Professional Documents
Culture Documents
2
SADRAJ
1.SAETAK............................................................................................................................. 8
2.UVOD................................................................................................................................... 9
2.1.SVRHA IZRADE STUDIJE............................................................................................9
3.METODOLOGIJA............................................................................................................... 10
4.OPTI PODACI O LOKACIJI.............................................................................................11
4.1.UKRATKO O NASELJU..............................................................................................11
4.2.GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE...........................................................................11
4.3.KLIMATSKE KARAKTERISTIKE................................................................................13
4.4.HIDRO-GEOLOKE KARAKTERISTIKE....................................................................24
4.5.DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE........................................................................32
4.6.ZGRADARSTVO I URBANIZAM.................................................................................33
4.7.KARAKTERISTIKE POSTOJEIH SISTEMA ZA ZAGRIJAVANJE.............................35
5.POTREBNA TOPLOTNA ENERGIJA.................................................................................36
5.1.OBRAZLOENJE I PRETPOSTAVKE PRORAUNA POTREBNE TOPLOTNE
ENERGIJE........................................................................................................................ 36
5.2.POTREBNA TOPLOTNA ENERGIJA ZA ZAGRIJAVANJE OBJEKATA.......................37
5.2.1TOPLOTNI GUBICI..............................................................................................39
5.3.POTREBNA TOPLOTNA ENERGIJA ZA ZAGRIJAVANJE OBJEKATA.......................40
5.4.POTREBNA TOPLOTNA ENERGIJA ZA PRIPREMU POTRONE TOPLE VODE
(PTV)................................................................................................................................ 43
6.ENERGETSKI BILANS NA GODINJEM NIVOU..............................................................45
6.1.ENERGETSKI BILANS ZA PERIOD 2014/2016.........................................................46
6.2.ENERGETSKI BILANS ZA PERIOD 2024/2026.........................................................48
7.ENERGETSKI POTENCIJAL OPTINE BIJELJINA...........................................................50
7.1.DRVO I DRVNI OTPAD..............................................................................................50
7.2.BIOMASA IZ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE....................................................52
7.3.GEOTERMALNA ENERGIJA......................................................................................54
8.PRIJEDLOG TOPLIFIKACIONOG SISTEMA.....................................................................59
8.1.POSTROJENJE ZA PROIZVODNJU TOPLOTNE ENERGIJE...................................62
8.1.1Izvorina buotina................................................................................................64
8.1.2Eksploataciona pumpa.........................................................................................74
8.1.3Sistem za odmuljivanje i filtraciju..........................................................................74
8.1.4Izmjenivai toplote voda-voda..............................................................................77
8.1.5Akumulator toplotne energije................................................................................77
8.1.6Upojna buotina...................................................................................................77
8.2.TOPLOVODNI SISTEM DALJINSKOG GRIJANJA....................................................78
3
9.FAZE IZGRADNJE............................................................................................................. 91
10.ZAGRIJAVANJE STAKLENIKA I PLASTENIKA................................................................96
11.PREDMJER I PREDRAUN............................................................................................99
12.LITERATURA................................................................................................................. 107
13.DODATAK 1- KLIMATSKI PODACI................................................................................108
14.DODATAK 2- KARAKTERISTIKE OBJEKATA................................................................117
15.DODATAK 3- PRORAUN GUBITAKA TOPLOTNE ENERGIJE....................................136
16.DODATAK4- PRELIMINARNI PRORAUN TOPLOVODA.............................................140
TABELE:
Tabela 1: Geografska lokacija Grada Bijeljine.......................................................................12
Tabela 2: Prosjene temperature vazduha za grad Bijeljinu..................................................13
Tabela 3: Prosjena temperatura vazduha TD 0C za period 1961-2008...............................16
Tabela 4: Prosjena relativna vlanost vazduha za period 1961-2008..................................17
Tabela 5: Prosjena brzina vjetra za period 1961-2008.........................................................18
Tabela 6: Prosjene insolacija na horizontalnu i vertikalnu povrinu za grad Bijeljinu**.........19
Tabela 7: Prosjena osunanost za grad Bijeljinu h/dan........................................................20
Tabela 8: Prosjene padavine za grad Bijeljinu mm..............................................................21
Tabela 9: Dostupni podaci u vezi sa postojeim dubokim buotinama u regionu Bijeljine.....28
Tabela 10: Preliminarni rezultati popisa stanovnitva iz 2013 godine....................................32
Tabela 11: BGP objekata- stanje za 2016 god.......................................................................33
Tabela 12: Koeficijent provodljivosti toplote U (W/m2K) za postojee objekte......................34
Tabela 13: BGP objekata- izgradnja do 2025 god.................................................................34
Tabela 14: Koeficijent provodljivosti toplote U (W/m2K) za planirane objekte.......................34
Tabela 15: Bilans grijanih povrina........................................................................................34
Tabela 16: Koeficijent temperaturnog ogranienja.................................................................37
Tabela 17: Koeficijent eksploatacionog ogranienja..............................................................37
Tabela 18: Korekturni faktor lokacijskih uslova......................................................................37
Tabela 19: Broj stepen dana (SD).........................................................................................38
Tabela 20: Stepen korisnosti postojeeg sistema..................................................................39
Tabela 21: Ciljni stepen korisnosti.........................................................................................39
Tabela 22: Ambijentalni uslovi za postojee objekte*.............................................................39
Tabela 23: Ambijentalni uslovi za planirane objekte*.............................................................39
Tabela 24: Toplotni gubici postojeih objekata.......................................................................40
Tabela 25: Toplotni gubici planiranih objekata.......................................................................40
Tabela 26: Potronja toplotne energije za zagrijavanje postojeih objekata..........................40
Tabela 27: Potronja toplotne energije za zagrijavanje planiranih objekata...........................42
4
Tabela 28: Procjena specifine potronje vode za podruje naselja Knez Ivo.......................43
Tabela 29: Temperatura i koliina tople potrone vode /preporuka/.......................................44
Tabela 30: Potronja toplotne energije u pripremi PTV..........................................................44
Tabela 31: Energetski bilans za period 2014/2016................................................................46
Tabela 32: Energetski bilans za period 2024/2026................................................................48
Tabela 33: Zemljine povrine po kategorijama i vlasnitvu u hektarima...............................52
Tabela 34: Dinamika biljne proizvodnje (u ha).......................................................................53
Tabela 35: Potencijal biotpada u ratarskoj proizvodnji u regionu Bijeljine..............................53
Tabela 36: Energetski potencijal buotine Bij-1.....................................................................56
Tabela 37: Energetski potencijal buotine S-1.......................................................................57
Tabela 38: Energetski potencijal buotine GD-2....................................................................58
Tabela 39: Registrovani hemijski sastav postojeih buotina................................................58
Tabela 40: Nazivne mjere toplovoda sekundarne mree u zavisnosti od potrebne toplotne
snage.................................................................................................................................... 85
Tabela 41: Energetski bilans- FAZA I.....................................................................................92
Tabela 42: Energetski bilans- FAZA II....................................................................................94
Tabela 43: Zahtijevana temperatura u plastenikoj proizvodnji..............................................97
Tabela 44: Potronja toplotne energije u agrarnoj proizvodnji...............................................98
Tabela 45: Preraunate vrijednosti stepen dana za referentni period u zavisnosti od
unutranje temperature.......................................................................................................109
DIJAGRAMI:
Dijagram 1: Prosjene temperature vazduha za grad Bijeljinu..............................................13
Dijagram 2: Putanje kretanja sunca na horizontu**...............................................................20
Dijagram 3: Potronja toplotne energije- postojee stanje.....................................................41
Dijagram 4: Potronja toplotne energije u planiranim objektima............................................42
Dijagram 5: Potronja toplotne energije za period 2014/2016...............................................47
Dijagram 6: Potronja elektrine energije za period 2014-2016............................................47
Dijagram 7: Potronja toplotne energije za period 2024/2026...............................................49
Dijagram 8: Potronja elektrine energije za period 2024-2026............................................49
Dijagram 9: Geotermalni gradijent podruja Bijeljine.............................................................54
Dijagram 10: Potronja toplotne energije- FAZA I..................................................................93
Dijagram 11: Potronja elektrine energije- FAZA I...............................................................93
Dijagram 12: Potronja toplotne energije- FAZA II.................................................................95
Dijagram 13: Potronja elektrine energije- FAZA II..............................................................95
Dijagram 14: Prosjene mjesene temparature...................................................................108
Dijagram 15: Prosjean broj stepen dana grijanja (SD).......................................................109
5
Dijagram 16: Poloaj sunca u toku godine u odnosu na reljef grada Bijeljine......................111
Dijagram 17: Insolacija na horizontalnu i vertikalnu ravan...................................................111
SLIKE:
Slika 1: Lokacija naselja Knez Ivo.........................................................................................11
Slika 2: Poloaj grada Bijeljine u Republici Srpskoj...............................................................12
Slika 3: Prosjena godinja temperatura vazduha u Republici Srpskoj za period 1981-2010 14
Slika 4: Prosjena godinja temperatura vazduha u Republici Srpskoj za period 1961-1990 14
Slika 5: Temperaturne razlike u 0C za period 1961/2010 godine...........................................15
Slika 6: Rua vjetrova za grad Bujeljinu................................................................................18
Slika 7: Klimatske zone Bosne i Hercegovine.......................................................................22
Slika 8: Hidrogeoloka karta Republike Srpske.....................................................................24
Slika 9: Hidrogeoloka karta podruja optine Bijeljina.........................................................27
Slika 10: Postojee buotine- SITUACIJA.............................................................................29
Slika 11: Geotermalni profil podruja Semberije....................................................................31
Slika 12: Postojei objekt......................................................................................................33
Slika 13: Planirani objekti......................................................................................................33
Slika 14: Potencijal umskog sektora Republike Srpske.......................................................51
Slika 15: Realna umska vegetacija na podruju optine Bijeljina.........................................52
Slika 16: Upotrebna vrijednost zemljita za podruje optine Bijeljina...................................53
Slika 17: Principijelna ema sistema toplifikacije naselja Knez Ivo........................................60
Slika 18: Geotermalne buotine Knez Ivo- SITUACIONI PLAN.............................................61
Slika 19: Izgled dvojne duboke buotine...............................................................................62
Slika 20: Dispozicija opreme sistema za proizvodnju toplotne energije.................................63
Slika 21: Primjeri konstrukcije zatitnih cijevi.........................................................................66
Slika 22: Glava izvorine buotine "Knez Ivo".......................................................................70
Slika 23: Izvorina buotina "Knez Ivo".................................................................................71
Slika 24: Gravitacioni separator neistoa.............................................................................73
Slika 25: Situacioni plan sistema upojne buotine.................................................................75
Slika 26: Tehnoloka ema....................................................................................................76
Slika 27: Oblici cijevnih mrea...............................................................................................78
Slika 28: Toplovodna mrea naselja Knez Ivo.......................................................................82
Slika 29: Detalj ukopavanja magistralnog toplovoda.............................................................83
Slika 30: Kompenzaciona Lira DN250...................................................................................84
Slika 31: Detalj polaganja toplovoda- Sekundarna mrea.....................................................86
Slika 32: Tipski prikljuni aht................................................................................................87
Slika 33: Tehnoloka ema prikljuenja objekata na sistem daljinskog grijanja.....................90
6
Slika 34: Faze toplifikacije naselja Knez Ivo..........................................................................91
Slika 35: Forme staklenika i plastenika..................................................................................96
7
1. SAETAK
8
2. UVOD
Velika demografska pomjeranja usljed nedavnih istorijskih deavanja i poloaj grada Bijeljine
su doprinijeli ubrzanom rastu urbanog dijela grada.
U Bijeljini je samo manji dio grada pokriven sistemom daljinskog grijanja koji je snabdijevan
toplotom iz Gradske Toplane. Gradska Toplana posjeduje dva toplovodna kotla na ugalj svaki
snage 3,5 MW koji su i pored solidnog odravanja zbog dotrajalosti u loem stanju.
Vei dio grada Bijeljine se zagrijava putem individualnih loita i pojedinanih kotlovnica.
Toplifikacija novih naselja i naseljenih mjesta na teritoriji Grada Bijeljine nije predviena. Iz
tog razloga se pristupilo izradi studije toplifikacije naselja Knez Ivo kao zasebne cjeline.
9
3. METODOLOGIJA
U svrhu odreivanja to relnijih parametara sistema centralizovanog grijanja naselja Knez Ivo
od kljunog je znaaja obraditi sledee podatke:
10
4. OPTI PODACI O LOKACIJI
GRAD BIJELJINA
Naselje Knez Ivo se granii sa zapadne strane sa Gradom Bijeljinom a sa istone strane sa
ruralnim podrujem Novo Selo. Naselje se prostire na povrini od 68,3 [ha]. Na podruju
naselja ukupno je izgraeno 23.958 [m2] BGP. Prema prostorno-planskoj dokumentaciji
predviena je izgradnje objekata u ukupnoj BGP 143.089,5 [m 2] stambenog i 80.536,3 [m2]
poslovnog prostora.
Grad Bijeljina je najznaajniji centar regije Semberije, Majevice i dijela Posavine. Zauzima
povrinu od 734 km2 i granii sa optinama Brko, Lopare, Ugljevik i Zvornik.
11
Nalazi se na sjeveroistonom dijelu Republike Srpske i BiH te kao takav, svojim poloajem u
semberskoj niziji i prosjenom nadmorskom visinom oko 90 m, predstavlja njihov najplodniji
region.
` ` m
44 45 22 19 12 46 92/98
44,76 19,21
Tabela 1: Geografska lokacija Grada Bijeljine
Granice grada Bijeljine su definisane spoljnim granicama optina koje ga sainjavaju.
Zapadne i june granice predstavljaju padine planine Majevice.
Na sjeveru, Bijeljina se nalazi granica sa Republikom Srbijom sa kojom je povezana mostom
preko rijeke Save, graninim prelazom Raa - Sremska Raa.
Granini prelaz za drumski saobraaj Raa, se nalazi na udaljenosti od 22 kilometra od
centra grada. Na istoku se nalazi most preko rijeke Drine, ujedno i granini prelaz:
Pavlovia most (Slobomir) Badovinci, od gradskog centra udaljen 10 kilometara koji takoe
povezuje Bijeljinu sa Srbijom. Na jugu, na udaljenosti od 36 kilometara, se nalazi granini
prelaz epak-Zvornik.
12
4.3. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
50
40
TD
30
20 T24h
C
10
*Tmin
0
*Tmax
-10
-20
-30
13
BIJELJINA
BIJELJINA
14
BIJELJINA
Temperatura vazduha
Relativna vlanost vazduha
Brzina vjetra
Insolacija
Koliina padavina
Temperatura povrine zemlje.
1961/1990
1991/2008
15
- Temperatura vazduha
Prosjena temperatura
vazduha TV 0C
1961 1997 1961
Period - - - 25
1990 2008 2008
Jan -0,7 1,1 -0,2
Feb 2,1 3,0 2,3 20
Mar 6,3 7,4 6,6
Apr 11,3 12,0 11,5 15
May 16,3 17,5 16,6
C
Jun 19,2 21,5 19,9 GS
10
Jul 20,9 22,7 21,4 1961-1990
Aug 20,3 22,1 20,8 1997-2008
Sep 16,8 16,8 16,8 5 1961-2008
Nov
Feb
Jun
Mar
Apr
Jan
Aug
Sep
Jul
May
Dec
Oct
God. 11,4 12,2 11,6
-5
GS 6,0 6,6 6,2
Tabela 3: Prosjena temperatura vazduha TD 0C za period 1961-2008
TV Prosjena mjesena temperatura vazduha za podruje grada Bijeljine
GS Grejna sezona (od 15 oktobar do 15 april)
Prosjena temperatura vanjskog vazduha na poetku i na kraju grejne sezone iznosi 13 0C.
Najnia prosjena mjesena temperatura za posmatrani period 1961-1990 godine iznosi -0,7
0
C i 1,1 0C za posamatrtani period 1997-2008 godine.
Porast temperature vazduha u periodu grejne sezone je manji nego u drugom dijelu godine i
iznosi za ukupan posmatrani period 0,2-0,4 0C.
Navedeni porast prosjene mjesene temperature vazduha ne utie na ukupne potrebe
grada za toplotnom energijom.
Stambene i poslovne objekte je potrebno zagrijavati pri vanjskoj temperaturi vazduha manjoj
od 15 0C to ukazuje na trajanje grejne sezone due od 6 mjeseci na godinjem nivou.
16
- Relativna vlanost vazduha
Nov
Jan
Feb
Mar
Apr
Jun
Aug
Sep
Dec 86,0 87,0 86,0
Jul
May
Dec
Oct
God. 79,5 79,0 79,5
Tabela 4: Prosjena relativna vlanost vazduha za period 1961-2008
Srednja mjesena relativna vlanost vazduha na podruju Bijeljine je u drugom periodu
iznosila 79% i bila je za 1,3 % nia od vrijednosti utvrene u prvom analiziranom
vremenskom periodu.
Razlike izmeu perioda su posebno izraene u ljetnim mjesecima: junu, julu i augustu, kada
je relativna vlanost vazduha drugog perioda bila za 7,8 %, 6,7 % i 5,3 % nia u odnosu na
prvi period.
Izmaglica
Izmaglica karakterie rijene doline i veoma je esta tokom cijele godine. Prosjean broj
maglovitih dana, u interval od 1997 do 2012 iznosio je 52.1 dana, uz prosjean broj od 82.3
dana sa mrazom.
17
- Brzina vjetra
m/s
Mar 1,3 2,0 1,5
Apr 1,3 1,8 1,4
1
May 1,2 1,7 1,3
Jun 1,1 1,4 1,2
Jul 1,0 1,3 1,1 0,5
Aug 1,0 1,3 1,0
Sep 0,9 1,3 1,0
Oct 0,9 1,4 1,0 0
Nov
Jan
Feb
Mar
Apr
Jun
Aug
Sep
Jul
May
Dec
Oct
Nov 0,9 1,3 1,1
Dec 1,0 1,5 1,1
God. 1,1 1,5 1,2
Tabela 5: Prosjena brzina vjetra za period 1961-2008
Srednje mjesene vrijednosti brzina vjetra je u svim mjesecima tokom drugog perioda su u
blagom porastu, koji na godinjem nivou iznosi 0,5 m/s.
Ograniavajui faktori, koji utie na uestalost vjetrova, ine polja vazdunog pritiska i sam
reljef. Drugim rijeima, uestalosti vjetrova se poklapaju sa dominantnim poljima vazdunog
pritiska, a u ostalim sluajevima strujanje vazduha se prilagoava razliitim oblicima terena.
18
estina vjetrova istraivanog geoprostora, prouzrokovana prolazom barometarskih depresija,
zavisi od estine prolaza navedenih depresija, a takoe i od udaljenosti putanja koje prolaze
preko sjevernih dijelova Republike Srpske.
Sem toga, uestalost depresija zavisi i od poloaja sredita depresija, u odnosu na podruje
Semberije. Za podruje Semberije karakteristini su vjetrovi iz sjeverozapadnog pravca (199
) i zapada (141 ). Sem toga, izraena je i znaajna uestalost tiina (308 ).
Osunanost traje 1800 - 1900 sati godinje, to iznosi 4.9-5.2 sata dnevno. Osunanost je
najvea ljeti, a najmanja zimi.
Latitude: 4445'22" Sjever; Longitude: 1912'46" Jug; Optimalni ugao nagiba: 34 deg.
Nov
Feb
Mar
Apr
Jan
Jun
Aug
Sep
Jul
May
Dec
Oct
God. 3760,0 2825,0
GS 1820,0 2330,0
Tabela 6: Prosjene insolacija na horizontalnu i vertikalnu povrinu za grad Bijeljinu**
Prosjena oblanost je 5,9 desetina, na skali od 1-10 ( gde 0 predstavlja vedro nebo, a 10
potpunu oblanost). Podaci se odnose na period merenja od 1997 do 2012.
Prema prosjenoj godinjoj vrijednosti oblanosti ovo podruje moe se smatrati oblanim,
odnosno prosjean broj vedrih dana je oko 43,4-59,3, a broj oblanih dana od 132,6-142,3.
Najvei broj vedrih dana dogaa se u julu, a oblanih dana u decembru. Ovaj nivo oblanosti
dodatno ukazuje na prisutnost kontinentalne klime. Iznos oblanosti se smanjuje poevi od
poetka godine prema ljetu, a raste prema kraju godine.
19
Najvie oblanosti javlja se u zimskom periodu, u januaru i decembru, a najmanje oblanosti
se javlja u julu i avgustu. Osunanost utie na temperature vazduha i tla.
Prosjena osunanost
h/dan
1961 1997 1961 9
Period - - - 1961-1990
8
1990 2008 2008 1997-2008
Jan 1,7 1,8 1,8 7 1961-2008
Nov
Jun
Mar
Apr
Jan
Feb
Aug
Sep
Jul
May
Oct
Dec
God. 4,8 4,7 4,8
GS 2,7 2,7 2,7
Tabela 7: Prosjena osunanost za grad Bijeljinu h/dan
Optimalan ugao pod kojim se u toku godine dobije najvea koliina solarne energije na
stabilnim solarnim ploama iznosi 34 deg.
Umanjenje insolacije usljed pojave sjenki uzrokovanih reljefom je 0,0%.
BIJELJINA
20
- Padavine
Godinja koliina padavina je 749,0 mm vodenog stuba, u formi kie ili snega.Najvie
padavina se pojavljuje u periodu maj - jul (oko 33%) a najmanje u period od januara do
marta (oko 20%), u odnosu na ukupne koliine padavina.Broj dana sa snegom je u okviru od
16 do 57;npr: proseno 37 dana, a prosean broj kinih dana je 130,7.
Prosjene padavine
mm
120
1961- 1997- 1961-
Period
1990 2008 2008 1961-1990
Jan 48,0 56,0 51,0 100 1997-2008
Nov
Feb
Jun
Mar
Apr
Jan
Aug
Sep
Jul
May
Dec
Oct
God. 737,0 770,0 749,0
GS 383,0 410,0 393,0
Tabela 8: Prosjene padavine za grad Bijeljinu mm
Srednja godinja koliina padavina je u prvom analiziranom periodu (1961-1990.g.) iznosila
738 mm, a u drugom (1997-2008.g.) 769 mm. U oba perioda, najvie padavina tokom godine
registrovano je u junu i julu mjesecu. Tokom vegetacije (period april-septembar) u prvom
periodu je palo 56 %, a u drugom 55% od ukupnih godinjih padavina. Najvei promjene u
koliini padavina na mjesenom nivou desile su se u junu, septembru i oktobru mjesecu. U
drugom periodu u junu mjesecu je palo prosjeno 14,9 mm manje padavina nego u istom
mjesecu u prvom periodu, a u septembru i oktobru 18 mm, odnosno 23 mm vie nego u
prvom periodu.
21
Na osnovu utvrenih vrijednosti osnovnih klimatskih parametara uoava se poveanje
temperature zraka, padavina i brzine vjetra, te snienje relativne vlanosti zraka u drugom u
odnosu na prvi period. U pogledu vrijednosti srednje mjesene insolacije znaajnije razlike
izmeu analiziranih perioda nisu utvrene.
BIJELJINA
Po svim analiziranim podacima grad Bijeljina ima umjereno kontinentalnu klimu sa izrazito
dugim periodom kada je neophodno zagrijavanje poslovnih i stambenih objekata.
Grejna sezona traje neto vie od 6 (est) mjeseci na godinjem nivou. Budui da se znatna
koliina toplotne energije obezbjeuje iz individualnih kotlovnica na ugljen i loita na drvo
evidentan je znaajan uticaj na zagaenje vazduha u samom gradu.
22
Termika turbulencija je izazvana zagrijevanjem Zemlje od Sunca. Najvea je iznad Zemljine
povrine, a smanjuje se sa visinom.
U uslovima jake inverzije temperature kada se inverzioni sloj stvara iznad dimnjaka te se
onemoguuje difuzija nagore. U anticiklonskom stanju, magli, periodu bez vjetra pri jakoj
inverziji stvaraju se veoma teki uslovi u pogledu akumulacije tetnih materija u atmosferi
blie okoline.
Oblak dima ima karakter zadimljavajuceg strujanja i prekriva naselje i najbliu okolinu
neprekidnom dimnom zavjesom. Vazduni plafon je vrlo vrst jer hladni vazduh iz donjih
slojeva nije u stanju da difunduje u gornje slojeve.
Anticiklonske vremenske situacije u naoj zemlji javljaju se preko cijele godine, ali je njihova
najvea estina u zimskom periodu kada se one najvie zadravaju. Ova najvea estina
javljanja poklapa se sa najintenzivnijim periodom loenja. Najee karakteristike ovog
perioda su pojave magle ili sumaglice, period bez vjetra i pajava inverzije.
23
4.4. HIDRO-GEOLOKE KARAKTERISTIKE
Teritorija optine Bijeljina predstavlja podruje Semberije kao zapadni dio prostrane
aluvijalne nizije Drine i Save. Istoni dio te nizije ini Mava. Granicu izmedju ta dva dijela
predstavlja rijeka Drina .
BIJELJINA
Povrina Semberije iznosi oko 400 km2. Ona je ustvari aluvijalna ravan koja je blago nagnuta
prema SI, tj. prema Drini i njenom uu u Savu. Namorska visina najviih, tj. junih i
zapadnih delova Semberije je oko 110 m.n.v., a najniih oko ua Drine oko 80 m.n.v.
Semberija, kao savremena aluvijalna ravan postala je u toku postglacijalnog erozionog
procesa rijeke Drine pri emu je razorena starija terasa iji se ostaci nalaze na njenom
zapadnom i JZ obodu.
Povr aluvijalne ravni Semberije ima kontinualan pad prema SI, ali se u njoj mogu uoiti tri
slabo izraene Savske terase. One su nastale u toku pomijeranja Save u pravcu sjevera
usled intenzivne akumulacije rijenog nanosa Drine.
Najstarija od ovih terasa nalazi se u junom dijelu Semberije, tj. juno od pravca M. Obarska-
Dvorovi i ima nadmorsku visinu od 100-90 m. Srednja-druga terasa Save prostire se
sjeverno od pravca M. Obarska-Dvorovi do pravca Burum-Ostojievo-Balatun. Njena
nadmorska visina je od 90-82 m. Najnia, tj. najmlaa Savska terasa ima nadmorsku visinu
manju od 82 m i prostire se sjeverno od pravca Burum-Ostojievo-Balatun pa do rijeke Save
izmedju Buruma i ua Drine.
24
Semberija je podruje sa veoma velikom koliinom kvalitetnih izdanskih voda u aluvijalnim
sedimentima Drine i Save, koje se mogu koristiti za pie i druge svrhe. Prema postojeim
regionalnim hidrogeolokim rejonizacijama Semberija predstavlja "Posavski hidrogeoloki
rejon" (Plavki i dr., 1990). On se prostire do dubine od oko 250-300 m i zahvata sedimente
kvartara i pliopleistocena.
U sjevernom dijelu Semberije, tj. u podruju najmlae Savske terase ljunkovi prelaze u
krupnozrne pijeskove koji su mjestimino ljunkoviti. Njihova debljina je 20-30 m.
Prvi lan po dubini od povri terena ine smedje gline sa prainastim i sitnozrnim pijeskom
ujednaene granulacije. Njihova debljina je od 1-4 m;
Trei lan, koji lei ispod aluvijalnih ljunkova predstavljaju paludinski pjeskovito-glinoviti
srednjezrni ljunkovi prenika zrna 2-4 mm (drugi kompleks).
Drugi kompleks rijeno-jezerski sedimenti.
25
GeoIoki sastav povri terena u ovom podruju je relativno jednostavan. Prema podacima
OGK list "Bijeljina" 1:100.000 sainjavaju ga sedimentne stijene neogene i kvartarne starosti.
Najvee prostranstvo imaju kvartarni, zatim pliokvartrani, a najmanje miocenski sedimenti.
Pliocenski sedimenti su predstavljeni naslagama ponta, tj. donjeg pliocena. ine ih preteno
lapori i gline, koje se smenjuju sa zaglinjenim pjeskovima.
Pliopleistocenski sedimenti uestvuju u sastavu velikog dela povri terena. Oni se naiaze
zapadno od Semberijske aluvijalne ravni i ine breuljkasti dio "Branskog platoa". Nastali su
u podrujima koja su u srednjem i gornjem pliocenu i donjem i srednjem pleistocenu tonula
tako da su zapunjavana rijenim i kopnenim sedimentima.
Pliopleistocenske naslage lee preko naslaga gornjeg ponta. Danas se nalaze na
nadmorskoj visini od 120-200 m. Predstavljeni su sivosmeim glinama sa malo karbonatnih
konkrecija. Pored glina mjestimino su prisutna soiva ljunka i pijeska. Debljina
pliopleistocenskih naslaga je do 250 m. Ova sedimentna serija je buenjem konstatovana i u
Mavi na vie lokaliteta, gde ima debljinu veu od 200 m. ine je pjeskovite gline, prainasti i
glinoviti pijeskovi. Mjestimino su prisutni i ljunkovi sa valuticama prenika do 5 cm.
26
Slika 9: Hidrogeoloka karta podruja optine Bijeljina
Prva terasa na teritoriji Semberije i Mave predstavija terasu Drine, koja je geografski dijeli
na semberijski i mavanski dio. Njen semberijski dio nalazi se na 4-5 m iznad prosjenog
nivoa Drine i Save, odnosno na nadmorskoj visini od 80-100 m. Sedimenti ove terase su
nesumnjivo akumulacionog karaktera sa monociklinim (perstrativnim) tipom odlaganja
materijala. Predstavljeni su heterogenim ljunkovima facije korita, povodanjskim alevritima i
pijeskovima, i alevritima lesoidnog habitusa, koji ine najgornji dio terase, tj. povr terena.
Najmlai dio terasnih sedimenata, tj. prvi lan od povri terena po dubini izgraen je od
smeih, pjeskovitih alevrita sa karbonatnim konkrecijama. ljunkovito-pjeskovite naslage ove
terase sare oko 54 % ljunkovite i oko 46 % pjeskovite komponente. Blia starost naslaga
prve terase je kasni interglacijal, odnosno Wurm 3.
Holocenske naslage se nalaze unutar dananje aluvijalne ravni Save i izmeu naputenih i
dananjeg korita Save. Najveim dijelom su sainjeni od pjeskovito-glinovitih alevrita i
srednjezrnih aievritskih pjeskova, odnosno sedimenti mrtvaja, aluvijalno-plavni sedimenti,
sedimenti korita (pjeskoviti sprudovi, rijene plae i rijene ade).
Formiranje geotermalnih nalazita, odnosno nalazita termalnih voda uopte, je veoma
zavisno od geolokog sastava datog terena i njegovih hidrogeolokih i geotermalnih
karakteristika. Ako su hidrogeoloke karakteristike povoljne i ako su ispunjeni ostali potrebni
uslovi, tad se formira hidrogeotermalni sistem a unutar njega hidrogeotermalna nalazita. Na
podruju Semberije dokazano je prisustvo hidrogeotermalnog sistema sa nalazitima
geotermalnih voda u rezervoarima od stijen mezozojske starosti, koji ine podlogu ili
paleoreljef tercijarnih sedimenata.
Glavni parametri geolokog sastava bilo kojeg terena po dubini su debljina pojedinih
litostratigrafskih jedinica i paleogepgrafske karakteristike pojedinih znaajnih dubinskih nivoa,
odnosno paleoreljefa tercijarnih sedimenata, krednih i jurskih tvorevina. Ustvari, najvanije je
sagledati dubinu do, i mogue prostranstvo trijaskih karbonatnih naslaga (krenjaci,
dolomitini krenjaci i dolomiti) kao glavnog rezervoara u kome se nalaze najvanija
hidrogeotermalna nalazita Semberije.
27
U redosledu analize za definisanje prostornog geolokog modela terena mora se poi od
ukupne debljine cijelog sedimentnog paketa, tj. "sedimentnog sloja", koji obuhvata cio stub
sedimentnih stijen od povri terena pa do baze sedimenata, uglavnom do metamorfnih stijen
starijeg paleozoika. Debljina i prostranstvo tog "sloja" se pribhno odredjuju na osnovu
rezultata dubokih seizmikih ispitivanja. Po podacima Dragaevi i dr. (1989) debljina cijelog
sedimentnog paketa, tj. dubina do "baze" sedimenata u podruju istraivanja je 4-4,5 km .
Juno i sjeverno od Semberije ona postepeno opada da bi minimalne vrijednosti (<1 km)
dostigla u podruju krajnjih zapadnih padina Fruke Gore gde se paleozojske stijene javljaju i
na povri terena, i u okolini Tuzle.
Na nju mnogo utie i litoloki sastav gornjeg dijela paleoreljefa mezozojskih naslaga.
Debljina sedimenata mezozojske starosti u dijelu ispod Semberije je oko 3,5 km.
Prethodno navedeno je rezultat analize dostupnih podataka uglavnom iz dosadanjih
izvedenih buotina raenih u svrhu istraivanja nalazita nafte u posavini. Generalno
govorei ovi podaci su veoma oskudni i ne mogu se koristiti za konano donoenje odluka u
vezi sa geotermalnim potencijalom.
U svakom sluaju ukazuju na to region grada Bijeljine posjeduje znatan geotermalni
potencijal te bi se u vezi sa tim dalja istraivanja trebala poduzeti.
Izdanost
Izdanost Temperatura
Ref. pri
Naziv pri na ref. KORDINATE AKTIVNA
dubina ispunpavanj
samoizljevu dubini
u
litara/sekun litara/sekun
- m 0C X Y
d d
Bij-1 2479,0 17,0 50,0 123,0 6593252,3 4957933,8 NE
Br-1 - 6548383,0 4984134,0 NA
Dv-1 1435,0 87,0 6600350,3 4961833,9 NE
GD-2 1800,0 18,0 35,0 75,0 6605047,4 4959896,3 DA
Kor-1 - 6495010,4 4988618,1 NA
M-1 1279,8 6531020,4 4983392,7 NA
Ob-1 - 6548778,0 4982217,0 NA
P-1 1049,0 6564547,6 4958260,9 NA
P-2 1685,0 6569407,4 4967125,7 NA
P-3 1516,0 6565306,8 4967045,5 NA
Po-1 1080,0 6527296,1 4990062,2 NA
Po-2 1585,0 6527012,1 4994829,1 NA
S-1 1345,5 7,5 50,0 71,0 6600398,2 4963346,9 DA
S-2 1591,6 6603287,4 4960406,9 NA
S-3 1746,0 6597050,0 4965250,0 NE
V-1 1461,0 6556483,5 4973237,8 NA
V-2 1426,0 6558492,3 4974868,9 NA
V-3 1160,0 6561087,2 4971102,3 NA
Tabela 9: Dostupni podaci u vezi sa postojeim dubokim buotinama u regionu Bijeljine
28
Slika 10: Postojee 29
buotine- SITUACIJA
Na drugoj slici je prikazan sumarni geotermalni profil geolokog sastava regiona grada
Bijeljine sa prikazanim izotermama.
Prema tome, na cijelom podruju Semberije glavni hidrogeoloki kolektor do dubine od oko
250-300 m predstavljaju ljunkovi iz prvog litolokog kompieksa. Pijeskovi i ljunkovi iz
drugog litolokog kompleksa imaju manji znaaj. On se prua i na podruje Mave, odnosno
ima prostranstvo od oko 1000 km2. Svi prikazani kvartarni i pliokvartarni sedimenti po svojim
optim hidrogeolokim karakteristikama predstavljaju jedan hidrogeoloki kompleks sloenih
filtracionih karakteristika zbog razliitog granulometrijskog sastava.
U SZ delu Semberije prosjena vrijednost koeficijenta filtracije ljunkovito-pjeskovitih
sedimenata, odnosno glavnog dijela izdvojenog kolektora je 10-10'6 m/s. U sjevernom dijelu
Semberije, tj. u blizini reke Save prosjene vrijednosti tog parametra se kreu od 0,08-10 m/s
(Markovi polje), do 0,15-10'3 m/s (Burum). Na podruju Obarske vrijednosti koeficijenta
filtracije su 2,43-103 m/s. One su najvee u centralnom dijelu Semberije prema Drini, i iznose
od 1-10'3-4-103 m/s, a efektivna poroznost ljunkova je od 24-27 % (Plavki i dr., 1990).
Dati hidrogeoloki kolektor ima najveim dijelom funkciju rezervoara, ija je zapremina velika.
Ona iznosi oko 10,8-109m3za njegov gornji deo od aluvijalnih ljunkova (D=45 m p=240 km2).
30
31 podruja Semberije
Slika 11: Geotermalni profil
4.5. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Na osnovu istog izvora broj stanovnika u gradskom dijelu optine je 45291, broj
domainstava 14660 a ukupan broj stanova je 20815.
Preliminarni
Republiki zavod za statistiku POPIS 2013
rezultati
Osnovne informacije OPTINA GRAD
Ukupan broj popisanih lica 114663 45291
Ukupan broj domainstava 34651 14660
Ukupan broj stanova 48280 20815
Tabela 10: Preliminarni rezultati popisa stanovnitva iz 2013 godine
Stanovnitvo optine Bijeljina ini 8.6% od ukupnog broja stanovnika u Republici Srpskoj
(1,326,991), to Bijeljinu ini drugim gradom po veliini u RS. Stanovnitvo grada Bijeljine
ini 3.02% od ukupnog stanovnitva u Bosni i Hercegovini (3,791,622), i ini je petim
gradom po veliini u BiH.
Podaci o broju roenih i umrlih na podruju Grada, sa poetka vijeka pokazuju tendenciju
negativnog prirodnog prirataja stanovnitva, za razliku od kraja devedesetih godina prolog
vijeka kada je pokazivao pozitivan trend.
Odnos umrlih i novoroenih pokazuje negativnu stopu prirodnog prirataja. U 2008 godini,
odnos novoroenih / umrlih je bio 972/1150 i stepen prirodnog prirataja je bio -178, dok je
u 2012 ovaj odnos bio 956/1303, to predstavlja stepen prirodnog prirataja od -347.
Za period od 2005. do 2012. godine, ukupno je na podruje Grada doselilo 8.900 lica, od
kojih je 4.729 lica enskog pola, a 4.171 lice mukog pola.
Kada je u pitanju odseljavanje sa podruja Grada, u ovom istom periodu je ukupno odselilo
4.082 lica, od kojih je 2.003 mukog a 2.079 enskog pola.
32
Uzimajui u obzir razliku izmeu broja doseljenih i odseljenih lica na podruju Grada, uoljiv
je visok pozitivan migracioni saldo za 4.818 lica. Ovi podaci, u odnosu na ukupan broj
stanovnika, ine podruje Grada najzanimljivijim podrujem za doseljavanja, u odnosu na
sve druge lokalne zajednice u Republici Srpskoj.
Podaci od 2005. do 2011. godine pokazuju tendenciju stalnog porasta broja umrlih u odnosu
na broj roenih. Postoji trend negativnog prirodnog prirataja stanovnitva za oko 2 promila.
Meutim, pored negativnog prirodnog prirataja, ukupno stanovnitvo na podruju Grada se
poveava, uglavnom zahvaljujui pozitivnom migracionom saldu. Ako se ima u vidu
negativan prirodni prirataj stanovnitva i pozitivan migracioni saldo, vidljivo je da se, ipak,
poveava broj stanovnika na podruju Grada, u prosjeku izmeu 350 i 400 novih stanovnika.
Naalost detaljniji podaci u vezi sa demografskim kretanjima za podruje grada Bijeljine nisu
dostupni. Veinom su to podaci iz sporadinih analiza u sklopu raznih projekata. Za potrebe
studije toplifikacije naselja Knez Ivo od kljunog je znaaja to realnija procjena porasta
stanovnitva.
Zbog toga je usvojen pozitivan porast stanovnitva bez obzira na negativan prirodni prirataj.
Zona obuhvata studije predstavlja dio grada Bijeljine sa ukupno 553 objekata od kojih je 187
postojeih i 366 novo planiranih.
Za potrebe studije toplifikacije naselja Knez Ivo osnovni podatak u vezi sa zgradarstvom i
urbanizmom je povrina grijanog prostora i vrsta gradnje.
Postojei objekti su objekti koji su u skladu sa trenutno vaeom prostorno planskom
dokumentacijom i nee se mijenjati u periodu do 2025 godine.
Na podruju naselja ukupno je izgraeno 23.958 [m2] BGP.
33
Trenutno je u zoni obuhvata studije potrebno zagrijavati 19.167 m 2 stambenog prostora.
Grejna zapremina stambenih objekata iznosi 49.834 m3. Poslovnih prostora trenutno nema u
obuhvatu studije.
Svi razmatrani objekti su stalnog karaktera vrste gradnje. Objekti starije gradnje su bez
zadovoljavajue termalne zatite. Dio postojeih objekata novije gradnje imaju termalnu
zatitu na zadovoljavajuem nivou.
Ukupna povrina vanjskog omotaa postojeih objekata iznosi 907.308,3 m2 od ega je
povrina fasadnih zidova 383.897,6 m2, povrina krovnih vanjskih povrina 212.596,6 m2,
povrina podnih povrina na tlu 212.596,6 m2 i povrina vanjske stolarije i bravarije 98.217,5
m2.
Na osnovu analize uzorka od 8 postojei objekat starije gradnje odreene su vrijednosti
postojeeg koeficijenta provodljivosti toplote U (W/m2K):
Novo planirani objekti su objekti koji su planirani za izgradnju u narednom periodu i postojei
objekti kod kojih je predviena izmjena u skladu sa vaeom prostorno planskom
dokumentacijom.
Analizom postojee prostorno planske dokumentacije, predvienog porasta broja stanovnika
i poveanja potreba za stambenim prostorom izvrena je analiza daljeg toka izgradnje u zoni
obuhvata studije. Prema prostorno-planskoj dokumentaciji predviena je izgradnje objekata u
ukupnoj BGP 143.089,5 [m2] stambenog i 80.536,3 [m2] poslovnog prostora.
34
4.7. KARAKTERISTIKE POSTOJEIH SISTEMA ZA ZAGRIJAVANJE
Posebno se istie znatno vea potronja neobnovljivih energenata (ugalj, lo ulje, el.
energija) u odnosu na obnovljive (biomasa, geotermalna energija, solarna energija)..
Nije predvieno da se naselje Knez Ivo snabdijeva toplotnom energijom iz sistema daljinskog
grijanja Grada Bijeljine.
Objekti u ovom naselju su uglavnom zagrijavani putem individualnih loita i u manjem
obimu putem kotlovnica za sisteme centralnog grijanja.
Individualna loita
Vidljivo je da se u veem dijelu povrine obuhvata studije zagrijavanje objekata vri pomou
individualnih loita. Zagrijavanje u individualnim loitima podrazumjeva loenje komadnog
drveta ili ugljena u loita kuhinjskih poreta ili kotlova manje snage koji direktno zagrijavaju
prostor bez upotrebe centralnog radijatorskog sistema.
Ovakav vid zagrijavanja objekata za posljedicu ima obimnu zagaenost vazduha i poveanu
potronju energenta (komadno drvo) zbog niske energetske efikasnosti ovog izvora toplote.
Individualne kotlovnice
Detaljni podaci u vezi sa ovim kotlovnicama ne postoje. Individualne kotlovnice kao energent
koriste ugalj, lako i teko loivo ulje i drveni pelet.
35
5. POTREBNA TOPLOTNA ENERGIJA
36
5.2. POTREBNA TOPLOTNA ENERGIJA ZA ZAGRIJAVANJE OBJEKATA
Proraun potrebne toplone energije je izvren za trenutno stanje 2015/2016 grejnu sezonu i
za planirano stanje 2024/2025 grejnu sezonu.
24 e t e b y SD
Qg = (MWh/ god .)
(t u t s) sistema 10
6
Vrsta zgrade eb
Stalno grijani objekti (stambene zgrade, bolnice itd...) 1,00
Zgrade sa ogranienim grijanjem subotom, nedjeljom i o praznicima (Kancelarije i
0,90
administrativne zgrade, banke, robne kue i sl.)
kole 0,75
Tabela 17: Koeficijent eksploatacionog ogranienja
y ( korekturni koeficijent)
Lokacija y
Za normalno vjetrovite predjele i zaklonjen poloaj 0,63
Za normalno vjetrovite predjele i otvoren poloaj 0,60
Vjetroviti predjeli i zaklonjen poloaj 0,58
Vjetroviti predjeli i otvoren poloaj 0,55
Tabela 18: Korekturni faktor lokacijskih uslova
Vrijednost stepen dana je izraunata na mjesenom nivou za uzastopne dvije sezone. Kao
podloga za izraunavanje vrijednosti stepen dana su posluili klimatoloki uslovi sa
povratnim periodom od 10 godina.
Za referentni period su uzete dvije uzastopne grejne sezone 2012/2013 i 2013/2014 godinu.
37
Temperatura 0C
Datum 17 17,5 18 18,5 19 19,5 20 20,5 21 21,5 22 22,5 23
2012-09-01 26 31 35 40 46 51 57 64 71 78 87 95 103
2012-10-01 120 131 142 154 166 179 191 204 217 228 242 256 270
2012-11-01 210 223 238 253 267 281 297 311 326 340 354 369 384
2012-12-01 488 504 519 535 550 566 581 597 612 628 643 659 674
2013-01-01 424 440 455 471 486 502 517 533 548 564 579 595 610
2013-02-01 364 378 392 406 420 434 448 462 476 490 504 518 532
2013-03-01 314 329 344 359 374 390 405 420 436 452 467 483 498
2013-04-01 135 144 156 167 177 188 200 211 222 234 246 258 271
2013-05-01 48 54 62 71 80 90 100 112 124 137 150 162 176
2013-06-01 18 22 27 32 38 45 52 59 66 74 84 92 102
2013-07-01 6 8 10 12 14 17 20 23 27 31 36 41 46
2013-08-01 2 3 4 6 7 10 12 16 20 26 32 38 44
2013-09-01 47 54 61 70 78 87 95 105 116 129 141 154 168
2013-10-01 103 112 123 134 148 161 174 188 201 215 230 244 257
2013-11-01 254 268 282 296 310 324 339 353 368 382 397 412 426
2013-12-01 462 478 493 509 524 540 555 571 586 602 617 633 648
2014-01-01 374 389 405 420 436 451 467 482 498 513 529 544 560
2014-02-01 286 300 314 327 341 355 368 382 397 411 425 439 453
2014-03-01 208 222 236 250 264 279 293 308 322 336 351 365 380
2014-04-01 112 124 135 148 161 174 186 199 212 226 241 256 271
2014-05-01 68 76 85 94 103 113 122 133 143 154 166 179 192
2014-06-01 17 21 25 30 34 40 46 53 60 69 77 87 96
2014-07-01 3 4 6 8 10 14 17 20 24 30 36 42 49
2014-08-01 7 8 10 12 15 19 22 27 33 40 49 58 68
Tabela 19: Broj stepen dana (SD)
Broj stepen dana (SD) je preraunat za registrovane meteoroloke parametre za period
2003-2013 godine i njegova usvojena vrijednost je 2782.
Za baznu temperaturu grijanog prostora (tu) za koju je raunat broj stepen dana je uzeta
prosjena temperatura za objekte od 20 0C.
Prosjena najnia vanjska temperatura za period trajanja grejne sezone iznosi -16,5 0C a
usvojena proraunska vanjska temperatura (ts) iznosi -18 0C.
Broj dana kada je potrebno zagrijavati poslovne i stambene objekte za Ts<15 0C iznosi 206 a
za Ts< 12 0C iznosi 180.
Za korektno odreivanje stepena korisnosti sistema potrebno je izvriti detaljnu analizu svih
podsistema.
Budui da podaci u vezi sa svim podsistemima zagrijavanja objekata u obuhvatu studije nisu
dostupni izvrena je procjena prosjenog stepena korisnosti na osnovu analize 3 (tri)
individualne kotlovnicei 10 individualnih loita.
38
Posebno je vrena analiza kotlova, cijevne mree i sistema regulacije.
POSTOJEI SISTEM:
Stepen efikasnosti kotla kp = 0,60
Stepen efikasnosti cijevne mree mp = 0,95
Stepen efikasnosti regulacije rp = 0,90
sisp = 0,51
Tabela 20: Stepen korisnosti postojeeg sistema
Postojei podsistemi su sainjeni uglavnom od kotlova niskog stepena korisnosti, regulacija
podsistema je na jako niskom nivou ili je uopte nema.
Stepen korisnosti postojeih sistema je 0,51.
NOVI SISTEM:
Stepen efikasnosti kotla kn = 0,92
Stepen efikasnosti cijevne mree mn= 0,95
Stepen efikasnosti regulacije rn = 0,95
sisn = 0,83
Tabela 21: Ciljni stepen korisnosti
Ciljna vrijednost stepena korisnosti planiranog sistema je 0,83.
39
U sledeoj tabeli su prikazani gubici toplote u postojeim objektima u obuhvatu studije koji se
zagrijavaju u toku grejne sezone. U obzir su uzeti objekti u postojeem stanju, bez poduzetih
mjera poveanja energetske efikasnosti.
Toplotni gubici u objektima koji su planirani do 2025 godine su izraunati pod pretpostavkom
da je termika zatita objekata u skladu sa vaeim propisima.
Postojei objekti
Ventilacioni
Dodatak na
Transmisioni toplotni gubici (MWh/god.) toplotni gubici
ponovno
(MWh/god.) UKUPNO
OBJEKTI zagrijavanje
Otvori (MWh/god.)
Opta objekta
Zidovi (bravarija i Pod Krov Infiltr.
ventil. (MWh/god.)
stolarija)
Poslovni 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Stambeni 2.202,8 1.134,6 576,5 1.585,3 682,4 545,9 165,4 6.893,0
UKUPNO
2.202,8 1.134,6 576,5 1.585,3 682,4 545,9 165,4 6.893,0
(MWh/god.)
Tabela 26: Potronja toplotne energije za zagrijavanje postojeih objekata
40
Za zagrijavanje postojeih objekata na godinjem nivou je potrebna produkcija od 6.893
MWh.
Zidovi 8,1%
10,1%
Otvori (bravarija i
32,7%
stolarija)
Pod
Krov
Opta ventilacija 23,6%
Infiltracija
16,9%
8,6%
Na ostale toplotne gubitke kroz elemente vanjskog omotaa se troi toplotna energija u
procentu od 16,9% na transmisione gubitke kroz vanjsku stolariju i bravariju, 23,6% na
transmisione gubitke kroz krovnu konstrukciju, 8,1% na gubitke izazvane nekontrolisanom
infiltracijom spoljnjeg vazduha kroz procjepe i zazore u pozicijama vanjskog omotaa objekta
i 8,6% kroz podne .
Toplotna energija se jo troi na zagrijavanje svjeeg vazduha u procesu opte ventilacije
objekata u iznosu od 10,1%.
41
Planirani objekti
Ventilacioni
Dodatak na
Transmisioni toplotni gubici (MWh/god.) toplotni gubici
ponovno
(MWh/god.) UKUPNO
OBJEKTI zagrijavanje
Otvori (MWh/god.)
Opta objekta
Zidovi (bravarija i Pod Krov Infiltr.
ventil. (MWh/god.)
stolarija)
Poslovni 496,7 469,6 482,6 67,5 1525,7 0,0 343,6 3385,6
Stambeni 2896,2 2291,8 566,8 558,8 2096,4 0,0 508,2 8918,3
UKUPNO
3392,9 2761,4 1049,4 626,3 3622,1 0,0 851,8 12.303,9
(MWh/god.)
Tabela 27: Potronja toplotne energije za zagrijavanje planiranih objekata
Za zagrijavanje postojeih objekata na godinjem nivou je potrebna produkcija od 12.303,9
MWh.
Zidovi
29,6% 31,6%
Otvori (bravarija i
stolarija)
Pod
Krov
Opta ventilacija
5,5%
24,1% 9,2%
Najvei dio toplotne energije u iznosu od 31,6% se troi na topone gubitke uzrokovane
optom ventilacijom, zatim 29,6% se troi na transmisione gubitke kroz fasadne zidove,
24,1% na transmisione gubitke kroz vanjsku stolariju i bravariju, 9,2% na transmisione
gubitke kroz pozicije poda i 5,5% na transmisione gubitke kroz pozicije krova.
42
5.4. POTREBNA TOPLOTNA ENERGIJA ZA PRIPREMU POTRONE
TOPLE VODE (PTV)
Budui da se preko 85% PTV troi u stambenim objektima usvojena je srednja temperatura
PTV TSV= 60,0 0C a u svrhu pojednostavljenja prorauna.
Ovim pojednostavljenjem maksimalna greka koja se moe pojaviti u proraunu ukupne
potrebne koliine toplotne energije iznosi 0,67%.
Proraun potrebne koliine PTV je raen na osnovu broja stanovnika u obuhvatu studije,
dnevne istovremenosti potronje i potrebne koliine PTV po stanovniku na nivou dana.
Za potrebnu koliinu PTV po stanovniku na nivou dana usvojena je vrijednost 20,0 l/dan,
stanovnik na osnovu tabele br.29 Temperatura i koliina tople potrone vode /preporuka/.
Potrebna koliina PTV za ugostiteljske, javne, poslovne i druge nestambene objekte je
raunata sa potrebnim dnevnim koliinama navedenim u tabeli br.29 Temperatura i koliina
tople potrone vode /preporuka/.
43
Preporuka temperatura tople potrone vode
Vrsta objekta Specifina potronja T
Stambeni objekti 15.....25 l/dan , stanovniku 600C
Bolnice 100 300 l/dan, krevet 600C
Kasarne 30 50 l/dan, osoba 450C
Ustanove 10 40 l/dan, osoba 450C
Medicinske kupke 200 400 l/dan, pacijenata 450C
Robne kue 10 40 l/dan, osoba 450C
kole (za 250 dana/g) 5 15 l/dan, uenika 450C
bez tueva 30 50 l/dan, uenika 450C
sa tuevima 50 70 l/dan, sportska 450C
Sportski tereni sa tuevima 105 150 l/dan, radnika 450C
Pekare 10 15 l/dan za ienje 450C
za proizvodnju 40 50 l/100 kg brana 700C
Frizeri (uklj. muerije) 150 200 l/dan, osoba 450C
Pivovare (uklj. proizvodnju) 250 300 l/100 l piva 600C
Praonice 250 300 l/100 kg rublja 750C
1 1,5 l/l mlijeka
Mljekare 750C
Ili 4000 5000 l/dan
Mesnice- bez proizvodnje 150 200 l/dan, osoba
450C
- sa proizvodnjom 400 500 l/dan
Tabela 29: Temperatura i koliina tople potrone vode /preporuka/
Snagu postrojenja za zagrijavanje tople potrone vode raunamo prema sledeem obrascu:
Qsv =c msv (T sv T uv )/3,6[ kW ] Toplotna snaga sistema za zagrijavanje sanitarne vode
T= 60 [0C]
c=4,2(kJ /kgK ) Specifina toplota vode
msv (kg /h) Maksimalna satna potronja tople potrone vode
Potrebnu dnevnu koliinu toplote za zagrijavanje PTV izraunavamo prema sledeem
obrascu:
Qsvd =24 Qsv [kWh ]
Potrebnu godinju koliinu toplote za zagrijavanje PTV izraunavamo prema sledeem
obrascu:
Qsvg=365 Qsvd /1000 [MWh/ god .]
44
6. ENERGETSKI BILANS NA GODINJEM NIVOU
Energetski bilans predstavlja detaljnu analizu potronje toplotne energije, elektrine energije i
pojedinih vrsta energenta u toku godine. Na osnovu energetskog bilansa se dalje odreuje
koncept sistema daljinskog grijanja, dimenzioniu pojedine komponente sistema i definie
dinamika izgradnje sistema.
Dinamika potronje toplotne energije za period 2015-2025 godina predstavlja profil stvarnih
potreba za toplotnom energijom neophodnom za zagrijavanje objekata i pripremu PTV.
U proraunu potrebne koliine toplotne energije se uzimaju u obzir i svi gubici koji nastanu u
procesu proizvodnje i potronje toplotne energije (gubici u postrojenju za proizvodnju
toplotne energije, distributivnom cjevovodu daljinskog grijanja, otpadna neiskoritena toplota
itd.).
Za referentne klimatske uslove uzet je period od dvije grejne sezone koji je odreen na
osnovu klimatskih podataka za povratni period od 10 (deset) godina.
Na osnovu dobijene koliine potrebne toplotne energije za vezane dvije grejne sezone
odreena je potronja pojedinih vrsta energenata i potronja elektrine energije.
- GEOTERMALNA ENERGIJA
Iako nije dovoljno istraen geotermalni potencijal regiona Bijeljine geotermalna energija je
uzeta u obzir zbog realne pretpostavke da je taj potencijal znatan budui da se u blizini
koristi geotermalna energija iz srednje dubokih (Bogati R. Srbiji) i dubokih (u Slobomiru)
buotina i da je u prolosti tokom istraivanja naftnih izvorita u vie navrata dolo do
izdanog samoizljeva geotermalne vode temperature vee od 80 0C.
- ELEKTRINA ENERGIJA
Elektrina energija se u sistemu daljinskog grijanja troi za pogon pumpi i kotlovske opreme,
sistema za pripremu energenta itd.
45
6.1. ENERGETSKI BILANS ZA PERIOD 2014/2016
UKUPNO ZA
2014/2015 5.960,3 0,0 5.960,3 255.442,9 823,4
2015/2016 5.394,5 0,0 5.394,5 231.191,9 745,2
GODINJI
5.677,4 0,0 5.677,4 243.317,4 784,3
PROSJEK:
Tabela 31: Energetski bilans za period 2014/2016
Za posmatrani period od dvije grejne sezone referentna potronja toplotne energije za
zagrijavanje objekata iznosi 5.677,4 [MWh/god.]. Za produkciju toplotne energije potrebno je
izvriti eksploataciju 243.317,4 [m3] geotermalne vode. Potronja elektrine energije
potrebne za proizvodnju i isporuku toplotne energije na godinjem nivou iznosi 784,3 [MWh].
46
Potronja toplotne energije za period 2014/2016
1.600,0
1.400,0
Ukupna raunska
1.200,0
potronja toplotne
energije Qgtv /Mw h/
1.000,0
800,0
600,0
400,0
200,0
0,0
180,0
100,0
80,0
60,0
40,0
20,0
0,0
47
6.2. ENERGETSKI BILANS ZA PERIOD 2024/2026
UKUPNO ZA
2024/2025 14.321,8 4.328,5 18.650,3 799.297,2 2.576,5
2025/2026 12.962,1 4.328,5 17.290,6 741.025,8 2.388,7
GODINJI
13.641,9 4.328,5 17.970,4 770.161,5 2.482,6
PROSJEK:
Tabela 32: Energetski bilans za period 2024/2026
U posmatranom periodu je uzeta u obzir potronja PTV odnosno centralna priprema toplotne
energije za proizvodnju PTV. Za posmatrani period od dvije grejne sezone referentna
potronja toplotne energije za zagrijavanje objekata iznosi 13.641,9 [MWh/god.] a za
pripremu PTV 4.328,5 [MWh/god.]. Za produkciju toplotne energije potrebno je izvriti
eksploataciju 770.161,5 [m3] geotermalne vode. Potronja elektrine energije potrebne za
proizvodnju i isporuku toplotne energije na godinjem nivou iznosi 2.482,6 [MWh].
48
Potronja toplotne energije za period 2024/2026
4.000,0
Raunska potronja
3.500,0 toplotne energije za
pripremu PTV
3.000,0 Qtv /Mw h/
500,0
0,0
POTRONJA ELEKTRINE
500,0
ENERGIJE U SISTEMU
/MWh/
400,0
300,0
200,0
100,0
0,0
49
7. ENERGETSKI POTENCIJAL OPTINE BIJELJINA
Drvo i drvni otpad se koriste kao energent u proizvodnji toplotne energije procesom
spaljivanja (oksidacije) u zatvorenim i otvorenim loitima.
Proizvodnja toplote iz drveta i drvnog otpada moe biti direktna u kotlovnicama gdje se
dobijena toplota direktno koristi za zagrijavanje objekata i proizvodnju PTV i indirektno u
kogeneracijskim postrojenjima gdje se nakon iskoritenja dijela toplotne energije za
proizvodnju elektrine energije ili drugu svrhu (podravanje proizvodnog procesa,
proizvodnju pare itd...) ostali dio toplote koristi za zagrijavanje objekata i proizvodnju PTV.
Region Bijeljine spada u regione siromane umom. Trenutno se u obuhvatu studije vei dio
grijanog prostora zagrijava na drvo. Znatna koliina drvne mase se obezbjeuje iz drugih
regiona. Precizan podatak o proizvodnji i potronji drvne mase za zagrijavanje objekata ne
postoji.
Upotrebljiv dio umske mase iz prirodnih izvora je procijenjen max. 57.000 m 3/godinu. Samo
se 16% potreba za toplotnom energijom moe obezbijediti iz umskog potencijala regiona
Bijeljine.
Vrba i topola imaju prinos 7-15 tona suhe mase po hektaru odnosno 20-35 m 3/ha. Za
kontinualno obezbjeivanje potrebne koliine drvne mase potrbno je organizovati uzgoj
brzorastueg bilja na povrini od 750 do 1000 ha.
50
Topola i vrba su brzorastue biljke koje se mogu eti 3 godine poslije saenja. injenica da
rastu u vlanom i movarnom zemljitu daje mogunost organizovanja zasad u plavnim
podrujima.
Godinji prirataj umske bimase je trenutno 4,8 m/ha*g. Ovo predstavlja mali prirataj, koji
rezultira godinjim prinosom od 50,000 m na posmatranoj povrini.
Ovo je istovremeno i najvea koliina drveta koja godinje moe biti posjeena, obzirom na
odrivost uma. U stvarnosti, ove vrijednosti su nie.
BIJELJINA
Liarske
ume
Mjeovite
ume
Ovi podaci nisu vjerodostojni za podruje Bijeljine, zbog velikih potreba za ogrevnim
drvetom. Udio ogrevnog drveta je sveden na scenario od 67% , to znai da se najmanje
dve treine sjee koristi u svrhu proizvodnje toplotne energije.
to se distribucije tie, umski potencijal je oko 34,400 m/g. Energetska vrijednost ove
biomase je 110,000 MWh/g. ak i u sluaju scenarija od 100% upotrebe sjee za ogrev,
samo bi dio potreba bio zadovoljen. Ovaj scenario bi obezbedio 57,000 m/gsa energetskom
vrijednou od 182,600 MWh/g.
51
Maksimalna potencijalna pokrivenost potreba za biomasom je 27%. Obzirom na velike
potrebe, zakljuak je da nema preostalih potencijala umske biomase.
Semberija, a time i podruje Grada Bijeljina ima kontinentalnu klimu sa prilino otrim
zimama i neugodno vruim ljetima. Mrazevi poinju krajem oktobra, a prestaju najkasnije
polovinom aprila mjeseca zbog ega je ovo podruje podesno za gajenje svih poljoprivrednih
kultura, jer sjetva ranih usjeva i kretanje vegetacije poinju sredinom marta mjeseca.
52
Podaci o raspoloivim povrinama nisu precizni zbog nepostojanja kvalitetne katastarske
evidencije kao i raznih transformacija koje su bile prisutne poslednjih godina, a to sve nije
propraeno u zemljinim knjigama (prelazak poljoprivrednog zemljita u graevinsko, povrat
zemljita ranijim vlasnicima po raznim osnovama itd...).
Vrsta t/godinje
Penina slama 31,709
Slama jema 7,332
Slama uljane repice 1,245
Suncokret 1,082
Kukuruzovina 114,125
Ukupno 155,494
Tabela 35: Potencijal biotpada u ratarskoj proizvodnji u regionu Bijeljine
53
7.3. GEOTERMALNA ENERGIJA
Geotermalna energija je u sutini toplotna energija dobijena iz tla. Tlo se zagrijava toplotom
koja se stvara u unutranjosti zemlje geofizikim procesima i solarnom energijom.
Temperatura unutranjosti Zemlje dostie vie od 4000 0C. Prosjena temperatura Zemlje
iznosi 1000 0C a samo 1/1000 dio Zemljine mase ima temperaturu manju od 100 0C.
Toplota se iz unutranjosti Zemlje kree prema povrini. Faktor promjene temperature
zemljita u odnosu na dubinu naziva se geotermalni gradijent (mjera 0C/m).
54
Prosjean gradijent porasta temperature Zemlje za Evropu iznosi 0,03 0C/m dok je za
podruje Bijeljine gradijent porasta temperature vei od 0,05 0C/m. Anomalije u vrijednosti
geotermalnog gradijenta ne zavise od temperature povrine Zemlje ve zavisi od geoloke
grae.
Geoloka graa u regionu Bijeljine daje sledee potencijalne izvore geotermalne energije:
1- Geotermalni izvor u aluvijalnim sedimentima je izvor tople pijae vode freatinog izdana
koja ima temperaturu 12-14 0C. Ovaj izvor se moe koristiti upotrebom toplotnih pumpi voda-
voda. Toplotni kapacitet ovog geotermalnog izvora je procijenjen od 0,4x1012 KJ/godinje do
2x1012 KJ/godinje.
55
Geotermalni izvori Semberije su otkriveni 1957. Kada je u Dvorovima, 1957. godine raena
istraivaka buotina, pronaena je termalna voda temperature 75 C. Zatim su izvedene jo
etiri buotine (Bijeljina Bij-1, Dvorovi DV-1, Popovi S-2, Ostojievo S-3) i tada su pronaeni
stijenski masivi sa termalnim vodama. Na istranim lokacijama u Semberiji se temperature
kreu u rasponu od 60C to 130C.
Dosadanja buenja se vrena iskljuivo u svrhu istraivanja naftnih nalazita pa su iz tog
razloga podaci u vezi sa geotermalnim potencijalom oskudni ili ih uopte nema.
Procjena energetskog potencijala poznatih buotina je uraen na osnovu dostupnih
podataka i prikazan je u narednim tabelama.
BUOTINA Bij-1
Kordinate
X 6593252,32
Y 4957933,81
Veliine m (kg/h) Dubina geotermalne buotine 2.479,0
17,0 l/s Maksimalni protok vode (kg/sat) 58.630,0
Protok
61.200,0 l/h Izlazna temperatura vode "Tb" (C) 60
Specifina teina kg/m3 Ulazna temperatura vode "Ttv" (C) 123
60C 983 Specifina toplota vode "c" (kJ/kgK) 4,2
123C 958 Dnevna proizvodnja toplotne energije (KWh) 107.956,8
Godinja produkcija toplotne energije (MWh/god.) 39.404,2
Reim rada 123/60 0C
Toplotna snaga (kW) 4.498,2
Pri izlivu od 17 l/s toplotna snaga buotine iznosi 4.498,2 kW na ustima buotine za toplotni
reim rada buotine 123/60 0C.
Dnevna produkcija toplotne energije iznosi 107,96 MWh a godinja 39.404,2 MWh. Povratna
temperatura geotermalne vode iznosi 60,0 0C i moe biti koritena u drugom stepenu
eksploatacije za zagrijavanje plastenika za uzgoj povra i ostalih plastenikih kultura,
zagrijavanje sportskih i rekreativnih bazena, zatitu od pojave leda na pjeakim i
saobraajnim povrinama itd.
56
BUOTINA S-1
Kordinate
X 6600398,21
Y 4963346,93
Veliine m (kg/h) Dubina geotermalne buotine 1.345,5
7,5 l/s Maksimalni protok vode (kg/sat) 26.406,0
Protok
27.000,0 l/h Izlazna temperatura vode "Tb" (C) 60
Specifina teina kg/m3 Ulazna temperatura vode "Ttv" (C) 123
60C 983 Specifina toplota vode "c" (kJ/kgK) 4,2
71C 978 Dnevna proizvodnja toplotne energije (KWh) 8.316,0
Godinja produkcija toplotne energije (MWh/god.) 3.035,3
Reim rada 71/60 0C
Toplotna snaga (kW) 346,5
U toku buenja buotine S-1 registrovan je samoizliv u koliini od 7,5 l/s i temperatura vode
>70 0C. U narednom istranom otvaranju buotine izvrena je analiza geotermalne vode i
odreen hemijski sastav vode.
Pri izlivu od 7,5 l/s toplotna snaga buotine iznosi 345,6 kW na ustima buotine za toplotni
reim rada buotine 71/60 0C.
Dnevna produkcija toplotne energije iznosi 8,3 MWh a godinja 3.035,3 MWh. Povratna
temperatura geotermalne vode iznosi 60,0 0C.
BUOTINA GD-2
Kordinate
X 6605047,40
Y 4959896,34
Veliine m (kg/h) Dubina geotermalne buotine 1.800,0
18,0 l/s Maksimalni protok vode (kg/sat) 63.180,0
Protok
64.800,0 l/h Izlazna temperatura vode "Tb" (C) 60
Specifina teina kg/m3 Ulazna temperatura vode "Ttv" (C) 75
60C 983 Specifina toplota vode "c" (kJ/kgK) 4,2
75C 975 Dnevna proizvodnja toplotne energije (KWh) 27.216,0
Godinja produkcija toplotne energije (MWh/god.) 9.933,8
Reim rada 71/60 0C
Toplotna snaga (kW) 1.134,0
57
Veliine m (kg/h) Dubina geotermalne buotine 1.800,0
18,0 l/s Maksimalni protok vode (kg/sat) 63.698,0
Protok
64.800,0 l/h Izlazna temperatura vode "Tu" (C) 40
Specifina teina kg/m3 Ulazna temperatura vode "Ti" (C) 60
40C 992 Specifina toplota vode "c" (kJ/kgK) 4,2
60C 983 Dnevna proizvodnja toplotne energije (KWh) 36.288,0
Godinja produkcija toplotne energije (MWh/god.) 13.245,1
Reim rada 60/40 0C
Toplotna snaga (kW) 1.512,0
Tabela 38: Energetski potencijal buotine GD-2
U toku buenja buotine GD-2 registrovan je samoizliv u koliini od 18 l/s i temperatura vode
>70 0C. U narednom istranom otvaranju buotine izvrena je analiza geotermalne vode i
odreen hemijski sastav vode.
Pri izlivu od 18 l/s toplotna snaga buotine iznosi 1.134,0 kW na ustima buotine za toplotni
reim rada buotine 75/60 0C.
Dnevna produkcija toplotne energije iznosi 27,2 MWh a godinja 9.933,8 MWh. Povratna
temperatura geotermalne vode iznosi 60,0 0C. Uvoenjem drugog stepena eksploatacije
moe se iskoristiti dodatna koliina toplote u iznosu od 13.245,1 MWh/god. uz ostvarenu
toplotnu snagu od 1.512,0 kW.
58
8. PRIJEDLOG TOPLIFIKACIONOG SISTEMA
Pored visokih finansijskih izdataka potrebnih za zagrijavanje objekata i pripremu PTV veoma
je izraena lokalna zagaenost u toku grejne sezone a zagrijanost objekata je na
nezadovoljavajuem nivou.
Za sistem toplifikacije naselja Knez Ivo bit e razmatran sistem daljinskog grijanja sa
geotermailnim izvorom energije.
Sistem treba da ima mogunost rada na reimu niske snage da bi se mogla obezbijediti
proizvodnja PTV van grejne sezone.
Sistem treba da zadovoljava sve vaee propise u pogledu zatite ivotne sredine,
bezbjednog i sigurnog rada, adaptivnosti i finansijski prihvatljive strukture kako u izgradnji
tako i u eksploataciji.
Principijelna ema sistema za toplifikaciju naselja Knez Ivo je dat na sledeoj slici:
59
60
Geotermalna energija je ist, obnovljv izvor toplotne energije. Zbog toga bi trebalo izvriti sva
neohodna istraivanja kako bi se u to kraem roku mobilisao ovaj izvor toplote.
Predviena izvorina buotina jr dubine cca. 1500 metara. Ulivna buotina e biti dubine
1200 metara i u nju e se vriti povrat ohlaene geotermalne vode.
Ukoliko istrani radovi daju rezultate koji bi upuivali na siguran energetski potencijal
odnosno eksploataciju buotine do 100 [l/s] temperature vode >75 [ 0C], tada e geotermalni
izvor toplotne energije postati primaran izvor toplote sistema za zagrijavanje objekata u toku
grejne sezone i pripremu PTV tokom itave godine.
62
Postrojenje za proizvodnju toplotne energije se satoji iz sledeih dijelova:
Izvorine buotine sa opremom
Pumpe za eksploataciju geotermalne vode
Separatora i filtera neistoa
Cirkulacione pumpe sistema izmjenjiva toplote/akumulator
Izmjenjiva toplote
Akumulator toplote
Cirkulacione pumpe sistema daljinskog grijanja
Cjevovod geotermalne vode prema upojnoj buotini
Upojna buotina
63
8.1.1 Izvorina buotina
U prvobitnom stadiju kriva toplotnog toka pokazuje ubrzani pad energije ili intenzivan porast
tokom restitucije toplote procesima u samom geotermalnom leitu, a zatim se pad ili porast
krive usporava. Teoretski bi se poetno stanje energije u leitu postiglo nakon beskonano
mnogo vremena, meutim u praksi se to deava ranije, u zavisnosti od vremena
eksploatacije i djelovanja prirodnih sila odnosno gradijenata pritiska i temperature.
64
Predpostavljeni protok geotermalne vode u toku eksploatacije geotermalne buotine KNEZ
IVO je 50-100 l/s geotermalne vode sa oekivanom temperaturom veom od >80 0C.
Kakva e biti konstrukcija buotine prvenstveno zavisi od geolokih formacija i dubine
buenja.
Pri izboru zatitnih cijevi primarni zadatak je odabiranje tehniki ispravnog i svrsishodnog
zacijevljenja buotine, to predstavlja garanciju uspjene realizacije predvienih zahvata i
dovoenje buotine njenom cilju uz najpovoljnije ekonomske rezultate.
Pod ugradnjom zatitnih cijevi podrazumjeva se sputanje u kanal buotine kolone cijevi koje
imaju manji spoljanji prenik od prenika buotine, odnosno prethodno ugraene kolone
zatitnih cijevi. Prostor izmeu zatitnih cijevi i zidova buotine ispunjava se cementnom
kaom.
Zatitne cijevi ugraene u buotinu imaju nekoliko vanih funkcija, kako za vreme buenja
tako i u toku vijeka eksploatacije. Generalno, funkcije zatitnih cijevi su sledee:
-Odvajanje i izolacija razliitih vrsta formacija da bi se minimizovali problemi tokom buenja ili
maksimalizovala proizvodnja tokom eksploatacije;
-Omoguavanje prolaza svim planiranim alatima i opremi u cilju nastavkabuenja i
omoguavanja operacija ispitivanja i osvajanja buotine;
-Omoguavanje ugradnje sigurnosnih ureaja na ustima buotine, kako za vreme buenja,
tako i za ispitivanje i proizvodnju buotine.
Prenik kojim se zapoinje buenje, odnosno prve ugraene kolone, treba da je toliki da
omogui nastavak buenja i ugradnju poslednje projektovane kolone zatitnih cijevi. Tako da
se prema nameni i dubini ugradnje mogu razlikovati 5 vrsta razliitih kolona zatitnih cijevi
koje se koriste tokom buenja:
uvodna;
povrinska;
tehnika;
eksploataciona;
izgubljena (lajner).
65
Slika 21: Primjeri konstrukcije zatitnih cijevi
Ako se na buotini ne oekuje ulazak u zone sa povienim pornim pritiskom, niti zone sa
gubicima isplake ili sekcije soli, za uspjeno buenje do konano produktivnih intervala
dovoljno je ugraditi samo uvodnu i povrinsku kolonu zatitnih cijevi.
Uvodna kolona:
Uvodna kolona predstavlja prvu zatitnu cijev koja se ugrauje u sedimentne stijene, tj. u
buotinu do dubine nekoliko desetina metara (zavisno od terena). Primarni zadatak uvodne
kolone je da prekrije i sprei obruavanje iz gornjih rastresitih naslaga humusa, ljunka ili
peska. Ona ima i funkciju da usmeri fluid za ispiranje i na deo iznad povrine ugrauje se
izlivna cijev za izlazak fluida. Prostor izmeu zatitnih cijevi i zida buotine se ispunjava
cementnom meavinom do vrha. Prenik ove kolone cijevi zavisi od dubine buotine tj. broja
kolona.
Povrinska kolona:
66
Tehnika kolona
Dubina ugradnje tehnike kolone u funkciji je pornih pritisaka i pritisaka frakturiranja naslaga
stijena dukanala buotine. Uobiajeno prihvaeni pristup je da se prvo odredi najdublja
kompozicija tehnike kolone, a zatim postepeno i dubina ostalih zatitnih cijevi od dna
buotine ka povrini. Prilikom odreivanja dubine ugradnje tehnike kolone mora se voditi
rauna da se peta zatitnih cijevi ugradi u nepropusne naslage stijena.
Cementacijom tehnike kolone moraju se uspjeno pokriti, tj. izolovati sve zone sa povienim
pornim pritiscima. Pod uspjenom cementacijom se podrazumeva prekrivanje, tj. izolacija
zona sa povienim pornim pritiscima u duini od najmanje 150 m. Ukoliko ne postoji
mogunost da se definie kraj zone sa povienim pritiscima, cementacija tehnike kolone
mora se izvesti u preklopu sa povrinskom kolonom u duini od najmanje 150 m.
U nastavku buenja iz tehnike kolone (ali najvie 15 m) potrebno je izvesti LOT (Leak-off
test) u cilju definisanja frakturnog gradijenta formacije ispod pete kolone. Taj podatak slui
za odreivanje maksimalno mogue gustine isplake u nastavku buenja i za eventualnu
ugradnju sledee tehnike kolone zatitnih cijevi.
Izgubljena kolona-Lajner
Izgubljena kolona zatitnih cijevi kao deo tehnike kolone (Drilling Liner) prekriva deo
kanala buotine i pri tome se niz zatitnih cijevi ne protee do ua buotine. Izgubljena
kolona postavlja se pomou vjealice unutar prethodno ugraene tehnike kolone sa
uobiajenim preklopom od 90-150 m, duine. Cementacija se obavezno vri itavom
duinom do vrha lajner kolone.
Ovaj tip zatitnih cijevi, uglavnom se ugrauje u buotine gde postoje velike razlike u
promeni pornih pritisaka i pritisaka frakturiranja naslaga stijena. U takvim sluajevima
izgubljena kolona zamenjuje ugradnju cijelog niza zatitnih cijevi. Koristi se i u uslovima
nepredvienih tekoa koje se mogu premostiti jedino zacjevljenjem. Osnovna prednost kod
ugradnje izgubljene kolone je sniavanje trokova izrade buotine, jer se smanjuje utroak
elika.
Izgubljena kolona mora biti testirana sa isplakom pod pritiskom da bi se ispitala hermetinost
izmeu vrha izgubljene kolone i sledee vee kolone zatitnih cijevi.
67
Eksploataciona kolona:
U buotinama se susreu veoma sloeni uslovi koji utiu na pojavu korozije, kao to su:
visoki pritisci i temperature, prisutnost agresivnih fluida (CO2 i H2S) i vode sa hloridima.
Proizvedeni fluidi, koji sadre CO2 i H2S pod visokim pritiskom i na visokoj temperaturi uz
prisustnost vode sa malom vrednou pH, omoguavaju pojavu veoma agresivne korozije
kojoj mogu odoleti samo neki materijali.
Koroziju zatitnih cevi uglavnom izaziva djelovanje:
Ugljendioksida (CO2);
Sumporvodonika (H2S);
Hlorida;
Slojne vode i kondenzata ugljovodonika;
Temperature (uticaj na stepen korozivnog dejstva).
68
Djelovanje sumporvodonika (H2S)
Proizvodni fluidi koji sadre vodu i H2S se smatraju kiselim sredinama i mogu prouzrokovati
vie tipova korozije: koroziju opteg tipa, takastu koroziju, naponsku koroziju i razaranje
metala vodonikom.
Korozija opteg tipa moe nastati samo uz prisustvo vode, a posebno je jaka pri
temperaturama viim od 90C. To je elektrohemijska korozija, iji se proizvod (gvoe sulfid)
taloi na povrini metala u obliku crnog taloga i postaje katoda u odnosu na nekorodirani
materijal, koji je kao anoda podvrgnut koroziji.
Delovanje H2S moe se predstaviti sa:
Fe++ + H2S + H2O = FeS + 2H++
Takasta korozija je slina koroziji opteg tipa i javlja se na vrlo malom delu povrine
materijala. Uprkos neznatnom gubitku materijala, moe predstavljati znaajnu opasnost zbog
velike dubine prodiranja.
Pukotine usled naponske korozije javljaju se zbog istovremenog hemijskog delovanja
sulfidne sredine i mehanikog naprezanja. Taj tip oteenja posebno je uzrokovan
prodiranjem atomskog vodonika u strukturu legure, rekombinacijom atomskog u molekularni
vodonik, to dovodi do pucanja metala pri niskim naprezanjima.
Korozija hloridima
Korozija hloridima (solima) najee nastaje kada je u kiseloj sredini prisutan H2S.
Temperature iznad 60oC znatno poveavaju koroziju hloridima, koja moe dovesti do loma
cijevnog materijala.
Slojna voda u obliku kondenzata ili u izvornom obliku vrlo je bitna za prognozu korozije.
Ona je kao kondenzat slabo mineralizovana, dok u svim drugim sluajevima moe biti jako
mineralizovana, a minerali koje sadri dejuju na njenu pH vrednost.
Rastvoreni CO2 sniava pH vrednost slojne vode i na taj nain stvara idealne uslove za
pojavu H2S korozije.
69
70
Glava buotine slui za kontrolu buotine na povrini, preuzimanje pritiska u koloni uzlaznih
cijevi i prstenastom prostoru izmeu kolona zatitnih i uzlaznih cijevi (prstenastom prostoru
casing-tubing), regulaciju strujanja fluida, redukciju pritiska i sputanje raznih alatki u kanal
buotine.
72
73
Kod oba tipa pumpi osnovni materijal za izradu radnog kola je bronza a kuita ugljenini ili
legirani elik u zavisnosti od hemijskih osobina geotermalne vode.
74
75
Na ovaj se nain omoguava rad sistema u sluaju remonta ili redovnog odravanja jednog
od izmjenjivaa.
Putem izmjenjivaa toplote se vri zagrijavanje radnog medija sistema daljinskog grijanja u
akumulatoru toplote. Akumulator toplote je termoizolovana posuda zapremine 200 [m 3] sa
potrebnim prikljucima i opremom.
Iz akumulatora toplote se radni fluid distribuie dalje prema potrebi u sistem daljinskog
grijanja. Sekundarna funkcija akumulatora toplote je smanjenje amplituda oscilacija potronje
toplotne energije u sistemu ime se znatno umanjuje frekvencija ukljuenja cirkulacionih
pumpi a samim time smanjuje potronja elektrine energije.
Nakon predaje toplotne energije radnom mediju sistema daljinskog zagrijavanja, podhlaena
geotermalna voda se pomou cjevovoda odvodi do upojne buotine.
Cjevovod je izraen od elinih predizolovanih cijevi kako bi se mogla transportovati
nepodhlaena geotermalna voda do suara voa i itarica i drugih potroaa van grejne
sezone.
Upojna buotina se nalazi na rastojanju od 1280 metara od izvorine.
77
8.2. TOPLOVODNI SISTEM DALJINSKOG GRIJANJA
a) Zrakaste mree, gdje su svi potroai ukljueni u vod koji dolazi od centralnog izvora
toplote;
b) Prstenasta mrea ili prstenasto-okasta mrea;
c) Razgranata mrea.
Osnovna dva cilja koje treba postii pri izboru naina transporta toplote jesu: sigurnost i
ekonominost. Da bi se ta dva cilja postigla treba teiti to jednostavnijim rjeenjima.
Koja e cijevna mrea biti primijenjena, ili koja kombinacija, zavisi od:
- investicionih i eksploatacionih trokova,
- stepena sigurnosti pogona,
- lokacije i broja izvora toplote,
- rasporeda potroaa toplote i faza gradnje.
78
Voda kao nosilac toplote zahtijeva sloeniji postupak pri izboru cijevne mree. Voda ima veu
gustinu i manju koncentraciju toplotnog optereenja. Kod ovog naina transporta toplote
najee se koristi dvocijevni sistem.
Sobzirom da se u zoni obuhvata studije radi o visokom stepenu izgraenosti objekata kako
visokogradnje tako i infrastrukture (saobraajnice, elektro i PTT mrea, vodovod) izgradnja
magistralnih cjevovoda daljinskog grijanja veih nazivnih mjera bi uzrokovali dodatne
finansijske trokove potrebne za sanaciju postojeih objekata odnosno vraanje u prvobitno
stanje nakon izgradnje.
Navedeni radni reim je usvojen zbog smanjenja gubitaka u mrei koja ima visok
stepen razgranatosti po itavom obuhvatu studije. Donji temperaturni prag nosioca
toplote je usvojen 55 0C zbog podravanja pripreme PTV u periodima kada je
zagrijavanje objekata nepotrebno.
- Magistralnih toplovoda
- Sekundarne toplovodne mree
- Toplotnih podstanica
79
Karakteristike eline predizolovane cijevi:
eline cijevi se izrauju od elinih beavnih cijevi prema standardu DIN 1629 odnosno i
EN 10216-1.
Izrauju se od uzduno ili spiralno zavarenih cijevi u skladu sa DIN 1626 Ust 37.2, odnosno
EN 10217-1, EN 10217-2, i EN 10217-5.
Zatitni plat je od tvrdog polietilena visoke gusto}e 944 kg/m3 prema ISO1133 ili
ISO/DIS3607 (DIN 8074 , DIN 8075 ).
Dimenzije: prema standardu EN 253
Materijal: PE-HD
Gustina (+20 C): 944 kg/m3
Koeficijent toplotne provodljivosti: 0,43W/mK
Koeficijent toplotne rastegljivosti: 1,8. 10-4 K-1
Brzina teenja rastopine (MFI 190/5): 0,2 do 1,4
Sadraj ai: 2,5 0,5 % ASTM D-21603
Istezanje kod loma: > 350% ISO R-292
Udarna vrsto}a: > 10 mJ/mm2 ISO R-179
Zatezna vrsto}a: > 17 MPa ISO DIS 572B
Materijal sadri sredstvo za zatitu od UV zraenja.
80
Tvrda poliuretanska izolacija
Nasipanje kanala vri se nakon to su zavrena sva zavarivanja, snimanja dovoljnog broja
mjesta zavara po obodu, izvrene hladne probe te izvrenog spajanja instalacije dojave
vlage kao i izvrene toplotne i hidroizolacije spoja.
Ispod i iznad predizolovanog cjevovoda nasipa se pijesak debljine d= 100 mm bez gline sa
zrncima finog pijeska veliine 0-4 mm u slojevima i vrlo paljivo, uz sabijanje runim alatom.
Toplovod postavljen ispod trortoara odnsono pjeakih i biciklistikih staza, ispod zelenih
povrina i ispod ostalih povrina kojima nije dozvoljen transport tekim motornim vozilima
postavlja se ukopavanjem u iskop dubine 1,2 metra a u svemu prema prethodno navedenim
uslovima.
81
Slika 28: Toplovodna mrea naselja Knez Ivo
Magistralni toplovod
Predviena ukupna duina trase magistralnih toplovoda iznosi 1.295 metara. Ukupna duina
cijevi potrebnih za izgradnju magistralnih toplovoda iznosi 2590 metara.
Kompenzacija naprezanja u toplovodima nastalih usljed temperaturnih dilatacija je izvedeno
pomou dilatacionih lira i Z kompenzacionih trasa.
Detalj ukopavanja magistralnog toplovoda i detalj kompenzacione lire su dati na narednim
slikama.
82
83
Maksimalna nazivna mjera prikljuka sekundarne toplovodne mree iznosi DN200. Cijevni
sistem sekundarne toplovodne mree je izraen od elinih predizolovanih cijevi istih
tehnikih karakteristika kao i za magistralne toplovode.
Sekundarna toplovodna mrea se postavlja podzemno, ukopavanjem u kanale na dubini od
0,8 do 1,0 metar.
Na ravama cijevnog sistema sekundarne toplovodne mree potrebno je postaviti suhe
ahtove sa zapornom armaturom za svaki odvojak prema grupi objekata ili pojedinanom
objektu.
Ukupna duina cijevi potrebna za planiranu sekundarnu toplovodnu mreu iznosi 26.047
metra predizolovanih cijevi dimenzija od DN25 do DN200.
85
86
Prvi cirkulacioni krug slui za zagrijavanje objekta i u njemu se reguliu temperatura i protok
tople vode u zavisnosti od zahtjeva objekta za toplotnom energijom.
Spoljanje temperature
Temperature vode u povratnom cjevovodu sistema grijanja
Doba dana (nije isti reim grijanja u toku dana i noi)
Zadate krive zagrijavanja objekta
Drugi cirkulacioni krug slui za pripremu PTV. Sistem za pripremu PTV se sastoji od
cirkulacione pume grejnog medija, bojlera za pripremu PTV, prikljuka na vodovodnu mreu,
prikljuka na solarni grejni sistem, recirkulacione pumpe za odravanje konstantne
temperature u sistemu PTV, mjeraa potronje PTV i temperaturnog uronskog senzora kojim
se mjeri temperatura PTV u sistemu.
U sluaju da se radi o novijim objektima gdje stambena ili poslovna jedinica ima zaseban
prikljuak na sistem grijanja tada se kalorimetar postavlja na prikljuak i u tom sluaju se
mjeri stvarna potronja toplotne energije u posmatranoj stambenoj ili poslovnoj jedinici.
U sluaju starijih objekata gdje su postojei sistemi sa sistemom vertikalno razvodenih cijevi
tada se kalorimetar postavlja u podstanicu i mjeri se potronja toplotne energije za itav
objekat. Raspodjela potronje toplotne energije po pojedinim stambenim i poslovnim
jedinicama se vri na osnovu povrine grijanog prostora.
88
Na osnovu ovih podataka distributer moe daljinski da utie na sistem grijanja u objektu kako
bi se ostvarile to bolje performanse sistema. Ovim se znatno pospjeuje kvalitet grijanja u
objektima i ostvaruje uteda toplotne energije i do 4,5%.
Nain prikljuenja objekata na sistem daljinskog grijanja dat je u narednoj tehnolokkoj emi.
89
90
Izgradnja toplifikacionog sistema naselja Knez Ivo je predviena u dvije faze kako je
prikazano na narednoj slici.
U prvoj fazi e biti izgraeni postrojenje za proizvodnju toplotne energije i sistem daljinskog
zagrijavanja dijela naselja koje je izgraeno i koje e biti izgraeno u periodu od naredne 3
(tri) godine.
Ukupno zagrijavana povrina stambenih i poslovnih prostora u FAZI 1 iznosi 80.453 [m 2].
Potrebna toplotna snaga postrojenja za proizvodnju toplotne energije iz geotermalnog izvora
iznosi 6.610 [kWt]. Za realizaciju zahtijevanih parametara sistema daljinskog grijanja u FAZI
1 potrebno je ostvariti eksploataciju geotermalne buotine sa vrijednou protoka od 50
[lit./s].
91
Energetski bilans sistema daljinskog grijanja naselja Knez Ivo u prvoj fazi izgradnje dat je u
narednoj tabeli:
UKUPNO ZA
I FAZA Ref.1 7.619,9 1.732,9 9.352,8 400.834,4 1.292,1
I FAZA Ref.2 6.896,5 1.732,9 8.629,4 369.831,0 1.192,1
GODINJI
7.258,2 1.732,9 8.991,1 385.332,7 1.242,1
PROSJEK:
Tabela 41: Energetski bilans- FAZA I
Potronja toplotne energije za FAZU I izgradnje sistema toplifikacije naselja Knez Ivo
potrebno je 8.991,1 [MWh] toplotne energije na godinjem nivou. Za zagrijavanje objekata je
potrebno 7.258,5 [MWh] a za proizvodnju PTV je potrebno 1.732,9 [MWh]. Za proizvodnju
potrebne koliine toplotne energije potrebno je 385.332,7 [m3] geotermalne vode. Potronja
elektrine energije u sistemu toplofikacije na godinjem nivou iznosi 1.242,1 [MWh].
Za rad toplifikacionog sistema u FAZI I bilo bi potrebno 962.186,2 [m 3] zemnog gasa ili
2.535,3 [tona] mrkog ugljena.
92
Potronja toplotne energije- FAZA I
2.000,0
Raunska potronja
1.800,0
toplotne energije za
1.600,0 pripremu PTV
Qtv /Mw h/
1.400,0
Raunska potronja
1.200,0 toplotne energije za
zagrijavanje Qg /Mw h/
1.000,0
Ukupna raunska
800,0 potronja toplotne
600,0 energije Qgtv /Mw h/
400,0
200,0
0,0
POTRONJA ELEKTRINE
250,0
ENERGIJE U SISTEMU
/MWh/
200,0
150,0
100,0
50,0
0,0
93
U drugoj fazi je predviena izgradnja magistralnih i sekundarnih toplovoda daljinskog sistema
grijanja ukupne duine trase 7.430 u dijelu naselja sa predvienom planskom gradnjom.
Cijevni sistem e biti graen u skladu sa dinamikom izgradnje i potrebama za t oplotnom
energijom.
FAZOM 2 e biti obuhvaeni poslovni i stambeni objekti ukupne grejne povrine 98.448 [m 2].
Za zagrijavanje navedene povrine potrebna je dodatna snaga postrojenja za proizvodnju
toplotne energije iz geotermalnog izvora u iznosu od 5.814 [kWh]. Za realizaciju dodatno
zahtijevane toplotne snage postrojenja potrebno je ostvariti protok geotermalne vode sa
dodatnih 50 [lit./s].
UKUPNO ZA
II FAZA Ref.1 6.701,8 2.595,6 9.297,5 398.462,8 1.284,4
II FAZA Ref.2 6.065,6 2.595,6 8.661,2 371.194,8 1.196,5
GODINJI
6.383,7 2.595,6 8.979,3 384.828,8 1.240,5
PROSJEK:
Tabela 42: Energetski bilans- FAZA II
94
Potronja toplotne energije za FAZU II izgradnje sistema toplifikacije naselja Knez Ivo
potrebno je 8.979,3 [MWh] toplotne energije na godinjem nivou. Za zagrijavanje objekata je
potrebno 6.383,7 [MWh] a za proizvodnju PTV je potrebno 2.595,6 [MWh]. Za proizvodnju
potrebne koliine toplotne energije potrebno je 384.828,8 [m3] geotermalne vode. Potronja
elektrine energije u sistemu toplofikacije na godinjem nivou iznosi 1.240,5 [MWh].
Za rad toplifikacionog sistema u FAZI II bilo bi potrebno 960.928,1 [m 3] zemnog gasa ili
2.532,0 [tona] mrkog ugljena.
400,0
200,0
0,0
POTRONJA ELEKTRINE
250,0
ENERGIJE U SISTEMU
/MWh/
200,0
150,0
100,0
50,0
0,0
Ukupan broj prikljunih ahtova predvien u FAZI 2 iznosi 27. kao i cijevni sistem, prikljuni
ahtovi e biti graeni u skladu sa potrebama i stepenom razvoja sistema tokom FAZE 2.
Na kraju realizacije obe faze projekta potrebno je ostvariti toplotnu snagu izvora u iznosu od
12.500 [kWt] odnosno potrebno je ostvariti protok geotermalne vode u iznosu od 100 [lit./s].
95
10. ZAGRIJAVANJE STAKLENIKA I PLASTENIKA
Znatan potencijal iskoritenja toplotne energije povratnog toka geotermalne vode se nalazi u
zagrijavanju plastenika u plastenikoj proizvodnji.
Kontrolisana sredina za uzgoj povra moe biti izgraena od drvene ili metalne konstrukcije
prekrivene razliitim vrstama materijala.
Staklenici
Kod primjene stakla izvedba je najee klasina sa otrim krovom. Stakleni tip ima najveu
propusnost za dnevno svijetlo, istovremeno ima i najslabiju energetsku efikasnost. Trokovi
grijanja su vei u odnosu na druge tipove zbog slabije izolacije koja je uzrokovana mnogim
pukotinama na spojevima konstrukcije i slabijim termozatitnim karakteristikama stakla.
Problem poveanih gubitaka toplote moe biti rijeen uvoenjem dvostrukih staklenih ploa,
ali uz povecanja trokova izrade staklenika.
96
Plastenici
Plastenici se najee grade u izvedbi cilindrinog krova ili quonset-hut dizajna (koliba).
Vertikalni boni zidovi, kao i oni sa prednje i zadnje strane mogu biti izraeni od pleksiglasa
ili dvostruke plastine folije. Plastine mase je potrebno mijenjati otprilike svake 3 godine, a
veina ovakvih plastenika ima dvostruki plastini omota izmedu kojih se pomou ventilatora
uduvava vazduh.
Dvoslojni pokrov i omota imaju znatno bolja termoizolaciona svojstva i smanjuju toplotne
gubitke za 30 40% a sa druge strane smanjuje se koliina propusnosti suneve svjetlosti.
Temperatura na koju se zagrijava ambijent u plasteniku zavisi od vrste kulture, faze rasta i
doba dana. Pregled okvirnih zahtjeva u vezi sa temperaturom uzgoja povra i cvijea u
plastenikoj proizvodnji dat je u narednoj tabeli:
Plastenik Dan No
Povre [0C] [0C]
Paradajz 21-24 17-18
Zelena salata 24 18
Krastavac 24-25 21
Paprika 18-29 16-18
Plastenik Dan No
Cvijee [0C] [0C]
Rua 16-17 17-18
Karanfil 24-25 10
Geranija 21-27 21-27
Fuksija 21-24 18
Ljiljan 16 16
Tabela 43: Zahtijevana temperatura u plastenikoj proizvodnji
Toplotna energija se u agrarnoj proizvodnji moe koristiti za rad suara voa i povra te za
zagrijavanje farmi i ostalih objekata, za proizvodnju komposta i biolokih gnojiva itd.
U obzir je uzeto maksimalno koritenje toplotne energije iz povratnog toka geotermalne vode
u toku grejne sezone. U toku ljetne sezone uzet je u obzir toplotni tok geotermalne vode sa
izvorinom temperaturom.
Prikaz profila raspoloive toplotne energije za agrarnu proizvodnju i za rad suara je dat u
narednoj tabeli i dijagramu.
97
Raspoloiva
Raspoloiva 7.000,0 Potronja toplotne energije
toplotna
toplotna u agrarnoj proizvodnji
AGRAR energije za 6.000,0
energije za
agrarnu
suare
proizvodnju
5.000,0
Mjesec /Mwh/ /Mwh/
sep 175,3 1.578,0 4.000,0
okt 1.799,6 449,9
nov 3.597,8 0,0 3.000,0
dec 6.329,3 0,0
jan 5.719,6 0,0 2.000,0
98
11. PREDMJER I PREDRAUN
A- GEOTERMALNE BUOTINE FAZA1
Br. Opis Koliina Jed. Cijena UKUPNO
Izgradnja istrane buotine u
svrhu istraivanja geotermalnog
potencijala Bijeljinskog
geotermalnog polja na lokaciji
naselja Knez Ivo, dubina istrane
1 1 kpl. 958,000.00 958,000.00
buotine 1500 m, Sprovoenje
aktivnosti u vezi sa istraivanjima,
izrada hidrogeolokog modela i
izvjetaja u vezi sa energetskim
potencijalom buotine.
Izgradnja eksploatacione buotine
na lokaciji naselja Knez Ivo u
svrhu eksploatacije geotermalnog
potencijala Bijeljinskog
2 1 kpl. 2,180,000.00 2,180,000.00
geotermalnog polja, dubina
eksploatacione buotine 1500 m,
nazivna mjera na ustima buotine
DN250.
izgradbnja upojne geotermalne
buotine 1, dubina buotine 1200
3 1 kpl. 1,589,000.00 1,589,000.00
metara, nazivna mjera usta
buotine DN250
UPOJNI CJEVOVOD DN250/400
(355) (Ukupna duina 1270,0 m);
Upojna cijev se sastoji od
predizolovane eline cijevi
4 1270 m 364.00 462,280.00
izradjene u skladu sa EN253,
EN448, EN488 i EN 489.
U cijenu su uzeti u obzir i
graevinski radovi
UKUPNO A 5,189,280.00
99
Izgradnja akumulatora toplote sa
kompletnom opremom za
distribuciju toplotne energije u
sistem daljinskog grijanja u
FAZI1. Zapremina akumulatora
toplote iznosi 200 m3.
3 Cirkulacione pumpe su u izvedbi 1 kpl. 363,000.00 363,000.00
radna+rezervna. Sistem je
opremljen kompletnim
podsistemima za nadzor i
upravljanje, sigurnoanim
podsistemima i sistemom za
obradu i dopunu grejnog medija.
UKUPNO B 1,007,000.00
100
polietilena visoke gustine (PEHD).
Sistem za detekciju vlage zaliven
u izolaciju.
Predizolovano koljeno
DN80/160 ugao 900; Izraeno
prema EN448; EN10220;
EN10216-2; Izolacija od
5 126 kom. 354.00 44,604.00
poliuretana; Zatita koljena od
polietilena visoke gustine (PEHD).
Sistem za detekciju vlage zaliven
u izolaciju.
Predizolovana zaporna armatura
(loptasta slavina) DN80NP16;
Izraena prema EN448; Vreteno
6 274 kom. 985.00 269,890.00
kuglaste slavine je produeno.
Otvaranje i zatvaranje se vri T
kljuem.
PEHD spojnice sa
7 termoskupljajuim rukavcem 963 kom. 69.00 66,435.50
DN80
PEHD zavrna kapa sa
termoskupljajuim zavretkom i
8 86 kom. 82.00 7,019.20
termoskupljajuim rukavcem
DN200;
PEHD zavrna kapa sa
termoskupljajuim zavretkom i
9 84 kom. 65.00 5,460.00
termoskupljajuim rukavcem
DN80;
Elementi cijevnih prodora kroz
10 graevinsku konstrukciju (zid) sa 24 kom. 74.00 1,776.00
brtvama DN200
Elementi cijevnih prodora kroz
11 graevinsku konstrukciju (zid) sa 126 kom. 55.00 6,930.00
brtvama DN80
Traka za upozorenje PANJA
12 6900 m 1.40 9,660.00
VRELOVOD
13 Kompenzacioni jastuci 14 kom. 158.00 2,212.00
Termometar u ahtu 250 0C,
14 R1/2; Postavlje na prikljuak 28 kom. 89.00 2,492.00
DN100;
Manometar u ahtu 25 bar 120;
15 R1/2; Postavljen na prikljuak 28 kom. 156.00 4,368.00
DN100;
Materijal za zavrnu izolaciju
16 spojnih mjesta, dijelova vrelovoda paual 90,000.00
u ahtu i armature
UKUPNO C 1,889,403.30
101
D- GRAEVINSKA FAZA FAZA1
Br. Opis Koliina Jed. Cijena UKUPNO
Iskop zemljanog rova mainskim iskopom
zemlje III kategorije u sraslom stanju dubine
1,2 m i irine 1 m. Iskopanu zemlju odlagati
uz rov na odstojanju od 2 m radi
1 obezbjeenja nesmetanog rada u toku 4716.6 m3 26,20 123.574,92
izgradnje vrelovoda. U cijenu uzeti u obzir
sve neophodne zahvate u vezi izgradnje rova
(razupiranje bonih strana, odvoz vika
iskopa, dodatni manipulativni trokovi).
Planiranje i nabijanje dna rova i dna ahtova
2 sa tanou 1 cm do zahtjevanog nivoa 1123 m2 4,50 5.053,50
zbijenosti.
Nabavka, nasipanje, planiranje i zbijanje do
zahtjevanog nivoa zbijenosti sloja pijeska
3 112.3 m3 38,50 4.323,55
debljine 10 cm (sloj pijeska ispod vrelovodnih
cijevi).
Nabavka i ugradnja sloja pijeska oko
4 224.6 m3 38,50 8.647,10
vrelovodnih cijevi
Nabavka i ugradnja sloja ljunka debljine 10
5 cm iznad sloja pijeska a u svemu prema 112.3 m3 32,50 3.649,75
grafikoj dokumentaciji ovog projekta .
Nasipanje, planiranje i zbijanje do
6 zahtjevanog nivoa zbijenosti zemljanog 2582.9 m3 4,95 12.785,36
iskopa.
Nabavka i ugradnja bito- lljunanog zastora
7 224.6 m3 42,60 9.567,96
debljine 7 cm ispod trotoarskih povrina.
Betoniranje dna ahtova plastinim betonom
MB- 20. Kvalitet betona treba da zadovoljava
8 zahtjeve propisane standardima kojima je 50.4 m3 210,00 10.584,00
regulisana oblast graenja ove vrste
objekata.
Betoniranje zidova ahtova plastinim
betonom MB- 30 u dvostranoj oplati. Kvalitet
betona treba da zadovoljava zahtjeve
9 201.6 m3 235,00 47.376,00
propisane standardima kojima je regulisana
oblast graenja ove vrste objekata. U obzir
uzeti ugradnju armaturne mree.
Betoniranje monolitnih pokretnih betonskih
10 ploa nad ahtovima betonom MB- 30 u 21 m3 235,00 4.935,00
oplati i sa podupiranjem.
Betoniranje vrstih oslonaca u sklopu ahtova
11 56 m3 250,00 14.000,00
betonom MB- 30.
Nabavka i ugradnja kvadratnih poklopaca
12 izraenih od livenog eljeza. Dimenzije 28 kom. 452,00 12.656,00
poklopaca su 800x800 mm.
13 Nabavka i ugradnja penjalica od betonskog 336 kom. 12,00 4.032,00
102
eljeza profila 20. Penjalice postavljati na
rastojanju od 240 mm.
Malterisanje zidova i stropa ahta sa
14 unutranje strane hidroizolacionom masom 672 m2 74,00 49.728,00
debljine najmanje 2 cm.
Ugradnja hladnog i vrueg bitumenskog sloja
15 u kombinaciji sa ljepilom na gornju stranu 260 m2 18,00 4.680,00
pokrovnih ploa.
Dodatni graevinski radovi u toku ugradnje
16 ostalih toplovodnih instalacija, montae paual - - 144.000,00
sistema oslanjanja (klizni i fiksni oslonci).
UKUPNO D 459.593,14
REKAPITULACIJA FAZA1
A- GEOTERMALNE BUOTINE F1 5.189.280,00 KM
B-POSTROJENJE_IZMJENJIVAKA STANICA F1 1.007.000,00 KM
C- TOPLOVODNA MREA F1 1.889.403,30 KM
D- GRAEVINSKA FAZA F1 459.593,14 KM
FAZA 2
103
Cijev elina beavna
predizolovana DN80/160;
Izraena prema EN253,
EN10220; EN10216-2 i EN10217-
3 7003 m 183.00 1,281,549.00
2. Izolacija od poliuretana; Zatita
cijevi je od polietilena visoke
gustine (PEHD). Sistem za
detekciju vlage zaliven u izolaciju.
Predizolovano koljeno
DN200/315 ugao 900; Izraeno
prema EN448; EN10220;
EN10216-2; Izolacija od
4 27 kom. 568.00 15,336.00
poliuretana; Zatita koljena od
polietilena visoke gustine (PEHD).
Sistem za detekciju vlage zaliven
u izolaciju.
Predizolovano koljeno
DN80/160 ugao 900; Izraeno
prema EN448; EN10220;
EN10216-2; Izolacija od
5 112 kom. 354.00 39,648.00
poliuretana; Zatita koljena od
polietilena visoke gustine (PEHD).
Sistem za detekciju vlage zaliven
u izolaciju.
Predizolovana zaporna armatura
(loptasta slavina) DN80NP16;
Izraena prema EN448; Vreteno
6 152 kom. 985.00 149,720.00
kuglaste slavine je produeno.
Otvaranje i zatvaranje se vri T
kljuem.
PEHD spojnice sa
7 termoskupljajuim rukavcem 1167 kom. 69.00 80,534.50
DN80
PEHD zavrna kapa sa
termoskupljajuim zavretkom i
8 38 kom. 82.00 3,116.00
termoskupljajuim rukavcem
DN200;
PEHD zavrna kapa sa
termoskupljajuim zavretkom i
9 64 kom. 65.00 4,160.00
termoskupljajuim rukavcem
DN80;
Elementi cijevnih prodora kroz
10 graevinsku konstrukciju (zid) sa 18 kom. 74.00 1,332.00
brtvama DN200
Elementi cijevnih prodora kroz
11 graevinsku konstrukciju (zid) sa 112 kom. 55.00 6,160.00
brtvama DN80
Traka za upozorenje PANJA
12 7100 m 1.40 9,940.00
VRELOVOD
104
13 Kompenzacioni jastuci 12 kom. 158.00 1,896.00
Termometar u ahtu 250 0C,
14 R1/2; Postavlje na prikljuak 27 kom. 89.00 2,403.00
DN100;
Manometar u ahtu 25 bar 120;
15 R1/2; Postavljen na prikljuak 27 kom. 156.00 4,212.00
DN100;
Materijal za zavrnu izolaciju
16 spojnih mjesta, dijelova vrelovoda paual 90,000.00
u ahtu i armature
UKUPNO C 1,804,274.50
D- GRAEVINSKA FAZA F2
Br. Opis Koliina Jed. Cijena UKUPNO
Iskop zemljanog rova mainskim iskopom
zemlje III kategorije u sraslom stanju dubine
1,2 m i irine 1 m. Iskopanu zemlju odlagati
uz rov na odstojanju od 2 m radi
1 obezbjeenja nesmetanog rada u toku 1789.2 m3 26,20 46.877,04
izgradnje vrelovoda. U cijenu uzeti u obzir
sve neophodne zahvate u vezi izgradnje rova
(razupiranje bonih strana, odvoz vika
iskopa, dodatni manipulativni trokovi).
Planiranje i nabijanje dna rova i dna ahtova
2 sa tanou 1 cm do zahtjevanog nivoa 426,4 m2 4,50 1.918,80
zbijenosti.
Nabavka, nasipanje, planiranje i zbijanje do
zahtjevanog nivoa zbijenosti sloja pijeska
3 42.64 m3 38,50 1.641,64
debljine 10 cm (sloj pijeska ispod vrelovodnih
cijevi).
Nabavka i ugradnja sloja pijeska oko
4 224.6 m3 38,50 8.647,10
vrelovodnih cijevi
Nabavka i ugradnja sloja ljunka debljine 10
5 cm iznad sloja pijeska a u svemu prema 42.64 m3 32,50 1.385,80
grafikoj dokumentaciji ovog projekta .
Nasipanje, planiranje i zbijanje do
6 zahtjevanog nivoa zbijenosti zemljanog 980.72 m3 4,95 4.854,56
iskopa.
Nabavka i ugradnja bito- lljunanog zastora
7 85.28 m3 42,60 3.632,93
debljine 7 cm ispod trotoarskih povrina.
Betoniranje dna ahtova plastinim betonom
MB- 20. Kvalitet betona treba da zadovoljava
8 zahtjeve propisane standardima kojima je 48.6 m3 210,00 10.206,00
regulisana oblast graenja ove vrste
objekata.
105
Betoniranje zidova ahtova plastinim
betonom MB- 30 u dvostranoj oplati. Kvalitet
betona treba da zadovoljava zahtjeve
9 194.4 m3 235,00 45.684,00
propisane standardima kojima je regulisana
oblast graenja ove vrste objekata. U obzir
uzeti ugradnju armaturne mree.
Betoniranje monolitnih pokretnih betonskih
10 ploa nad ahtovima betonom MB- 30 u 8 m3 235,00 1.880,00
oplati i sa podupiranjem.
Betoniranje vrstih oslonaca u sklopu ahtova
11 54 m3 250,00 13.500,00
betonom MB- 30.
Nabavka i ugradnja kvadratnih poklopaca
12 izraenih od livenog eljeza. Dimenzije 28 kom. 452,00 12.656,00
poklopaca su 800x800 mm.
Nabavka i ugradnja penjalica od betonskog
13 eljeza profila 20. Penjalice postavljati na 324 kom. 12,00 3.888,00
rastojanju od 240 mm.
Malterisanje zidova i stropa ahta sa
14 unutranje strane hidroizolacionom masom 648 m2 74,00 47.952,00
debljine najmanje 2 cm.
Ugradnja hladnog i vrueg bitumenskog sloja
15 u kombinaciji sa ljepilom na gornju stranu 260 m2 18,00 4.680,00
pokrovnih ploa.
Dodatni graevinski radovi u toku ugradnje
16 ostalih toplovodnih instalacija, montae paual - - 156.000,00
sistema oslanjanja (klizni i fiksni oslonci).
UKUPNO D 365.403,87
REKAPITULACIJA FAZA 2
C- TOPLOVODNA MREA F2 1.804.274,50
D- GRAEVINSKA FAZA F2 365.403,87
106
12. LITERATURA
Duric, N., Jovanovic, L. (1997). Perspektive geotermalne energije u Republici Srpskoj.
Beograd. Medunarodni naucni skup "100 godina hidrogeologije u Jugoslaviji".
Djuric, N. (2008). Geothermal Energy New Energetic Reality in the Area of Semberija,
Republic of Srpska, Bosnia and Heryegovina. Karlovy Vary, Czech Republic. 10 th
International Mine Water Association Congress. Poster session 1.
Grkovi V.: Toplotne turbomaine 1-Teorijski osnovi, Univerzitet u Novom Sadu, FTN,
Novi Sad, 2008.
107
13. DODATAK 1- KLIMATSKI PODACI
108
Dijagram 15: Prosjean broj stepen dana grijanja (SD)
Temperatura 0C
Datum
17 17,5 18 18,5 19 19,5 20 20,5 21 21,5 22 22,5 23
2012-09-01 26 31 35 40 46 51 57 64 71 78 87 95 103
2012-10-01 120 131 142 154 166 179 191 204 217 228 242 256 270
2012-11-01 210 223 238 253 267 281 297 311 326 340 354 369 384
2012-12-01 488 504 519 535 550 566 581 597 612 628 643 659 674
2013-01-01 424 440 455 471 486 502 517 533 548 564 579 595 610
2013-02-01 364 378 392 406 420 434 448 462 476 490 504 518 532
2013-03-01 314 329 344 359 374 390 405 420 436 452 467 483 498
2013-04-01 135 144 156 167 177 188 200 211 222 234 246 258 271
2013-05-01 48 54 62 71 80 90 100 112 124 137 150 162 176
2013-06-01 18 22 27 32 38 45 52 59 66 74 84 92 102
2013-07-01 6 8 10 12 14 17 20 23 27 31 36 41 46
2013-08-01 2 3 4 6 7 10 12 16 20 26 32 38 44
2013-09-01 47 54 61 70 78 87 95 105 116 129 141 154 168
2013-10-01 103 112 123 134 148 161 174 188 201 215 230 244 257
2013-11-01 254 268 282 296 310 324 339 353 368 382 397 412 426
2013-12-01 462 478 493 509 524 540 555 571 586 602 617 633 648
2014-01-01 374 389 405 420 436 451 467 482 498 513 529 544 560
2014-02-01 286 300 314 327 341 355 368 382 397 411 425 439 453
2014-03-01 208 222 236 250 264 279 293 308 322 336 351 365 380
2014-04-01 112 124 135 148 161 174 186 199 212 226 241 256 271
2014-05-01 68 76 85 94 103 113 122 133 143 154 166 179 192
2014-06-01 17 21 25 30 34 40 46 53 60 69 77 87 96
2014-07-01 3 4 6 8 10 14 17 20 24 30 36 42 49
2014-08-01 7 8 10 12 15 19 22 27 33 40 49 58 68
Tabela 45: Preraunate vrijednosti stepen dana za referentni period u zavisnosti od unutranje
temperature
109
Latitude: 4445'22" North, Longitude: 1912'46" East
110
PVGIS (c) European Communities, 2001-2012
Dijagram 16: Poloaj sunca u toku godine u odnosu na reljef grada Bijeljine
111
Temperatura zemljita
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
22-god. -0.95 0.66 5.88 11.4 17.0 20.7 23.5 23.4 18.1 12.2 5.21 0.05
Godinje: 11.5
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
Min. -4.37 -3.6 0.35 4.56 8.76 11.5 13.8 14.6 11.0 6.86 1.48 -
3.32
Max. 2.89 5.92 13.3 19.7 26.4 30.7 33.9 34.1 27.4 19.7 10.0 4.04
Osc. 3.63 4.76 6.49 7.57 8.82 9.57 10.0 9.75 8.21 6.46 4.26 3.68
Godinje: 19.2
Mjeseni prosjek temperatura vazduha Na 10 m Iznad povrine zemlje (C)Lat 44.45 Lon
19.22
ProsjekJan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
22-god. -0.6 0.74 5.17 10.3 15.7 19.2 21.7 21.8 16.9 11.7 5.33 0.35
Godinje 10.7
Minimum-3.27 -2.46 1.38 5.73 10.1 13.0 15.4 16.1 12.2 7.87 2.44 -
2.34
Godinje 6.40
Maximum1.96 3.91 9.24 15.0 21.1 24.6 27.3 27.4 22.0 16.0 8.21 2.85
Godinje 15.0
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
22-god.5.23 6.38 7.86 9.33 10.9 11.6 11.9 11.3 * 9.84 8.16 5.77 5.19
* Najtopliji mjesec
Mjeseni prosjek Stepen dani hlaenja ispod 18 CLat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
22-god. 0 0 0 0 13 53 111 123 32 2 0 0
Godinje 334
Mjeseni prosjek Stepen dani grijanja ispod 18 CLat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
22-god. 577 488 392 227 86 27 7 6 59 190 379 549
Godinje 2987
Mjeseni prosjek Stepen dani grijanja ispod 10 CLat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
112
Mjeseni prosjek Stepen dani grijanja ispod 0 CLat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
22-god.65 45 8 0 0 0 0 0 0 0 9 53
Godinje 180
Meteorologija (Vjetar):
Mjeseni prosjek Brzina vjetra na 50 m Iznad povrine zemlje (m/s)Lat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
Prosjek
10-god. 3.80 4.28 3.96 3.94 3.37 3.31 3.29 3.28 3.35 3.60 3.79 4.13
Godinje 3.67
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
Prosjek
Minimum -9 -8 -10 -9 -22 -10 -11 -10 -11 -11 -9 -11
Godinje -11
Maximum8 10 13 8 19 12 8 19 11 13 9 11
Godinje 12
Mjeseni prosjek Brzina vjetra At 50 m Iznad povrine zemlje (%)Lat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
0-2 m/s 21 18 19 20 30 30 34 34 32 26 22 19
Godinje 25
3-6 m/s 76 72 75 76 68 69 65 66 67 74 75 75
Godinje 71
7-10 m/s 3 10 5 4 2 1 1 1 1 1 3 6
Godinje 3
Mjeseni prosjek Brzina vjetra na 50 m Iznad povrine zemlje (m/s)Lat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
Vrijeme0130
4.36 4.88 4.46 4.50 4.01 4.03 4.17 4.12 4.07 4.26 4.38 4.74
Godinje 4.32
113
Vrijeme0430
4.30 4.72 4.21 4.08 3.37 3.13 3.51 3.77 3.98 4.16 4.22 4.66
Godinje 4.00
Vrijeme0730
3.77 3.76 2.73 2.31 1.96 1.85 1.68 1.66 1.81 2.52 3.39 4.08
Godinje 2.62
Vrijeme1030
2.50 3.00 3.31 3.62 2.97 3.00 2.67 2.62 2.52 2.40 2.41 2.69
Godinje 2.80
Vrijeme1330
2.94 3.74 3.79 3.91 3.25 3.33 2.90 2.81 2.90 3.10 3.10 3.19
Godinje 3.24
Vrijeme1630
3.69 4.22 3.98 3.92 3.31 3.25 3.14 3.10 3.25 3.57 3.76 4.09
Godinje 3.60
Vrijeme1930
4.40 4.90 4.57 4.49 3.88 3.75 3.98 3.98 4.07 4.36 4.49 4.79
Godinje 4.30
Vrijeme2230
4.44 5.01 4.62 4.68 4.16 4.13 4.26 4.17 4.15 4.40 4.54 4.79
Godinje 4.44
Mjeseni prosjek pravca vjetra na 50 m Iznad povrine zemlje (degrees) Lat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
10-god.229 217 214 220 227 244 259 268 272 261 252 250
Mjeseni prosjek pravca vjetra na 50 m Iznad povrine zemlje (degrees)Lat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
Vrijeme0130
212 165 169 214 221 285 54 71 91 167 174 200
Vrijeme0430
214 179 176 205 208 242 143 145 177 178 183 206
Vrijeme0730
214 193 187 213 221 272 333 170 200 183 189 207
Vrijeme1030
229 227 223 238 251 278 322 291 276 209 204 214
Vrijeme1330
249 257 245 245 261 278 318 297 288 226 220 249
Vrijeme1630
265 344 299 259 283 289 335 322 307 239 200 314
Vrijeme1930
265 78 13 247 293 299 360 354 337 168 152 305
Vrijeme2230
222 143 142 228 272 301 22 19 5 155 163 211
Mjeseni prosjek Brzina vjetra na 10 m Iznad povrine zemlje (m/s)Lat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
10-god.3.00 3.38 3.13 3.11 2.66 2.61 2.60 2.59 2.65 2.84 2.99 3.26
Godinje 2.89
114
Razlika izmeu Prosjek Brzina vjetra At 10 m Iznad povrine zemlje i Prosjek Brzina vjetra na
50 m Iznad povrine zemlje (%) Lat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
10-god. -21 -21 -20 -21 -21 -21 -21 -21 -21 -20 -21 -20
Godinje -21
Mjeseni prosjek Brzina vjetra (m/s) na 100 metara Lat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
10-god.4.21 4.74 4.39 4.37 3.73 3.67 3.65 3.63 3.71 3.99 4.20 4.58
Godinje 4.07
Mjeseni prosjek Brzina vjetra At 50, 100, 150 i 300 m Iznad povrine zemlje (m/s)
Lat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
50m 3.80 4.28 3.96 3.94 3.37 3.31 3.29 3.28 3.35 3.60 3.79 4.13
Godinje 3.67
100m 4.21 4.74 4.39 4.37 3.73 3.67 3.65 3.63 3.71 3.99 4.20 4.58
Godinje 4.07
150m 4.48 5.04 4.66 4.64 3.97 3.90 3.87 3.86 3.95 4.24 4.46 4.86
Godinje 4.32
300m 4.97 5.59 5.18 5.15 4.40 4.33 4.30 4.29 4.38 4.71 4.95 5.40
Godinje 4.80
Mjeseni prosjek Brzina vjetra (m/s) na 100 metara Lat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec
35-m broadleaf-evergreen trees (70% coverage)
5.26 5.92 5.48 5.45 4.66 4.58 4.55 4.54 4.64 4.98 5.24 5.72
Godinje 5.08
20-m broadleaf-deciduous trees (75% coverage)
4.80 5.45 5.08 5.09 4.41 4.42 4.46 4.38 4.38 4.65 4.86 5.26
Godinje 4.77
20-m broadleaf and needleleaf trees (75% coverage)
5.41 5.92 5.33 5.23 4.41 4.30 4.28 4.35 4.51 4.95 5.28 5.84
Godinje 4.98
17-m needleleaf-evergreen trees (75% coverage)
5.11 5.60 5.08 4.98 4.29 4.24 4.25 4.23 4.32 4.68 4.96 5.48
Godinje 4.76
14-m needleleaf-deciduous trees (50% coverage)
5.04 5.60 5.11 5.02 4.29 4.18 4.16 4.26 4.48 4.88 5.14 5.56
Godinje 4.81
Savanna:18-m broadleaf trees (30%) & groundcover
5.04 5.68 5.26 5.23 4.47 4.39 4.37 4.35 4.45 4.78 5.03 5.48
Godinje 4.87
0.6-m perennial groundcover (100%)
4.58 5.16 4.77 4.75 4.06 3.99 3.96 3.95 4.03 4.34 4.57 4.97
Godinje 4.42
0.5-m broadleaf shrubs (variable %) & groundcover
4.58 5.16 4.77 4.75 4.06 3.99 3.96 3.95 4.03 4.34 4.57 4.97
Godinje 4.42
115
0.5-m broadleaf shrubs (10%) with bare soil
4.58 5.16 4.77 4.75 4.06 3.99 3.96 3.95 4.03 4.34 4.57 4.97
Godinje 4.42
Tundra: 0.6-m trees/shrubs (variable %) & groundcover
4.58 5.16 4.77 4.75 4.06 3.99 3.96 3.95 4.03 4.34 4.57 4.97
Godinje 4.42
Rough bare soil
4.42 4.98 4.61 4.58 3.92 3.85 3.83 3.82 3.90 4.19 4.41 4.81
Godinje 4.27
Crop: 20-m broadleaf-deciduous trees (10%) & wheat
4.61 5.26 4.64 5.02 4.29 4.21 4.19 4.18 4.26 4.52 4.69 5.04
Godinje 4.57
Rough glacial snow/ice
4.84 5.38 4.87 4.78 4.09 4.01 3.99 3.98 4.12 4.52 4.79 5.26
Godinje 4.55
Smooth sea ice
4.30 4.74 4.30 4.19 3.58 3.52 3.50 3.56 3.71 4.10 4.32 4.71
Godinje 4.04
Open water
4.07 4.58 4.24 4.22 3.61 3.54 3.52 3.51 3.59 3.85 4.06 4.42
Godinje 3.93
"Airport": flat rough grass
4.21 4.74 4.39 4.37 3.73 3.67 3.65 3.63 3.71 3.99 4.20 4.58
Godinje 4.07
Mjeseni prosjek vlanosti na 10 m Iznad povrine zemlje (kg/kg) Lat 44.45 Lon 19.22
Jan Feb Mar Apr May Jun
22-god. 0.003449 0.003580 0.004238 0.005298 0.006809 0.007909
Jul Aug Sep Oct Nov Dec
0.008473 0.008404 0.007298 0.006399 0.005021 0.003731
116
14. DODATAK 2- KARAKTERISTIKE OBJEKATA
117
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
17,3k
PL28 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL29 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL30 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL31 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL32 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL33 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL34 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL35 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL36 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL37 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL38 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL39 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL40 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL41 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL42 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL43 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
14,4k
PL44 P+2 100,0 300,0 240,0 80,0 0,0 0,0 80,0 224,0 80,0 80,0 80,0 160,0 416,0 3,2 11,2
W
17,3k
PL45 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL46 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL47 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL48 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL49 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL50 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL51 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL52 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL53 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL54 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL55 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
12,7k
PL56 P+2 88,0 264,0 211,2 70,4 0,0 0,0 70,4 197,1 70,4 70,4 70,4 140,8 366,1 2,8 9,9
W
118
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
17,3k
PL57 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL58 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL59 P+2 120,2 360,6 288,5 96,2 0,0 0,0 96,2 269,3 96,2 96,2 96,2 192,3 500,1 3,8 13,5
W
11,5k
PL60 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL61 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL62 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL63 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL64 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL65 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL66 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL67 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL68 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL69 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,2k
PL70 P+2 119,7 359,0 287,2 95,7 0,0 0,0 95,7 268,1 95,7 95,7 95,7 191,5 497,9 3,8 13,4
W
17,3k
PL71 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL72 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL73 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL74 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL75 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL76 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL77 P+2 120,3 360,8 288,6 96,2 0,0 0,0 96,2 269,4 96,2 96,2 96,2 192,4 500,3 3,8 13,5
W
17,3k
PL78 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL79 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL80 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
14,4k
PL81 P+2 100,0 300,0 240,0 80,0 0,0 0,0 80,0 224,0 80,0 80,0 80,0 160,0 416,0 3,2 11,2
W
14,4k
PL82 P+2 100,0 300,0 240,0 80,0 0,0 0,0 80,0 224,0 80,0 80,0 80,0 160,0 416,0 3,2 11,2
W
17,3k
PL83 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL84 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL85 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
119
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
17,3k
PL86 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL87 P+2 120,3 360,8 288,6 96,2 0,0 0,0 96,2 269,4 96,2 96,2 96,2 192,4 500,3 3,8 13,5
W
17,3k
PL88 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
14,4k
PL89 P+2 100,0 300,0 240,0 80,0 0,0 0,0 80,0 224,0 80,0 80,0 80,0 160,0 416,0 3,2 11,2
W
17,3k
PL90 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
14,4k
PL91 P+2 100,0 300,0 240,0 80,0 0,0 0,0 80,0 224,0 80,0 80,0 80,0 160,0 416,0 3,2 11,2
W
17,3k
PL92 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL93 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL94 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL95 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL96 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL97 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL98 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL99 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL100 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL101 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
14,4k
PL102 P+2 100,0 300,0 240,0 80,0 0,0 0,0 80,0 224,0 80,0 80,0 80,0 160,0 416,0 3,2 11,2
W
17,3k
PL103 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL104 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL105 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL106 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL107 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL108 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL109 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL110 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,6k
PL111 P+2 108,3 324,8 259,9 86,6 0,0 0,0 86,6 242,5 86,6 86,6 86,6 173,2 450,4 3,4 12,2
W
17,3k
PL112 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL113 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL114 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
120
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
17,3k
PL115 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL116 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL117 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL118 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL119 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL120 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL121 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL122 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL123 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL124 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL125 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL126 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL127 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL128 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL129 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL130 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL131 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
15,5k
PL132 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL133 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL134 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL135 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL136 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL137 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL138 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
15,5k
PL139 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
15,5k
PL140 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
15,5k
PL141 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL142 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL143 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
121
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
15,5k
PL144 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL145 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL146 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
15,5k
PL147 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL148 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL149 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL150 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL151 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL152 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL153 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
14,0k
PL154 P+2 97,5 292,6 234,0 78,0 0,0 0,0 78,0 218,4 78,0 78,0 78,0 156,0 405,7 3,1 11,0
W
15,5k
PL155 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL156 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL157 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL158 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL159 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL160 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL161 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
15,5k
PL162 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
15,5k
PL163 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL164 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL165 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL166 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
15,5k
PL167 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL168 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL169 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
15,5k
PL170 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL171 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL172 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
122
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
15,5k
PL173 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
17,3k
PL174 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL175 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL176 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL177 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL178 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL179 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL180 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL181 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL182 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL183 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL184 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL185 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL186 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL187 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL188 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL189 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL190 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL191 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL192 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL193 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL194 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL195 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL196 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL197 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL198 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL199 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL200 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL201 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
123
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
17,3k
PL202 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL203 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL204 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL205 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL206 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL207 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL208 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL209 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL210 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL211 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL212 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15061, 30122, 18073, 12048, 12048, 12048, 18073, 50604, 712,4k
PL213 P+1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 712,4 0,0
0 0 2 8 8 8 2 9 W
17,3k
PL214 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL215 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
13,8k
PL216 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL217 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL218 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL219 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL220 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL221 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL222 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL223 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL224 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL225 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL226 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL227 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL228 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL229 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL230 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
124
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
17,3k
PL231 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL232 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL233 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL234 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL235 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
13,8k
PL236 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL237 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL238 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL239 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL240 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL241 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL242 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL243 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
11,5k
PL244 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
13,8k
PL245 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL246 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL247 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
11,5k
PL248 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
11,5k
PL249 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL250 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL251 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL252 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL253 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
13,8k
PL254 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL255 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL256 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL257 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL258 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
13,8k
PL259 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
125
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
17,3k
PL260 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL261 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL262 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL263 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL264 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL265 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
11,5k
PL266 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL267 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL268 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL269 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL270 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL271 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL272 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
11,5k
PL273 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
14,4k
PL274 P+2 100,0 300,0 240,0 80,0 0,0 0,0 80,0 224,0 80,0 80,0 80,0 160,0 416,0 3,2 11,2
W
17,3k
PL275 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
13,8k
PL276 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL277 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL278 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
210,6k
PL279 P+2 1464,0 4392,0 3513,6 1171,2 0,0 0,0 1171,2 3279,4 1171,2 1171,2 1171,2 2342,4 6090,2 46,2 164,4
W
11,5k
PL280 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
13,8k
PL281 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
17,3k
PL282 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,8k
PL283 P+2 110,0 330,0 264,0 88,0 0,0 0,0 88,0 246,4 88,0 88,0 88,0 176,0 457,6 3,5 12,4
W
17,3k
PL284 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL285 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL286 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
11,5k
PL287 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL288 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
126
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
11,5k
PL289 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL290 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL291 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL292 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
11,5k
PL293 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
11,5k
PL294 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL295 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL296 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
11,5k
PL297 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL298 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL299 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL300 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL301 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL302 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL303 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
17,3k
PL304 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL305 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL306 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
11,5k
PL307 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
11,5k
PL308 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
11,5k
PL309 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
11,5k
PL310 P+2 80,0 240,0 192,0 64,0 0,0 0,0 64,0 179,2 64,0 64,0 64,0 128,0 332,8 2,5 9,0
W
17,3k
PL311 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 0,0 0,0 96,0 268,8 96,0 96,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL312 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 0,0 0,0 86,4 241,9 86,4 86,4 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
13,8k
PL313 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 0,0 0,0 76,8 215,0 76,8 76,8 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
70,0k
PL314 P+3 350,0 1400,0 1120,0 280,0 280,0 0,0 280,0 784,0 280,0 0,0 280,0 840,0 2184,0 11,0 59,0
W
17,3k
PL315 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 96,0 0,0 96,0 268,8 96,0 0,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
70,0k
PL316 P+3 350,0 1399,9 1119,9 280,0 280,0 0,0 280,0 783,9 280,0 0,0 280,0 839,9 2183,9 11,0 59,0
W
15,5k
PL317 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 86,4 0,0 86,4 241,9 86,4 0,0 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
127
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
17,3k
PL318 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 96,0 0,0 96,0 268,8 96,0 0,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
70,0k
PL319 P+3 350,0 1400,0 1120,0 280,0 280,0 0,0 280,0 784,0 280,0 0,0 280,0 840,0 2184,0 11,0 59,0
W
70,0k
PL320 P+3 350,0 1400,0 1120,0 280,0 280,0 0,0 280,0 784,0 280,0 0,0 280,0 840,0 2184,0 11,0 59,0
W
14,4k
PL321 P+2 100,0 300,0 240,0 80,0 80,0 0,0 80,0 224,0 80,0 0,0 80,0 160,0 416,0 3,2 11,2
W
13,8k
PL322 P+2 96,0 288,0 230,4 76,8 76,8 0,0 76,8 215,0 76,8 0,0 76,8 153,6 399,4 3,0 10,8
W
70,0k
PL323 P+3 350,0 1400,0 1120,0 280,0 280,0 0,0 280,0 784,0 280,0 0,0 280,0 840,0 2184,0 11,0 59,0
W
15,5k
PL324 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 86,4 0,0 86,4 241,9 86,4 0,0 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
70,0k
PL325 P+3 350,0 1400,0 1120,0 280,0 280,0 0,0 280,0 784,0 280,0 0,0 280,0 840,0 2184,0 11,0 59,0
W
14,4k
PL326 P+2 100,0 300,0 240,0 80,0 80,0 0,0 80,0 224,0 80,0 0,0 80,0 160,0 416,0 3,2 11,2
W
17,3k
PL327 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 96,0 0,0 96,0 268,8 96,0 0,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
15,5k
PL328 P+2 108,0 324,0 259,2 86,4 86,4 0,0 86,4 241,9 86,4 0,0 86,4 172,8 449,3 3,4 12,1
W
70,0k
PL329 P+3 350,0 1400,0 1120,0 280,0 280,0 0,0 280,0 784,0 280,0 0,0 280,0 840,0 2184,0 11,0 59,0
W
17,3k
PL330 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 96,0 0,0 96,0 268,8 96,0 0,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
70,0k
PL331 P+3 350,0 1400,0 1120,0 280,0 280,0 0,0 280,0 784,0 280,0 0,0 280,0 840,0 2184,0 11,0 59,0
W
17,3k
PL332 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 96,0 0,0 96,0 268,8 96,0 0,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
70,0k
PL333 P+3 350,0 1400,0 1120,0 280,0 280,0 0,0 280,0 784,0 280,0 0,0 280,0 840,0 2184,0 11,0 59,0
W
70,0k
PL334 P+3 350,0 1400,0 1120,0 280,0 280,0 0,0 280,0 784,0 280,0 0,0 280,0 840,0 2184,0 11,0 59,0
W
67,2k
PL335 P+3 336,0 1344,0 1075,2 268,8 268,8 0,0 268,8 752,6 268,8 0,0 268,8 806,4 2096,6 10,6 56,6
W
75,0k
PL336 P+3 375,0 1500,0 1200,0 300,0 300,0 0,0 300,0 840,0 300,0 0,0 300,0 900,0 2340,0 11,8 63,2
W
17,3k
PL337 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 96,0 0,0 96,0 268,8 96,0 0,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
67,2k
PL338 P+3 336,0 1344,0 1075,2 268,8 268,8 0,0 268,8 752,6 268,8 0,0 268,8 806,4 2096,6 10,6 56,6
W
17,3k
PL339 P+2 120,0 360,0 288,0 96,0 96,0 0,0 96,0 268,8 96,0 0,0 96,0 192,0 499,2 3,8 13,5
W
112,3k
PL340 P+3 561,7 2246,6 1797,3 449,3 449,3 0,0 449,3 1258,1 449,3 0,0 449,3 1348,0 3504,7 17,7 94,6
W
72,0k
PL341 P+3 360,0 1440,0 1152,0 288,0 288,0 0,0 288,0 806,4 288,0 0,0 288,0 864,0 2246,4 11,4 60,6
W
67,2k
PL342 P+3 336,0 1344,0 1075,2 268,8 268,8 0,0 268,8 752,6 268,8 0,0 268,8 806,4 2096,6 10,6 56,6
W
67,2k
PL343 P+3 336,0 1344,0 1075,2 268,8 268,8 0,0 268,8 752,6 268,8 0,0 268,8 806,4 2096,6 10,6 56,6
W
75,0k
PL344 P+3 375,0 1500,0 1200,0 300,0 300,0 0,0 300,0 840,0 300,0 0,0 300,0 900,0 2340,0 11,8 63,2
W
90,4k
PL345 P+4 352,9 1764,3 1411,4 282,3 282,3 0,0 282,3 790,4 282,3 0,0 282,3 1129,2 2935,8 11,1 79,3
W
63,0k
PL346 P+3 315,0 1260,0 1008,0 252,0 252,0 0,0 252,0 705,6 252,0 0,0 252,0 756,0 1965,6 9,9 53,1
W
128
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
93,7k
PL347 P+4 366,0 1830,0 1464,0 292,8 292,8 0,0 292,8 819,8 292,8 0,0 292,8 1171,2 3045,1 11,5 82,2
W
76,9k
PL348 P+3 384,4 1537,6 1230,1 307,5 307,5 0,0 307,5 861,1 307,5 0,0 307,5 922,6 2398,7 12,1 64,8
W
75,0k
PL349 P+3 375,0 1500,0 1200,0 300,0 300,0 0,0 300,0 840,0 300,0 0,0 300,0 900,0 2340,0 11,8 63,2
W
81,0k
PL350 P+3 405,0 1620,0 1296,0 324,0 324,0 0,0 324,0 907,2 324,0 0,0 324,0 972,0 2527,2 12,8 68,2
W
107,6k
PL351 P+4 420,0 2100,0 1680,0 336,0 336,0 0,0 336,0 940,8 336,0 0,0 336,0 1344,0 3494,4 13,2 94,3
W
63,0k
PL352 P+3 315,0 1260,0 1008,0 252,0 252,0 0,0 252,0 705,6 252,0 0,0 252,0 756,0 1965,6 9,9 53,1
W
81,0k
PL353 P+3 405,0 1620,0 1296,0 324,0 324,0 0,0 324,0 907,2 324,0 0,0 324,0 972,0 2527,2 12,8 68,2
W
53,8k
PL354 P+4 210,0 1050,0 840,0 168,0 168,0 0,0 168,0 470,4 168,0 0,0 168,0 672,0 1747,2 6,6 47,2
W
62,0k
PL355 P+3 309,8 1239,4 991,5 247,9 247,9 0,0 247,9 694,1 247,9 0,0 247,9 743,6 1933,5 9,8 52,2
W
76,2k
PL356 P+3 381,2 1524,7 1219,7 304,9 304,9 0,0 304,9 853,8 304,9 0,0 304,9 914,8 2378,5 12,0 64,2
W
73,0k
PL357 P+4 285,0 1425,0 1140,0 228,0 228,0 0,0 228,0 638,4 228,0 0,0 228,0 912,0 2371,2 9,0 64,0
W
57,6k
PL358 P+4 225,0 1125,0 900,0 180,0 180,0 0,0 180,0 504,0 180,0 0,0 180,0 720,0 1872,0 7,1 50,5
W
75,0k
PL359 P+3 375,0 1500,0 1200,0 300,0 300,0 0,0 300,0 840,0 300,0 0,0 300,0 900,0 2340,0 11,8 63,2
W
73,0k
PL360 P+4 285,0 1425,0 1140,0 228,0 228,0 0,0 228,0 638,4 228,0 0,0 228,0 912,0 2371,2 9,0 64,0
W
174,4k
PL361 P+3 872,2 3488,9 2791,2 697,8 697,8 0,0 697,8 1953,8 697,8 0,0 697,8 2093,4 5442,8 27,5 146,9
W
57,6k
PL362 P+4 225,0 1125,0 900,0 180,0 180,0 0,0 180,0 504,0 180,0 0,0 180,0 720,0 1872,0 7,1 50,5
W
69,0k
PL363 P+3 345,0 1380,0 1104,0 276,0 276,0 0,0 276,0 772,8 276,0 0,0 276,0 828,0 2152,8 10,9 58,1
W
107,6k
PL364 P+4 420,0 2100,0 1680,0 336,0 336,0 0,0 336,0 940,8 336,0 0,0 336,0 1344,0 3494,4 13,2 94,3
W
53,8k
PL365 P+4 210,0 1050,0 840,0 168,0 168,0 0,0 168,0 470,4 168,0 0,0 168,0 672,0 1747,2 6,6 47,2
W
15405, 216,9k
PL366 P+1 3930,0 7860,0 5502,0 2751,0 2751,0 2751,0 5502,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 216,9 0,0
5 W
70058, 20818 15973 55653, 27165, 14799, 64429, 18040 40853, 28488, 40853, 95304, 24779
2539,5 6689,5 9229,0
3 0,0 3,6 7 5 8 0 1,3 9 2 9 6 1,9
22,3k
PO1 P+1 167,4 167,4 133,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 133,9 133,9 133,9 133,9 348,3 0,0 22,3
W
15,5k
PO2 P+1 115,9 115,9 92,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 92,7 92,7 92,7 92,7 241,1 0,0 15,5
W
PO3 P+1 58,3 58,3 46,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 46,6 46,6 46,6 46,6 121,3 0,0 7,8 7,8kW
16,9k
PO4 P+1 126,8 126,8 101,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 101,4 101,4 101,4 101,4 263,7 0,0 16,9
W
14,7k
PO5 P+1 110,1 110,1 88,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 88,1 88,1 88,1 88,1 229,1 0,0 14,7
W
18,5k
PO6 P+1 138,6 138,6 110,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 110,9 110,9 110,9 110,9 288,3 0,0 18,5
W
17,5k
PO7 P+1 131,3 131,3 105,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 105,1 105,1 105,1 105,1 273,2 0,0 17,5
W
17,1k
PO8 P+1 128,4 128,4 102,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 102,7 102,7 102,7 102,7 267,1 0,0 17,1
W
129
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
17,1k
PO9 P+1 128,6 128,6 102,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 102,9 102,9 102,9 102,9 267,5 0,0 17,1
W
11,3k
PO10 P+1 84,8 84,8 67,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 67,8 67,8 67,8 67,8 176,3 0,0 11,3
W
13,8k
PO11 P+1 103,2 103,2 82,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 82,5 82,5 82,5 82,5 214,6 0,0 13,8
W
15,5k
PO12 P+1 116,1 116,1 92,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 92,9 92,9 92,9 92,9 241,5 0,0 15,5
W
11,6k
PO13 P+1 87,3 87,3 69,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 69,9 69,9 69,9 69,9 181,7 0,0 11,6
W
17,7k
PO14 P+1 132,9 132,9 106,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 106,3 106,3 106,3 106,3 276,4 0,0 17,7
W
PO15 P+1 39,6 39,6 31,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 31,7 31,7 31,7 31,7 82,3 0,0 5,3 5,3kW
10,1k
PO16 P+1 75,5 75,5 60,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 60,4 60,4 60,4 60,4 157,1 0,0 10,1
W
PO17 P+1 61,2 61,2 49,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 49,0 49,0 49,0 49,0 127,3 0,0 8,2 8,2kW
PO18 P+1 25,5 25,5 20,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 20,4 20,4 20,4 20,4 53,0 0,0 3,4 3,4kW
19,4k
PO19 P+1 145,4 145,4 116,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 116,3 116,3 116,3 116,3 302,3 0,0 19,4
W
15,1k
PO20 P+1 113,5 113,5 90,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 90,8 90,8 90,8 90,8 236,1 0,0 15,1
W
18,3k
PO21 P+1 137,0 137,0 109,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 109,6 109,6 109,6 109,6 284,9 0,0 18,3
W
17,3k
PO22 P+1 130,0 130,0 104,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 104,0 104,0 104,0 104,0 270,5 0,0 17,3
W
16,1k
PO23 P+1 120,7 120,7 96,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 96,5 96,5 96,5 96,5 251,0 0,0 16,1
W
19,4k
PO24 P+1 145,7 145,7 116,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 116,6 116,6 116,6 116,6 303,2 0,0 19,4
W
16,8k
PO25 P+1 125,8 125,8 100,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 100,6 100,6 100,6 100,6 261,6 0,0 16,8
W
16,8k
PO26 P+1 126,3 126,3 101,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 101,0 101,0 101,0 101,0 262,7 0,0 16,8
W
17,1k
PO27 P+1 128,4 128,4 102,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 102,7 102,7 102,7 102,7 267,0 0,0 17,1
W
26,2k
PO28 P+1 196,7 196,7 157,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 157,3 157,3 157,3 157,3 409,1 0,0 26,2
W
10,6k
PO29 P+1 79,8 79,8 63,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 63,9 63,9 63,9 63,9 166,0 0,0 10,6
W
10,9k
PO30 P+1 81,6 81,6 65,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 65,3 65,3 65,3 65,3 169,7 0,0 10,9
W
20,7k
PO31 P+1 155,3 155,3 124,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 124,2 124,2 124,2 124,2 323,0 0,0 20,7
W
PO32 P+1 70,5 70,5 56,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 56,4 56,4 56,4 56,4 146,7 0,0 9,4 9,4kW
PO33 P+1 61,0 61,0 48,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 48,8 48,8 48,8 48,8 126,9 0,0 8,1 8,1kW
PO34 P+1 58,5 58,5 46,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 46,8 46,8 46,8 46,8 121,8 0,0 7,8 7,8kW
13,2k
PO35 P+1 98,7 98,7 78,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 78,9 78,9 78,9 78,9 205,2 0,0 13,2
W
16,7k
PO36 P+1 125,4 125,4 100,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 100,3 100,3 100,3 100,3 260,8 0,0 16,7
W
11,7k
PO37 P+1 87,5 87,5 70,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 70,0 70,0 70,0 70,0 182,0 0,0 11,7
W
10,8k
PO38 P+1 81,3 81,3 65,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 65,0 65,0 65,0 65,0 169,0 0,0 10,8
W
11,6k
PO39 P+1 87,1 87,1 69,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 69,7 69,7 69,7 69,7 181,2 0,0 11,6
W
PO40 P+1 117,6 117,6 94,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 94,1 94,1 94,1 94,1 244,6 0,0 15,7 15,7k
130
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
W
12,8k
PO41 P+1 95,9 95,9 76,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 76,7 76,7 76,7 76,7 199,4 0,0 12,8
W
11,1k
PO42 P+1 83,5 83,5 66,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 66,8 66,8 66,8 66,8 173,6 0,0 11,1
W
PO43 P+1 59,3 59,3 47,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 47,4 47,4 47,4 47,4 123,3 0,0 7,9 7,9kW
15,0k
PO44 P+1 112,4 112,4 89,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 89,9 89,9 89,9 89,9 233,8 0,0 15,0
W
PO45 P+1 52,9 52,9 42,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 42,3 42,3 42,3 42,3 110,1 0,0 7,1 7,1kW
PO46 P+1 18,3 18,3 14,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 14,6 14,6 14,6 14,6 38,1 0,0 2,4 2,4kW
12,0k
PO47 P+1 89,8 89,8 71,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 71,8 71,8 71,8 71,8 186,7 0,0 12,0
W
10,2k
PO48 P+1 76,8 76,8 61,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 61,4 61,4 61,4 61,4 159,8 0,0 10,2
W
PO49 P+1 33,1 33,1 26,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 26,5 26,5 26,5 26,5 68,9 0,0 4,4 4,4kW
18,3k
PO50 P+1 137,1 137,1 109,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 109,7 109,7 109,7 109,7 285,2 0,0 18,3
W
11,8k
PO51 P+1 88,5 88,5 70,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 70,8 70,8 70,8 70,8 184,1 0,0 11,8
W
14,3k
PO52 P+1 107,3 107,3 85,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 85,9 85,9 85,9 85,9 223,2 0,0 14,3
W
15,7k
PO53 P+1 117,6 117,6 94,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 94,1 94,1 94,1 94,1 244,6 0,0 15,7
W
16,5k
PO54 P+1 124,1 124,1 99,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 99,3 99,3 99,3 99,3 258,2 0,0 16,5
W
11,6k
PO55 P+1 86,9 86,9 69,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 69,6 69,6 69,6 69,6 180,9 0,0 11,6
W
PO56 P+1 44,4 44,4 35,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 35,5 35,5 35,5 35,5 92,4 0,0 5,9 5,9kW
PO57 P+1 57,2 57,2 45,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 45,8 45,8 45,8 45,8 119,0 0,0 7,6 7,6kW
PO58 P+1 59,9 59,9 47,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 47,9 47,9 47,9 47,9 124,5 0,0 8,0 8,0kW
PO59 P+1 47,8 47,8 38,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 38,3 38,3 38,3 38,3 99,5 0,0 6,4 6,4kW
25,5k
PO60 P+1 191,6 191,6 153,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 153,2 153,2 153,2 153,2 398,4 0,0 25,5
W
14,0k
PO61 P+1 104,7 104,7 83,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 83,8 83,8 83,8 83,8 217,8 0,0 14,0
W
16,7k
PO62 P+1 124,9 124,9 100,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 100,0 100,0 100,0 100,0 259,9 0,0 16,7
W
14,4k
PO63 P+1 108,1 108,1 86,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 86,4 86,4 86,4 86,4 224,8 0,0 14,4
W
16,4k
PO64 P+1 123,0 123,0 98,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 98,4 98,4 98,4 98,4 255,8 0,0 16,4
W
12,9k
PO65 P+1 96,9 96,9 77,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 77,5 77,5 77,5 77,5 201,6 0,0 12,9
W
17,0k
PO66 P+1 127,8 127,8 102,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 102,2 102,2 102,2 102,2 265,8 0,0 17,0
W
14,1k
PO67 P+1 105,5 105,5 84,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 84,4 84,4 84,4 84,4 219,4 0,0 14,1
W
13,7k
PO68 P+1 102,5 102,5 82,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 82,0 82,0 82,0 82,0 213,3 0,0 13,7
W
15,9k
PO69 P+1 119,5 119,5 95,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 95,6 95,6 95,6 95,6 248,7 0,0 15,9
W
15,9k
PO70 P+1 119,5 119,5 95,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 95,6 95,6 95,6 95,6 248,6 0,0 15,9
W
17,7k
PO71 P+1 132,5 132,5 106,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 106,0 106,0 106,0 106,0 275,6 0,0 17,7
W
10,9k
PO72 P+1 82,0 82,0 65,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 65,6 65,6 65,6 65,6 170,6 0,0 10,9
W
131
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
14,3k
PO73 P+1 107,4 107,4 86,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 86,0 86,0 86,0 86,0 223,5 0,0 14,3
W
17,0k
PO74 P+1 127,3 127,3 101,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 101,8 101,8 101,8 101,8 264,7 0,0 17,0
W
32,6k
PO75 P+1 244,7 244,7 195,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 195,8 195,8 195,8 195,8 509,0 0,0 32,6
W
18,0k
PO76 P+1 135,0 135,0 108,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 108,0 108,0 108,0 108,0 280,9 0,0 18,0
W
12,7k
PO77 P+1 95,0 95,0 76,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 76,0 76,0 76,0 76,0 197,5 0,0 12,7
W
12,2k
PO78 P+1 91,3 91,3 73,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 73,0 73,0 73,0 73,0 189,8 0,0 12,2
W
10,2k
PO79 P+1 76,6 76,6 61,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 61,3 61,3 61,3 61,3 159,4 0,0 10,2
W
17,9k
PO80 P+1 134,5 134,5 107,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 107,6 107,6 107,6 107,6 279,8 0,0 17,9
W
16,3k
PO81 P+1 122,5 122,5 98,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 98,0 98,0 98,0 98,0 254,9 0,0 16,3
W
23,5k
PO82 P+1 176,1 176,1 140,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 140,9 140,9 140,9 140,9 366,2 0,0 23,5
W
10,7k
PO83 P+1 80,0 80,0 64,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 64,0 64,0 64,0 64,0 166,4 0,0 10,7
W
10,1k
PO84 P+1 75,5 75,5 60,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 60,4 60,4 60,4 60,4 156,9 0,0 10,1
W
22,4k
PO85 P+1 167,7 167,7 134,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 134,2 134,2 134,2 134,2 348,9 0,0 22,4
W
22,3k
PO86 P+1 167,6 167,6 134,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 134,1 134,1 134,1 134,1 348,6 0,0 22,3
W
PO87 P+1 72,8 72,8 58,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 58,3 58,3 58,3 58,3 151,5 0,0 9,7 9,7kW
PO88 P+1 67,6 67,6 54,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 54,1 54,1 54,1 54,1 140,6 0,0 9,0 9,0kW
11,8k
PO89 P+1 88,5 88,5 70,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 70,8 70,8 70,8 70,8 184,0 0,0 11,8
W
PO90 P+1 73,0 73,0 58,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 58,4 58,4 58,4 58,4 151,9 0,0 9,7 9,7kW
PO91 P+1 67,5 67,5 54,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 54,0 54,0 54,0 54,0 140,3 0,0 9,0 9,0kW
PO92 P+1 71,5 71,5 57,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 57,2 57,2 57,2 57,2 148,7 0,0 9,5 9,5kW
PO93 P+1 44,1 44,1 35,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 35,3 35,3 35,3 35,3 91,8 0,0 5,9 5,9kW
10,5k
PO94 P+1 78,4 78,4 62,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 62,7 62,7 62,7 62,7 163,1 0,0 10,5
W
13,2k
PO95 P+1 98,9 98,9 79,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 79,1 79,1 79,1 79,1 205,6 0,0 13,2
W
22,4k
PO96 P+1 168,0 168,0 134,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 134,4 134,4 134,4 134,4 349,4 0,0 22,4
W
22,4k
PO97 P+1 167,8 167,8 134,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 134,3 134,3 134,3 134,3 349,1 0,0 22,4
W
22,3k
PO98 P+1 167,4 167,4 133,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 133,9 133,9 133,9 133,9 348,3 0,0 22,3
W
22,2k
PO99 P+1 166,6 166,6 133,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 133,3 133,3 133,3 133,3 346,5 0,0 22,2
W
22,4k
PO100 P+1 168,0 168,0 134,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 134,4 134,4 134,4 134,4 349,3 0,0 22,4
W
22,3k
PO101 P+1 167,4 167,4 133,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 133,9 133,9 133,9 133,9 348,2 0,0 22,3
W
22,5k
PO102 P+1 168,5 168,5 134,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 134,8 134,8 134,8 134,8 350,4 0,0 22,5
W
22,5k
PO103 P+1 168,9 168,9 135,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,1 135,1 135,1 135,1 351,3 0,0 22,5
W
PO104 P+1 169,3 169,3 135,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,4 135,4 135,4 135,4 352,2 0,0 22,6 22,6k
132
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
W
22,6k
PO105 P+1 169,5 169,5 135,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,6 135,6 135,6 135,6 352,5 0,0 22,6
W
16,9k
PO106 P+1 126,8 126,8 101,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 101,4 101,4 101,4 101,4 263,7 0,0 16,9
W
12,4k
PO107 P+1 92,7 92,7 74,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 74,2 74,2 74,2 74,2 192,8 0,0 12,4
W
23,6k
PO108 P+1 176,8 176,8 141,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 141,5 141,5 141,5 141,5 367,8 0,0 23,6
W
15,7k
PO109 P+1 117,4 117,4 93,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 93,9 93,9 93,9 93,9 244,2 0,0 15,7
W
13,0k
PO110 P+1 97,4 97,4 77,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 77,9 77,9 77,9 77,9 202,6 0,0 13,0
W
17,1k
PO111 P+1 128,3 128,3 102,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 102,6 102,6 102,6 102,6 266,9 0,0 17,1
W
16,9k
PO112 P+1 126,9 126,9 101,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 101,5 101,5 101,5 101,5 264,0 0,0 16,9
W
12,7k
PO113 P+1 95,5 95,5 76,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 76,4 76,4 76,4 76,4 198,6 0,0 12,7
W
19,2k
PO114 P+1 144,0 144,0 115,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 115,2 115,2 115,2 115,2 299,4 0,0 19,2
W
16,6k
PO115 P+1 124,2 124,2 99,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 99,4 99,4 99,4 99,4 258,4 0,0 16,6
W
15,5k
PO116 P+1 116,0 116,0 92,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 92,8 92,8 92,8 92,8 241,3 0,0 15,5
W
16,5k
PO117 P+1 123,5 123,5 98,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 98,8 98,8 98,8 98,8 256,9 0,0 16,5
W
15,1k
PO118 P+1 113,2 113,2 90,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 90,6 90,6 90,6 90,6 235,5 0,0 15,1
W
11,3k
PO119 P+1 85,1 85,1 68,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 68,1 68,1 68,1 68,1 176,9 0,0 11,3
W
16,1k
PO120 P+1 120,8 120,8 96,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 96,6 96,6 96,6 96,6 251,3 0,0 16,1
W
32,9k
PO121 P+1 247,0 247,0 197,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 197,6 197,6 197,6 197,6 513,8 0,0 32,9
W
33,0k
PO122 P+1 247,2 247,2 197,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 197,8 197,8 197,8 197,8 514,2 0,0 33,0
W
32,9k
PO123 P+1 246,9 246,9 197,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 197,5 197,5 197,5 197,5 513,5 0,0 32,9
W
32,7k
PO124 P+1 245,0 245,0 196,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 196,0 196,0 196,0 196,0 509,5 0,0 32,7
W
22,6k
PO125 P+1 169,4 169,4 135,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,5 135,5 135,5 135,5 352,4 0,0 22,6
W
22,7k
PO126 P+1 169,9 169,9 135,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,9 135,9 135,9 135,9 353,5 0,0 22,7
W
22,7k
PO127 P+1 170,5 170,5 136,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 136,4 136,4 136,4 136,4 354,6 0,0 22,7
W
32,5k
PO128 P+1 243,5 243,5 194,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 194,8 194,8 194,8 194,8 506,5 0,0 32,5
W
22,6k
PO129 P+1 169,8 169,8 135,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,8 135,8 135,8 135,8 353,1 0,0 22,6
W
22,7k
PO130 P+1 170,5 170,5 136,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 136,4 136,4 136,4 136,4 354,5 0,0 22,7
W
22,6k
PO131 P+1 169,8 169,8 135,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,9 135,9 135,9 135,9 353,2 0,0 22,6
W
22,5k
PO132 P+1 168,8 168,8 135,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,0 135,0 135,0 135,0 351,1 0,0 22,5
W
PO133 P+1 169,7 169,7 135,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,8 135,8 135,8 135,8 353,0 0,0 22,6 22,6k
133
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
W
22,6k
PO134 P+1 169,7 169,7 135,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,8 135,8 135,8 135,8 353,1 0,0 22,6
W
22,6k
PO135 P+1 169,2 169,2 135,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,4 135,4 135,4 135,4 352,0 0,0 22,6
W
22,5k
PO136 P+1 168,6 168,6 134,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 134,9 134,9 134,9 134,9 350,7 0,0 22,5
W
22,5k
PO137 P+1 168,5 168,5 134,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 134,8 134,8 134,8 134,8 350,5 0,0 22,5
W
22,6k
PO138 P+1 169,1 169,1 135,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,3 135,3 135,3 135,3 351,8 0,0 22,6
W
22,6k
PO139 P+1 169,7 169,7 135,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,7 135,7 135,7 135,7 352,9 0,0 22,6
W
22,5k
PO140 P+1 169,0 169,0 135,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,2 135,2 135,2 135,2 351,4 0,0 22,5
W
22,6k
PO141 P+1 169,2 169,2 135,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,4 135,4 135,4 135,4 352,0 0,0 22,6
W
22,4k
PO142 P+1 168,2 168,2 134,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 134,6 134,6 134,6 134,6 349,8 0,0 22,4
W
22,5k
PO143 P+1 168,9 168,9 135,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,1 135,1 135,1 135,1 351,2 0,0 22,5
W
22,6k
PO144 P+1 169,5 169,5 135,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,6 135,6 135,6 135,6 352,6 0,0 22,6
W
22,5k
PO145 P+1 169,0 169,0 135,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 135,2 135,2 135,2 135,2 351,6 0,0 22,5
W
22,4k
PO146 P+1 168,0 168,0 134,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 134,4 134,4 134,4 134,4 349,5 0,0 22,4
W
22,3k
PO147 P+1 167,4 167,4 133,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 133,9 133,9 133,9 133,9 348,2 0,0 22,3
W
281,0k
PO148 P+4 527,0 2107,9 1686,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 421,6 421,6 421,6 1686,3 4384,4 0,0 281,0
W
12,9k
PO149 P+1 96,9 96,9 77,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 77,5 77,5 77,5 77,5 201,6 0,0 12,9
W
10,7k
PO150 P+1 80,5 80,5 64,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 64,4 64,4 64,4 64,4 167,4 0,0 10,7
W
13,5k
PO151 P+1 101,2 101,2 80,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 80,9 80,9 80,9 80,9 210,4 0,0 13,5
W
10,6k
PO152 P+1 79,7 79,7 63,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 63,7 63,7 63,7 63,7 165,7 0,0 10,6
W
10,3k
PO153 P+1 77,4 77,4 61,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 61,9 61,9 61,9 61,9 161,0 0,0 10,3
W
PO154 P+1 73,1 73,1 58,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 58,5 58,5 58,5 58,5 152,0 0,0 9,7 9,7kW
10,2k
PO155 P+1 76,5 76,5 61,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 61,2 61,2 61,2 61,2 159,1 0,0 10,2
W
11,7k
PO156 P+1 87,8 87,8 70,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 70,3 70,3 70,3 70,3 182,7 0,0 11,7
W
12,3k
PO157 P+1 92,4 92,4 73,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 73,9 73,9 73,9 73,9 192,2 0,0 12,3
W
12,1k
PO158 P+1 90,9 90,9 72,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 72,8 72,8 72,8 72,8 189,2 0,0 12,1
W
PO159 P+1 63,1 63,1 50,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 50,5 50,5 50,5 50,5 131,3 0,0 8,4 8,4kW
14,5k
PO160 P+1 108,4 108,4 86,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 86,7 86,7 86,7 86,7 225,4 0,0 14,5
W
PO161 P+1 42,0 42,0 33,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 33,6 33,6 33,6 33,6 87,4 0,0 5,6 5,6kW
12,9k
PO162 P+1 96,5 96,5 77,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 77,2 77,2 77,2 77,2 200,8 0,0 12,9
W
PO163 P+1 81,3 81,3 65,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 65,0 65,0 65,0 65,0 169,1 0,0 10,8 10,8k
134
Poslov Stamb Poslov Stamb
Povri Poslov Poslov Stamb Stamb Toplot
ni Stamb Stamb eni ni- eni-
Spratn na Bruto Grijan ni Poslov Poslov ni eni eni a
grijana eni eni grijana toplota toplota
ost osnov PLAN o osnov ni pod ni krov zapre osnov zapre zagrija
povri pod krov povri zagrija zagrija
e a mina a mina vanja
na na vanja vanja
W
PO164 P+1 42,8 42,8 34,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 34,2 34,2 34,2 34,2 89,0 0,0 5,7 5,7kW
13,5k
PO165 P+1 101,1 101,1 80,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 80,9 80,9 80,9 80,9 210,3 0,0 13,5
W
PO166 P+1 27,2 27,2 21,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 21,7 21,7 21,7 21,7 56,5 0,0 3,6 3,6kW
12,9k
PO167 P+1 96,6 96,6 77,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 77,3 77,3 77,3 77,3 201,0 0,0 12,9
W
21,1k
PO168 P+1 158,2 158,2 126,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 126,6 126,6 126,6 126,6 329,1 0,0 21,1
W
12,4k
PO169 P+1 93,0 93,0 74,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 74,4 74,4 74,4 74,4 193,4 0,0 12,4
W
PO170 P+1 28,1 28,1 22,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 22,5 22,5 22,5 22,5 58,5 0,0 3,8 3,8kW
13,9k
PO171 P+1 104,5 104,5 83,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 83,6 83,6 83,6 83,6 217,3 0,0 13,9
W
15,2k
PO172 P+1 113,9 113,9 91,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 91,2 91,2 91,2 91,2 237,0 0,0 15,2
W
16,5k
PO173 P+1 123,5 123,5 98,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 98,8 98,8 98,8 98,8 257,0 0,0 16,5
W
17,0k
PO174 P+1 127,3 127,3 101,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 101,8 101,8 101,8 101,8 264,8 0,0 17,0
W
12,8k
PO175 P+1 96,0 96,0 76,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 76,8 76,8 76,8 76,8 199,8 0,0 12,8
W
20,8k
PO176 P+1 156,1 156,1 124,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 124,8 124,8 124,8 124,8 324,6 0,0 20,8
W
18,6k
PO177 P+1 139,6 139,6 111,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 111,6 111,6 111,6 111,6 290,3 0,0 18,6
W
14,4k
PO178 P+1 108,3 108,3 86,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 86,6 86,6 86,6 86,6 225,3 0,0 14,4
W
16,1k
PO179 P+1 120,5 120,5 96,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 96,4 96,4 96,4 96,4 250,6 0,0 16,1
W
14,1k
PO180 P+1 105,7 105,7 84,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 84,6 84,6 84,6 84,6 219,9 0,0 14,1
W
13,4k
PO181 P+1 100,8 100,8 80,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 80,6 80,6 80,6 80,6 209,7 0,0 13,4
W
14,7k
PO182 P+1 109,9 109,9 87,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 87,9 87,9 87,9 87,9 228,6 0,0 14,7
W
13,2k
PO183 P+1 98,9 98,9 79,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 79,1 79,1 79,1 79,1 205,8 0,0 13,2
W
PO184 P+1 73,9 73,9 59,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 59,1 59,1 59,1 59,1 153,6 0,0 9,8 9,8kW
14,4k
PO185 P+1 107,8 107,8 86,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 86,2 86,2 86,2 86,2 224,2 0,0 14,4
W
11,8k
PO186 P+1 88,5 88,5 70,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 70,8 70,8 70,8 70,8 184,2 0,0 11,8
W
PO187 P+1 58,6 58,6 46,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 46,9 46,9 46,9 46,9 122,0 0,0 7,8 7,8kW
UKUPNO 22378 23959 19167 0 0 0 0 0 17902 17902 17902 19167 49834 0 3195 0
135
15. DODATAK 3- PRORAUN GUBITAKA TOPLOTNE ENERGIJE
136
137
138
139
16. DODATAK4- PRELIMINARNI PRORAUN TOPLOVODA
NAPOMENA:
Svi prorauni u ovom dijelu su preliminarni i slue samo u svrhu okvirnog odreivanja
dimenzija pojedinih pozicija sistema. Detaljno dimenzionisanje pozicija sistema treba
da bude predmet projektne dokumentacije.
d=
4 A
du[ mm]
[ mm] Proraunski prenik cijevi;
Radni medij:
VODA H2O
Materija
Plankova konstanta h 6,626E-034 Js
Avogadrov broj N 6,02E+023 Mol-1
0
Taka kljuanja Tb 373,15 C
Molarna masa vode 0,01801528 kg/mol
1
= [ Ns /m2 ]
[ 21,482 [( t 281,435)+ (8078,4+( t 281,435) )] 1200 ]
2
= ( m2 / sec )
140
Voda bez primjesa Viskozitet
Temperatura Gustina Mol. gustina Mol. Zaprem. Dinamika Kinematska
-t- -- -m- -Vm- -- --
0C kg/m3 mol/m3 m3mol-1 (N s/m2) (m2/s)
0,01 999,80 5,55E+004 1,80E-005 1,7819 1,7822
4,00 1000,00 5,55E+004 1,80E-005 1,5602 1,5602
5,00 1000,00 5,55E+004 1,80E-005 1,5117 1,5117
7,00 999,90 5,55E+004 1,80E-005 1,4217 1,4218
10,00 999,80 5,55E+004 1,80E-005 1,3021 1,3024
12,00 999,50 5,55E+004 1,80E-005 1,2311 1,2318
15,00 999,20 5,55E+004 1,80E-005 1,1358 1,1367
20,00 998,30 5,54E+004 1,80E-005 1,0012 1,0029
25,00 997,10 5,53E+004 1,81E-005 0,8905 0,8931
30,00 995,70 5,53E+004 1,81E-005 0,7982 0,8016
35,00 994,10 5,52E+004 1,81E-005 0,7204 0,7246
40,00 992,30 5,51E+004 1,82E-005 0,6541 0,6592
45,00 990,20 5,50E+004 1,82E-005 0,5972 0,6031
50,00 988,00 5,48E+004 1,82E-005 0,5480 0,5547
55,00 986,00 5,47E+004 1,83E-005 0,5052 0,5123
60,00 983,00 5,46E+004 1,83E-005 0,4676 0,4757
65,00 980,00 5,44E+004 1,84E-005 0,4345 0,4434
70,00 978,00 5,43E+004 1,84E-005 0,4052 0,4143
75,00 975,00 5,41E+004 1,85E-005 0,3791 0,3888
80,00 972,00 5,40E+004 1,85E-005 0,3558 0,3660
85,00 968,00 5,37E+004 1,86E-005 0,3348 0,3459
90,00 965,00 5,36E+004 1,87E-005 0,3160 0,3274
95,00 962,00 5,34E+004 1,87E-005 0,2989 0,3107
100,00 958,00 5,32E+004 1,88E-005 0,2834 0,2958
141
Proraun toplovoda:
Ulazni podaci:
Radni medij cjevovoda Voda;
Gustina = 988,0 [kg/m3] za T= 50 [0C];
= 975,0 [kg/m3] za T= 75 [0C];
Radni uslovi:
Radni pritisak 16,0 [bar];
Ispitni pritisak 20,8 [bar];
Radna temperatura 80/50 [0C];
Usvojena brzina strujanja vode 1,5 [m/s];
142
c 1 =0,085 s0 [mm ] Dodatak za dozvoljeno odstupanje mjera cijevi do 8%;
D p
c 1=0,085 [mm ]
K
20 + p
S
c 2 =1[ mm] Dodatak za koroziju materijala cijevi;
D
K s E
V 4
Brzina udarnog talasa;
Ps
Saobraajnica
Pp
C
H
D
143
P s =G 9,81 [N ] Koncentrisana sila na saobraajnicu za osovinsko optereenje vozila ;
D
C= H [m] Rastojanje gornjeg dijela oboda cijevi od saobraajnice;
2
2
Ukupno spoljanje optereenje na ukopanu cijev iznosi: P v + P p [ N /m ]
H 1,20 m Rastojanje od ose cijevi do kote terena
C 0,95 m Rastojanje gornjeg dijela oboda cijevi od kote terena
2100,00 kg/m3 Prosjena specifina teina nasipnog sloja
d 0,51 m
G 20000,00 kg Osovinsko optereenje od vozila
Ps 196200,00 N Koncentrisana sila na saobraajnicu
Pp 55559,63 N/m2 Pritisak na cijev uzrokovana saobraajem
Pv 19488,55 N/m2 Pritisak na cijev uzrokovana teinom nasipnog sloja
75048,18 N/m2 Ukupno spoljanje optereenje na ukopanu cijev
T m=0 35[C ]
0
Temperatura montae cjevovoda usvajam 5 0C;
T min=5[C ]
0
Minimalna radna temperatura cjevovoda;
144
Samokompenzacija;
Prikljuni
aht
x
Podstanica
U objektu
U
x=
3 D l s E
A
145
Napon usljed statikog pritiska tenosti u aksijalnom pravcu:
P D
h= [ N /mm 2 ]
4 s
Ukupan napon:
= s (a , b)+ h [ N /mm 2 ]
2
doz = f ( 1,25 C + 0,25 H )[N /mm ] Dozvoljeno naprezanje;
150
75
lp lp
B
H
146
U skladu sa ASME B31.4 slijedi uslov:
D l s
208,3 Za cjevovode izraene od elika;
L U
H=
D l s
4 208,3
=
508 42,2
4 208,3
=5,1[m]
3 D l s E
5
H= 3 508 42,2 2 10
doz = =6299[mm]
234
Za dimenzije kompenzacionog cijevnog segmenta- lire usvajam:
H=6500 [mm ]
B=3000[mm]
F =214,24[ N /mm 2 ]
147
148
149
150