Agora i Hipatija jo jednom!

Ve sam objavio dva posta koja se bave dogaanjima u Aleksandriji i Hipatijom; Kako
krani nisu unitili Aleksandrijsku knjinicu i Film Agora - pria o pravim
fundamentalistima, ali izgleda da je film Agora imao dosta utjecaja tako da se svako malo
javljaju komentatori inspirirani filmom. Tim O'Neill, povjesniar amater (i ateist) odluio je
jo jednom obraunati sa takvim priama, iako odgovara na konkretnu recenziju iznosi dosta
podataka koji e Vam sigurno biti zanimljivi. (O'Neill ureuje blog Armarium Magnum i
stranicu 'History vs The Da Vinci Code' koja analizira Brownove tvrdnje i usporeuje ih sa
povijesnim dokazima.)
izvorni lanak: A Geologist tries History (or "Agora" and Hypatia Yet Again)

Dvije godine nakon premijere, Amenbarov film Agora nastavlja i dalje promovirati moderne
mitove o povijesti znanosti. Najnovija rtva koja je progutala tu bajku je geolog Donald
Prothero, jedan od blogera (na Skepticblogu), napisao je recenziju pod nazivom "Hypatia,
Agora, and Religion vs. Science". Prothero je sveuilini profesor geologije koji pie protiv
kreacionista i neto novijeg pokreta "inteligentnog dizajna", iako zbog toga zasluuje nae
pohvale izgleda da je to imalo kao posljedicu bezrezervno prihvaanje "teze okonfliktu" tako
da je sretan to ju podrava verzija povijesti ispriana u Agori. Naravno, vjerojatno nije
poteno od nas to oekujemo da geolog zna neto o Kasnoj Rimskoj povijesti ili o ranoj
povijesti znanosti; ali izgleda da njegovi itatelji vide autoritet u njemu, barem sudei po
komentarima. To je dosta zabrinjavajue jer iako se poziva na "znanstvene izvore" pomou
koji je napisao recenziju, potpuno je unakazio povijest vezanu uz tu priu.

Nije ba dobro krenuo jer odmah na poetku citira Hipatiju; odnosno iznosti Hipatijin "citat"
koji je zapravo suvremeni lanjak:
Bajke treba poduavati kao bajke, mitove kao mitove, a uda kao pjesnike matarije.
Poduavati praznovjerje kao istinu je najgora stvar. Djeji um ih prihvaa i vjeruje u njih, tek
nakon puno boli, moda ak tragedije, se moe osloboditi toga. Zapravo, ljudi e se boriti za
praznovjerje ba kao i za istinu esto i sranije, s obzirom da praznovjerje toliko
imaginarno da ga ne moete opovrgnuti, ali istina je toka gledita tako da je promjenjiva
Radi se o dobrim savjetima, posebno "bajke treba poduavati kao bajke", to je savjet kojeg je
Amenbar trebao posluati prije nego to je snimio film. No, taj "citat" je izmiljotina,
osmislio ga je ameriki pisac, trgovac sapunom i ekscentrik Elbert Hubbard u svojoj knjizi
"Little Journeys to the Homes of the Great Teachers" iz 1908. godine. Hubbard je izabrao
Hipatiju kao jednu od "velikih uitelja" ali je ostao zateen neugodnom injenicom da
zapravo nemamo gotovo nita od Hipatijinih zapisa ili uenja, a zbog toga ju je teko prikazati
kao "veliku". Taj problem je rijeio tako to je jednostavno izmislio neke stvari, ukljuujui i
navedene mudre rijei.
Prothero dalje hvali Agoru kao "dragulj od filma" i opisuje produkcijsku vrijednost,
scenografiju i tako dalje. Tu nema problema, ali onda se bacio u neke hrabre izjave o
povijesti;
Sredinja pria prati Hipatiju iz Aleksandrije (roena 350-370 AD, umrla 415 AD), koja je
ivjela u helenistikoj Aleksandriji tijekom posljednjih dana Rimskog Carstva.
"Posljednjih dana"? Aleksandrija je bila dio Istonog Rimskog Carstva koje nije palo jo
nevjerojatnih 1038 godina nakon Hipatijine smrti. Oito se radi o nekim poprilino dugim
"posljednjim danima". Prothero nastavlja;
Veina povijesnih dogaaja prikazana je u filmu precizno koliko god je to mogue prema
saznanjima povjesniara, od vjerskih tenzija do unitenja Aleksandrijske knjinice(i
neprocjenjive zbirke antikih radova) od strane kranske rulje koja je smatrala da su
filozofija i uenje poganska i idolopoklonika stvar, pa sve do prikaza podinjavanja Rimskog
Carstva pod kranske voe.
Naravno, tek nekoliko dogaaja u filmu je ispravno prikazano, kao to sam pokazao u svoja
prola dva posta (vidi "Agora" and Hypatia - Hollywood Strikes Again" te "Hypatia and
'Agora' Redux" [hrvatski prijevod]). Nema dokaza za postojanje ikakve knjinice u
Serapeumu, a ideja da su "kranski voe" smatrali filozofiju i uenje "poganskom i
idolopoklonikom" stvari je jednostavno besmislena. Prothero nas dalje uvjerava kako je
"Hipatija praktiki jedino istaknuto ensko ime meu uenjacima u antikom svijetu", to je
takoer pogreno. Primjerice, samo generaciju poslije Hipatije imamo jo jednu slavnu
filozofkinju u Aleksandriji, Aedisiu. Ne samo da je bila slavna uenjakinja i predavaica i
ena, nego je bila i poganka. Ipak nekako je uspjela biti neometana od strane kranske rulje,
to bi nam trebalo ukazati da prikaz povijesti u filmu kojeg Prothero smatra tako vrstim
zapravo nije istinit.

Prothero nastavlja i kae da Hipatija "moda je moda nije izumila astrolab i hidrometar".
Njegov oprez je dobrodoao, posebno jer te tvrdnje nemaju nikakvog temelja. Ideja da je ona
"izumila" hidrometar se temelji na pismu kojeg je dobila od Synesiusa koji ju trai da izradi
jednog takvog za njega. Zato je to pismo rezultiralo idejom da je Hipatija izumila taj
instrument je zagonetka jer Synesius mora njoj objasniti to je hidrometar i kako radi. ini se
kao udna stvar za objanjavanje nekom tko ga je izumio. Oito je da to trai od nje jer su u
Aleksandriji bili majstori koji su znali izgraivati razne instrumente(dok ih u Kreti nije bilo).
Prothero nastavlja:
Film prikazuje njezin lik kako ispituje Ptolemejsku astronomiju i istrauje heliocentrini
model Hiparha iz Samosa, osmiljava Keplerove eliptine orbite kao rjeenje problema
heliocentrizma. Ovaj zadnji dio je vjerojatno fikcija, ali Hipatija je takav simbol znanosti i
feminizma stoljeima tako da je gotovo svaki autor uljepao priu o njoj.
Zapravo, nije samo "zadnji dio" fikcija (i tu nema "vjerojatno") ne postoje nikakvi dokazi da
je Hipatija preispitivala Ptolemejski model; kako je bila ki Ptolomejevog najboljeg
poznavatelja, cijela ideja da bi preispitivala model je fantazija. Naravno, promotori filma su
zadovoljno predstavili taj dio kao povijest, sa video snimkom (voxpopuli) na ulicama
njemakog grada koja je posluila kao reklama za film, prikazani su naivni ljudi kojima
govore kako je Hipatija otkrila heliocentrizam. Bili su iznenaeni injenicom da nikada nisu
uli za to. Naravno, ne bi trebali biti iznenaeni jer se radi o obinoj gluposti. Prothero je
takoer pomjeao antike znanstvenike znanstvenik na kojeg se pokuao referirati je bio
Aristarh, a ne Hiparh iz Samosa; potonji je prouavao astronomiju, ali definitivno nije bio
heliocentrist.
No, nijedna pria o Hipatiji nije zavrena bez promoviranja mita kako joj je ivoj oderana
koa:
Na kraju je kranin, bivi rob, ugui kako bi je spasio od bolne smrti zbog toga to je
poganka i vjetica, no prikaz nije ni priblino straan kao stvarnost. Prema povijesnim
zapisima, kranska rulja ju je otela iz koije, svukla do gola, oderala ju sa otrim
krhotinama i onda vukla njeno tijelo ulicama.
Za ovo moemo zahvaliti naem starom Edwardu Gibbonu izvoru mnogih upornih
povijesnih mitova. Ono to nam Socrates Scholasticus zapisuje o njenoj smrti je kako rulja
koristi "" da bi je usmrtili. "Ostrakon" moe biti krhotina keramike, ili moe biti otra
koljka tako je Gibbon protumaio rije i doao na ideju kako je Hipatija oderana otrim
koljkama. Iako je slika nage ene kojoj ivoj deru kou sa otrim koljkama prikladno jeziva
i dramatina, rije se ovdje najvjerojatnije odnosi na crijep. Hipatija je kamenovana
do smrti sa predmetima koji su bili pri ruci na ulicama Aleksandrije: terakotni crijep.
Naravno, to nije najugodniji nain da skonate, ali iz nekog razloga ljudi preferiraju ideju
kako joj je ivoj oderana koa. Scholasticusov citat u lanku na Wikipediji je ak promijenjen
pa je njegova reenica "potpuno su je razodjenuli, i onda je ubili sa crijepom" pretvorena u
"potpuno su je razodjenuli i onda ubili sastrugavi joj kou sa crijepom i komadima koljki",
ali to nije ni blizu onome to je Scholasticus zapisao. Pretpostavljam da je jedan od nain da
pribavite dokaze za svoje pseudopovijesne mitove jednostavno promijeniti izvorne materijale.

No onda Prothero dolazi do pravih ideolokih napada:

Iako povijesni detalji mogu bili pomreni, glavna poanta filma je tona, posebno u ovo
vrijeme kada vjerski dogmatizam jo uvijek pokuava potisnuti znanost i slobodno
istraivanje.
Film zapravo ima vie veze sa "dananjim vremenom" nego to ima sa bilo ime to se
dogodilo u petom stoljeu. Prothero je oito prihvatio poruku bajke, radi se o jo jednoj
manifestaciji stare "teze o konfliktu" koju oivljava aktualni, suvremeni konflikt izmeu
reakcionarnih fundamentalnih biblijskih literalista i moderne znanosti. Za Prothera, kao i za
mnoge ljude koji ne poznaju povijest znanosti; ako (neki) religiozni tipovi se protive znanosti
onda znai da su se uvijek protivili. Zbog toga mu se svia to Amenbarov film promovira
takvo razmiljanje i pritom nije uope svjestan kako je Amenbar morao iskriviti povijest
kako bi je ugurao u model "konflikta".

Naravno, problem je to su stvarni povjesniari znanosti jo davno napustili "tezu o konfliktu"

i pobili radove ideologa 19. stoljea poput John William Drapera i Andrew Dickson Whitea,
ije su knjige ugradile takvu ideju u opu populaciju. Gary Ferngren je lijepo opisao
razmiljanje meu profesionalnim povjesniarima znanosti po tom pitanju;
Iako su neki povjesniari uvijek smatrali da je Draper-Whiteova teza pojedostavljenje i
iskrivljenje sloenih odnosa, tek u drugoj polovici 20. stoljea teza je doivjela sustavnu re-
evaluaciju. Rezultat toga je sve vee prepoznavanje meu povjesniaraima znanosti da je
odnos izmeu religije i znanosti bio puno pozitivniji nego to se misli. Iako popularno
razmiljanje o kontroverzi i dalje slui kao primjer navodnog neprijateljstva kranstva
prema novim znanstvenim teorijama, istraivanja su pokazala kako je kranstvo esto
njegovalo i ohrabrivalo znanstvene napore, a u drugim sluajevima nije dolazilo niti do
tenzija niti do pokuaja usklaivanja. Ukoliko vam padne na um suenje Galileu ili sluaj
Scopes kao primjer konflikta, radi se o iznimkama a ne o pravilu.(Science and Religion: A
Historical Introduction, p. ix)
Meutim, ovo nije dovoljno za neke suvremene ideologe. ele da "teza o konfliktu" bude
istinita pa se poprilino naljute na te povjesniare kada saznaju da vie ne prihvaaju njihovu
omiljenu staru ideju kako se "Crkva protivila znanosti". Odreena grupa posebno mrzovoljnih
ateista ne ele imati nita sa takvom modernom glupou kako je religija moda zapravo
njegovala znanost pa takve podvale odbacuju kao "revizionizam". Kada im predoite
neugodnu injenicu da je "teza o konfliktu" odbaena od strane vodeih povjesniara znanosti
poput Ronalda Numbersa, Davida Lindberga i Edwarda Granta, onda se okrenu raznim
teorijama zavjere prema njima su svi ovi ueni i proslavljeni znanstvenici podmieni od
strane zle Templeton Foundation pa su tako pod utjecajem zlih vjernika zbog kojih
ugroavaju svoje akademske karijere i reputaciju kako bi prihvatili drugaije razmiljanje o
povijesti. Sada moete obui svoje aluminijske kape koje e vas zatiti. Nimalo iznenaujue,
svima je najdrai umirovljeni srednjokolski profesor Charles Freeman sa svojim pisanjima
po blogu.

Izgleda da povijest znanosti ne moemo jednostavno prepustiti povjesniarama jer ne piu

verziju povijesti kakvu ele moje kolege ateisti, a to je posebno iritantno mrzovoljnom
antiteistikom pokretu. Sreom pa imamo znanstvenike koji su spremni napustiti svoja
podruja i nauiti te smijene, zbunjene nagraivane cijenjenje povjesniare. Fiziar estica i
mrzovoljni antiteist Victor J. Stenger upravo najavljuje veliki udarac svim povjesniarima,
nadam se da je odbor za dodjelivanje nagrada za najbolje povjesniare znanosti upoznat sa
time(George SartonMedal).

Kad ve priamo o znanstvenicima koji ne znaju povijest, vratimo se profesoru Protheru;

"Kasno Rimska Aleksandrija je bila doista tolerantno mjesto", kae nam on, " u kojem su
tovani Egipanski, Grki i Rimski bogovi." Moda postoji alternativni svemir u kojem je
predkranska Aleksandrija bila "tolerantno mjesto", ali u ovom naem Aleksandrija je bila
sve samo ne tolerantna. Serija lanaka Mikea Flynna, "TheMean Streets of Old Alexandria",
pokazuje kako je Aleksandrija bila pravo arite ulinog nasilja, politikih ubojstava, sukoba
frakcija i meuvjerskih sukoba puno prije nego to se kranstvo pojavilo u toj kombinaciji.
Grad je poznat kao mjesto nekoliko naranijih zabiljeenih progona idova, a "tolerancija"
ovog naroito netolerantnog grada nije izbjegla niti krane tijekom prvih tristo godina
povijesti te vjere. Poput manihejaca, Aleksandrijski krani su bili izloeni periodinim
izljevima Rimske "tolerancije" koja je ukljuivala stvari poput javnog spaljivanja u arenama,
raspinjanje i bacanje divljim ivotinjama. Kao to kae ovjek okovan u eliji (The Life of
Brian); "Nevjerojatni ljudi, ti Rimljani." Vrlo "tolerantno".

Nakon toga Prothero nas pria kako su krani unitili knjinicu (koje nije ni bilo) u
Serapumu i onda kae;
Mnogi povjesniari i dalje smatraju kako je ubojstvo Hipatije i prelazak Rimskog Carstva na
kranstvo (zajedno sa unitenjem gotovo svog grkog i rimskog znanja) poetak "Mranog
Doba" na zapadu.
"Mnogi povjesniari?" Stvarno? Tko? Niti jedan povjesniar koji zna neto o tome ne misli
tako, jer ako moemo itati grke i rimske radove onda moemo zahvaliti kranskim
pisarima na tome. Mrzovoljna antiteistika brigada voli ideju kako je, domiljato nazvano,
"Mrano Doba" uzrokovano kranstvom i kranima koji spaljuju knjige, ali postanu
frustrirani(i naivcirani) kada se racionalist usudi pitati da mu pokau neki dokaz tog
"unitavanja". Obino probaju sa "krani su spalili Veliku Knjinicu" napadom, a kada im to
ne uspije onda se stvarno naljute jer nemaju nita drugo to bi mogli spomenuti. Dosadni
povjesniari smatraju kako je gubitak znanja u zapadnoj Europi posljedica efekata totalnog
kolapsa Zapadnog Rimskog Carstva, ali takva ideja nije nimalo zabavna anti-teistikim
ideolozima. udno je kako se Protheru, dok je pisao tu reenicu, nije javilo pitanje kako su
dogaaji u Hipatijinom ivotu uzrokovali kolaps znanja "na zapadu" kada je ona ivjela na
istoku. To bi ve trebao biti nagovjetaj da se neto drugo dogaalo.

Oekivano, sada u raspravu ukljuuje Galilea, zajedno sa referencom na kreacionizam. Tada

nam ispria kako je "netolerantna kranska rulja koja je ovladala kasnim Rimskim Carstvom
istjerana iz Aleksandrije od strane jo fanatinijih muslimana koji su unitili ono malo
preostale klasine civilizacije koje krani nisu spalili ili unitili". Opet, izgleda da se radi o
nekom alternativnom svemiru i njegovoj povijesti, jer u stvarnom svijetu zli stari muslimani
su zapravo preuzeli grko i rimsko znanje koje su sauvali zli bizantski i nestorijanski
redovnici, te ga dalje istraivali, prenijeli u panjolsku gdje su ga prihvatili srednjovjekovni
kranski uenjaci i tako vratili na zapad. No takva pria uope nije zabavna. Dosadni
povjesniari sa svojim dosadnim injenicama i dokazima unitavaju svu zabavu.

Prothero za kraj nadograuje svoju priu pa spomene kako su "krani suzbijali heretinu
ideju da je Zemlja okrugla". Prepostavljam da ukoliko piete lanak pun totalno
diskreditiranih pseudopovijesnih mitova, pokazujete srednjokolsko i potpuno karikaturno
shvaanje povijesti onda moete i zavriti sa apsolutno najbizarnijim stari "mit oravoj
zemlji". Mnogi od njegovih itatelja su prihvatili sve napisano, njegovo shvaanje "teze o
konfliktu" pa je tako netko komentirao; "ovaj film me stvarno razljutio, ali istodobno me
uinio ponosnim to sam slobodni mislilac". Kada netko spomene kako je Agora puna
povijesno neutemeljenih scena, Prothero uzvraa tvrdnjom kako "je tako malo poznato o
'injenicama' u 400. AD tako da povjesniari imaju jako malo toga dobro dokumentiranog i
nekontroverznog." to? Znai moemo sami izmiljati neke gluposti kak nam se svidi?
Nekoliko dogaaja iz filma su zapravo ekstremno dobro dokumentirani. Unitenje Serapeuma
je jedan od najbolje dokumentiranih dogaaja u antikoj povijesti, sa pet neovisnih izvora
koja govore o tome. udno, ali nijedan ne spominje ikakvu knjinicu ili unitenje nekih
knjiga, ak niti neprijateljski, antikranski filozof Eunapius to ne spominje, a suvremeno
shvaanje Hipatijine smrti nam govori kako je uzrokovano politikim razlozima i nema
nikakve veze sa vjerom ili uenjem. Takvi opisi su potpuno "nekontroverzni", ali oni ne
podravaju Amenbarovu pseudopovijesnu bajku.

U komentarima takoer imamo dosta aavosti. Jedan nam komentator autoritativno

objanjava kako je "Kopernik itao Aristarha", bilo bi to stvarno izvanredno, posebno zato to
nijedan njegov rad nije preivio do Kopernikova ili naeg vremena. Isti komentator nastavlja
pa spominje i kako je "Galileo itao Arhimeda, Kolumbo i suradnici su itali Eratostena i
Ptolemeja, Newton je itao Euklida, Kepler Apolonija". Meutim, on ne primjeuje da su
mogli itati antike autore zato to su bizantski, nestorijanski i zapadni katoliki redovnici
ouvali njihove radove. Toliko o "kranima koji pale knjige". Onda dolazimo do ovog
dragulja;
Antiki grci su ve imali prototip parnog stroja i mehanikih raunala. Da Crkva nije unitila
Aleksandrijsku znanost, imali bi Industrijsku revoluciju 1000 godina prije Jamesa Watta.
"Prototip parnog stroja" na kojeg se referira je mali Heronova kugla (eolipile), simpatina
mala igraka koja nikada ne bi dovela do pravog parnog stroja zbog metalurgije u to vrijeme.
"Mehaniko raunalo" je izgleda referenca na mehanizam iz Antikitere, jedan od
astronomskih ureaja kakvi su se nastavili proizvoditi stoljeima kasnije pa nije doveo do
nikakve "industrijske revolucije"; Crkva je ouvala grka znanja, zahvaljujui znaajnom
inzistiranju jo jednog uenog Aleksandrijanca, Klementa, koji je naglasio kako svo znanje
dolazi od Boga i grki racionalizam treba cijeniti, a ne odbaciti. Ali tko eli sluati dosadne
injenice koje samo smetaju lijepim mitovima?
Sreom, barem neki skeptici stvarno i jesu skeptici tako da su istraili injenice o filmu, jedan
od njih je to lijepo sumirao;
Previe suvremenih stavova vrijedi za rimsko-helenske ljude. Takoer previe suvremenih
stavova o religiji vrijedi za rane krane. Ovo nije povijesna drama, ovo je Narnija za
ateiste.
Doista, "Narnija za ateiste". Netko je postavio u komentar i poveznicu na moju raniju kritiku
filma, lijepo od njega, ali bojim se da je prekasno veina "skeptika" je dobila svoju dozu
"povijest od strane znanstvenika" i nastavila svojim poslom, predrasude potvrene i mitovi
ojaani. Naalost takve stvari se danas na internetu smatraju "racionalizmom". Ponekad, ovaj
racionalist oajava.