SOCIETE ARCHEOLOGIQUE CROATE HRVATSKO ARHEOLOKO DRUTVO

RECHERCHES ARHEOLOKA
"
ARCHEOLOGIQUES DANS LES ILES ISTRAIVANJA NA OTOCIMA
DE CRES ET DE LOINJ CRESU I LOINJU

REUNION SCIENTIFIQUE
ZNANSTVENI SKUP
MALI LOSINJ, LE ll - 13 OCTOBRE 1979.
MALI LOSINJ, ll - 13. LISTOPADA 1979.

Zagreb, 1982.
Zagreb, 1982.
 Udelali smo oteli, i uof, ma duga jimamo maa:. na'!ke kadriegle na. kih
sedite nisu nae. Otarij jimamo, da, 98 (devedeszet t asan), a samo Jenu
itaonicu, i to f Cresu.
Poeli smo delat skule, i nainjat stuare, lue ~m~ na Susc:.k, ~rakan~
i Unije poslali, i tamo jopet skulu otvorili. Utelz hzmo razv_z7at t Cres t
muale iule. leZimo razvijat veze mej iulami i s terafierm.u: .z ~ telefonon,
i s putuon. Videli ste da irima put. UteZi bimo se probtt 1ace put Kar-
vuaske: preko Mierga i Valbiske na Veju. Vavek govorimo Yf~ Ri~e ne~a
nan indutrija ne pusti, dilokua na Cres, na Susak, na UmJe. Szguro Je
da bi Tramontuana mogla bit mesto za ripuo Rike. ..
leZimo Susak kunervat etnoloki; tarsje i verduru sadit, speCtJualnz
turiam irit. A na Unijah kumpir, i verduru, i etuor . .. Uteli bimo ku-
povat brodi, gradit ih, ma na neki empliceji i ceneji nain. Oemo jezero
Vranu uvat, ofce puast i sir delat. I Marine delat, vaf Cresu speijal
mente.
Eko, s malo besied sen van utiel re e smo i e bimo uteli. Vi nan
pomortc, ko morete.
A doukle ste ovde, elimo van da se dobro ujete, da dobro delate,
da penijeri, ideje i besede, kie reete budu za vas od koristi, a svin nuan
na ponos i afirmacijun.
Na kraju valja naglasiti da Urednitvo nije ulazilo u sam sadraj i znan-
stveni pristup pojedinim pitanjima koja su u referatima obraivana. Ono
je, kao i dosad, nastojalo otkloniti samo nedostatke koji bi mogli utjecati
na standarde to ih nastojimo dosljedno provoditi u ovoj seriji izdanja
Drutva. Autori zato snose odgovornost za pristup i obradu teme o kojoj
ovdje piu, to vie to su svi objavljeni prilozi ve bili javno prezentirani.
Za~valjujemo Republikoj samoupravnoj interesnoj zajednici za znan-
st~em .r~d SR Hr~atske (SIZ-VII), Republikoj samoupravnoj interesnoj
~aJe~n_ICI u oblasti kul~ure SR Hrvatske, te Samoupravnoj interesnoj za-
JCdmci za kulturu opme Cres-Loinj koji su omoguili tiskanje ovog
sveska.
Zagreb, 10. svibnja 1982. Urednik
Zeljko Rapani
. JASMINKA CUS-RUKONIC (Cres)
ARHEOLOKA TOPOGRAFIJA OTOKA CRESA I LOINJA
ARCHEOLOGICAL TOPOGRAPHY OF THE ISLANDS OF CRES AND LOSINJ
Ovaj je lanak pokuaj sintetiziranja do-
sadanjih arheolokih otkria na podruju
dananje opine Cres-Loinj. Valja ga zato
prihvatiti kao radnu skicu koju e svako
novo otkrie i istraivanje dopuniti i proi-
riti pa vjerojatno i bolje prikazati prolost
ovih otoka. Navodim takoer da se rad te-
melji preteno na podacima iz literature, a
ne na onima s terenskih istraivanja ili s re-
ambulacije.1
PRETHISTORIJA
Otoci Cres i Loinj obiluju prethistorij-
skim nalazima i nalazitima, koja ni izdale-
ka nisu do kraja ispitana sustavno, ve su
u- posljednjih sto godina izvrena samo ma-
nja sondana istraivanja kao i mnoga re-
kognosciranja. I pored toga dolo se do vrlo
vrijednih rezultata. Prethistorijska nalazita
obuhvaaju spilje, gradine, gomile i tragove
nastambi (sl. 1).
Ovaj teren zbog svoje prirodne konfigura-
cije obiluje mnogim spiljama, poluspiljama
i vrtaama. Od njih je djelomino samo dvi-
je istraio pok. VL. MIROSAVLJEVIC, koji
se bavio prouavanjem prethistorije ovih
krajeva i doao do vrlo znaajnih rezultata.
Uz cestu koja vodi od Osora prema Punti
Kria predio je koji domai ljudi nazivaju
S r e d i, i tu se u blizini kote od 102 m nala-
ze dvije vrtae koje se nazivaju J a m i n a
S r e d i.2 U tim se vrtaama ivot kantinu-
irano odvijao od paleolitika do poetka ra-
nog srednjeg vijeka. U prvom sloju naen je
listoliki kremeni solitrenski iljak. Ispod to-
ga slijedi gravetijenski horizont, zatim me-
zolitiki. U etvrtom sloju naeni su frag-
menti keramike impresso-cardium. U iduem
sloju je keramika srednjeg neolitika, a onda
sloj s eneolitikom keramikom, i to vjerojat-
no vueloidnog tipa. Zastupljena je i bron-
anodobna keramika koja odgovara horizon-
tu tzv. gradinske kulture, zatim keramika
starijeg i mlaeg eljeznog doba. Najmlai
kulturni sloj je zastupljen keramikom ukra-
enom dvostruko valovitom brazdom i gir-
landom.
U neposrednoj blizini vrtae Jami na Sredi
i gradine Vela straa nalazi se spilja Gr m o-
a j koja ima vrlo slian materijal s Jama-
ma na Sredi.
Po svojim arheolokim nalazima vrlo je
vana i V e l a j a m a na zapadnoj strani
brda Osorice podno njezina najvieg vrha
Televrina (588 m) na otoku Loinju.3 S toga
je mjesta vrlo dobar pregled na okolni pro-
stor. Najdublje naslage imaju ostatke gor-
njopleistocenskih ivotinja, i to: peinskog
medvjeda, peinske hijene, kozoroga itd.
Najstariji ostaci materijalne kulture pripa-
daju razdoblju srednjeg paleolitika, tj. mu-
sterijena. To bi po Vl. Mirosavljeviu bio
dosad najstariji poznati prethistorijski nalaz
iz kvarnerskog podruja. Idui stratum li-
tike industrije pripada orinjasijenu V i VI,
zatim razvijenom i finalnom gravetijenu s
9
 prijelazom u mezolitik i perifernim utjeca-
jem kapsijena. U Veloj jami je razdoblje ra-
nog neolitika zastupljeno s keramikom im-
A spilje pressa-cardium. Ostali arheoloki nalazi ima-
Qgomile ju vrlo veliku slinost s nalazima iz Jama na
9 prethistorijska gradnja Sredi.
Neto junije na zapadnoj obali otoka Lo-
inja u plodnoj uvali Krika izmeu mjesta
Sveti Jakov i unski nalazi se istoimena spi-
lja, koja takoer posjeduje arheoloki ma-
terijal vrlo slian materijalu iz Jama na
Sredi,4 Na otoku Cresu i Loinju postoje i
druge spilje u kojima je vrlo vjerojatno obi-
tavao prethistorijski ovjek, no dananje
stanje istraenosti spiljskih lokaliteta potvr-
uje nekadanju haseljenost samo ovih e
tiriju spilja u prolosti.
Osim u spiljama, koje su bile ovjekove
prve nastambe, prethistorijski ovjek je po-
stupno poeo ivjeti i na otvorenom prosto-
ru, gdje je zapoeo s gradnjom objekata u
suhozidu (sl. 2). To su obino bili objekti
smjeteni na vrhuncima radi mogunosti bo-
lje obrane, ali su isto tako birani oni polo-
aji s kojih je bila i najvea preglednost nad
susjednim plodnim poljima, panjacima te
morskim prolazima. Na najsjevernijem pod-
ruju otoka Cresa zvanom Tramuntana ima
nekoliko gradina. Prva je S i s, gradina elip-
tinog oblika s nekoliko obrambenih poja-
seva, na istoimenom brdu, na 6SO m nad-
morske visine. Neto sjevernije od Sisa, na
brdu Halm, 431 m visine, nalazi se takoer
jedna gradina. Ima posve nepravilan tlocrt
koji je uvjetovan konfiguracijom terena. Ma-
terijal s ove gradine srodan je u materijalu
s ostalih gradina. Na istonoj obali otoka
TRSTENIK Cresa, uz samo more, nalazi se gradina B e l i
~ (130 m). Danas se ne mogu pratiti svi ostaci
suhozidina, jer su zbog dugog kontinuiteta
nastavanja na ovom podruju mnogi mate-
rijalni ostaci uniteni. Sam poloaj gradine
Beli ima izvanrednu strateku vanost, jer
se s nje, kao na dlanu, prua pogled nad plo-
vidbenim putovima u Rijekom zaljevu, a
~\:],11.
SRAKANE
naroito se moe dobro kontrolirati plovid-
ba izmeu otoka Cresa i Krka.s Na vrhu brda
ORU DAl) Cresnjavice (341 m), sjeveroistono od grada
PA LACO~ Cresa, nalazi se gradina B a r t o l o m e j,
koja je dobila svoje ime po kapelici sv. Bar-
\:?YSAK tola koja se nalazi na njoj.6 Ona ima domi-
\~~LE nantni poloaj nad uskim otonim podru
--w1. jem izmeu zaljeva Merga s istone i zaljeva
Cresa sa zapadne strane otoka. Gradina ima
Sl. l SV. PETAr.~ nepravilan eliptian oblik, s tri pojasa ob-
ILOVI!{~
10
rambenih prstenova. Prema vijestima koje
nam donosi C. MARCHESETTI, na Bartolo-
meju se iskopavalo krajem prolog stoljea
(Pe tris i Lemei iz Cresa), a nailo se na
eneolitiki materijal. Smatra se da je to ti-
pina ilirska gradina.
Juno od grada Cresa prema selu Orlec,
i junije od njega, nalazi se nekoliko gradina
u nizu. Prva je P u k o n j i n krunog obli-
ka (289 m), kod dananjeg sela Loznatog. Nju
odmah u nizu slijedi gradina P e l g i n j a
na brdu ule (314 m). Pelginja je kruna su-
hozidinska graevinska konstrukcija. S nje
se moe kontrolirati cijelo okolno podruje
i uvala u kojoj se nalazi dananji grad Cres.
Slijedea gradina je S k u l k a (322 m), ko-
ja predstavlja smiljenu gradnju vrlo funk-
cionalne namjene. Zatim je slijedi K r a s a,
te I l o v i e a (163 m) eliptinog oblika. Kod
Vranskog jezera nalazi se gradina Gr m o v
(328 m), a na zapadnoj obali Cresa nalazi se
gradina L u b e n i e e, kvadratinog tlocrta.
Na zapadnoj obali otoka Cresa, u zaleu da-
nanjih mjesta Martinice i Miholaice,
nalazi se gradina K r i s t o f o r ili K r s t o-
p u l. Ime je dobila po istoimenoj maloj
romanikoj crkvici. S gradine Kristofor do-
bar je pogled nad uvalom Martinice.7 Neto
istonije, prema unutranjosti otoka, smje-
stila se gradina S t i v a n, krunog, koncen-
trinog oblika.
Oko Osora i s creske, a i s loinjske strane
poloaj gradina mnogo je gui. Prva je u
nizu M e I i, kod Verina, na istonoj obaii
Cresa.8 Nedaleko zapadne obale Cresa, uz
samu cestu koja vodi iz Cresa k Osoru, na-
lazi se gradina P e e n j i, koja ima slian
materijal s Jamama na Sredi. Tik uz Osor,
povie uvale Bijar, nalazi se gradina O s or.
Putem od Osora prema mjestu Punta Kria
nailazi se na gradinu V e I a s tr a a (148
m). Oblik vanjskog zatitnog pojasa je polu-
elipsa. Materijal s te gradine podudara se s
materijalom iz Jama na Sredi. Juno od Vele
strae prema Punti Kria nalazi se gradina
M a s l o v n i k (80 m), koju danas stanovni-
ci zovu jo i starim imenom K r u n i e a.
Gradina se sastoji od dvije eliptine suho-
gradnje, a materijal je slian onom na Veloj
strai.
Prva gradina na otoku Loinju, tik uz osor-
ski kanal, zove se B i e l e i i nalazi se na
istoimenom vrhu (160 m) u blizini napute-
nog sela Tria. 9 Na vrhu L a e (402 m) na
Osorici nalazi se takoer gradina. Na pola
puta od Osora prema Nerezinama stoji, na
uzvisini naselje H a l m a e, na ijem pod-
ruju se nalazi gradina paetvorinastog ob-
lika, a materijal tu pronaen slian je onom
iz J ama na Sredi. Podno Osorice, na pola
puta izmeu Nerezina i Svetog Jakova, na-
lazi se gradina B er d o (120 m). Neto prije
samog ulaza u mjesto unski smjestila se
gradina P o l a n a (214 m) koja dominira
cijelim krajem. Gradina je poligonalni utvr-
eni prostor. Otkopana graa slina je onoj
iz Jama na Sredi. Istono od mjesta unski
uzdie se brdo unjasta oblika visine 144 m,
a na platou na vrhu nalazi se ostatak gradine
koja je imala eliptian oblik; a materijal je
takoer slian s onim iz J ama na Sredi. Na
poluotoku Kurila kraj unskog nalazi se gra-
dina S t a n (110 m). S nje je izvanredan po-
gled na plodna polja poluotoka te na uvalu
Studeni. Od unskog prema Malom Loi-
nju niu se gradine Ar b i t, V l a k, Kr b o-
a k (l 02 m), T o v a r (12S m) i V e l a
s tr a a (64 m) kod lanih vrata u ulazu
u luku Malog Loinja. Oko Malog Loinja
su gradine K a t e I (40 m), K a I v ar i j a
(SS m), gradina eliptinog oblika smjetena
na visoravni, zatim T e I e g raf (103 m),
U m p i I j a k (173 m) i S v e t i I v a n (234
m), gradina koja je dobila ime po kapelici
sv. Ivana, pa B u l b i n (112 m), gradina
eliptinog oblika, s keramikim materijalom
koji je slian onome iz Jama na Sredi, te
konano P o g l e d (242 m) i M u l m o n
(84 m) na istonoj strani junog dijela otoka
Loinja u blizini rta Komu.
Na otoku Unije su gradine Ar b i t i M a-
landerski, na Velim Srakanama Vela
s tr a a, na otoiu Veli Osir kraj unskog
gradina O t r i, na otoku Sveti Petar gra-
dina S tr i i n e, a na otoku Iloviku gra-
dina V e I a s t r a a.
Prema dosadanjem stanju istraivanja na
otocima Cresu i Loinju ima i mnogo gomi-
la. Samo jednu je sustavno istraio J. MLA-
DIN, dok su ostale ili neistraene ili deva-
stirane prilikom gradnje ceste. Njih moemo
uglavnom pripisati Liburnima (sl. 1).
T r a b i j a n i i V e l i J a b I a n a e su
lokaliteti s gomilama koje se nalaze na naj-
sjevernijem kraju otoka Cresa. U samom
mjestu Beli, prema kazivanju mjetana, na
lokalitetu G u m n o prilikom gradnje ceste
za Podbeli nailo se na prethistorijske gro-
bove zgrence izraene od etiri kamene plo-
e. Prema opisu, a na temelju analogije s
11

grobovima iz tumula u Osoru, moemo ih
pripisati Liburnima. U blizini Belog, na loka-
litetu Mali Vrh nalaze se gomile kojih
je veinu, prema rijeima C. Marchesettija,
otvorio krajem 19. st. Petris iz Cresa. Mate-
rijal koji je opredijeljen kao ilirski poslan
je u Be Centralnoj komisiji, koja je u ono
vrijeme obavljala nadzor nad arheolokim
spomenicima ovog kraja. Gomile se takoer
nalaze u blizini gradine P u k o n j i n te
P e l g i n j a. C. Marchesetti donosi vijest da
je tu Petris krajem 19. st. naiao na nekoliko
liburnskih grobova i da se na samoj gradini
nalazila gomila koja je bila unitena. Na nje-
zinu mjestu danas se nalazi trigonometrijska
toka. Na lokalitetu Gr o z u l j blizu sela
Loznati naena je jedna devastirana gomila.
Po kazivanju mjetana prilikom gradnje ce-
ste za Valun devastirano je nekoliko gomila
koje bi prema opisu mogle biti liburnske.
I u okolici Vranskog jezera ima nekoliko
lokaliteta s gomilama kao to su H r i b s
dvije gomile u blizini kapelice sv. Petra, za-
tim na brdu Nielovica i Grmov. Junije pre-
ma Osoru, na brdu Silac, sjeverno od Beleja,
ima takoer gomila. Neto junije je selo
Srem s kapelicom sv. Vida u blizini, koja se,
vrlo vjerojatno, nalazi na prethistorijskoj
gomili. I uz mjesto Ustrine nalazi se nekro-
pola s gomilama. Uz gradinu Peenji neda-
leko Osora nalazi se opet nekoliko gomila, a
i u samom Osoru uz groblje je jedna, do da-
nas jedina istraena. Na Veloj strai i na ob-
linjem lokalitetu M a l i e er i e a takoer
ima gomila.
Na otoku Loinju zabiljeeno je takoer
postojanje mnogih gomila, i to u naputenom
selu Tri na Osorici, na Debeloj punti kod
Osora, uz mjesto unski na gradini Vlak, te
u blizini gradine Mulmon na lokalitetu
S t r a n i s t a n.
~
SRAKANE ~M.
Sl. 2 - Gradine - Hill-forts: A) Cr e s: l Halm,
2 Beli, 3 Sis, 4 Bartolomej, S Pukonjin, 6 Pelginja,
7 Skulka, 8 Krasa, 9 Ilovica, 10 Grmov, ll Lubenice,
ORUDA(\ 12 Kristofor, 13 Stivan, 14 Meli, 15 Ustrine, 16 Pe-
enji, 17 Osor, 18 Vela straa, 19 Maslovnik; B)
PALACO~ L o i n j: 20 Bi elci, 21 Halmac, 22 Berdo, 23 Lae,
24 Polana, 25 Stan, 26 unski, 27 Vlak, 28 Krbo-
~SAK ak, 29 Tovar, 30 Vela straa, 31 Katel, 32 Kalva-
rija, 33 Telegraf, 34 Umpiljak, 35 Sv. Ivan, 36 Po-
gled, 37 Mulmon; C) U n i j e: 38 Malanderski, 39
Arbi t; D) V e l e Sr a k a n e: 40 Vela straa; E)
12
Sl. 2
Veli Orsir: 41 Otri; F) Sv. Petar: 42 Stri-
ine; G) I l o v i k: 43 Vela straa
/
Na tim otocima pronalo se i arhitekture
koja se moe pripisati prethistorijskom pe-
8 naselja riodu (sl. 1). Na gradini Bartolomej A. MO-
ll villae rusticae HOROVIiC10 je naiao na tragove zida po-
+ rimska nekropola ganskog svetita, a na lokalitetu V a m i-
~ antiki brodolom n e kraj grada Cresa, preciznije na predjelu
zvanom K o s i i n e, naiao je na tragove
gradnje paetvorinasta tlocrta od suhozida.
Keramika koja je tu iskopana pripada Iliri-
ma, pa se taj cijeli nalaz moe tumaiti kao
ilirska kua. 11 Sjeverno od Ustrina naiao je
takoer na ostatke identinog tipa graevi
na.
Sam Osor mnogi istraivai smatraju li-
burnskim naseljem. Posjeduje vidne ostatke
prethistorijskih kiklopskih bedema, te je-
dinstvenu luku u uvali Bijar. Tu su sauvane
i dvanaest kamenih bitvi, koje su po mnogo
emu jedinstvene na naoj obali Jadrana. 12
Krajem 19. st. upnik Bolmari iz Osora is-
kopavao je vrlo nesustavno na Kavuadi, i to
na loinjskoj strani nekropolu, a dio otko-
panog materijala uva se u Arheolokoj zbir-
ci u Osoru. Nalazi se mogu pripisati Libur-
nima i rimskom periodu. Osor je u prethi-
storiji bio vana plovidbena toka u sjever-
nom Jadranu, to potkrepljuju i sami arheo-
loki ostaci luke u uvali Bijar, te pretpostav-
ka da je za plovidbu bila koritena i osorska
prevlaka, i to prokopana uz istone zidine
Osora do uvale Bijar.13
Kako iz gore navedenog moemo zaklju-
iti, otoci Cres i Loinj bili su naseljeni u
najranijoj pretpovijesti, a da se kontinuitet
naseljavanja na mnogim mjestima, naroito
u samom Osoru, nastavio sve do u rimsko
doba. .
RIMSKI PERIOD
Period dominacije Rima na ovom podru
ju zabiljeen je u mnogim sluajnim i povr-
inskim nalazima, kao i pisanim izvorima.
Sustavnih iskopavanja bilo je vrlo malo, a
od onih koja su izvrena dokumentacija i
~
kulturni materijal ili su nestali ili se nalaze
u raznim muzejima. Stoga u i o ovom pe-
SRAKANE~ ORUDAl\JI riodu govoriti samo na temelju podataka iz
li tera ture.
PALACOL
Rimsko osvajanje donosi novi nain ivota
u ove krajeve. U naseljima koja postoje ot-
~SAK prije, kao to su Osor (Apsorus), Beli (Caput
insulae), Lubenice (Hibernitia) te Ustrine i-
~ vot traje i u vrijeme rimske dominacije, i ta
Sl. 3
SV. PETAR~
!LOVIl~ u mjesta dobivaju na vanosti. Ostali lokaliteti
na otocima iz rimskog doba neto su manjeg
13
 znaenja, a uglavnom su to vile rustike. Ot-
kriven je i vei broj nalaza antikih brodo-
loma du cijele obale obaju otoka (sl. 3).
Beli je najsjeverniji lokalitet s rimskim
nalazima na otoku Cresu. E. IMAMOVIC
smatra da je kameni most iz Belog s jednim
lukom iz rimskog razdoblja. 14 U svojim teK-
stovima spominje da je u Belom naiao na
ostatke rimskog puta, te da su otkriveni os-
taci foruma, hrama, kurije i gradskih utvre
nja. Isto tako govori da su u luci podno Be-
log, zvanoj Podbeli, naeni ostaci obale i lu-
ke iz istog razdoblja.ts
Na gradini Bartolomej ili Cresnjevici na-
eni su ulomci rimske keramike i crepova.
Lokalitet L o v re k i na moru, ili kako se
jo naziva P o l a e i n e, ima dosta nalaza iz
rimskog perioda kao to su nekropola, vila
rustika i dr. Zbog tolike koliine nalaza mno-
gi su skloni ovaj lokalitet pripisati antikoj
Crepsi ili Crexi, iji toan poloaj ni do da-
nas nije utvren. Natpisi govore o gradnji
kurije i trijema, te o postojanju foruma u
tom antikom Cresu.t6
U samom gradu Cresu osim ponekog slu-
ajnog nalaza dosad nije otkriveno nita zna-
ajnije iz tog razdoblja. God. 1977. prilikom
kopanja temelja na lokalitetu Gr abar u
Cresu naeno je nekoliko antikih grobnica,
koje su veinom unitene. No, ipak je neto
od svega spaeno, a zatitno istraivanje
obavljao je J. MIKLIC. Budui da se novo
vikendako naselje iri posvuda okoJo pro-
naenih antikih grobnica, moe se smatrati
da je nekropola, ako je i postojala, tim grad-
njama unitena. Stoga ne preostaje nego na-
da u sretan trenutak, koji e, moda, omo-
guiti nova saznanja o antikom periodu na
podruju dananjeg grada Cresa.
Kraj rta Pernat nedaleko Cresa izvaene
su rimske amfore iz 2. st. pr. n. e. U mjesti-
ma Martinica i Miholaica nailazilo se uz 4) nalaze se ostaci ranokranske bazilike iz
obalu na tragove rimskih mozaika, zidova i
drugih sitnih nalaza. U Ustrinama su uz oba-
lu otkriveni ostaci rimske vile, a na suprot-
noj obali otoka, kraj Verina, uz more, prema
podacima Petrisa, bila je rimska nekropola.
Osor je najznaajniji antiki lokalitet oba-
ju otoka. Dosad, meutim, nije sustavno is-
traivan, tako da se o njemu i danas vrlo
malo zna. Od onoga to se danas u Osoru
moe vidjeti, valja spomenuti ostatke grad-
skih zidina od tjesnaca do uvale Bijar, te dio
bedema kod sv. Marije na groblju. Na Ka
vuadi, s loinjske strane, krajem 19. st. ne-
14
sustavno je iskopana rimska arna nekropo- .i pred romanika plastika
la iz L i 2. st. n. e. U blizini dananje trgo- IJ ranokrsanske crkvice O valunska ploa
vake radnje u Osoru naen je jedan kasno- e crkvice 8-9. st.
antiki skeletni grob. Poetkom ovog stolje- trobrodne bazilike 11.st.
a iskopavanja na dananjem trgu pokazala + starohrvatska groblje
su ostatke foruma. Postoje jo i natpisi, koji
govore o ivotu u ovom gradu u vrijeme an-
tike. Na temelju njih saznajemo da se u Oso-
ru tovala Minerva kao zatitnica gradskih
obrtnika. Isto tako tu je pronaen zavjetni
rtvenik Libera, kojeg se esto tovalo u Li-
burniji. Steta je to svi autori novijih manjih
iskopavanja u Osoru nisu dosad objavili re-
zultate svojih istraivanja, ve samo poneki
kratki izvjetaj, kojima se ipak ne moemo
koristiti pri konanoj obradi nalaza.
U uvali Martinica kraj Punte Kria na-
eni su ostaci vile rustike. I pokraj mjesta
Halmac nedaleko Nerezina ima tragova i iz
rimske epohe. U uvali Liski podno mjesta
Cunski na Loinju naeni su tragovi rimske
vile. Na gradini Polana u blizini Cunskog
takoer su naeni rimski ostaci, a isto tako
i na oblinjoj gradini Stan. Nedaleko Malog
Loinja na poloaju P l o i e e otkriven je
potonuli brod s teretom rimskih tegula. 17 Na
otoku Male Srakane postoje ostaci rimske
vile, a u temeljima mjesne crkve uzidan je
rimski sepulkralni spomenik. Za mjesto Su-
sak, na istoimenom otoku, pretpostavlja se
da je bilo antiko naselje.1s U njegovim vo-
dama, kod rta Margarin, otkriveni su ostaci
broda s teretom od jedanaest antikih stupo-
va.19 Na otoku Unije ima ostataka rimske ar-
hitekture i sarkofaga. Kod otoka Ilovika ima
ostataka antikog brodoloma s teretom rim-
skih amfora. Na oblinjem otoiu Sveti Pe-
TRSTENU~
tar postoje ostaci rimske vile. TRSTENIK
~
RANOKRANSKa l BIZANTSKO RAZDOBLJE
Na lokalitetu Lovreki nedaleko Cresa (sl.
6. st. U Zaglavcu nad Vranom postoje ostaci
crkvice s poligonalnom vanjskom konturom
apside. U Svetom Vidu na Cresu naeni su
ostaci rustine ranokranske crkvice. U uva- ~
SRAKANE~
~
SRAKANE ~M.
ORUDA\)
li Martinica kraj Punta Kria ostaci su ra- OR UDA~
...
nokranske crkve iz 6. st., a u uvali Jadri- PALACOL
PALACOL'"
ica je na temeljima ranokranske crkve
podignuta romanika grobna kapela sv. An- ~SAK ORJULE
~SAK
~...
ORJULE
drije.
U Osoru se nalazi dosad najznaajniji ra-
nokranski kompleks na ovim otocima iz 6.
~ M.
SV. PETAR~
st. i jedini dosad djelomino istraen. To je.: SV. PETAR~
kompleks crkve sv. Marije na groblju, s hap-
Sl. 4
ILOVIK~
Sl. 5 IlOViK~
tisterijem. U samom Osoru se uz apsidu da-
nanje katedrale nalaze tri ranokranska
sarkofaga, rio to im, po svemu sudei, nije
izvorno mjesto nalaza.
U uvali Studeni kraj Cunskog ostaci su
rustine jednobrodne ranokranske crkvice.
Na otoku Iloviku na lokalitetu Suadrija,
nalaze se ostaci ranokranske kapele sv. An-
drije, a na otoiu Orudi ruevine ranokr-
anske kapele sv. Ivana iz 7. st.
Na otoiu Palacol nalaze se visoki zidovi
(4,5 m) koji pripadaju bizantskoj utvrdi iz
6. stoljea.
RANI SREDNJI VIJEK
Razdoblje ranog srednjeg vijeka je vrlo
bogato zastupljeno na ovim otocima o emu
svjedoi znatan broj ulomaka predromani
ke plastike. To se zasad ne bi moglo rei i
za arhitekturu iz istog razdoblja (sl. 5).
Ulomke predromanike plastike nalazimo u
Belom, Lovrekom, Cresu, Sremu, Osoru,
Osorskom dolcu, Suplatonskom, na rtu Dam-
jan kod Punte Kria, na otoku Susku i Sve-
tom Petru.
Kako sam istakla, arhitekture je zasad
mnogo manje pronaeno. Prema miljenju
N. JAKiCA zvonik crkve u Belom mogao
bi biti predromaniki. Tome se pridruuje i
miljenje B. FUiCA, koji smatra da je na
dananjem mjestu upne crkve postojala i
jedna crkva iz 9-10. st., a za nju je indicij
ulomak pluteja s ranim pleterom, sada uzi-
dan u sjedalo gradske loe. Ovom periodu
pripada i crkvica sv. Lovre P o d gr o t o m
u Belom. Juno od Osora, na poluotoku Su-
1 Zahvaljujem svim kolegama koji su mi pomo-
gli u radu, a posebno dr. Branku Fuiu na izuzet-
noj susretljivosti.
2 V. MIROSAVLJEVI, Jamina Sredi, prilog
prethistorijskoj kulturi na otoku Cresu, Arheolo-
ki radovi i rasprave (dalje ARR), l, Zagreb 1959;
ISTI, Prethistorijska nalazita na otocima Loinju
i Cresu, Ljetopis JAZU, 63, Zagreb 1959; ISTI, Pret-
historijski objekti na otoku Cresu, Ljetopis JAZU,
64, .Zagreb 1960; ISTI, Impresso-cardium keramika
na otocima Cresa, Loinja i Krka, ARR, 2, Zagreb
1962; ISTI, Listoliko kameno orue iz spilje Jamine
Sredi na otoku Cresu, ARR, 4-5, Zagreb 1967; ISTI,
Prethistorijski objekti na otoku Cresu, Otoki lje-
topis, l, Zagreb 1973; ISTI, Gradine i gradinski si-
stemi u prethistorijsko i protohistorijsko doba, dio
I, nalazita: (otoci Cres i Loinj), ARR, 7, Zagreb
1974.
16
platonski, nalaze se ostaci jednobrodne dvo-
apsidalne crkvice sv. Platona, datirane u
8-9; st. U samom Osoru ovom se razdoblju
moe pripisati trobrodna bazilika sv. Petra,
koju su gradili benediktinci u ll. st.; u nje-
nim se supstrukcijama nalazi jo jedan sta-
riji objekt. Vaan je i nalaz iz Osorskog dol-
ca, u kojem ima neobino mnogo ulomaka
pletera, koji se moe datirati u 8-9. st. ili ljetopis, l, Zagreb 1973.
u prvu polovinu ll. st., pa se na temelju toga
moe zakljuiti da je taj sakralni objekt ak
hrvatska puka kreacija. 20 U mjestu Susku
na istoimenom otoku, pokraj dananje up-
ne crkve, nalazio se samostan benediktinki
iz ll. st. Ostataka benediktinskog samostana
iz ll. st . .ima i na otoku Sv. Petar. Znaajno
je spomenuti i nalaz starohrvatskih grobova
na lokalitetu Lovreki koji se datiraju u
9-10. st.
Posebno treba istai mjesto Valun, gdje
se u sakristiji upne crkve uva kamena plo-
a iz ll. st. koja je najstariji pisani spomenik
na glagoljici u Hrvata.21
* *
*
Kako je vidljivo iz ovog pregleda lokalite-
ta arheoloka iskopavanja po otocima Cres
i Loinj bila su malobrojna i mala po svom
opsegu, ali zato vrlo vrijedna po svojim re-
zultatima. Kako nas, meutim, od mnogih
iskopavanja dijeli i vie od sto godina, a te-
renski dnevnici i kulturni materijal su ne-
tragom nestali, bit e potrebna reviziJa tih
radova. Stoga ovdje pozivam kolege na za-
jedniku suradnju u istraivanju bogate ar-
heoloke prolosti otoka Cresa i Loinja.
s V. MIROSAVUEVI, Vela spilja, prethistorij-
sko nalazite na otoku Loinju, ARR, 6, Zagreb
1968; M. MALEZ, Rasprostranjenost paleolitika i
mezolitika u irem podruju nae jadranske oba-
le, VHAD, 67, Split 1973.
4 V. MIROSAVUEVI, Izvjetaj o istraivanji-
ma na otocima Loinju i Cresu 1953. godine, Ljeto-
pis JAZU, 60, Zagreb 1955.
s A. MOHOROVIi, Prilog analizi razvoja hi-
storijske arhitekture na otocima Loinju i Cresu,
Ljetopis JAZU, 59, Zagreb 1954.
6 A. MOHOROVIi, Prikaz primjene specifine
interpolacije gotike konstrukcije svoda u roma-
nike objekte na podruju Istre i otoka Cresa, Lje-
topis JAZU, 63, Zagreb 1959.
1 B. FUi, Izvjetaj o putu po otocima Cresu i
Loinju, Ljetopis JAZU, 55, Zagreb 1949.
8 Podatke nam o tome donosi C. MARCHESET-
l& J. MEDINI, Ordines decurionum Liburnicae,
TI, (lsole del Quarnero, Notizie degli scavi 21 Ro- Radovi Filozofskog fakulteta, 12, Zadar 1974; ISTI
ma 1924), i to miljenje dr. Petrisa iz Cr~sa 'koji Epigrafiki podaci o munificijencijama iz antik~
smatra da je na tom vrhu gradina. Liburnije, Radovi Filozofskog fakulteta, 6 Zadar
9
J. MLADIN, Iskopavanje ilirskog tumula u 1%~ '
Osoru na otoku Cresu, Jadranski zbornik 4 Pu- 17
D. VRSALOVI, Istraivanja i zatita podmor-
la-Rijeka 1960. ' ' skih ~!"hC?olokih spomenika na podruju SRH,
10
A. MOHOROVIi, Analiza razvoja pukih na- Matert]alz, 12, Zadar 1976; B. MARUi, Novi nala-
stamba na otonoj skupini Loinj-Cres Otoki zi kasnoantikih kosturnih grobova u junoj Istri
' i na otoku Cresu, Histria archeologica, 4/1, Pula
11 Ibid. 1973; P. STICOTTI, Saggi di scavo ad Ossero, Atti
e memorie della Societa I striana di archeologia e
12
A. FABER, Osor, Antiki Apsorus - Istraiva- storia patria, 30, Pore 1914.
nje prethistorijskog i antikog bedema i topogra- 18
A. MOHOROVIi, Razvoj nastamba i nase-
fije grada. Nekropola iz vremena seobe naroda lja, Djela JAZU, 49, Zagreb 1957.
Arheoloki pregled, 16, Beograd 1974. ' n D. VRSALOVI, Istraivanja i zatita podmor-
13
A. MOHOROVIi, Prilog analizi razvoja hi- skih arheolokih spomenika u SR Hrvatskoj, Za-
storijske arhitekture na otocima Loinju i Cresu greb 1974.
Ljetopis JAZU, 59, Zagreb 1954. ' 20
A. MOHOROVIi, Problem tipoloke klasifi-
14
E. IMAMOVI, Rimski most kod Belog na oto- kacije objekata srednjovjekovne arhitekture na
podruju Istre i Kvarnera, Ljetopis JAZU, 62, Za-
ku Cresu, Otoki ljetopis, l, Zagreb 1973. greb 1957.
15
E. IMAMOVI, Antika naselja na otokoj
21
V. PREMUDA, Jo oble glagoljice na Kvarneru
skupini Cres-Loinj, Otoki ljetopis, 2, Zagreb ili o Valunskoj ploi, Vjesnik Staroslavenske aka-
1975. demije, Krk 1912.
JASMINKA US-RUKONi (Cres)
ARCHEOLOGICAL TOPOGRAPHY OF THE ISLANDS OF CRES AND LOiNJ
(Summary)
Both of these Kvarner islands are rich in pre- The islands also contain prehistoric architecture.
historic, classical and early medieval sites and fin- Roman findings and settlements can be found
dings. Of the prehistoric localities, the author gives everywhere. The most important are Osor (Apso
special attention to two caves - J a m i n a S re- rus) and Beli (Caput Insulae). Classical necropoli-
d i (Cres) and V e l a j a m a (Loinj) - signifi- ses, roads, bridges, villae rusticae, etc. have also
cant for the investigation of the Stone Age (Paleo- been discovered.
lithic, Mesolithic and Neolithic). Both sites were Both early Christianity and the early Middle
explored by VL. MIROSAVLJEVI, who also inve- Ages are documented by several important sites.
stigated the hill-forts located on almost all of the Discoveries from the early Christian period inclu-
hilltops throughout the two islands. de basilicae, sarcophagi and other items, and from
Past explorations on Cres and Loinj have re- the medieval times, Pre-Romanic sculpture, interla-
vealed many tumulus graves, but only one has been ced ornaments, early Croatian graves, the Valun
studied systematically by J. MLADIN. The turnuli inscription slab (Valunska ploa) and others.
are attributed mainly to the Liburnians.
17