubitka (vidjeti taku 7.).

Ostala sveobuhvatna dobit perioda

90. Subjekt je duan objaviti iznos poreza na dobit koji se odnosi na

svaku stavku ostale sveobuhvatne dobiti, ukljuujui reklasifikacijska
usklaenja, bilo u izvjetaju o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti, ili u biljekama.
91. Subjekt moe stavke ostale sveobuhvatne dobiti prezentirati ili:
(a) umanjene za pripadajue porezne efekte, ili
(b) prije pripadajuih poreznih efekata, u jednom iznosu koji prikazuje
ukupni iznos poreza na dobit koji se odnosi na te stavke.
Ako subjekt izabere alternativu (b), on je duan porez raspodijeliti na stavke koje
bi se naknadno mogle reklasificirati u dio u kojem se iskazuje dobit ili gubitak
i stavke koje se nee naknadno reklasificirati u dio u kojem se iskazuje dobit ili
gubitak.
92. Subjekt je duan objaviti reklasifikacijska usklaenja koja se odnose na
komponente ostale sveobuhvatne dobiti.
93. U drugim MSFI-jevima se navodi da li, i kada se iznosi ranije priznati u sklopu
ostale sveobuhvatne dobiti reklasficiraju u dobit ili gubitak. Reklasifikacija
po toj osnovi se u ovom Standardu naziva reklasfikacijskim usklaenjem.

5 U septembru 2010. godine, IASB je taj Okvir zamijenio Konceptualnim okvirom za finansijsko izvjetavanje.

IFRS Foundation 21
MRS 1

Reklasifikacijsko usklaenje se ukljuuje u povezanu komponentu ostale

sveobuhvatne dobiti u periodu u kojem je usklaenje reklasificirano u dobit ili
gubitak. Na primjer, dobit ostvarena otuenjem finansijske imovine raspoloive
za prodaju se ukljuuje u dobit ili gubitak tekueg perioda. Rije je o iznosima
koji su se mogli priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti kao nerealizirana
dobit u tekuem ili prethodnim periodima. Takva nerealizirana dobit se mora
oduzeti od ostale sveobuhvatne dobiti u periodu u kojem je realizirana dobit
reklasificirana u dobit ili gubitak, kako bi se izbjeglo da bude dva puta ukljuena
u ukupnu sveobuhvatnu dobit.
94. Subjekt moe reklasifikacijska usklaenja prezentirati u izvjetaju(ima) o
dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama. Subjekt koji
reklasifikacijska usklaenja prezentira u biljekama, prikazuje stavke ostale
sveobuhvatne dobiti nakon svih povezanih reklasifikacijskih usklaenja.
95 Reklasifikacijska usklaenja proizlaze iz, na primjer, otuenja inostranih
dijelova poslovanja (vidjeti MRS 21), prestanka priznavanja finansijske imovine
raspoloive za prodaju (vidjeti MRS 39) i kada zatiena prognozirana transakcija
utie na dobit ili gubitak (za zatitu novanih tokova vidjeti taku 100. MRS-a 39).
96. Reklasifikacijska usklaenja ne proizlaze iz promjena revalorizacijskih rezervi
priznatih u skladu s MRS-om 16 ili MRS-om 38, kao ni po osnovu ponovnih mjerenja
planova definiranih primanja priznatih u skladu sa MRS-a 19. Te komponente
se priznaju u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti i u narednim periodima se ne
reklasificiraju u dobit ili gubitak. Promjene revalorizacijskih rezervi mogu se u
iduim periodima prenijeti na zadranu dobit u skladu sa koritenjem imovine ili
kad se imovina prestane priznavati (vidjeti MRS 16 i MRS 38).

Informacije koje se trebaju prezentirati u izvjetaju(ima) o dobiti ili

gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama

97. Kada su stavke prihoda i rashoda znaajne, subjekt je duan njihovu

prirodu i njihove iznose objaviti zasebno.

98. U okolnosti u kojima bi se stavke prihoda i rashoda trebale zasebno objaviti se

ubrajaju:
(a) otpis zaliha do neto ostvarive vrijednosti ili otpis nekretnina, postrojenja
i opreme do nadoknadivog iznosa, kao i ponitenje takvog otpisa;
(b) restrukturiranje aktivnosti subjekta i ukidanje rezervisanja za trokove
restrukturiranja;
(c) otuenje stavki nekretnina, postrojenja i opreme;
(d) otuenje ulaganja;
(e) prekinuto poslovanje;
(f) izmirenje trokova sudskih sporova; i
(g) ostali sluajevi ukidanja rezervisanja.
99. Subjekt treba prezentirati strukturu rashoda priznatih u dobit ili gubitak
koristei klasifikaciju ili prema vrsti rashoda, ili prema funkcijama koje

22
IFRS Foundation
 MRS 1

rashodi imaju u poslovnom subjektu, zavisno od toga koja od njih prua

pouzdanije i relevantnije informacije.
100. Subjekti se podstiu da strukturu rashoda iz take 99. prezentiraju u izvjetaju(ima)
o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.
101. Stavke rashoda se dalje ralanjuju kako bi se istakle komponente finansijskog
uspjeha koje se mogu razlikovati prema uestalosti, potencijalu za stvaranje
dobiti ili gubitka, i predvidljivosti. Ovo ralanjivanje se vri na jedan od dva
navedena naina.
102. Prvi nain ralanjivanja je prema metodi vrste rashoda. Subjekt objedinjava
rashode u izvjetaju o dobiti ili gubitku prema njihovoj prirodi (na primjer
amortizacija, trokovi sirovina i materijala, trokovi prevoza, primanja zaposlenih
i trokovi oglaavanja) i ne rasporeuje ih na razne funkcije subjekta. Ova metoda
moe biti jednostavna za primjenu jer nije neophodno rashode rasporediti po
funkcijama. Slijedi primjer klasifikacije primjenom metode vrste trokova:

Prihod X
Ostali prihodi X
Promjene u zalihama gotovih proizvoda i nedovrene
proizvodnje X
Utroene sirovine i potroni materijal X
Trokovi primanja zaposlenih X
Trokovi amortizacije materijalne i nematerijalne imovine X
Ostali rashodi X
Ukupni rashodi (X)
Dobit prije oporezivanja X

103. Drugi nain ralanjivanja je prema funkciji rashoda ili metodi trokova prodaje,
te se rashodi klasificiraju prema njihovoj funkciji kao dio trokova prodaje
proizvoda ili, na primjer, trokova distribucije i administrativnih trokova. Prema
toj metodi, subjekt trokove prodaje objavljuje odvojeno od drugih trokova. Ta
metoda prua korisnicima relevantnije informacije nego metoda klasificiranja
rashoda prema vrsti, ali rasporeivanje trokova prema funkciji moe zahtijevati
proizvoljno rasporeivanje i sadravati znaajan stepen prosuivanja. Slijedi
primjer klasifikacije primjenom metode funkcije rashoda:

Prihod X
Trokovi prodaje proizvoda (X)
Bruto dobit X
Ostali prihodi X
Trokovi distribucije (X)
Administrativni trokovi (X)
Ostali rashodi (X)
Dobit prije oporezivanja X

104. Subjekt koji klasificira rashode po funkcijama duan je objaviti

dodatne informacije o vrstama rashoda, ukljuujui rashode po osnovu
amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine te trokove
primanja zaposlenih.

IFRS Foundation 23
MRS 1

105. Izbor izmeu metode funkcije rashoda i metode vrsta trokova zavisi od
historijskih faktora, faktora ekonomske djelatnosti i prirode poslovanja subjekta.
Obje metode ukazuju na trokove koji se mogu mijenjati, direktno ili indirektno, s
promjenama u nivou prodaje ili proizvodnje subjekta. S obzirom na to da prednost
jedne ili druge metode prezentacije zavisi od vrste subjekta, ovaj Standard
zahtijeva od uprave da izabere nain prezentacije koji je pouzdaniji i relevantniji.
Meutim, poto su informacije o vrsti rashoda korisne za predvianje buduih
novanih tokova, ako se primjenjuje ralanjivanje po metodi funkcija trokova,
potrebno je dodatno objavljivanje. Pojam trokovi primanja zaposlenih iz take
104. ima isto znaenje kao i u MRS-u 19.

Izvjetaj o promjenama kapitala

Informacije koje se trebaju prezentirati u izvjetaju o promjenama

kapitala

106. Subjekt je duan prezentirati izvjetaj o promjenama kapitala u skladu

sa zahtjevima take 10. Izvjetaj o promjenama kapitala treba ukljuivati
sljedee informacije:
(a) ukupnu sveobuhvatnu dobit perioda, iskazujui odvojeno ukupne
iznose koji se mogu podijeliti vlasnicima matice i vlasnicima
nekontrolirajuih (manjinskih) interesa;
(b) za svaku komponentu kapitala, efekte retroaktivne primjene
promjene raunovodstvenih politika ili retroaktivnog prepravljanja
iznosa priznatih u skladu sa MRS-om 8; i
(c) [brisano]
(d) za svaku komponentu kapitala, sravnjavanje knjigovodstvenog
iznosa na poetku i na kraju perioda, uz odvojeno prikazivanje
svake promjene proizale iz:
(i) dobiti ili gubitka;
(ii) ostale sveobuhvatne dobiti; i
(iii) transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika,
uz odvojen prikaz uplata vlasnika i isplata vlasnicima po
osnovu kapitala, kao i promjena vlasnikih udjela u zavisnim
drutvima koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole.

Informacije koje se trebaju prezentirati u izvjetaju o promjenama

kapitala ili u biljekama

106.A Za svaku komponentu kapitala subjekt treba prikazati, ili u izvjetaju o

promjenama kapitala ili u biljekama, analizu ostale sveobuhvatne dobiti
po stavkama (vidjeti taku 106.(d)(ii)).
107. Subjekt je duan, ili u izvjetaju o promjenama kapitala ili u biljekama,
prezentirati iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima u
toku perioda, kao i pripadajui iznos dividendi po dionici.

24
IFRS Foundation
 MRS 1

108. Komponente kapitala iz take 106. obuhvataju, na primjer, svaku klasu uplaenog
kapitala, ukupni iznos svake klase ostale sveobuhvatne dobiti i zadranu dobit.
109. Promjene kapitala subjekta izmeu poetka i kraja izvjetajnog perioda
odraavaju poveanje ili smanjenje neto imovine tokom tog perioda. Ukupna
promjena kapitala tokom perioda predstavlja ukupni iznos prihoda i rashoda,
ukljuujui dobit i gubitke, ostvarenih aktivnostima subjekta u tom periodu,
osim promjena koje proizlaze iz transakcija s vlasnicima provedenim u svojstvu
vlasnika (kao to su uplate kapitala, otkup vlastitih vlasnikih instrumenata i
dividende) i transakcijskih trokova direktno povezanih s takvim transakcijama.
110. MRS 8 zahtijeva retroaktivno usklaivanje za efekte promjena raunovodstvenih
politika, u mjeri u kojoj je to izvodljivo, osim ako prelazne odredbe nekog MSFI-
ja ne nalau drukije. MRS 8, takoer, zahtijeva retroaktivno prepravljanje radi
ispravljanja greaka, u mjeri u kojoj je to izvodljivo. Retroaktivno usklaivanje i
retroaktivno prepravljanje nisu promjene kapitala, ve usklaivanja koja se vre
na poetnom stanju zadrane dobiti, osim ako neki MSFI ne nalae retroaktivno
usklaivanje neke druge komponente kapitala. Taka 106.(b) zahtijeva da se
usklaenja objave u izvjetaju o promjeni kapitala ukupno za svaku komponentu
kapitala, tako da se ona koja su nastala usljed promjena raunovodstvenih
politika prikau odvojeno od onih koja su proizala iz ispravljanja greaka. Ta
usklaivanja se objavljuju za svaki prethodni period i poetak perioda.

Izvjetaj o novanim tokovima

111. Informacije o novanim tokovima pruaju korisnicima finansijskih izvjetaja
podlogu za ocjenjivanje sposobnosti subjekta da stvara novac i novane
ekvivalente, kao i potreba poslovnog subjekta za koritenjem ovih novanih
tokova. MRS 7 navodi zahtjeve koji se odnose na prezentiranje izvjetaja o
novanim tokovima i objavljivanje informacija o novanim tokovima.

Biljeke

Struktura

112. U biljekama se:

(a) prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje finansijskih
izvjetaja i odreenim raunovodstvenim politikama primijenjenim
u skladu s takama 117-124.;
(b) objavljuju informacije koje zahtijevaju MSFI-jevi, a koje nisu
prikazane nigdje drugo u finansijskim izvjetajima; i
(c) pruaju dodatne informacije koje nisu prezentirane nigdje
drugo u finansijskim izvjetajima, ali su relevantne za njihovo
razumijevanje.
113. Subjekt je duan biljeke prezentirati sistematski, koliko god je to mogue.
Prilikom odreivanja sistematskog naina prezentiranja, subjekt je duan
razmotriti njegov utjecaj na razumljivost i uporedivost finansijskih
izvjetaja. Subjekt je duan svaku stavku u izvjetaju o finansijskom
poloaju i izvjetaju(ima) o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj

IFRS Foundation 25
MRS 1

dobiti, te izvjetaju o promjenama kapitala i izvjetaju o novanim

tokovima, povezati oznakom sa svakom informacijom u biljekama koja
se na nju odnosi.
114. U primjere sistematskog redoslijeda prikazivanja ili grupisanja biljeki spadaju:
(a) isticanje onih podruja poslovanja za koje subjekt smatra da su
najrelevantniji za razumijevanje njegovog finansijskog uspjeha i
finansijskog poloaja, kao to je grupisanje aktivnosti o odreenim
poslovnim aktivnostima;
(b) grupisanje informacija o stavkama mjerenim na slian nain, kao to je
imovina mjerena po fer vrijednosti; ili
(c) praenje redoslijeda stavki u izvjetaju(ima) o dobiti ili gubitku i ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti i izvjetaju o finansijskom poloaju, kao to su:
(i) izjava o usklaenosti sa MSFI-ima (vidjeti taku 16.);
(ii) primijenjene znaajne raunovodstvene politike (vidjeti taku
117.);
(iii) informacije koje potkrepljuju stavke prikazane u izvjetaju o
finansijskom poloaju te izvjetaju(ima) o dobiti ili gubitku i
ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvjetaju o promjenama kapitala i
izvjetaju o novanim tokovima, po redoslijedu prema kojem su
svaki od tih izvjetaja i svaka od tih stavki prikazani; i
Ostala objavljivanja, ukljuujui:
(1) potencijalne obaveze (vidjeti MRS 37) i nepriznate ugovorne
obaveze; i
(2) nefinansijske informacije, na primjer, ciljeve i politike subjekta
koji se odnose na upravljanje finansijskim rizikom (vidjeti MSFI 7).
115. [brisano]
116. Subjekt moe biljeke koje pruaju informacije o osnovi sastavljanja finansijskih
izvjetaja i specifinim raunovodstvenim politikama prezentirati kao odvojeni
dio finansijskih izvjetaja.

Objavljivanje raunovodstvenih politika

117. Subjekt je duan da, u okviru pregleda znaajnih raunovodstvenih

politika, objavi:
(a) osnovu (ili osnove) mjerenja koritenu (odnosno koritene) u
sastavljanju finansijskih izvjetaja; i
(b) druge primijenjene raunovodstvene politike koje su relevantne za
razumijevanje finansijskih izvjetaja.
118. Vano je da subjekt korisnike informira o koritenoj osnovi ili osnovama
mjerenja u finansijskim izvjetajima (na primjer, historijski troak, tekui troak,
neto ostvariva vrijednost, fer vrijednost ili nadoknadivi iznos) jer osnova na
kojoj su sastavljeni finansijski izvjetaji znaajno utjee na njihove analize. Kada
subjekt u finansijskim izvjetajima koristi vie osnova za mjerenje, na primjer,
kada se odreena kategorija imovine revalorizira, dovoljno je pruiti informaciju

26
IFRS Foundation
 MRS 1

o kategorijama imovine i obaveza na koju je primijenjena pojedina osnova

mjerenja.
119. Pri odluivanju da li odreenu raunovodstvenu politiku treba objaviti, uprava
razmatra da li e objavljivanje pomoi korisnicima u razumijevanju naina na
koji su transakcije, ostali dogaaji i uslovi utjecali na iskazani finansijski uspjeh
i finansijski poloaj. Svaki subjekt razmatra koju prirodu poslovnih operacija
i politika bi korisnici oekivali da takva vrsta subjekta objavi. Za korisnike je
naroito korisno objavljivanje odreenih raunovodstvenih politika koje su
odabrane kao alternative dozvoljene u MSFI-jevima. Primjer je objavljivanje toga
da li subjekt primjenjuje model fer vrijednosti ili metod nabavne vrijednosti
za svoje ulaganje u nekretnine (vidi MRS 40 Ulaganja u nekretnine). Neki MSFI-
jevi izriito zahtijevaju objavljivanje odreenih raunovodstvenih politika,
ukljuujui i izbor uprave izmeu razliitih politika koje MSFI-jevi doputaju. Na
primjer, MRS 16 zahtijeva objavljivanje osnove mjerenja koritene za kategorije
nekretnina, postrojenja i opreme.
120. [brisano]
121. Raunovodstvena politika moe biti vana zbog vrste djelatnosti subjekta, ak
i ako prikazani iznosi za tekui i prethodni period nisu znaajni. Takoe je
prikladno objaviti svaku vanu raunovodstvenu politiku koju MSFI-jevi ne
nalau izriito, ali koju je subjekt izabrao i primijenio u skladu s MRS-om 8.
122. U pregledu znaajnih raunovodstvenih politika ili drugim biljekama,
subjekt treba objaviti prosuivanja, odvojeno od onih koja ukljuuju
procjene (vidjeti taku 125.), to ih je uprava izvrila u procesu primjene
raunovodstvenih politika subjekta, a koje imaju najznaajniji utjecaj na
iznose koji su priznati u finansijskim izvjetajima.
123. U postupku primjene raunovodstvenih politika subjekta, uprava, uz konkretne
procjene, vri i brojne okvirne procjene, koje mogu znatno utjecati na iznose
priznate u finansijskim izvjetajima. Na primjer, uprava vri okvirne procjene pri
odreivanju:
(a) da li je finansijska imovina ulaganje koje se dri do dospijea;
(b) kada se skoro svi vani rizici i koristi od vlasnitva finansijske imovine ili
iznajmljene imovine prenose na druge subjekte; i
(c) da li je neka prodaja proizvoda u sutini finansijski aranman, te stoga ne
stvara prihod.
124. Objavljivanje nekih informacija u skladu sa takom 122. zahtijevaju drugi MSFI-
jevi. Na primjer, MSFI 12 Objavljivanje udjela u drugim subjektima, zahtijeva od
subjekta da objavi procjene koje je donio prilikom odreivanja ima li kontrolu
nad drugim subjektom. MRS 40 Ulaganja u nekretnine zahtijeva objavljivanje
kriterija koje je subjekt postavio radi razlikovanja investicijskih nekretnina
od nekretnina koje koristi vlasnik i nekretnina namijenjenih prodaji u sklopu
redovnog poslovanja, kada je klasificiranje nekretnina sloeno.

Izvori neizvjesnosti procjena

125. Subjekt je duan objaviti informacije o pretpostavkama koje se odnose na

budunost, te drugim osnovnim izvorima neizvjesnosti procjena na kraju

IFRS Foundation 27
MRS 1

izvjetajnog perioda, kod kojih postoji znatan rizik da e, u narednoj

finansijskoj godini, dovesti do znaajnih usklaivanja knjigovodstvenih
iznosa imovine i obaveza. U biljekama se o takvoj imovini i obavezama
objavljuju detalji o:
(a) njihovoj prirodi, i
(b) njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti na kraju izvjetajnog perioda.
126. Odreivanje knjigovodstvenih iznosa neke imovine i obaveza zahtijeva
procjenjivanje efekata neizvjesnih buduih dogaaja na tu imovinu i obaveze
na kraju izvjetajnog perioda. Na primjer, u nedostatku posljednjih poznatih
trinih cijena, za mjerenje nadoknadivog iznosa grupa nekretnina, postrojenja
i opreme, efekta tehnoloke zastarjelosti zaliha, rezervisanja koja zavise od
konanog ishoda sudskih sporova u toku, te dugoronih obaveza po pitanju
primanja zaposlenih, kao to su obaveze za penzije, neophodne su procjene koje
se odnose na budunost. Rije je o procjenama koje ukljuuju pretpostavke o
pitanjima kao to su usklaenje novanih tokova zbog rizika ili diskontne stope,
budue promjene plaa i budue promjena cijena koje utjeu na druge trokove.
127. Pretpostavke i drugi izvori neizvjesnosti procjena objavljeni u skladu sa takom
125. odnose se na procjene koje od uprave zahtijevaju najtee, subjektivne i
sloene okvirne procjene. Kako se poveava broj varijabli i pretpostavki koje
utjeu na mogui budui ishod neizvjesnosti, tako i okvirne procjene postaju sve
subjektivnije i sloenije, a time je i sve vea mogunost znaajnih usklaenja
knjigovodstvenih iznosa imovine i obaveza koji iz njih proizlaze.
128. Podatke iz take 125. nije potrebno objaviti za imovinu i obaveze kod kojih je rizik
znaajne promjene njihovih knjigovodstvenih iznosa u narednoj finansijskoj
godini velik, ako su na kraju izvjetajnog perioda mjereni po fer vrijednostima
zasnovanim na cijenama koje kotiraju na aktivnom tritu za istovjetnu imovinu
ili obaveze. Njihove fer vrijednosti se mogu znaajno promijeniti u narednoj
finansijskoj godini, ali te promjene nee nastati zbog pretpostavki ili drugih
izvora neizvjesnosti procjena na kraju izvjetajnog perioda.
129. Subjekt je duan informacije iz take 125. objaviti na nain koji korisnicima
finansijskih izvjetaja pomae da razumiju okvirne procjene uprave koje se tiu
budunosti i drugih izvora neizvjesnosti procjena. Priroda i obim informacija
zavise od vrsta pretpostavki i drugih okolnosti. Primjeri za vrste informacija koje
subjekt objavljuje su:
(a) priroda pretpostavke ili neka druga neizvjesnost procjene;
(b) osjetljivost knjigovodstvenih iznosa na metode, pretpostavke i procjene
na kojima poiva njihovo izraunavanje, ukljuujui i razloge za tu
osjetljivost;
(c) oekivano razrjeenje neizvjesnosti i obim razumno moguih ishoda
unutar naredne financijske godine u vezi s knjigovodstvenim iznosima
imovine i obaveza na koje utjee; i
(d) objanjenja promjena izvrenih u prethodnim pretpostavkama koje se
odnose na tu imovinu i obaveze, ako neizvjesnost ostane nerazrijeena.
130. Ovaj Standard ne zahtijeva od subjekta da, prilikom objavljivanja informacija iz
take 125., objavi informacije iz budeta ili previanja.

28
IFRS Foundation
 MRS 1

131. Ponekad nije izvodljivo objaviti obim moguih efekata neke pretpostavke ili
nekog drugog izvora neizvjesnosti procjene na kraju izvjetajnog perioda. U tom
sluaju, subjekt objavljuje da je, na osnovu postojeih saznanja, razumno mogue
da ishodi u narednoj finansijskoj godini budu razliiti od pretpostavljenih
ishoda, i da to moe zahtijevati znaajno usklaenje knjigovodstvenog iznosa
imovine ili obaveze na koju utjeu. U svakom sluaju, subjekt objavljuje vrstu i
knjigovodstveni iznos odreene stavke imovine ili obaveza (ili kategorije imovine
i obaveza) koji su pod uticajem takve pretpostavke.
132. Objavljivanje odreenih okvirnih procjena uprave u postupku primjene
raunovodstvenih politika subjekta iz take 122., ne odnosi se na objavljivanje
izvora neizvjesnosti konkretnih procjena iz take 125.
133. Objavljivanje nekih pretpostavki koje bi inae bile potrebne u skladu sa takom
125., zahtijevaju drugi MSFI-jevi. Na primjer, MRS 37 zahtijeva, u odreenim
okolnostima, objavljivanje glavnih pretpostavki u vezi s buduim dogaajima
koji utjeu na kategorije rezervisanja. MSFI 13 - Mjerenje fer vrijednosti zahtijeva
objavljivanje znaajnih pretpostavki (ukljuujui i tehniku(e) vrednovanja i
inpute) koje subjekt koristi u mjerenju fer vrijednosti imovine i obaveza koji se
knjie po fer vrijednosti.

Kapital

134. Subjekt je duan objaviti informacije koje korisnicima njegovih

finansijskih izvjetaja omoguuju da ocijene ciljeve, politike i procese
upravljanja kapitalom tog subjekta.
135. Da bi postupio u skladu sa takom 134., subjekt objavljuje sljedee:
(a) kvalitativne informacije o svojim ciljevima, politikama i procesima
upravljanja kapitalom, ukljuujui:
(i) opis onoga ime upravlja kao kapitalom;
(ii) kada se na subjekt primjenjuju izvana nametnuti zahtjevi u
pogledu kapitala, njihovu prirodu i nain na koji su ugraeni u
upravljanje kapitalom; i
(iii) nain na koji ispunjava svoje ciljeve upravljanja kapitalom.
(b) saete kvantitativne podatke o onome ime upravlja kao kapitalom;
neki subjekti odreene finansijske obaveze (npr. neke oblike podreenih
zaduenja) posmatraju kao dio kapitala; drugi subjekti iz kapitala
iskljuuju odreene komponente kapitala (npr. komponente koje
proizlaze iz zatite novanog toka);
(c) sve promjene u (a) i (b) u odnosu na prethodni period;
(d) da li je u toku perioda radio u skladu sa nekim zahtjevima nametnutim
izvana u pogledu kapitala;
(e) ako nije radio u skladu sa takvim, izvana nametnutim, zahtjevima, kojima
podlijee u pogledu kapitala, posljedice tog nepridravanja.
Subjekt objavljivanje ovih podataka zasniva na internim informacijama koje
dobivaju kljune osobe na rukovodeim poloajima.

IFRS Foundation 29
MRS 1

136. Subjekt moe upravljati kapitalom na mnoge naine i podlijegati raznim

zahtjevima po pitanju kapitala. Na primjer, konglomerat moe obuhvatati
subjekte koji se bave djelatnostima osiguranja i onima iz bankarskog sektora i koji
mogu poslovati u nekoliko razliitih jurisdikcija. Ako objedinjeno objavljivanje
zahtjeva u pogledu kapitala i naina na koji se kapitalom upravlja ne prua
korisne informacije, ili iskrivljuje nain na koji korisnici shvataju kapitalne
resurse subjekta, subjekt je duan odvojeno prikazati informacije o svakom
zahtjevu u pogledu kapitala kojem podlijee.

Finansijski instrumenti s opcijom prodaje klasificirani kao kapital

136.A Za finansijske instrumente s opcijom prodaje klasificiranim kao kapital,

subjekt je duan objaviti (ako ve nije objavljeno negdje drugo):
(a) saete kvantitativne podatke o iznosu klasificiranom kao kapital;
(b) svoje ciljeve, politike i procese za upravljanje svojim obavezama
za ponovni otkup ili otkup instrumenata na zahtjev imaoca
instrumenata, ukljuujui sve promjene u odnosu na prethodni
period;
(c) oekivane odlive novca prilikom ponovnog otkupa ili otkupa te
klase finansijskih instrumenata; i
(d) informacije o nainu utvrivanja oekivanog novanog odliva
prilikom ponovnog otkupa ili otkupa.

Ostala objavljivanja

137. Subjekt je u biljekama duan objaviti:

(a) iznos predloenih ili objavljenih dividendi prije nego to se odobri
izdavanje finansijskih izvjetaja, ali koji nije priznat kao raspodjela
vlasnicima tokom perioda, kao i pripadajui iznos po dionici; i
(b) iznos svih kumulativnih povlatenih dividendi koji nije priznat.
138 Ako nije objavljeno nigdje drugo u okviru informacija u finansijskim
izvjetajima, subjekt je duan objaviti sljedee:
(a) sjedite i pravni oblik subjekta, dravu u kojoj je osnovan i slubenu
adresu registrovanog sjedita (ili glavno mjesto poslovanja ako se
razlikuje od slubenog sjedita);
(b) opis vrste poslovanja subjekta i njegovih osnovnih djelatnosti;
(c) naziv matice i krajnje matice grupe; i
(d) ako je rije o subjektu s ogranienim trajanjem, informacije o
trajanju subjekta.

Prelazni period i datum stupanja na snagu

139. Subjekti su duni ovaj Standard primijeniti na godinje periode koji zapoinju na
dan ili nakon 1. januara 2009. godine. Doputena je njegova ranija primjena. Ako neki
subjekt usvoji ovaj Standard u nekom ranijem periodu, duan je tu injenicu objaviti.

30
IFRS Foundation
 MRS 1

139.A MRS-om 27 (s izmjenama iz 2008. godine) je izmijenjena i dopunjena taka

106. Subjekt je tu izmjenu i dopunu duan primijeniti na godinje periode koji
zapoinju na dan ili nakon 1. jula 2009. godine. Ako subjekt primijeni MRS
27 (s izmjenama i dopunama iz 2008. godine) na neki raniji period, duan je i
tu izmjenu i dopunu primijeniti i na taj raniji period. Izmjena i dopuna se
primjenjuje retroaktivno.
139.B Finansijski instrumenti s opcijom prodaje i obaveze iz osnova likvidacije (izmjene i dopune
MRS-a 32 i MRS-a 1), objavljene u februaru 2008. godine, imaju za posljedicu
izmjene i dopune take 138. i dodavanje taaka 8.A, 80.A i 136.A. Subjekt je duan
ove izmjene i dopune primijeniti na godinje periode koji zapoinju na dan ili
nakon 1. januara 2009. godine. Doputena je njihova ranija primjena. Ako subjekt
izmjene primjenjuje na neki raniji period, duan je tu injenicu i objaviti te
istovremeno primijeniti povezane izmjene i dopune MRS-a 32, MRS-a 39, MSFI-ja
7 i IFRIC-a 2 - Udjeli lanova u zadrunim subjektima i slini instrumenti.
139.C Take 68. i 71. su izmijenjene i dopunjene u okviru Poboljanja MSFI-jeva objavljenih
u maju 2008. godine. Subjekt je duan ove izmjene i dopune primijeniti na godinje
periode koji zapoinju na dan ili nakon 1. januara 2009. godine. Doputena je
njihova ranija primjena. Ako subjekt izmjene primjenjuje na neki raniji period,
duan je tu injenicu i objaviti.
139.D Taka 69. je izmijenjena i dopunjena u okviru Poboljanja MSFI-jeva objavljenih u
aprilu 2009. godine. Subjekt je duan ove izmjene i dopune primijeniti na godinje
periode koji zapoinju na dan ili nakon 1. januara 2010. godine. Doputena je
njihova ranija primjena. Ako subjekt izmjene primjenjuje na neki raniji period,
duan je tu injenicu i objaviti.
139.E [Ova taka se odnosi na izmjene i dopune koje jo nisu stupile na snagu i stoga nisu ukljuene
u ovo izdanje.]
139.F Take 106. i 107. su izmijenjene i dopunjene, a taka 106.A je dodata u okviru
Poboljanja MSFI-jeva objavljenih u maju 2010. godine. Subjekt je duan ove izmjene
i dopune primijeniti na godinje periode koji zapoinju na dan ili nakon 1. januara
2011. godine. Doputena je njihova ranija primjena.
139.G [Ova taka se odnosi na izmjene i dopune koje jo nisu stupile na snagu i stoga nisu ukljuene
u ovo izdanje.]
139.H Objavljivanjem MSFI 10 i MSFI 12, u maju 2011. godine, izmijenjene su i dopunjene
take 4., 119., 123. i 124. Subjekt je duan primjenjivati te izmjene i dopune kada
primjenjuje MSFI 10 i MSFI 12.
139.I Objavljivanjem MSFI 13, u maju 2011. godine, izmijenjene su i dopunjene take
128. i 133. Subjekt je duan primjenjivati te izmjene i dopune kada primjenjuje
MSFI 13.
139.J Objavljivanjem Prezentiranja stavki ostale sveobuhvatne dobiti (Izmjene i dopune
MRS-a 1), u junu 2011. godine, izmijenjene su i dopunjene take 7., 10., 82., 8587.,
90., 91., 94., 100. i 115., dodate take 10.A, 81.A, 81.B i 82.A, te izbrisane take 12, 81.,
83. i 84. Subjekt je duan ove izmjene i dopune primijeniti na godinje periode
koji zapoinju na dan ili nakon 1. jula 2012. godine. Doputena je njihova ranija
primjena. Ako subjekt izmjene primjenjuje na neki raniji period, duan je tu
injenicu i objaviti.

IFRS Foundation 31
MRS 1

139.K Objavljivanjem MRS 19 Primanja zaposlenih (izmjene i dopune iz juna 2011. godine)
izmijenjena je definicija ostale sveobuhvatne dobiti u takama 7. i 96. Subjekt
je duan primjenjivati te izmjene i dopune kada primjenjuje MRS 19 (izmjene i
dopune iz juna 2011. godine).
139.L Objavljivanjem Ciklusa godinjih poboljanja 20092011., u maju 2012. godine,
izmijenjene su take 10., 38. i 41., izbrisane 3940. i dodate take 38.A38.D i
40.A40.D. Subjekt je duan ove izmjene i dopune primjenivati retroaktivno u
skladu sa MRS-om 8- Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i
greke na godinje periode koji zapoinju na dan ili nakon 1. januara 2013. godine.
Doputena je njihova ranija primjena. Ako subjekt izmjene primjenjuje na neki
raniji period, duan je tu injenicu i objaviti.
139.M
139.O [Ove take se odnose na izmjene i dopune koje jo nisu stupile na snagu i stoga nisu ukljuene
u ovo izdanje.]
139.P Objavljivanjem Inicijative za objavljivanje (izmjene i dopune MRS-a 1), u decembru
2014. godine, izmijenjene su take 10., 31., 5455., 82.A, 85., 113114., 117., 119. i
122., dodate take 30.A, 55.A i 85.A85B a izbrisane take 115. i 120. Subjekt je
duan ove izmjene i dopune primijeniti na godinje periode koji zapoinju na
dan ili nakon 1. januara 2016. godine. Doputena je njihova ranija primjena. Po
ovim izmjenama i dopunama, subjekti nisu duni objavljivati informacije koje se
zahtijevaju u takama 2830. MRS-a 8.

Povlaenje MRS-a 1 (revidiranog 2003. godine)

140. Ovaj Standard zamjenjuje MRS 1 - Prezentacija finansijskih izvjetaja koji je revidiran
2003. s dopunama iz 2005. godine.

32
IFRS Foundation