MODERNI ROMAN

- svjesno odustajanje od svih karakteristika realistikoga romana ( nema

vrste fabule ni psiholoke analize karaktera, gube se uzrono-posljedini
odnosi izmeu stvari i pojava...)
- karakteri su zadrani, ali nema motivacije postupaka ( ne znamo zato je
netko neto uinio)
- kategorije vremena i prostora gube vrijednost- svijet je alegorian, a
pojedinac nemoan.

Utemeljitelji modernog romana su Wirginia Woolf i James Joyce.

Vrste modernog romana

1. Monoloko- asocijativni roman

- postoji fabula, ali nije primarna
- unutranja proivljavanja lika, asocijativne veze, simboli

TEHNIKE

a) indirektni unutranji monolog - pripovjeda je prisutan i

djelomino komentira proivljavanje lika
b) solilokvij lik pria, bez autorova sudjelovanja, nepoznatom
sluatelju
c) direktni unutranji monolog lik je potpuno sam , asocijacije teku
slobodno, a tijek asocijacija omoguuju pamenje, osjeti, mata

Ovu vrstu romana pie Marcel Proust.

2. Roman struje svijesti

- autor se identificira s jednim likom u romanu te promatra kako se
okolna zbivanja odraavaju u svijesti toga lika

Pisci: James Joyce, Wirginia Woolf.

I ovaj se roman slui trima navedenim tehnikama.

3. Egzistencijalistiki roman

Razvija se u okviru filozofije egzistencijalizma i nastavlja u djelima

Jeana Paula Sartrea. Osnova te filozofije polazi od toga da
EGZISTENCIJA prethodi ESENCIJI. (Postojim, a sam svom ivotu
dajem smisao.) ovjek od svoga ivota moe uiniti pakao, ali i raj.
Svojim djelovanjem stvara svoju esenciju, bit. Pisci- Kafka, Sartre.

4. Roman filozofije apsurda

Pisac- Albert Camus- temelji se na Mitu o Sizifu.

PREDSTAVNICI

Wirginia Woolf

Zaetnica romana struje svijesti u programatskom lanku Moderna

umjetnika proza zalae se za takav tip romana u kojem e do izraaja
doi unutranji, psihiki ivot glavnoga junaka, tijek njegove svijesti.
Najbolji joj je roman Gospoa Dalloway. Ona odbacuje tradicionalnu
fabulu; najee se slui tehnikom unutranjeg monologa.

James Joyce

Nadovezuje se na temelje modernog romana kako ih je zacrtala W.Woolf.

Roman Uliks- slui se tehnikom struje svijesti. Polazi od
psihoanalitikog istraivanja Sigmunda Freuda.

Franz Kafka

Marcel Proust
Roman tridesetih godina dvadesetog stoljea

Karakterizira ga jenjavanje knjievnih tradicija posljednjih dvadeset

godina. U to se vrijeme Europa upoznaje s amerikom knjievnou u
kojoj poslije Prvoga svjetskoga rata prevladava literatura tzv.izgubljene
generacije.Ta generacija u svoja djela ponovo unosi elemente
realistikoga stvaralatva. To je uvjetovalo ponovno oivljavanje
ROMANA kao knjievne vrste.

PREDSTAVNICI

Ernest Hemingway

U stvaranju se koristi svojevrsnim reporterskim stilom. Stvaralaki opus

kree se od opisa ljudi izgubljene generacije (Fiesta), preko antiratne
tematike (Zbogom oruje) i romana o panjolskom graanskom ratu
(Kome zvono zvoni), do simbolike prie o ovjeku koji tei za vlastitom
afirmacijom bez obzira na potekoe (Starac i more).

William Faulkner

U svojim djelima uglavnom obrauje propadanje staroga amerikog juga.

Pie o intelektualcima, degeneriranoj aristokraciji i modernim farmerima.
Slui se specifinim izrazom, ponekad teko komunikativnim. Fabule su
mu moderno koncipirane, s mnogim retardacijama i posrednim
iznoenjem dogaaja putem proivljavanja glavnih junaka.
Najpoznatiji je njegov roman Krik i bijes.

Jean Paul Sartre

Europski pisac, osniva francuske egzistencijalictike kole. Zaokupljen

je pitanjima ovjekove egzistencije i osobne slobode. Osjea sve veu
osamljenost ovjeka, otuenost. Opisuje osjeaj tjeskobe kad se ovjek
nae pred temeljnim pitanjem vlastite budunosti. Najpoznatiji roman
Munina.