MRS 12

Meunarodni raunovodstveni standard 12

Porezi na dobit

Cilj

Cilj ovog Standarda je propisati raunovodstvo poreza na dobit. Glavno pitanje u

raunovodstvu poreza na dobit je kako iskazati tekue i budue porezne uinke:
(a) budueg nadoknaivanja (podmirenja) knjigovodstvene vrijednosti
imovine (obaveza) koje su priznate u izvjetaju o finansijskom poloaju
subjekta; i
(b) transakcija i drugih dogaaja tekueg perioda koji su priznati u
finansijskim izvjetajima subjekta.
Prilikom priznavanja imovine ili obaveze se podrazumijeva da izvjetajni
subjekt oekuje nadoknaivanje ili podmirenje knjigovodstvene vrijednosti te
imovine ili obaveze. Ako je vjerovatno da e nadoknaivanje ili podmirenje te
knjigovodstvene vrijednosti poveati (umanjiti) budua plaanja poreza u odnosu
na plaanja kada takva nadoknaivanja ili podmirivanja ne bi imali poreznih
uinaka, ovaj Standard zahtijeva da subjekt prizna odgoenu poreznu obavezu
(odgoenu poreznu imovinu), uz odreene ograniene izuzetke.
Ovaj Standard zahtijeva da subjekt porezne uinke transakcija i drugih dogaaja
iskae na isti nain kako inae iskazuje same transakcije i druge dogaaje. Stoga
se kod transakcija i drugih dogaaja priznatih u dobiti ili gubitku, svi povezani
porezni uinci takoer priznaju u dobiti ili gubitku. Kod transakcija i drugih
dogaaja priznatih izvan dobiti ili gubitka (ili u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili
direktno u kapitalu), svi povezani porezni uinci se takoer priznaju izvan dobiti
ili gubitka (ili u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili direktno u kapitalu). Slino tome,
priznavanje odgoene porezne imovine i obaveza u poslovnoj kombinaciji utjee
na iznos goodwilla proizalog iz te poslovne kombinacije ili iznos priznate dobiti
na osnovu kupovine po cijeni nioj od fer vrijednosti.
Ovaj Standard se takoer bavi priznavanjem odgoene porezne imovine proizale
iz neiskoritenih poreznih gubitaka ili neiskoritenih poreznih umanjenja,
prezentiranjem poreza na dobit u finansijskim izvjetajima i objavljivanjem
informacija povezanih s porezima na dobit.

Djelokrug

1. Ovaj Standard treba primjenjivati u raunovodstvu poreza na dobit.

2. Za svrhe ovog Standarda, porezi na dobit ubuhvataju sve domae i strane poreze
koji su zasnovani na oporezivoj dobiti. Porezi na dobit takoer obuhvataju i druge
poreze, kao to su porezi po odbitku koji su porezna obaveza zavisnog subjekta,
pridruenog subjekta ili zajednikog poduhvata prilikom raspodjela izvjetajnom
subjektu.
3. [Brisano]

IFRS Foundation 1
MRS 12

4. Ovaj Standard se ne bavi raunovodstvenim metodama za dravna bespovratna

sredstva (vidjeti MRS 20 Raunovodstvo dravnih bespovratnih davanja i objavljivanje
dravne pomoi) ili poreznim olakicama za ulaganja. Meutim, ovaj Standard se
bavi raunovodstvom privremenih razlika koje mogu nastati iz dravnih davanja
ili poreznih olakica za ulaganja.

Definicije

5. Sljedei izrazi koriteni u ovom Standardu imaju navedeno znaenje:

Raunovodstvena dobit je dobit ili gubitak perioda prije oduzimanja rashoda
za porez.
Oporeziva dobit (porezni gubitak) je dobit (gubitak) perioda, odreena u
skladu s propisima koje su donijele porezne vlasti, prema kojima postoji
obaveza plaanja (povrat) poreza na dobit.
Porezni rashod (porezni prihod) je zbirni iznos tekueg poreza i odgoenog
poreza koji je ukljuen prilikom odreivanja dobiti ili gubitka perioda.
Tekui porez je iznos poreza na dobit koji se treba platiti (vratiti) shodno
oporezivoj dobiti (poreznom gubitku) za period.
Odgoene porezne obaveze su iznosi poreza na dobit plativi u buduim
periodima koji se odnose na oporezive privremene razlike.
Odgoena porezna imovina su iznosi poreza na dobit koji su nadoknadivi u
buduim periodima i odnose se na:
(a) privremene razlike koje se mogu odbiti,
(b) prenesene neiskoritene porezne gubitke, i
(c) prenesene neiskoritene porezne olakice.
Privremene razlike su razlike izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine
ili obaveze u izvjetaju o finansijskom poloaju i njihove porezne osnovice.
Privremene razlike mogu biti ili:
(a) oporezive privremene razlike, to su privremene razlike koje e za
posljedicu imati oporezive iznose pri odreivanju oporezive dobiti
(poreznog gubitka) u buduim periodima kada e knjigovodstvena
vrijednost imovine biti nadoknaena ili podmirena; ili
(b) odbitne privremene razlike, to su privremene razlike koje e
za posljedicu imati iznose koji su odbitni pri odreivanju
oporezive dobiti (poreznog gubitka) u buduim periodima kada
e knjigovodstvena vrijednost imovine biti nadoknaena ili
podmirena.
Porezna osnovica imovine ili obaveze je iznos pripisiv toj imovini ili obavezi
za porezne svrhe.
6. Porezni rashod (porezni prihod) obuhvata tekui porezni rashod (tekui porezni
prihod) i odgoeni porezni rashod (odgoeni porezni prihod).

2
IFRS Foundation
 MRS 12

Porezna osnovica
7. Porezna osnovica imovine je iznos koji e se za porezne svrhe odbiti od svake
oporezive ekonomske koristi koja e pritjecati u subjekt kada on nadoknauje
knjigovodstvenu vrijednost te imovine. Ako te ekonomske koristi nee biti
oporezive, porezna osnovica imovine je jednaka njenoj knjigovodstvenoj
vrijednosti.

Primjeri
1. Troak nabavke maine je 100. Za porezne svrhe, amortizacija od 30 je
ve odbijena u tekuem i prijanjim periodima te e preostali troak biti
odbijen u buduim periodima, ili kroz amortizaciju ili kroz odbitak pri
otuenju. Prihod ostvaren koritenjem maine je oporeziv, svaki dobitak
od otuenja maine e biti oporeziv a svaki gubitak od otuenja e biti
odbijen za porezne svrhe. Porezna osnovica maine je 70.
2. Knjigovodstvena vrijednost potraivanja za kamate iznosi 100. S tim
povezani prihod od kamata e biti oporeziv po principu blagajne. Porezna
osnovica potraivanja za kamate je nula.
3. Knjigovodstvena vrijednost potraivanja od kupaca je 100. S tim povezani
prihod je ve ukljuen u oporezivu dobit (porezni gubitak). Porezna
osnovica potraivanja od kupaca je 100.
4. Knjigovodstvena vrijednost potraivanja za dividende od zavisnog
subjekta iznosi 100. Dividende nisu oporezive. U sutini, cjelokupna
knjigovodstvena vrijednost imovine se moe odbiti od ekonomskih koristi. Prema
tome, porezna osnovica potraivanja za dividende je 100.(a)
5. Knjigovodstvena vrijednost potraivanja za pozajmicu iznosi 100. Otplata
pozajmice nee imati porezne posljedice. Porezna osnovica pozajmice je 100.
(a) U ovoj analizi, ne postoje oporezive privremene razlike. Alternativna analiza
podrazumijeva da potraivanja za obraunate dividende imaju poreznu osnovicu
nula te da se nulta porezna stopa primjenjuje na proizalu oporezivu privremenu
razliku od 100. U okviru obje analize ne postoji odgoena porezna obaveza.

8. Porezna osnovica obaveze je njena knjigovodstvena vrijednost, umanjena za svaki

iznos koji e za porezne svrhe u buduim periodima biti odbijen od te obaveze.
U sluaju prihoda koji se primi unaprijed, porezna osnovica proizale obaveze je
njena knjigovodstvena vrijednost, umanjena za svaki iznos prihoda koji nee biti
oporeziv u buduim periodima.

Primjeri
1. Tekue obaveze ukljuuju obraunate rashode knjigovodstvene
vrijednosti 100. Povezani rashod e se za porezne svrhe odbiti po
principu blagajne. Porezna osnovica obraunatih rashoda je nula.
2. Tekue obaveze obuhvataju prihod od kamata primljen unaprijed
knjigovodstvene vrijednosti 100. Povezani prihod od kamata je bio
oporezovan po principu blagajne. Porezna osnovica kamata primljenih
unaprijed je nula.

IFRS Foundation 3
MRS 12

Primjeri
3. Tekue obaveze obuhvataju obraunate rashode knjigovodstvene
vrijednosti 100. Povezani rashod je ve odbijen za porezne svrhe. Porezna
osnovica obraunatih rashoda je 100.
4. Tekue obaveze obuhvataju obraunate kazne i penale knjigovodstvene
vrijednosti 100. Kazne i penali se ne mogu odbiti za porezne svrhe.
Porezna osnovica obraunatih kazni i penala je 100.(a)
5. Obaveze za pozajmicu imaju knjigovodstvenu vrijednost 100. Otplata
pozajmice nee imati porezne posljedice. Porezna osnovica pozajmice je 100.
(a) U ovoj analizi, ne postoji odbitna privremena razlika. Alternativna analiza
podrazumijeva da obaveze za obraunate kazne i penale imaju poreznu osnovicu
nula te da se nulta porezna stopa primjenjuje na proizalu odbitnu privremenu
razliku od 100. U okviru obje analize ne postoji odgoena porezna imovina.

9. Neke stavke imaju poreznu osnovicu ali se u izvjetaju o finansijskom poloaju ne

priznaju kao imovina i obaveze. Na primjer, trokovi istraivanja se priznaju kao
rashod pri odreivanju raunovodstvene dobiti perioda u kojem su nastali, ali se
do narednog perioda ne moe dopustiti da budu odbitna stavka pri utvrivanju
oporezive dobiti (poreznog gubitka). Razlika izmeu porezne osnovice trokova
istraivanja, iznosa koji e porezni organi dopustiti kao odbitnu stavku u buduim
periodima te knjigovodstvene vrijednosti od nula je odbitna privremena razlika
iz koje nastaje odgoena porezna imovina.
10. Ako porezna osnovica imovine ili obaveze nije odmah oigledna, korisno je
razmotriti osnovni princip na kojem se zasniva ovaj Standard: da subjekt treba,
uz odreene ograniene izuzetke, priznati odgoenu poreznu obavezu (imovinu)
kada god nadoknaivanje ili podmirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine
ili obaveze bude dovelo do toga da e budua plaanja poreza biti vea (manja)
nego to bi bila kada takvo nadoknaivanje ili podmirivanje ne bi imalo porezne
posljedice. Primjer C poslije take 51A. prikazuje okolnosti kada moe biti korisno
razmotriti ovaj osnovni princip, na primjer, kada porezna osnovica imovine ili
obaveze zavisi od oekivanog naina nadoknaivanja ili podmirenja.
11. U konsolidiranim finansijskim izvjetajima, privremene razlike se odreuju
poreenjem knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obaveza iz konsolidiranih
finansijskih izvjetaja s odgovarajuom poreznom osnovicom. Porezna osnovica
se odreuje prema konsolidiranoj poreznoj prijavi u onim jurisdikcijama u
kojima se takva prijava popunjava. U drugim jurisdikcijama, porezna osnovica se
odreuje prema poreznim prijavama svakog subjekta u grupi.

Priznavanje tekue porezne obaveze i tekue porezne imovine

12. Tekui porez za tekui i prethodne periode se, u iznosu koji nije plaen,
treba priznati kao obaveza. Ako ve plaeni iznos za tekui i prethodne
periode prelazi iznos koji se duguje za te periode, to prekoraenje se treba
priznati kao imovina.

4
IFRS Foundation
 MRS 12

13. Korist vezana s poreznim gubitkom koja se moe prenijeti nazad radi
povrata tekueg poreza prethodnog perioda treba se priznati kao imovina.
14. Kada se porezni gubitak koristi za povrat tekueg poreza prethodnog perioda,
subjekt tu korist priznaje kao imovinu u periodu u kojem porezni gubitak nastaje
zato to je vjerovatno da e ta korist pritjecati u subjekt i da se ta korist moe
pouzdano izmjeriti.

Priznavanje odgoenih poreznih obaveza i odgoene porezne

imovine

Oporezive privremene razlike

15. Odgoenu poreznu obavezu treba priznati za sve oporezive privremene
razlike, osim u iznosu odgoene porezne obaveze koja proizlazi iz:
(a) poetnog priznavanja goodwilla, ili
(b) poetnog priznavanja imovine ili obaveze u transakciji koja:
(i) nije poslovna kombinacija, i
(ii) u vrijeme transakcije, ne utjee ni na raunovodstvenu dobit
ni na oporezivu dobit (porezni gubitak).
Meutim, za oporezive privremene razlike povezane s ulaganjima u zavisne
subjekte, podrunice i pridruene subjekte, kao i udjele u zajednikim
poduhvatima, odgoena porezna obaveza se treba priznati u skladu s
takom 39.
16. Svojstveno je prilikom priznavanja imovina da e njena knjigovodstvena
vrijednost biti nadoknaena u obliku ekonomskih koristi koje pritjeu u subjekt
u buduim periodima. Kada knjigovodstvena vrijednost imovine premai njenu
poreznu osnovicu, iznos oporezivih ekonomskih koristi e prelaziti iznos koji e
biti doputen kao odbitak u porezne svrhe. Ova razlika je oporeziva privremena
razlika dok je obaveza plaanja proizalih poreza na dobit u buduim periodima
odgoena porezna obaveza. Kako subjekt nadoknauje knjigovodstvenu
vrijednost imovine, tako e se oporeziva privremena razlika ponititi i subjekt e
imati oporezivu dobit. Zbog toga je vjerovatno da e ekonomske koristi otjecati iz
subjekta u vidu plaanja poreza. Prema tome, ovaj Standard zahtijeva priznavanje
svih odgoenih poreznih obaveza, osim u odreenim okolnostima opisanim u
takama 15. i 39.

IFRS Foundation 5
MRS 12

Primjer
Imovina iji je troak nabavke 150 ima knjigovodstvenu vrijednost 100.
Kumulativna amortizacija za porezne svrhe je 90, a porezna stopa je 25%.

Porezna osnovica imovine je 60 (troak nabavke od 150 minus kumulativna porezna

amortizacija od 90). Da bi se nadoknadila knjigovodstvena vrijednost 100, subjekt mora
zaraditi oporezivu dobit od 100, ali e moi odbiti samo poreznu amortizaciju od 60.
Prema tome, subjekt e platiti porez na dobit u iznosu od 10 (25% od 40) kada nadoknadi
knjigovodstvenu vrijednost imovine. Razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti 100
i porezne osnovice 60 je oporeziva privremena razlika u iznosu od 40. Dakle, subjekt
priznaje odgoenu poreznu obavezu od 10 (25% od 40) koja predstavlja porez na dobit
koji e platiti kada nadoknadi knjigovodstvenu vrijednost imovine.
17. Neke privremene razlike nastaju kada je prihod ili rashod u raunovodstvenu
dobit ukljuen u jednom periodu, ali je u drugom periodu ukljuen u oporezivu
dobit. Takve privremene razlike se obino opisuju kao vremenske razlike. U
nastavku se daju primjeri privremenih razlika ove vrste koje su oporezive
privremene razlike i koje stoga rezultiraju odgoenim poreznim obavezama:
(a) prihod od kamata je ukljuen u raunovodstvenu dobit na srazmjernoj
vremenskoj osnovi, ali se, u nekim jurisdikcijama, u oporezivu dobit moe
ukljuiti kada se novac naplati. Porezna osnovica bilo kojeg potraivanja
koje se priznaje u izvjetaju o finansijskom poloaju u vezi s tim prihodom
je nula jer ti prihodi ne utjeu na oporezivu dobit sve dok se novac ne
naplati;
(b) amortizacija koritena pri odreivanju oporezive dobiti (poreznog
gubitka) moe se razlikovati od amortizacije koja se koristi pri
odreivanju raunovodstvene dobiti. Privremena razlika je razlika
izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i njene porezne osnovice
koja je izvorni troak nabavke imovine umanjen za sve odbitke te imovine
koje porezni organi doputaju pri odreivanju oporezive dobiti tekueg
i ranijih perioda. Oporeziva privremena razlika nastaje, i za posljedicu
ima odgoenu poreznu obavezu, kada je porezna amortizacija ubrzana
(ako je porezna amortizacija sporija od raunovodstvene amortizacije,
nastaje odbitna privremena razlika i za posljedicu ima odgoenu poreznu
imovinu); i
(c) trokovi razvoja se mogu kapitalizirati i amortizirati kroz budue periode
pri utvrivanju raunovodstvene dobiti, ali se pri utvrivanju oporezive
dobiti odbijaju u periodu u kojem su nastali. Takvi trokovi razvoja imaju
poreznu osnovicu nula jer su ve odbijeni od oporezive dobiti. Privremena
razlika je razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti trokova razvoja i
njihove porezne osnovice od nula.
18. Privremene razlike takoer nastaju kad:
(a) se utvrdiva imovina steena i obaveze preuzete poslovnom kombinacijom
priznaju po njihovim fer vrijednostima u skladu s MSFI 3 Poslovne
kombinacije, ali se ne vre odgovarajua usklaivanja za porezne svrhe
(vidjeti taku 19.),
(b) se imovina revalorizira, a odgovarajue usklaivanje se ne vri za porezne
svrhe (vidjeti taku 20.),

6
IFRS Foundation
 MRS 12

(c) goodwill nastaje u poslovnim kombinacijama (vidjeti taku 21.),

(d) se porezna osnovica imovine ili obaveze prilikom poetnog priznavanja
razlikuje od njene poetne knjigovodstvene vrijednosti, na primjer,
kada subjekt ima koristi od neoporezivih dravnih davanja povezanim s
imovinom (vidjeti take 22. i 33.), ili
(e) knjigovodstvena vrijednost ulaganja u zavisne subjekte, podrunice
i pridruene subjekte ili udjele u zajednikim poduhvatima postane
razliita od porezne osnovice ulaganja ili udjela (vidjeti take 38.-45.).

Poslovne kombinacije

19. Uz ograniene izuzetke, utvrdiva imovina steena i utvrdive obaveze preuzete

poslovnom kombinacijom se priznaju po njihovim fer vrijednostima na datum
stjecanja. Privremene razlike nastaju kada na poreznu osnovicu steene utvrdive
imovine i preuzetih obaveza nije utjecala poslovna kombinacija ili je ona na njih
utjecala razliito. Na primjer, kada se knjigovodstvena vrijednost imovine povea
do fer vrijednosti, ali porezna osnovica imovine ostane u visini troka nabavke
prijanjeg vlasnika, nastaje oporeziva privremena razlika iz koje proizlazi
odgoena porezna obaveza. Nastala odgoena porezna obaveza utjee na goodwill
(vidjeti taku 66.).

Imovina iskazana po fer vrijednosti

20. MSFI doputaju ili zahtijevaju da se odreena imovina iskazuje po fer vrijednosti
ili da se revalorizira (vidjeti, na primjer, MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema,
MRS 38 Nematerijalna imovina, MRS 39 Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje i
MRS 40 Ulaganje u nekretnine). U nekim jurisdikcijama, revalorizacija ili mijenjanje
vrijednosti imovine do fer vrijednosti utjee na oporezivu dobit (porezni gubitak)
tekueg perioda. Kao rezultat toga, porezna osnovica imovine se usklauje te ne
nastaju privremene razlike. U drugim jurisdikcijama, revalorizacija ili mijenjanje
vrijednosti imovine ne utjee na oporezivu dobit perioda revalorizacije ili
mijenjanja te se, zbog toga, ne usklauje porezna osnovica imovine. Ipak, budue
nadoknaivanje knjigovodstvene vrijednosti e rezultirati oporezivim prilivom
ekonomskih koristi u subjekt, a iznos koji e se moi odbiti za porezne svrhe e
se razlikovati od iznosa tih ekonomskih koristi. Razlika izmeu knjigovodstvene
vrijednosti revalorizirane imovine i njene porezne osnovice je privremena razlika
i dovodi do odgoene porezne obaveze ili imovine. To je tano, ak i ako:
(a) subjekt ne namjerava otuiti imovinu. U tim sluajevima, revalorizirana
knjigovodstvena vrijednost imovine e biti nadoknaena kroz upotrebu i
to e dovesti do oporezive dobiti koja premauje amortizaciju koja e biti
doputena za porezne svrhe u buduim periodima; ili
(b) se porez na kapitalni dobitak odgaa ukoliko se prihod od otuenja
imovine ulae u slinu imovinu. U tim sluajevima, porez e na kraju
postati obaveza nakon prodaje ili upotrebe sline imovine.

Goodwill

21. Goodwill koji nastaje poslovnom kombinacijom se mjeri kao iznos razlike (a) u
odnosu na (b) ispod:

IFRS Foundation 7
MRS 12

(a) ukupnog iznosa:

(i) prenesene naknade mjerene u skladu s MSFI 3, koji openito
zahtijeva mjerenje po fer vrijednosti na datum stjecanja;
(ii) iznosa svakog nekontrolirajueg udjela u steenom subjektu
priznatog u skladu s MSFI 3; i
(iii) kod poslovne kombinacije postignute u fazama, fer vrijednosti
vlasnikog udjela na datum stjecanja koji je stjecatelj prethodno
imao u steenom subjektu;
(b) neto iznosa na datum stjecanja utvrdive steene imovine i utvrdivih
preuzetih obaveza mjerenih u skladu s MSFI 3.
Mnoge porezne vlasti ne prihvataju se smanjenje knjigovodstvene vrijednosti
goodwilla kao odbitni rashod prilikom odreivanja oporezive dobiti. tavie, u
takvim jurisdikcijama, troak goodwilla se esto ne odbija kada zavisni subjekt
otuuje svoju odnosnu djelatnost. U takvim jurisdikcijama, goodwill ima poreznu
osnovicu nula. Svaka razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti goodwilla i
njegove porezne osnovice od nula je oporeziva privremena razlika. Meutim,
ovaj Standard ne doputa priznavanje proistekle odgoene porezne obaveze zato
to se goodwill mjeri kao ostatak pa bi priznavanje odgoene porezne obaveze
poveavalo knjigovodstvenu vrijednost goodwilla.
21.A Naknadna smanjenja odgoene porezne obaveze koja nisu priznata jer su nastala
iz poetnog priznavanja goodwilla se takoer smatraju nastalim usljed poetnog
priznavanja goodwilla i stoga se ne priznaju u skladu s takom 15(a). Na primjer,
ako je subjekt u poslovnoj kombinaciji priznao goodwill po troku od 100 VJ, ali
mu je porezna osnovica nula, taka 15(a). subjektu zabranjuje priznavanje nastale
odgoene porezne obaveze. Ako subjekt naknadno prizna gubitak od umanjenja
vrijednosti za taj goodwill u iznosu od 20 VJ, iznos oporezive privremene
razlike povezan s tim goodwillom se umanjuje sa 100 VJ na 80 VJ, uz nastalo
smanjenje vrijednosti nepriznate odgoene porezne obaveze. To smanjenje
vrijednosti nepriznate odgoene porezne obaveze se takoer smatra povezanim s
poetnim priznavanjem goodwilla, stoga se prema taki 15(a). zabranjuje njegovo
priznavanje.
21.B
Odgoene porezne obaveze za oporezive privremene razlike povezane s
goodwillom se, meutim, priznaju do iznosa koji nije nastao usljed poetnog
priznavanja goodwilla. Na primjer, ako je subjekt u poslovnoj kombinaciji priznao
goodwill u iznosu od 100 VJ koji je odbitan za porezne svrhe po stopi od 20%
godinje poevi od godine stjecanja, porezna osnovica goodwilla kod poetnog
priznavanja je 100 VJ, a na kraju godine stjecanja iznosi 80 VJ. Ako knjigovodstveni
iznos goodwilla na kraju godine stjecanja ostane u nepromijenjenom iznosu od
100 VJ, na kraju te godine nastaje oporeziva privremena razlika od 20 VJ. S obzirom
na to da se ta oporeziva privremena razlika ne odnosi na poetno priznavanje
goodwilla, priznaje se nastala odgoena porezna obaveza.

Poetno priznavanje imovine ili obaveza

22. Privremena razlika moe nastati prilikom poetnog priznavanja imovine ili
obaveza, na primjer, ako se dio ili cijela nabavna vrijednost imovine nee odbiti

8
IFRS Foundation
 MRS 12

za porezne svrhe. Raunovodstvena metoda za takvu privremenu razliku zavisi od

prirode transakcije koja je dovela do poetnog priznavanja imovine ili obaveze:
(a) u poslovnoj kombinaciji, subjekt priznaje odgoenu poreznu obavezu ili
imovinu te to utjee na iznos goodwilla ili dobiti od povoljne kupovine
koju priznaje (vidjeti taku 19.);
(b) ako transakcija utjee na raunovodstvenu dobit ili na oporezivu dobit,
subjekt priznaje svaku odgoenu poreznu obavezu ili imovinu te u dobiti
ili gubitku priznaje proistekli odgoeni porezni rashod ili prihod (vidjeti
taku 59.);
(c) ako transakcija nije poslovna kombinacija, te ne utjee ni na
raunovodstvenu ni na oporezivu dobit, subjekt bi trebao, u nedostatku
izuzetaka navedenih u takama 15. i 24., priznati proizalu odgoenu
poreznu obavezu ili imovinu te uskladiti knjigovodstvenu vrijednost
imovine ili obaveze za isti iznos. Takva usklaivanja bi umanjila
transparentnost finansijskih izvjetaja. Prema tome, ovaj Standard ne
doputa subjektu da prizna proizale odgoenu poreznu obavezu ili
imovinu, niti kod poetnog priznanja niti naknadno (vidjeti nie prikazani
primjer). Osim toga, subjekt ne priznaje naknadne promjene nepriznate
odgoene porezne obaveze ili imovine jer se imovina amortizira.

Primjer koji prikazuje taku 22(c).

Subjekt imovinu iji je troak nabavke 1.000 namjerava koristiti tokom vijeka
upotrebe od pet godina i tada je otuiti za preostalu vrijednost koja je nula.
Porezna stopa je 40%. Amortizacija imovine se ne moe odbiti za porezne
svrhe. Prilikom otuenja, nijedan kapitalni dobitak ne bi bio oporeziv i
nijedan kapitalni gubitak se ne bi mogao odbiti.

Kada nadoknadi knjigovodstvenu vrijednost imovine, subjekt e zaraditi oporezivu dobit

od 1.000 i platiti porez u iznosu 400. Subjekt ne priznaje nastalu odgoenu poreznu
obavezu od 400 jer ona proizlazi iz poetnog priznanja imovine.

U sljedeoj godini, knjigovodstvena vrijednost imovine je 800. Ostvarivanjem oporezive

dobiti od 800, subjekt e platiti porez od 320. Subjekt ne priznaje odgoenu poreznu
obavezu od 320 jer ona proizlazi iz poetnog priznanja imovine.

23. U skladu s MRS 32 Finansijski instrumenti: prezentiranje, izdavalac sloenog

finansijskog instrumenta (na primjer, konvertibilne obveznice) klasificira
komponentu obaveze sadranu u instrumentu kao obavezu, a komponentu
kapitala kao kapital. U nekim jurisdikcijama, porezna osnovica komponente
obaveze prilikom poetnog priznavanja je jednaka poetnom knjigovodstvenom
iznosu zbira komponente obaveze i komponente kapitala. Proistekla oporeziva
privremena razlika nastaje iz poetnog priznanja komponente kapitala odvojeno
od komponente obaveze. Prema tome, ne primjenjuje se izuzetak propisan u
taki 15(b). Posljedino, poslovni subjekt priznaje proisteklu odgoenu poreznu
obavezu. U skladu s takom 61A., odgoeni porez direktno tereti knjigovodstvenu
vrijednost komponente kapitala. U skladu s takom 58., naknadne promjene
odgoene porezne obaveze se priznaju u dobit ili gubitak kao odgoeni porezni
rashod (prihod).

IFRS Foundation 9
MRS 12

Odbitne privremene razlike

24. Odgoenu poreznu imovinu treba priznati za sve odbitne privremene
razlike u visini za koju je vjerovatno da e oporeziva dobit za koju se
odbitna privremena razlika moe iskoristiti biti raspoloiva, osim ako
odgoena porezna imovina nastaje poetnim priznavanjem imovine ili
obaveze u transakciji koja:
(a) nije poslovna kombinacija, i
(b) u vrijeme transakcije, ne utjee ni na raunovodstvenu dobit ni na
oporezivu dobit (porezni gubitak).
Meutim, za odbitne privremene razlike povezane s ulaganjima u zavisne
subjekte, podrunice i pridruene subjekte, kao i udjele u zajednikim
poduhvatima, odgoena porezna imovina se treba priznati u skladu s
takom 44.
25. Prilikom priznavanja obaveze se podrazumijeva da e knjigovodstvena vrijednost
biti ponitena u narednim periodima kroz odlive iz subjekta resursa koji sadre
ekonomske koristi. Kada resursi otjeu iz subjekta, dio ili cjelokupni njihovi
iznosi se mogu odbijati pri odreivanju oporezive dobiti perioda poslije perioda
u kojem je obaveza priznata. U takvim sluajevima, postoji privremena razlika
izmeu knjigovodstvene vrijednosti obaveze i njene porezne osnovice. Prema
tome, odgoena porezna imovina nastaje u vezi s porezom na dobit koji e
se nadoknaditi u buduim periodima kada e se za taj dio obaveze dopustiti
da bude odbitna stavka pri odreivanju oporezive dobiti. Slino tome, ako je
knjigovodstvena vrijednost imovine nia od njene porezne osnovice, ta razlika
dovodi do odgoene porezne imovine u vezi s porezom na dobit koja e se
nadoknaditi u buduim periodima.

Primjer
Subjekt za obraunate trokove garancije za proizvode priznaje obavezu u
visini 100. Za porezne svrhe, trokovi garancije za proizvode se ne mogu odbiti
sve dok subjekt ne isplati odtetni zahtjev. Porezna stopa je 25%.

Porezna osnovica obaveze je nula (knjigovodstvena vrijednost 100, umanjena za iznos

koji e se odbiti za porezne svrhe u odnosu na tu obavezu u buduim periodima). Pri
podmirenju obaveze za njenu knjigovodstvenu vrijednost, subjekt e smanjiti svoju
buduu oporezivu dobit za 100 i, posljedino, svoja budua plaanja poreza za 25 (25% od
100). Razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti 100 i porezne osnovice nula je odbitna
privremena razlika od 100. Prema tome, subjekt priznaje odgoenu poreznu imovinu od
25 (25% od 100), uz uslov da je vjerovatno da e subjekt u buduim periodima zaraditi
dovoljnu oporezivu dobit da bi imao koristi od smanjenja plaanja poreza.

26. Slijede primjeri odbitnih privremenih razlika koje za posljedicu imaju odgoenu
poreznu imovinu:
(a) trokovi penzionisanja se mogu odbiti pri odreivanju raunovodstvene
dobiti dok zaposleni prua rad, ali se pri odreivanju oporezive dobiti
odbijaju ako subjekt doprinose uplauje u fond ili kada subjekt isplauje
penzije. Privremena razlika postoji izmeu knjigovodstvene vrijednosti
obaveze i porezne osnovice, s tim da je porezna osnovica obaveze obino

10
IFRS Foundation
 MRS 12

nula. Takva odbitna privremena razlika stvara odgoenu poreznu imovinu

jer e ekonomske koristi pritjecati u subjekt u obliku odbitka od oporezive
dobiti kada se doprinosi uplate ili penzije isplate;
(b) trokovi istraivanja se pri odreivanju raunovodstvene dobiti priznaju
kao rashod u periodu u kojem nastanu, ali kao odbitak pri odreivanju
oporezive dobiti (poreznog gubitka) se priznaju tek u nekom kasnijem
periodu. Razlika izmeu porezne osnovice trokova istraivanja, koja
predstavlja iznos koji e porezne vlasti priznati kao odbitak u buduim
periodima, i knjigovodstvene vrijednosti od nula je odbitna privremena
razlika iz koje proizlazi odgoena porezna imovina;
(c) uz ograniene izuzetke, subjekt utvrdivu imovinu steenu i obaveze
preuzete poslovnom kombinacijom priznaje po njihovim fer vrijednostima
na datum stjecanja. Kada je preuzeta obaveza priznata na datum stjecanja,
ali povezani trokovi nisu odbijeni pri utvrivanju oporezive dobiti sve
do kasnijeg perioda, nastaje odbitna privremena razlika iz koje proizlazi
odgoena porezna imovina. Odgoena porezna imovina takoer nastaje
kada je fer vrijednost steene utvrdive imovine manja od njene porezne
osnovice. U oba sluaja, nastala odgoena porezna imovina utjee na
goodwill (vidjeti taku 66.); i
(d) odreena imovina se moe iskazati po fer vrijednosti, ili se moe
revalorizirati, bez odgovarajueg usklaivanja za porezne svrhe (vidjeti
taku 20.). Odbitna privremena razlika nastaje ako porezna osnovica
imovine premauje njenu knjigovodstvenu vrijednost.
27. Ponitavanje odbitnih privremenih razlika dovodi do odbitaka pri odreivanju
oporezive dobiti buduih perioda. Meutim, ekonomske koristi u vidu smanjenja
plaanja poreza e u subkekt pritjecati samo ako on zaradi dovoljno oporezive
dobiti s kojom e se odbici moi prebiti. Prema tome, subjekt odgoenu poreznu
imovinu priznaje samo kada je vjerovatno da e oporeziva dobit biti raspoloiva i
na kojoj se odbitne privremene razlike mogu upotrijebiti.
28. Vjerovatno je da e postojati raspoloiva oporeziva dobit na koju e se moi
primijeniti odbitne privremene razlike kada postoji dovoljno oporezivih
privremenih razlika, povezanih s istom poreznom vlasti i istim poreznim
obveznikom, za koje se oekuje da budu ponitene:
(a) u istom periodu kao i oekivano ponitavanje odbitne privremene razlike;
ili
(b) u periodima u kojima se porezni gubitak proizaao iz odgoene porezne
imovine moe prenositi unazad ili unaprijed.
U takvim okolnostima, odgoena porezna imovina se priznaje u periodu u kojem
nastanu odbitne privremene razlike.
29. Kada ne postoje dovoljne oporezive privremene razlike koje se odnose na istu
poreznu vlast i istog poreznog obveznika, odgoena porezna imovina se priznaje
do iznosa za koji:
(a) je vjerovatno da e subjekt imati dovoljnu oporezivu dobit koja se odnosi
na istu poreznu vlast i istog poreznog obveznika u istom periodu kada se
ponitavaju odbitne privremene razlike (ili u periodima u koje se porezni
gubitak nastao zbog odgoene porezne imovine moe prenositi unazad ili

IFRS Foundation 11
MRS 12

unaprijed). Prilikom procjenjivanja hoe li imati dovoljnu oporezivu dobit

u buduim periodima, subjekt zanemaruje oporezive iznose koji proizlaze
iz odbitnih privremenih razlika za koje se oekuju da e nastati u buduim
periodima, zato to e odgoena porezna imovina koja nastaje usljed tih
odbitnih privremenih razlika i sama zahtijevati buduu oporezivu dobit
da bi se mogla upotrijebiti; ili
(b) subjektu na raspolaganju ima mogunosti planiranja poreza kojima e
stvoriti oporezivu dobit u odgovarajuim periodima.
30. Mogunosti planiranja poreza su radnje koje subjekt moe poduzeti radi stvaranja
ili poveavanja oporezive dobiti u odreenom periodu prije isteka poreznog
gubitka ili prenoenja porezne. Na primjer, u nekim jurisdikcijama, oporeziva
dobit se moe stvoriti ili poveati:
(a) izborom da se prihod od kamate oporezuje na principu naplate ili
potraivanja;
(b) odgaanjem zahtjeva za odreene odbitke od oporezive dobiti;
(c) prodajom, i moda povratnim najmom, imovine kojoj je porasla vrijednost
ali za koju porezna osnovica nije usklaena da odrazi takvo poveanje; i
(d) prodajom imovine koja stvara neoporezivi prihod (kao to je, u nekim
jurisdikcijama, dravna obveznica) kako bi se steklo drugo ulaganje koje
stvara oporezivi prihod.
Kada mogunosti planiranja poreza pomjeraju oporezivu dobit iz kasnijeg perioda
u raniji period, koritenje poreznog gubitka ili prenoenje porezne olakice i
dalje zavisi od postojanja budue oporezive dobiti iz izvora koji nisu privremene
razlike nastale u budunosti.
31. Kada subjekt ima skoranje gubitke iz prolosti, treba razmotriti uputstva iz taki
35. i 36.
32. [Brisano]

Goodwill

32A. Ako je knjigovodstvena vrijednost goodwilla nastalog u poslovnoj kombinaciji

manja od njegove porezne osnovice, ta razlika dovodi do nastajanja odgoene
porezne imovine. Odgoena porezna imovina nastala prilikom poetnog
priznavanja goodwilla se treba priznati u sklopu raunovodstvenog tretmana
poslovne kombinacije do iznosa raspoloive oporezive dobiti za koji je vjerovatno
da e postojati i u odnosu na koju e biti mogue iskoristiti odbitnu privremenu
razliku.

Poetno priznavanje imovine ili obaveza

33. Jedan sluaj kada odgoena porezna imovina nastaje pri poetnom priznavanju
imovine je kada se neoporezivo dravno davanje povezano s imovinom odbija
pri svoenju na knjigovodstvenu vrijednost ali se, za porezne svrhe, ne odbija
od amortizirajueg iznosa te imovine (takorei od njene porezne osnovice), pa
je knjigovodstvena vrijednost imovine nia od njene porezne osnovice te to
stvara odbitnu privremenu razliku. Dravna davanja se takoer mogu iskazati

12
IFRS Foundation
 MRS 12

kao odgoeni prihod pa je u tom sluaju razlika izmeu odgoenog prihoda i

njegove porezne osnovice od nula odbitna privremena razlika. Koju god metodu
prezentiranja usvoji, subjekt ne priznaje proizalu odgoenu poreznu imovinu, iz
razloga navedenog u taki 22.

Neiskoriteni porezni gubici i neiskoritene porezne

olakice
34. Odgoena porezna imovina se treba priznati za prenoenje neiskoritenih
poreznih gubitaka i neiskoritenih poreznih olakica u mjeri u kojoj je
vjerovatno da e postojati budua oporeziva dobit na koju se neiskoriteni
porezni gubici i neiskoritene porezne olakice mogu primijeniti.
35. Kriteriji za priznavanje odgoene porezne imovine proizale iz prenoenja
neiskoritenih poreznih gubitaka i poreznih olakica su isti kao kriteriji za
priznavanje odgoene porezne imovine proizale iz odbitnih privremenih razlika.
Meutim, postojanje neiskoritenih poreznih gubitaka uvjerljivo dokazuje da
budua oporeziva dobit moda nee biti na raspolaganju. Stoga, kada subjekt
ima skoranje gubitke iz prolosti, on priznaje odgoenu poreznu imovinu
proizalu iz neiskoritenih poreznih gubitaka ili poreznih olakica samo u visini
do koje subjekt ima dovoljno oporezivih privremenih razlika ili postoje drugi
uvjerljivi dokazi da e postojati raspoloiva oporeziva dobit na koju subjekt moe
primijeniti neiskoritene porezne gubitke ili neiskoritene porezne olakice. U
takvim okolnostima, taka 82. zahtijeva objavljivanje iznosa odgoene porezne
imovine i prirode dokaza koji podrava njeno priznavanje.
36. Subjekt razmatra sljedee kriterije pri procjenjivanju vjerovatnoe hoe li biti
raspoloiva oporeziva dobit na koju e se moi primijeniti neiskoriteni porezni
gubici i neiskoritene porezne olakice:
(a) ima li subjekt dovoljno oporezivih privremenih razlika koje se odnose na
istu poreznu vlast i istog poreznog obveznika, koje e za posljedicu imati
oporezive iznose na koje e se neiskoriteni porezni gubici i neiskoritene
porezne olakice moi primijeniti prije nego to isteknu;
(b) je li vjerovatno da e subjekt imati oporezive dobiti prije nego to isteknu
neiskoriteni porezni gubici i neiskoritene porezne olakice;
(c) proizlaze li neiskoriteni porezni gubici iz utvrdivih uzroka koji se
vjerovatno nee ponoviti; i
(d) jesu li subjektu raspoloive mogunosti planiranja poreza (vidjeti taku
30.) koje e stvoriti oporezivu dobit u periodu u kojem se neiskoriteni
porezni gubici i neiskoritene porezne olakice mogu iskoristiti.
U iznosu u kojem nije vjerovatno da e postojati raspoloiva oporeziva dobit kako
bi se primijenili neiskoriteni porezni gubici i neiskoritene porezne olakice,
odgoena porezna imovina se ne priznaje.

Ponovna procjena nepriznate odgoene porezne imovine

37. Subjekt na kraju svakog izvjetajnog perioda ponovno procjenjuje nepriznatu
odgoenu poreznu imovinu. Subjekt priznaje prethodno nepriznatu odgoenu
poreznu imovinu do iznosa do kojeg postaje vjerovatno da e budua oporeziva

IFRS Foundation 13
MRS 12

dobit omoguiti nadoknaivanje odgoene porezne imovine. Na primjer,

poboljavanje uvjeta trgovanja moe poveati vjerovatnou da e subjekt u
narednom periodu biti u stanju ostvariti dovoljno oporezive dobiti kako bi
odgoena porezna imovina zadovoljila kriterije priznavanja propisane u takama
24. ili 34. Drugi primjer je kada subjekt ponovno procjenjuje odgoenu poreznu
imovinu na datum poslovne kombinacije ili naknadno (vidjeti take 67. i 68.).

Ulaganja u zavisne subjekte, podrunice, pridruene

subjekte i udjele u zajednikim aranmanima
38. Privremene razlike nastaju kada knjigovodstvena vrijednost ulaganja u zavisne
subjekte, podrunice, pridruene subjekte ili udjele u zajednikim aranmanima
(tj. udjel matinog subjekta ili ulagaa u neto imovini zavisnog subjekta,
podrunice, pridruenog subjekta ili subjekta u koji se ulagalo, ukljuujui
knjigovodstvenu vrijednost goodwilla) postane razliita od porezne osnovice (koja
je esto troak) ulaganja ili udjela. Takve razlike mogu nastati u vie razliitih
okolnosti, kao na primjer:
(a) postojanja nerasporeene dobiti zavisnih subjekata, podrunica,
pridruenih subjekata i zajednikih aranmana;
(b) promjene deviznih kurseva kada su matini subjekt i njegovi zavisni
subjekti u razliitim dravama; i
(c) smanjenja knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u pridrueni subjekt na
njegov nadoknadivi iznos.
U konsolidiranim finansijskim izvjetajima, privremene razlike mogu biti razliite
od privremenih razlika povezanih s tim ulaganjima u odvojenim finansijskim
izvjetajima matinog subjekta, ako matini subjekt u svojim odvojenim
finansijskim izvjetajima iskazuje ulaganja po troku ili revaloriziranim iznosima.
39. Subjekt odgoenu poreznu obavezu treba priznati za sve oporezive
privremene razlike povezane s ulaganjima u zavisne subjekte, podrunice,
pridruene subjekte i zajednike aranmane, izuzev do iznosa za koji su
ispunjena oba sljedea uvjeta:
(a) matini subjekt, ulaga, uesnik u zajednikom poduhvatu
ili zajedniki upravitelj je u mogunosti kontrolirati vrijeme
ponitavanja privremenih razlika; i
(b) vjerovatno je da se privremene razlike nee ponititi u predvidivoj
budunosti.
40. Budui da matini subjekt kontrolira politiku dividendi svog zavisnog subjekta,
on moe kontrolirati vrijeme ponitavanja privremenih razlika povezanih
s tim ulaganjem (ukljuujui privremene razlike koje ne nastaju samo iz
nerasporeene dobiti nego takoer i iz svih kursnih razlika). Osim toga, esto
moe biti neizvodljivo odrediti iznos poreza na dobit koji e se morati platiti
kada se ponite privremene razlike. Stoga, kada matica odredi da se ta dobit nee
rasporediti u predvidivoj budunosti ona ne priznaje odgoenu poreznu obavezu.
Isto se primjenjuje i na ulaganja u podrunice.
41. Nenovana imovina i obaveze subjekta se mjere po njegovoj funkcionalnoj
valuti (vidjeti MRS 21 Efekti promjena kurseva stranih valuta). Ako se oporeziva dobit

14
IFRS Foundation
 MRS 12

ili porezni gubitak subjekta (te, stoga, porezna osnovica nenovane imovine
i obaveza) odreuje u razliitoj valuti, promjene kursa dovode do privremenih
razlika koje rezultiraju priznatom odgoenom poreznom obavezom ili (u skladu
s takom 24.) imovinom. Nastali odgoeni porez se zaduuje ili odobrava na dobit
ili gubitak (vidjeti taku 58.).
42. Ulaga u pridrueni subjekt ne kontrolira taj subjekt te obino nije u poloaju
da odreuje njegovu politiku dividendi. Prema tome, u nedostatku sporazuma
po kojem se dobit pridruenog subjekta nee raspodijeliti u predvidivoj
budunosti, ulaga priznaje odgoenu poreznu obavezu koja nastaje iz oporezivih
privremenih razlika povezanih s njegovim ulaganjem u pridrueni subjekt.
U nekim sluajevima, ulaga moda nee moi odrediti iznos poreza koji bi se
trebao platiti ako nadoknadi troak svog ulaganja u pridrueni subjekt, ali moe
odrediti da e biti jednak ili iznad minimalnog iznosa. U takvim sluajevima,
odgoena porezna obaveza se mjeri po tom iznosu.
43. Sporazum izmeu strana u zajednikom aranmanu se obino bavi dijeljenjem
dobiti te odreuje zahtijeva li se za odluke o takvim pitanjima saglasnost svih
strana ili odreene grupe strana. Ako uesnik ili upravitelj u zajednikom
poduhvatu moe kontrolirati vrijeme rasporeivanja svog udjela u dobiti
zajednikog aranmana i vjerovatno je da se taj dio dobiti nee dijeliti u
predvidivoj budunosti, odgoena porezna obaveza se ne priznaje.
44. Subjekt treba priznati odgoenu poreznu imovinu za sve odbitne
privremene razlike koje nastaju iz ulaganja u zavisne subjekte, podrunice,
pridruene subjekte i zajednike aranmane samo do, i iskljuivo u toj
visini, u kojoj je vjerovatno da e:
(a) privremena razlika biti ponitena u predvidivoj budunosti; i
(b) postojati raspoloiva oporeziva dobit na koju se privremena razlika
moe primijeniti.
45. Pri odluivanju hoe li se odgoena porezna imovina priznati za odbitne
privremene razlike povezane s ulaganjima u zavisne subjekte, podrunice,
pridruene subjete i svoje udjele u zajednikim aranmanima, subjekt razmatra
uputstva navedena u takama 28. do 31.

Mjerenje

46. Tekue porezne obaveze (imovina) za tekui i ranije periode se trebaju

mjeriti po iznosu za koji se oekuje da e se platiti poreznim vlastima
(odnosno povratiti od njih), primjenjujui porezne stope (i porezne
propise) koje su bile na snazi ili su sutinski vaile na kraju izvjetajnog
perioda.
47. Odgoena porezna imovina i obaveze se trebaju mjeriti po poreznim
stopama za koje se oekuje da e se primjenjivati u periodu kada e
imovina biti ostvarena ili obaveza podmirena, na osnovu poreznih stopa
(i poreznih propisa) koji su bili na snazi ili su sutinski vaili na kraju
izvjetajnog perioda.
48. Tekua i odgoena porezna imovina i obaveze se obino mjere primjenom
poreznih stopa (i poreznih propisa) koji su na snazi. Meutim, u nekim

IFRS Foundation 15
MRS 12

jurisdikcijama, objavljivanje poreznih stopa (i poreznih propisa) od strane vlasti

ima snaan uinak stvarne primjene, koji moe uslijediti nakon objave tokom
perioda od nekoliko mjeseci. U takvim okolnostima, porezna imovina i obaveze
se mjere primjenom objavljenih poreznih stopa (i poreznih propisa).
49. Kada se razliite porezne stope primjenjuju na razliite nivoe oporezive dobiti,
odgoena porezna imovina i obaveze se mjere primjenom prosjenih stopa
za koje se oekuje da e se primjenjivati na oporezivu dobit (porezni gubitak)
perioda u kojima se oekuje ponitavanje privremenih razlika.
50. [Brisano]
51. Mjerenje odgoenih poreznih obaveza i odgoene porezne imovine
treba odraavati porezne posljedice koje proistiu iz naina na koji
subjekt, na kraju izvjetajnog perioda, oekuje ponitenje ili podmirenje
knjigovodstvene vrijednosti svoje imovine i obaveza.
51.A U nekim jurisdikcijama, nain na koji subjekt nadoknauje (podmiruje)
knjigovodstvenu vrijednost imovine (obaveze) moe ujedno utjecati na:
(a) primjenjivu poreznu stopu kada subjekt nadoknauje (podmiruje)
knjigovodstvenu vrijednost imovine (obaveze); i
(b) poreznu osnovicu imovine (obaveze).
U takvim sluajevima, subjekt odgoene porezne obaveze i odgoenu poreznu
imovinu mjeri primjenom porezne stope i porezne osnovice koja je dosljedna
oekivanom nainu nadoknaivanja ili podmirenja.

Primjer A
Knjigovodstvena vrijednost stavke nekretnine, postrojenja i opreme je 100, a
porezna osnovica 60. Porezna stopa od 20% bi se primijenila ako se imovina
proda, a porezna stopa od 30% bi se primijenila na drugi prihod.

Subjekt priznaje odgoenu poreznu obavezu od 8 (20% od 40) ako oekuje da e stavku
prodati bez daljnje upotrebe, a odgoenu poreznu obavezu u iznosu 12 (30% od 40) ako
oekuje da e zadrati stavku te da e upotrebom nadoknaditi njenu knjigovodstvenu
vrijednost.

16
IFRS Foundation
 MRS 12

Primjer B
Stavka nekretnine, postrojenja i opreme s trokom 100 i knjigovodstvenim
iznosom 80 se revalorizira na 150. Za porezne svrhe nije izvreno nikakvo
odgovarajue usklaivanje. Kumulativna amortizacija za porezne svrhe je 30 a
porezna stopa je 30%. Ako se imovina proda za vie od iznosa troka nabavke,
kumulativna porezna amortizacija od 30 e se ukljuiti u oporezivu dobit, no
viak prihoda od prodaje iznad troka nabavke nee biti oporeziv.

Porezna osnovica stavke je 70, a oporeziva privremena razlika 80. Ako subjekt oekuje da
knjigovodstvenu vrijednost nadoknadi upotrebom stavke, on mora ostvariti oporezivu
dobit od 150, ali e biti u mogunosti da odbije samo amortizaciju od 70. Po toj osnovi,
postoji odgoena porezna obaveza od 24 (30% od 80). Ako subjekt oekuje da e
knjigovodstvenu vrijednost nadoknaditi prodajom stavke bez odlaganja uz prihod od 150,
odgoena porezna obaveza se izraunava ovako:

Oporeziva Porezna Odgoena

privremena stopa porezna
razlika obaveza
Kumulativna porezna
30 30% 9
amortizacija
Prihodi iznad trokova
50 nula
nabavke
Ukupno 80 9

(Napomena: U skladu s takom 61.A, dodatni odgoeni porez koji nastaje revalorizacijom
se priznaje u ostalu sveobuhvatnu dobit)

IFRS Foundation 17
MRS 12

Primjer C
injenice su iste kao u primjeru B, osim to ako se stavka proda po cijeni vioj
od troka nabavke, kumulativna porezna amortizacija e biti ukljuena u
oporezivu dobit (po stopi od 30%), a prihod od prodaje e biti oporezovan po
stopi od 40%, nakon odbitka troka usklaivanja s inflacijom od 110.

Ako subjekt oekuje nadoknadu knjigovodstvene vrijednosti upotrebom imovine, on mora

ostvariti oporezivu dobit od 150, ali e biti u mogunosti odbiti samo amortizaciju od
70. Po toj osnovi, porezna osnovica je 70, postoji oporeziva privremena razlika od 80 te
odgoena porezna obaveza od 24 (30% od 80), kao u primjeru B.

Ako subjekt oekuje nadoknadu knjigovodstvene vrijednosti prodajom stavke bez

odlaganja uz prihod od 150, on e biti u mogunosti da odbije indeksirani troak od
110. Neto prihod od 40 se oporezuje po stopi od 40%. Pored toga, kumulativna porezna
amortizacija od 30 e biti ukljuena u oporezivu dobit i oporezovana po stopi od 30%. Po
ovoj osnovi, porezna osnovica je 80 (110 minus 30), oporeziva privremena razlika je 70 te
odgoena porezna obaveza 25 (40% od 40 plus 30% od 30). Ako porezna osnovica u ovom
primjeru nije odmah jasna, moe biti korisno razmotriti osnovni princip naveden u taki
10.

(Napomena: U skladu s takom 61.A, dodatni odgoeni porez koji nastaje revalorizacijom
se priznaje u ostalu sveobuhvatnu dobit)

51.B Ako odgoena porezna obaveza ili odgoena porezna imovina proizlazi iz
neamortizirajue imovine mjerene primjenom modela revalorizacije iz MRS
16, mjerenje odgoene porezne obaveze ili odgoene porezne imovine treba
odraavati porezne posljedice nadoknaivanja knjigovodstvene vrijednosti
neamortizirajue imovine putem prodaje, bez obzira na osnovicu mjerenja
knjigovodstvene vrijednosti te imovine. Shodno tome, ako porezni propis
odreuje poreznu stopu primjenjivu na oporezivi iznos izveden iz prodaje
imovine koja se razlikuje od porezne stope primjenjive na oporezivi iznos izveden
iz upotrebe imovine, za mjerenje odgoene porezne obaveze ili imovine proizale
neamortizirajue imovine se primjenjuje biva stopa.
51.C Ako odgoena porezna obaveza ili imovina nastaje iz investicijske nekretnine
koja se mjeri primjenom modela fer vrijednosti iz MRS 40, postoji osporiva
pretpostavka da e se knjigovodstvena vrijednost investicijske nekretnine
nadoknaditi putem prodaje. Prema tome, osim ako se ta pretpostavka ospori,
mjerenje odgoene porezne obaveze ili odgoene porezne imovine treba
odraavati porezne posljedice nadoknaivanja knjigovodstvene vrijednosti
investicijske nekretnine u cijelosti putem prodaje. Ova pretpostavka je osporena
ako je investicijska nekretnina amortizirajua te se dri unutar poslovnog
modela iji je cilj da se sutinski tokom vremena iskoriste sve ekonomske koristi
sadrane u investicijskoj nekretnini, umjesto putem prodaje. Ako je pretpostavka
osporena, trebaju se slijediti zahtjevi iz taaka 51. i 51.A

18
IFRS Foundation
 MRS 12

Primjer koji prikazuje taku 51.C

Troak investicijske nekretnine je 100, a fer vrijednost 150. Mjeri se primjenom
modela fer vrijednosti iz MRS 40. Ona sadri zemljite nabavne vrijednosti
40 i fer vrijednosti 60 te zgradu iji je troak nabavke 60 i fer vrijednost 90.
Zemljite ima neogranien korisni vijek.

Kumulativna amortizacija zgrade za porezne svrhe je 30. Nerealizirane

promjene fer vrijednosti investicijske nekretnine ne utjeu na oporezivu
dobit. Ako se investicijska nekretnina proda za vie od troka nabavke,
ponitavanje kumulativne porezne amortizacije od 30 e biti ukljueno u
oporezivu dobit i oporezovano po uobiajenoj poreznoj stopi od 30%. Za
prihode od prodaje vie od troka nabavke, porezni propis predvia porezne
stope od 25% za imovinu koja se dri manje od dvije godine i 20% za imovinu
koja se dri dvije godine ili due.
Zbog toga to se investicijska nekretnina mjeri primjenom modela fer vrijednosti iz MRS
40, postoji osporiva pretpostavka da e subjekt nadoknaditi knjigovodstvenu vrijednost
investicijske nekretnine u cijelosti kroz prodaju. Ako se ta pretpostavka ne ospori,
odgoeni porez odraava porezne posljedice nadoknaivanja knjigovodstvene vrijednosti
u cijelosti putem prodaje, ak i ako subjekt oekuje da ostvari prihod iznajmljivanjem
nekretnine prije prodaje.

Porezna osnovica zemljita ako se proda iznosi 40 te postoji oporeziva privremena

razlika od 20 (60 40). Porezna osnovica zgrade ako se proda iznosi 30 (60 30) te
postoji oporeziva privremena razlika od 60 (90 30). Za posljedicu, ukupna oporeziva
privremena razlika povezana s investicijskom nekretninom je 80 (20 + 60).

U skladu s takom 47., porezna stopa je stopa za koju se oekuje da bude primijenjena
na period u kojem je investicijska nekretnina realizirana. Prema tome, nastala odgoena
porezna obaveza se rauna kako slijedi, ukoliko subjekt oekuje da proda nekretninu
nakon to je drao vie od dvije godine:
Oporeziva Porezna Odgoena
privremena stopa porezna
razlika obaveza
Kumulativna porezna amortizacija 30 30% 9
Prihod iznad troka nabavke 50 20% 10
Ukupno 80 19

IFRS Foundation 19
MRS 12

Primjer koji prikazuje taku 51.C

Ako subjekt oekuje da proda nekretninu nakon to je istu drao manje od dvije godine,
navedena raunica se mijenja kako bi se porezna stopa od 25%, umjesto 20%, primijenila
na prihod iznad troka nabavke.

Ako, umjesto toga, subjekt zgradu dri u okviru poslovnog modela iji je cilj da se
sutinski tokom vremena iskoriste sve ekonomske koristi sadrane u toj zgradi, umjesto
putem prodaje, ova pretpostavka bi bila osporena kada je rije o zgradi. Meutim,
zemljite se ne amortizira. Prema toma, pretpostavka nadoknaivanja kroz prodaju
nije osporena za zemljite. Iz toga slijedi da e odgoena porezna obaveza odraavati
porezne posljedice nadoknaivanja knjigovodstvene vrijednosti zgrade kroz upotrebu te
knjigovodstvene vrijednosti zemljita kroz prodaju.

Porezna osnovica zgrade kada se koristi je 30 (60 30) te postoji oporeziva privremena
razlika od 60 (90 30), iz ega proizlazi odgoena porezna obaveza od 18 (30% od 60).

Porezna osnovica zemljita ako se proda je 40 te postoji oporeziva privremena razlika od

20 (60 40), iz ega proizlazi odgoena porezna obaveza od 4 (20% od 20).

Kao rezultat, ako se pretpostavka o nadoknaivanju kroz prodaju ospori za zgradu,

odgoena porezna obaveza povezana s investicijskom nekretninom je 22 (18 + 4).

51.D Osporiva pretpostavka iz take 51.C se takoer primjenjuje kada odgoena

porezna obaveza ili odgoena porezna imovina proizlazi iz mjerenja investicijske
nekretnine u poslovnoj kombinaciji ukoliko subjekt za naknadno mjerenje te
investicijske nekretnine primjenjuje model fer vrijednosti.
51.E Take 51.B51.D ne mijenjaju zahtjeve za primjenu principa iz taaka 24.33.
(odbitne privremene razlike) i taaka 34.36. (neiskoriteni porezni gubici i
neiskoritene porezne olakice) ovog Standarda prilikom priznavanja i mjerenja
odgoene porezne imovine.
52. [pomjereno i renumerirano kao 51.A]
52.A U nekim jurisdikcijama, porezi na dobit se plaaju po vioj ili nioj stopi ako
je dio ili cijela neto dobit ili zadrana dobit isplaena kao dividenda vlasnicima
subjekta. U nekim drugim jurisdikcijama, porezi na dobit mogu se povratiti ili
platiti ako je dio ili cijela neto dobit ili zadrana dobit isplaena kao dividenda
vlasnicima subjekta. U takvim okolnostima se tekua i odgoena porezna imovina
i obaveze mjere po poreznoj stopi primjenjivoj na nerasporeene dobiti.
52.B U okolnostima opisanim u taki 52.A, posljedice dividendi na porez na dobit se
priznaju kada se priznaje obaveza plaanja dividende. Posljedice dividendi na
porez na dobit su direktnije povezane s prolim transakcijama ili dogaajima
nego s raspodjelom vlasnicima. Prema tome, posljedice dividendi na porez na
dobit se priznaju u dobit ili gubitak perioda kako se to zahtijeva takom 58. osim
u visini u kojoj posljedice dividendi na poreze na dobit nastaju usljed okolnosti
opisanih u takama 58(a). i (b).

20
IFRS Foundation
 MRS 12

Primjer koji prikazuje take 52.A i 52.B

Sljedei primjer se bavi mjerenjem tekue i odgoene porezne imovine i
obaveza za subjekt u jurisdikciji u kojoj se porezi na dobit plaaju po vioj
stopi za nerasporeenu dobit (50%) s tim to se neki iznos refundira kada
se dobit rasporedi. Porezna stopa na rasporeenu dobit je 35%. Na kraju
izvjetajnog perioda, 31. decembra 20X1., subjekt ne priznaje obavezu za
dividende predloene ili objavljene nakon izvjetajnog perioda. Kao rezultat,
nisu priznate dividende za 20X1. godinu. Oporeziva dobit za 20X1. godinu je
100.000. Neto oporezive privremene razlike za 20X1. godinu su 40.000.

Subjekt priznaje tekuu poreznu obavezu i tekue porezne rashode od 50.000. Nikakva
imovina nije priznata za iznos koji je potencijalno nadoknadiv kao rezultat buduih
dividendi. Subjekt takoer priznaje odgoenu poreznu obavezu i odgoeni porezni
rashod od 20.000 (50% od 40.000) koji predstavljaju poreze na dobit koje e subjekt platiti
kada nadoknadi ili podmiri knjigovodstvenu vrijednost svoje imovine i obaveza na osnovu
porezne stope primjenjive na nerasporeenu dobit.

Naknadno, 15. marta 20X2. subjekt kao obavezu priznaje dividende od 10.000
iz prethodnih dobiti iz poslovanja.

Subjekt 15. marta 20X2. priznaje povrat poreza na dobit od 1.500 (15% od dividendi
priznatih kao obaveze) kao tekuu poreznu imovinu i kao smanjenje tekueg poreznog
rashoda za 20X2.

53. Odgoena porezna imovina i obaveze se ne trebaju diskontirati.

54. Pouzdano odreivanje odgoene porezne imovine i obaveza na diskontiranoj
osnovi zahtijeva detaljno planiranje vremena ponitavanja svake privremene
razlike. U brojnim sluajevima je takvo planiranje neizvodljivo ili veoma sloeno.
Prema tome, neprikladno je zahtijevati diskontiranje odgoene porezne imovine
i obaveza. Dopustiti, ali ne i zahtijevati, diskontiranje bi rezultiralo odgoenom
poreznom imovinom i obavezama koje ne bi bile uporedive izmeu subjekata.
Prema tome, ovaj Standard ne zahtijeva niti doputa diskontiranje odgoene
porezne imovine i obaveza.
55. Privremene razlike se odreuju u udnosu na knjigovodstvenu vrijednost imovine
ili obaveze. Ovo se primjenjuje ak i ako se sama knjigovodstvena vrijednost
odreuje na diskontiranoj osnovi, na primjer u sluaju obaveza za penzije (vidjeti
MRS 19 Primanja zaposlenih).
56. Knjigovodstvena vrijednost odgoene porezne imovine se treba
provjeriti na kraju svakog izvjetajnog perioda. Subjekt treba smanjiti
knjigovodstvenu vrijednost odgoene porezne imovine u mjeri u kojoj
vie nije vjerovatno da e biti raspoloivo dovoljno oporezive dobiti koja
omoguava da se upotrijebi dio ili cijeli iznos odgoene porezne imovine.
Svako takvo smanjenje se treba ponititi u mjeri u kojoj postaje vjerovatno
da e biti raspoloivo dovoljno oporezive dobiti.

IFRS Foundation 21
MRS 12

Priznavanje tekueg ili odgoenog poreza

57. Raunovodstveno iskazivanje tekuih i odgoenih poreznih efekata transakcija

ili drugih dogaaja je dosljedno raunovodstvenom iskazivanju samih transakcija
i poslovnih dogaaja. U takama 58. do 68.C se primjenjuje taj princip.

Stavke koje se priznaju u dobit ili gubitak

58. Tekui i odgoeni porez se trebaju priznati kao prihod ili kao rashod te
ukljuiti u dobit ili gubitak perioda, osim u visini u kojem porez nastaje
iz:
(a) transakcije ili dogaaja koji je priznat, u istom ili drugom periodu,
izvan dobiti ili gubitka, ili u ostalu sveobuhvatnu dobit ili direktno
u kapital (vidjeti take 61.A65.), ili
(b) poslovne kombinacije (osim preuzimanja zavisnog subjekta od
strane subjekta ulagaa, kao to je definirano u MSFI 10 Konsolidirani
finansijski izvjetaji, za koje se zahtijeva mjerenje po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak) (vidjeti take 66.68.).
59. Veina odgoenih poreznih obaveza i odgoene porezne imovine nastaje kada
se prihod ili rashod ukljui u raunovodstvenu dobit u jednom periodu, ali se
ukljui u oporezivu dobit (porezni gubitak) u drugom periodu. Nastali odgoeni
porez se priznaje u dobit ili gubitak. Primjeri su kada:
(a) je prihod od kamata, tantijema ili dividendi primljen sa zakanjenjem
te je ukljuen u raunovodstvenu dobit na vremenski proporcionalnoj
osnovi u skladu s MRS 18 Prihodi, ali je u oporezivu dobit (porezni gubitak)
ukljuen na principu blagajne; i
(b) se troak nematerijalne imovine kapitalizira u skladu s MRS 38 te se
amortiziraju u dobit ili gubitak, ali se za porezne svrhe oduzima kada
nastane.
60. Knjigovodstvena vrijednost odgoene porezne imovine i obaveza se moe
promijeniti ak i ako nema promjene iznosa povezanih privremenih razlika. Ovo
moe nastati, na primjer, iz:
(a) promjene poreznih stopa ili poreznih propisa;
(b) ponovne procjene nadoknadivosti odgoene porezne imovine; ili
(c) promjene oekivanog naina nadoknaivanja imovine.
Proizali odgoeni porez se priznaje u dobit ili gubitak, osim u iznosu koji je
povezan sa stavkama koje su prethodno priznate izvan dobiti ili gubitka (vidjeti
taku 63.).

Stavke priznate izvan dobiti ili gubitka

61. [Brisano]
61.A Tekui porez i odgoeni porez se trebaju priznati izvan dobiti ili gubitka
ako se porez odnosi na stavke, u istom ili drugom periodu, priznate izvan

22
IFRS Foundation
 MRS 12

dobiti ili gubitka. Prema tome, tekui i odgoeni porez koji se odnosi na
stavke koje su priznate, u istom ili drugom periodu:
(a) u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, treba se priznati u ostalu
sveobuhvatnu dobit (vidjeti taku 62.).
(b) direktno u kapital, treba se priznati direktno u kapital (vidjeti
taku 62.A).
62. Meunarodni standardi finansijskog izvjetavanja zahtijevaju ili doputaju da se
odreene stavke priznaju u ostalu sveobuhvatnu dobit. Primjeri takvih stavki su:
(a) promjena knjigovodstvene vrijednosti proizala iz revalorizacije
nekretnina, postrojenja i opreme (vidjeti MRS 16), i
(b) [brisano]
(c) kursne razlike nastale konverzijom finansijskih izvjetaja inostranog
poslovanja (vidjeti MRS 21).
(d) [brisano]
62.A Meunarodni standardi finansijskog izvjetavanja zahtijevaju ili doputaju da se
odreene stavke direktno odobre u kapital ili na teret kapitala. Primjeri takvih
stavki su:
(a) usklaivanje poetnog stanja zadrane dobiti proizalo iz promjene
raunovodstvene politike koja se primjenjuju retroaktivno ili iz ispravke
greke (vidjeti MRS 8 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih
procjena i greke), i
(b) iznosi proizali iz poetnog priznavanja komponente kapitala sloenog
finansijskog instrumenta (vidjeti taku 23.).
63. U izuzetnim okolnostima moe biti teko odrediti iznos tekueg i odgoenog
poreza koji se odnosi na stavke priznate izvan dobiti ili gubitka (u ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti ili direktno u kapitalu). To moe biti sluaj, na primjer,
kada:
(a) postoje stepenovane stope poreza na dobit te je nemogue odrediti
stopu po kojoj su odreeni dijelovi oporezive dobiti (poreznog gubitka)
oporezovani;
(b) promjena porezne stope ili drugih poreznih propisa utjee na odgoenu
poreznu imovinu ili obavezu povezanu (u cjelini ili djelimino) sa stavkom
koja je prije bila priznata izvan dobiti ili gubitka; ili
(c) subjekt odredi da se odgoena porezna imovina treba priznati, ili da se
vie ne treba priznavati u cijelosti, a odgoena porezna imovina se (u
cjelini ili djelimino) odnosi na stavku koja je prije bila priznata izvan
dobiti ili gubitka.
U takvim sluajevima, tekui i odgoeni porez koji se odnosi na stavke priznate
izvan dobiti ili gubitka se zasniva na razumnom proporcionalnom rasporedu
tekueg i odgoenog poreza subjekta u odnosnoj poreznoj jurisdikciji ili drugoj
metodi kojom se postie prikladniji raspored u datim okolnostima.
64. MRS 16 ne odreuje treba li subjekt svake godine iz revalorizacijskih rezervi
prenijeti u zadrane zarade iznos jednak razlici izmeu deprecijacije ili

IFRS Foundation 23
MRS 12

amortizacije revalorizirane imovine i deprecijacije ili amortizacije na osnovu

troka nabavke te imovine. Ako subjekt izvri takav prijenos, preneseni iznos se
umanjuje za svaki povezani odgoeni porez. Slino razmatranje se primjenjuje na
prijenos obavljen prilikom otuenja stavke nekretnina, postrojenja ili opreme.
65. Kada je neka imovina revalorizirana za porezne svrhe, a ta revalorizacija je
povezana s raunovodstvenom revalorizacijom nekog ranijeg perioda, ili s onom
za koju se oekuje da e se izvriti u buduem periodu, porezne posljedice i
revalorizacije imovine i usklaivanja porezne osnovice se priznaju u ostalu
sveobuhvatnu dobit perioda u kojem nastanu. Ipak, ako revalorizacija za porezne
svrhe nije povezana s raunovodstvenom revalorizacijom nekog ranijeg perioda,
niti onom za koju se oekuje da e se izvriti u buduem periodu, porezne
posljedice usklaivanja porezne osnovice se priznaju u dobit ili gubitak.
65.A Kada subjekt isplauje dividendu dioniarima, moe se zahtijevati da dio
dividende plati poreznim organima u ime dioniara. U mnogim jurisdikcijama,
taj se iznos naziva porez po odbitku. Takav iznos koji je plaen ili se treba platiti
poreznim organima se knjii na teret kapitala kao dio dividendi.

Odgoeni porez nastao iz poslovnih kombinacija

66. Kao to je objanjeno u takama 19. i 26(c)., privremene razlike mogu nastati
u poslovnoj kombinaciji. U skladu s MSFI 3, subjekt priznaje svaku nastalu
odgoenu poreznu imovinu (u visini koja ispunjava kriterije priznavanja iz take
24.) ili odgoene porezne obaveze kao utvrdivu imovinu i utvrdive obaveze na
datum stjecanja. Posljedino, ta odgoena porezna imovina i te odgoene porezne
obaveze utjeu na iznos goodwilla ili dobitka koji je subjekt priznao usljed
kupovine po cijeni nioj od trine. Meutim, u skladu s takom 15(a)., subjekt
ne priznaje odgoene porezne obaveze koje nastaju usljed poetnog priznavanja
goodwilla.
67. Kao rezultat poslovne kombinacije, mogua je promjena vjerovatnoe realizacije
odgoene porezne imovine kod stjecaoca. Stjecalac moe smatrati vjerovatnim
da e nadoknaditi svoju odgoenu poreznu imovinu koja nije bila priznata prije
poslovne kombinacije. Na primjer, stjecalac moe biti u mogunosti da iskoristi
svoje neiskoritene porezne gubitke kroz buduu oporezivu dobit steenog
subjekta. Alternativno, mogue je da zbog poslovne kombinacije vie ne bude
vjerovatno postojanje budue oporezive dobiti koja bi omoguila nadoknaivanje
odgoene porezne imovine. U takvim sluajevima, stjecalac promjenu odgoene
porezne imovine priznaje u periodu poslovne kombinacije, ali istu ne ukljuuje
prilikom raunovodstvenog iskazivanja poslovne kombinacije. Prema tome,
stjecalac istu ne uzima u obzir pri mjerenju goodwilla ili dobitka ostvarenog
kupovinom po cijeni nioj od trine koje priznaje u sklopu poslovne kombinacije.
68. Potencijalna pogodnost od prenoenja poreznog gubitka steenog subjekta u
naredne periode ili druge odgoene porezne imovine moda nee ispunjavati
uvjet za zasebno priznavanje prilikom prvog evidentiranja poslovne kombinacije,
ali je mogua naknadna realizacija. Subjekt odgoene porezne pogodnosti koje
ostvaruje nakon poslovne kombinacije treba priznati kako slijedi:
(a) Steene odgoene porezne pogodnosti priznate u periodu mjerenja
koje su proizale iz novih inormacija o injenicama i okolnostima
koje su postojale na datum stjecanja treba iskoristiti za umanjenje

24
IFRS Foundation
 MRS 12

knjigovodstvene vrijednosti svakog goodwilla povezanog s tim stjecanjem.

Ako je knjigovodstvena vrijednost tog goodwilla nula, svaka preostala
odgoena porezna pogodnost se treba priznati u dobit ili gubitak.
(b) Sve druge steene odgoene porezne pogodnosti koje se ostvare treba
priznati u dobit ili gubitak (ili, ako to ovaj Standard zahtijeva, izvan dobiti
ili gubitka).

Tekui i odgoeni porez nastao iz transakcija plaanja

zasnovanih na dionicama
68.A U nekim poreznim jurisdikcijama, subjekt ostvaruje porezni odbitak (tj. neki
iznos koji se moe odbiti pri utvrivanju oporezive dobiti) koji je povezan s
plaom isplaenom u dionicama, dionikim opcijama ili drugim instrumentima
kapitala subjekta. Iznos tog poreznog odbitka se moe razlikovati od povezanog
kumulativnog rashoda za plau, a moe nastati u kasnijem raunovodstvenom
periodu. Na primjer, u nekim jurisdikcijama, subjekt rashod od koritenja
zaposlenikovih usluga moe priznati kao naknadu za odobrene dionike opcije,
u skladu s MSFI 2 Plaanje temeljeno na dionicama, te ne ostvariti porezni odbitak
sve dok se ne iskoriste dionike opcije, s tim to se mjerenje poreznog odbitka
zasniva na cijeni dionice subjekta na datum iskoritenja.
68.B Kao to je bio sluaj s trokovima istraivanja objanjenim u takama 9. i 26(b).
ovog Standarda, razlika izmeu porezne osnovice do tada primljenih usluga
zaposlenika (koja predstavlja iznos koji e porezni organi dopustiti kao porezni
odbitak u buduim periodima) i knjigovodstvene vrijednosti nula je odbitna
privremena razlika koja za rezultat ima odgoenu poreznu imovinu. Ako na kraju
perioda nije poznat iznos koji e porezni organi dopustiti kao porezni odbitak u
buduim periodima, on se treba procijeniti na osnovu informacija raspoloivih na
kraju perioda. Na primjer, ako iznos koji e porezni organi dopustiti kao odbitak u
buduim periodima zavisi od cijene dionice subjekta na budui datum, mjerenje
odbitne privremene razlike se treba zasnivati na cijeni dionice subjekta na kraju
perioda.
68.C Kao to je navedeno u taki 68.A, iznos poreznog odbitka (ili procijenjenog
budueg poreznog odbitka, mjerenog u skladu s takom 68.B) se moe razlikovati
od s njim povezanog kumulativnog rashoda za plau. Taka 58. ovog Standarda
zahtijeva da se tekui i odgoeni porez trebaju priznati kao prihod ili rashod
te ukljuiti u dobit ili gubitak perioda, osim u mjeri u kojoj porez nastaje iz (a)
transakcije ili dogaaja koji je priznat, u istom ili drugom periodu, izvan dobiti
ili gubitka, ili (b) poslovne kombinacije (koja nije preuzimanje zavisnog subjekta
od strane investicijskog subjekta, za koje se zahtijeva mjerenje po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak). Ako iznos poreznog odbitka (ili procijenjenog budueg
poreznog odbitka) premauje iznos s njim povezanog kumulativnog rashoda za
plau, to ukazuje da se porezni odbitak ne odnosi samo na rashode za plau nego
i na stavku kapitala. U takvom sluaju, viak povezanog tekueg i odgoenog
poreza se treba priznati direktno u kapital.

IFRS Foundation 25
MRS 12

Prezentacija

Porezna imovina i porezne obaveze

69.
70. [Brisano]

Prebijanje

71. Subjekt treba prebiti tekue porezne imovine i tekue porezne obaveze
ako, i samo ako:
(a) ima zakonski podrano pravo na prebijanje priznatih iznosa; i
(b) namjerava podmiriti iznos na neto osnovi ili istovremeno realizirati
imovinu i podmiriti obavezu.
72. Iako se tekua porezna imovina i obaveze odvojeno priznaju i mjere, njihovo
prebijanje u izvjetaju o finansijskom poloaju se vri prema kriterijima slinim
onima koji su utvreni za finansijske instrumente u MRS 32. Subjekt e obino
imati zakonsko pravo da izvri prebijanje tekue porezne imovine s tekuom
poreznom obavezom ako se oni odnose na poreze na dobit koje ubire isti porezni
organ te ako porezni organi doputaju da subjekt izvri ili primi samo jedno neto
plaanje.
73. U konsolidiranim finansijskim izvjetajima, tekua porezna imovina jednog
subjekta u grupi se prebija s tekuom poreznom obavezom drugog subjekta iste
grupe ako, i samo ako, subjekti imaju zakonsko pravo da izvre ili prime samo
jedno neto plaanje te namjeravaju izvriti ili primiti takvo neto plaanje ili
istovremeno nadoknaditi imovinu i podmiriti obavezu.
74. Subjekt treba prebiti odgoenu poreznu imovinu i odgoene porezne
obaveze ako, i samo ako:
(a) subjekt ima zakonski podrano pravo da prebije tekuu poreznu
imovinu s tekuim poreznim obavezama; i
(b) se odgoena porezna imovina i odgoene porezne obaveze odnose
na poreze na dobit koje su nametnuli isti porezni organi:
(i) istom poreznom obvezniku; ili
(ii) drugim poreznim obveznicima koji namjeravaju podmiriti
tekuu poreznu obavezu i imovinu na neto osnovi, ili
istovremeno nadoknaditi imovinu i podmiriti obavezu, u
svakom buduem periodu u kojem se oekuje podmirenje
ili nadoknaivanje znaajnih iznosa odgoene porezne
obaveze ili imovine.
75. Da bi se izbjegla potreba za detaljnim planiranjem vremena ponitavanja svake
privremene razlike, ovaj Standard od subjekta zahtijeva prebijanje odgoene
porezne imovine s odgoenom poreznom obavezom istog poreznog obveznika
ako, i samo ako, se to odnosi na poreze na dobit koje su nametnuli isti porezni
organi te ako subjekt ima zakonsko pravo izvriti prebijanje tekue porezne
imovine s tekuim poreznim obavezama.

26
IFRS Foundation
 MRS 12

76. U rijetkim okolnostima, subjekt moe imati zakonsko pravo prebijanja, kao i
namjeru da podmiri neto iznos, u nekim periodima, ali ne i u drugim. U takvim
rijetkim okolnostima, moe se zahtijevati detaljno planiranje kako bi se pouzdano
utvrdilo hoe li odgoena porezna obaveza jednog poreznog obveznika imati
za posljedicu poveano plaanje poreza u istom periodu u kojem e odgoena
porezna imovina drugog poreznog obveznika za posljedicu imati smanjenje
plaanja kod tog drugog poreznog obveznika.

Porezni rashod

Porezni rashod (prihod) povezan s dobiti ili gubitkom iz redovnih

aktivnosti

77. Porezni rashod (prihod) povezan s dobiti ili gubitkom iz redovnih

aktivnosti se treba prezentirati kao dio dobiti ili gubitka u izvjetaju/ima
o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.
77.A [Brisano]

Kursne razlike od odgoenih inostranih poreznih obaveza ili

imovine

78. MRS 21 zahtijeva da se odreene kursne razlike priznaju kao prihod ili rashod
ali ne odreuje gdje se takve razlike u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti trebaju
prezentirati. Prema tome, ako se kursne razlike od odgoene inostrane porezne
obaveze ili imovine priznaju u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, takve razlike se
mogu klasificirati kao odgoeni porezni rashod (prihod) ukoliko se smatra da e
takva prezentacija biti najkorisnija korisnicima finansijskog izvjetaja.

Objavljivanje

79. Glavne komponente poreznog rashoda (prihoda) se trebaju objavljivati

odvojeno.
80. Komponente poreznog rashoda (prihoda) mogu ukljuivati:
(a) tekui porezni rashod (prihod);
(b) sva usklaivanja priznata u periodu za tekui porez prethodnih perioda;
(c) iznos odgoenog poreznog rashoda (prihoda) koji se odnosi na nastajanje
i ponitavanje privremenih razlika;
(d) iznos odgoenog poreznog rashoda (prihoda) koji se odnosi na promjene
poreznih stopa ili nametanje novih poreza;
(e) iznos koristi koje proizlaze iz ranije nepriznatog poreznog gubitka,
porezne olakice ili privremene razlike prethodnog perioda koji je
iskoriten za smanjenje tekueg poreznog rashoda;
(f) iznos koristi koje proizlaze iz ranije nepriznatog poreznog gubitka,
porezne olakice ili privremene razlike prethodnog perioda koja je
iskoritena za smanjenje odgoenog poreznog rashoda;

IFRS Foundation 27
MRS 12

(g) odgoeni porezni rashod proizaao iz otpisa, ili ponitavanja prijanjeg

otpisa, odgoene porezne imovine u skladu s takom 56.; i
(h) iznos poreznog rashoda (prihoda) koji se odnosi na one promjene
raunovodstvenih politika i greke koje su ukljuene u dobit ili gubitak u
skladu s MRS 8, zato to se ne mogu iskazati retroaktivno.
81. Sljedee se takoer treba objaviti odvojeno:
(a) zbirno tekui i odgoeni porez povezan sa stavkama koje direktno
terete ili su direktno pripisane u kapital (vidjeti taku 62.A);
(ab) iznos poreza na dobit koji se odnosi na svaku komponentu ostale
sveobuhvatne dobiti (vidjeti taku 62. i MRS 1 (revidiran 2007.
godine));
(b) [brisano]
(c) objanjenje odnosa izmeu poreznog rashoda (prihoda) i
raunovodstvene dobiti u jednom ili u oba sljedea oblika:
(i) brojano usklaivanje izmeu poreznih rashoda (prihoda)
i proizvoda raunovodstvene dobiti i primjenjive porezne
stope (stopa), takoer objavljujui osnovu po kojoj je
primjenjiva porezna stopa (stope) izraunata; ili
(ii) brojano usklaivanje izmeu prosjene efektivne porezne
stope i primjenjive porezne stope, takoer objavljujui
osnovu po kojoj je primjenjiva porezna stopa izraunata;
(d) objanjenje promjena primjenjive porezne stope (stopa) u
poreenju s prethodnim obraunskim periodom;
(e) iznos (i datum isteka, ako postoji) odbitnih privremenih razlika,
neiskoritenih poreznih gubitaka i neiskoritenih poreznih
olakica za koje u izvjetaju o finansijskom poloaju nije priznata
odgoena porezna imovina;
(f) zbirni iznos privremenih razlika povezanih s ulaganjima u
zavisne subjekte, podrunice i pridruene subjekte te zajednike
aranmane, za koje nisu priznate odgoene porezne obaveze
(vidjeti taku 39.);
(g) za svaku vrstu privremene razlike i svaku vrstu neiskoritenih
poreznih gubitaka i neiskoritenih poreznih olakica:
(i) iznos odgoene porezne imovine i obaveza priznatih u
izvjetaju o finansijskom poloaju za svaki prezentirani
period;
(ii) iznos odgoenog poreznog prihoda ili rashoda priznatog
u dobit ili gubitak, ako to nije vidljivo iz promjena iznosa
priznatih u izvjetaju o finansijskom poloaju;
(h) za prekinuto poslovanje, porezni rashod koji se odnosi na:
(i) dobitak ili gubitak od ukinutog dijela poslovanja, i

28
IFRS Foundation
 MRS 12

(ii) dobit ili gubitak od redovnih aktivnosti prekinutog

poslovanja za period, zajedno s pripadajuim iznosima za
svaki prethodni prezentirani period;
(i) iznos posljedica na porez na dobit od dividendi vlasnicima subjekta
koje su predloene ili objavljene prije nego to je odobreno
objavljivanje finansijskih izvjetaja, ali koje u finansijskim
izvjetajima nisu priznate kao obaveza;
(j) ako poslovna kombinacija u kojoj je subjekt stjecalac uzrokuje
promjenu iznosa priznatog za njegovu odgoenu poreznu imovinu
prije stjecanja (vidjeti taku 67.), iznos te promjene; i
(k) ako odgoene porezne pogodnosti steene poslovnom
kombinacijom nisu priznate na datum stjecanja nego nakon tog
datuma (vidjeti taku 68.), opis dogaaja ili promjene okolnosti
koja je prouzrokovala priznavanje odgoenih poreznih pogodnosti.
82. Subjekt treba objaviti iznos odgoene porezne imovine i prirodu dokaza
koji podravaju njeno priznavanje kada:
(a) iskoritenje odgoene porezne imovine zavisi od budue oporezive
dobiti koja premauje dobiti nastale ponitavanjem postojeih
oporezivih privremenih razlika; i
(b) je subjekt ostvario gubitak u tekuem ili prethodnim periodima u
poreznoj jurisdikciji za koju se vee odgoena porezna imovina.
82.A U okolnostima opisanim u taki 52.A, subjekt treba objaviti prirodu
potencijalnih posljedica na porez na dobit koje bi mogle nastati zbog
isplata dividendi vlasnicima. Osim toga, subjekt treba objaviti iznose
potencijalnih posljedica na porez na dobit koje je mogue odrediti te
postoje li neke potencijalne posljedice na porez na dobit koje nije mogue
odrediti.
83. [Brisano]
84. Objavljivanja zahtijevana u taki 81(c). omoguuju korisnicima finansijskih
izvjetaja da razumiju je li odnos izmeu poreznog rashoda (prihoda) i
raunovodstvene dobiti neuobiajen te da razumiju znaajne faktore koji bi
u budunosti mogli utjecati na taj odnos. Na odnos izmeu poreznog rashoda
(prihoda) i raunovodstvene dobiti mogu utjecati faktori kao to su prihodi koji se
izuzeti od oporezivanja, rashodi koji se ne mogu odbiti pri odreivanju oporezive
dobiti (poreznog gubitka), efekat poreznih gubitaka i efekat inostranih poreznih
stopa.
85. Pri objanjavanju odnosa izmeu poreznog rashoda (prihoda) i raunovodstvene
dobiti, subjekt koristi primjenjivu poreznu stopu koja korisnicima njegovih
finansijskih izvjetaja prua najznaajniju informaciju. esto je najznaajnija
stopa domaa stopa poreza u zemlji u kojoj je subjekt smjeten, objedinjujui
poreznu stopu primijenjenu za nacionalne poreze sa stopama primijenjenim
za bilo koje lokalne poreze koje se izraunavaju na sutinski slinom nivou
oporezive dobiti (poreznog gubitka). Meutim, za subjekt koji posluje u nekoliko
jurisdikcija, moda e biti znaajnije sabrati odvojena usklaivanja pripremljena
primjenom domae stope u svakoj jurisdikciji. Naredni primjer pokazuje kako
odabir primjenjive porezne stope utjee na prezentiranje brojanih usklaivanja.

IFRS Foundation 29
MRS 12

Primjer koji prikazuje taku 85.

U 19X2. godini subjekt u svojoj jurisdikciji (zemlja A) ima raunovodstvenu
dobit od 1.500 (u 19X1. je bila 2.000) te u zemlji B od 1.500 (u 19X1. je bila 500).
Porezna stopa u zemlji A je 30%, a 20% u zemlji B. U zemlji A, rashodi od 100
(u 19X1. su bili 200) se ne mogu odbiti za porezne svrhe.
Slijedi primjer usklaivanja s domaom poreznom stopom.
19X1 19X2
Raunovodstvena dobit 2.500 3.000
Porez po domaoj poreznoj stopi od 30% 750 900
Porezni efekat rashoda koji nisu odbitni za
porezne svrhe 60 30
Efekat nie porezne stope u zemlji B (50) (150)
Porezni rashod 760 780
Slijedi primjer usklaivanja sastavljen objedinjavanjem odvojenih usklaivanja za
jurisdikciju svake drave. Prema ovoj metodi, efekat razlika izmeu domae porezne stope
izvjetajnog subjekta i domae porezne stope u drugim jurisdikcijama se ne iskazuje kao
odvojena stavka usklaivanja. Subjekt moe imati potrebu razmotriti efekat znaajnih
promjena ili poreznih stopa ili kombinacije zaraene dobiti u razliitim jurisdikcijama, a
kako bi objasnio promjene primjenjive porezne stope(a), kao to zahtijeva taka 81(d).

Raunovodstvena dobit 2.500 3.000

Porez po domaim stopama primijenjivim na dobit
u posmatranoj zemlji 700 750
Porezni efekat rashoda koji nisu odbitni za
porezne svrhe 60 30
Porezni rashod 760 780

86. Prosjena efektivna porezna stopa je porezni rashod (prihod) podijeljen s

raunovodstvenom dobiti.
87. esto e biti neizvodljivo izraunati iznos nepriznatih odgoenih poreznih
obaveza proizalih iz ulaganja u zavisne subjekte, podrunice, pridruena drutva
te zajednike aranmane (vidjeti taku 39.). Prema tome, ovaj Standard zahtijeva
da subjekt objavi zbirni iznos osnovnih privremenih razlika, ali ne zahtijeva
objavljivanje odgoenih poreznih obaveza. Unato tome, kada je izvodljivo,
subjekti se podstiu da objave iznose nepriznatih odgoenih poreznih obaveza
jer takve informacije mogu biti korisne za korisnike finansijskih izvjetaja.
87.A Taka 82.A zahtijeva da subjekt objavi prirodi potencijalnih posljedica na porez na
dobit koje bi nastale isplatom dividendi njegovim vlasnicima. Subjekt objavljuje
znaajne karakteristike sistema poreza na dobit te faktora koji e utjecati na
iznos potencijalnih posljedica dividendi na porez na dobit.
87.B Ponekad nee biti izvodljivo izraunati ukupan iznos potencijalnih posljedica na
porez na dobit koje bi mogle nastati isplatom dividendi njegovim vlasnicima.

30
IFRS Foundation
 MRS 12

To moe biti sluaj, na primjer, kada subjekt ima veliki broj inostranih zavisnih
subjekata. Meutim, ak i u takvim okolnostima, neki dijelovi ukupnog iznosa se
mogu jednostavno utvrditi. Na primjer, u konsolidiranoj grupi, matini subjekt
i neki njegovi zavisni subjekti su mogli platiti porez na dobit po vioj stopi na
nerasporeenu dobit te biti upoznati s iznosom koji e se refundirati prilikom
isplate vlasnicima buduih dividendi iz konsolidirane zadrane dobiti. U tom
sluaju, objavljuje se taj iznos koji se moe refundirati. Ako je primjenjivo,
subjekt takoer objavljuje da postoje dodatne potencijalne posljedice na porez na
dobit koje se ne mogu utvrditi. U odvojenim finansijskim izvjetajima matinog
subjekta, ako postoje, objavljivanje potencijalnih posljedica na porez na dobit se
vee za zadranu dobit matinog subjekta.
87.C Od subjekta od kojeg se zahtijevaju objavljivanja iz take 82.A se takoer
moe zahtijevati da izvri objavljivanja koja se odnose na privremene razlike
povezane s ulaganjima u zavisne subjekte, podrunice i pridruena drutva te
udjele u zajednikim aranmanima. U takvim sluajevima, subjekt to razmatra
pri odreivanju informacija koje treba objaviti prema taki 82.A Na primjer,
od subjekta se moe zahtijevati da objavi ukupan iznos privremenih razlika
povezanih s ulaganjima u zavisne subjekte za koje nisu priznate odgoene
porezne obaveze (vidjeti taku 81(f).). Ako nije izvodivo izraunati iznose
nepriznatih odgoenih poreznih obaveza (vidjeti taku 87.), mogu postojati iznosi
potencijalnih posljedica na porez na dobit od dividendi koji se ne mogu utvrditi i
koji su povezani s tim zavisnim subjektima.
88. Subjekt objavljuje svaku s porezom povezanu potencijalnu obavezu i potencijalnu
imovinu u skladu s MRS 37 Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina.
Potencijalne obaveze i potencijalna imovina mogu nastati, na primjer, usljed
nerijeenih sporova s poreznim organima. Slino tome, ako su promjene poreznih
stopa ili poreznih propisa usvojene ili objavljene nakon izvjetajnog perioda,
subjekt objavljuje svaki znaajan efekat tih promjena na svoju tekuu i odgoenu
poreznu imovinu i obaveze (vidjeti MRS 10 Dogaaji nakon izvjetajnog perioda).

Datum stupanja na snagu

89. Ovaj Standard stupa na snagu za finansijske izvjetaje koji obuhvataju periode
zapoete 1. januara 1998. ili kasnije, osim sluaja u taki 91. Ako subjekt primjenjuje
ovaj Standard na finansijske izvjetaje koji obuhvataju periode zapoete prije 1.
januara 1998. godine, on treba objaviti injenicu da je ovaj Standard primijenio
umjesto MRS 12 Raunovodstvo poreza na dobit, odobrenog 1979. godine.
90. Ovaj Standard zamjenjuje MRS 12 Raunovodstvo poreza na dobit, odobren 1979.
godine.
91. Take 52.A, 52.B, 65.A, 81(i)., 82.A, 87.A, 87.B, 87.C i brisanja taaka 3. i 50. stupaju
na snagu za godinje finansijske izvjetaje1 koji obuhvataju periode zapoete 1.
januara 2001. ili kasnije. Ranija primjena se podstie. Ako ranija primjena utjee
na finansijske izvjetaje, subjekt treba objaviti tu injenicu.
92. U MRS 1 (revidiranom 2007. godine) je izmijenjena terminologija koja se koristi u
MSFI. Pored toga, njime se mijenjaju i dopunjavaju take 23., 52., 58., 60., 62., 63.,

1 Taka 91. odnosi se na godinje finansijske izvjetaje u skladu s izriitijom terminologijom pisanja
datuma stupanja na snagu usvojenom 1998. Taka 89. odnosi se na finansijske izvjetaje.

IFRS Foundation 31
MRS 12

65., 68C., 77. i 81., brie se taka 61. te se dodaju take 61.A, 62.A i 77.A Subjekt ove
izmjene i dopune treba primijeniti na godinje periode koji poinju 1. januara
2009. ili kasnije. Ako subjekt primijeni MRS 1 (revidiran 2007.) na neki raniji
period, ove izmjene i dopune se trebaju primijeniti na taj raniji period.
93. Taka 68. se treba primijeniti prospektivno od datuma stupanja na snagu MSFI 3
(revidiranog 2008.) za priznavanje odgoene porezne imovine steene poslovnim
kombinacijama.
94. Prema tome, subjekti ne trebaju uskladiti raunovodstveno iskazivanje
prethodnih poslovnih kombinacija ako porezne pogodnosti nisu ispunile
kriterije za odvojeno priznavanje na datum stjecanja te ako se priznaju nakon
datuma stjecanja, osim ako se pogodnosti ne priznaju u periodu mjerenja i kao
posljedica novih informacija o injenicama i okolnostima koje su postojale na
datum stjecanja. Ostale priznate porezne pogodnosti se trebaju priznati u dobit
ili gubitak (ili, ako to zahtijeva ovaj Standard, izvan dobiti ili gubitka).
95. U MSFI 3 (revidiranom 2008.) su izmijenjene i dopunjene take 21. i 67. te su dodate
take 32.A i 81(j). i (k). Subjekt ove izmjene i dopune treba primijeniti na godinje
periode koji zapoinju 1. jula 2009. ili kasnije. Ako subjekt MSFI 3 (revidiran 2008.)
primijeni na neki raniji period, ove izmjene i dopune takoer treba primijeniti na
taj raniji period.
96. [Ova taka se odnosi na izmjene i dopune koje jo nisu stupile na snagu te stoga nisu ukljuene
u ovo izdanje.]
97. [Ova taka se odnosi na izmjene i dopune koje jo nisu stupile na snagu te stoga nisu ukljuene
u ovo izdanje.]
98. Taka 52. je renumerirana kao 51.A, taka 10. i primjeri koji slijede nakon take
51.A su izmijenjeni, a take 51.B i 51.C su skupa s primjerom koji ih slijedi te
takama 51.D, 51.E i 99. dodate u dokumentu Odgoeni porez: Nadoknaivanje osnovne
imovine, objavljenom u decembru 2010. godine. Subjekt te izmjene i dopune treba
primijeniti na godinje periode koji zapoinju 1. januara 2012. ili kasnije. Ranija
primjena je dozvoljena. Ako subjekt izmjene i dopune primijeni na raniji period,
treba objaviti tu injenicu.
98.A U MSFI 11 Zajedniki aranmani, objavljenom u maju 2011. godine, izmijenjene su
take 2., 15., 18(e)., 24., 38., 39., 43.45., 81(f)., 87. i 87.C Subjekt te izmjene treba
primijeniti kada primjenjuje MSFI 11.
98.B Dokument Prezentiranje stavki ostale sveobuhvatne dobiti (izmjene MRS 1), objavljen
u junu 2011. godine, izmijenio je taku 77. i izbrisao taku 77.A Subjekt treba
primijeniti te izmjene kada primjenjuje MRS 1 izmijenjen u junu 2011. godine.
98.C Dokument Ulagaki subjekti (izmjene MSFI 10, MSFI 12 i MSFI 27), objavljen u
oktobru 2012. godine, izmijenio je take 58. i 68.C Subjekt treba primijeniti te
izmjene na godinje periode koji zapoinju 1. januara 2014. godine ili kasnije.
Ranija primjena dokumenta Ulagaki subjekti je dozvoljena. Ako subjekt ranije
primjenjuje te izmjene, takoer treba istovremeno primijeniti sve izmjene
ukljuene u dokument Ulagaki subjekti.
98.D
98.F [Ova taka se odnosi na izmjene i dopune koje jo nisu stupile na snagu te stoga nisu ukljuene
u ovo izdanje]

32
IFRS Foundation
 MRS 12

Povlaenje tumaenja SIC 21

99. Izmjene uvedene dokumentom Odgoeni porez: Nadoknaivanje osnovne imovine,

objavljenim u decembru 2010. godine, zamjenjuju tumaenje SIC 21 Porez na dobit
nadoknaivanje revaloriziranih sredstava koja se ne amortiziraju.

IFRS Foundation 33