1

PITANJA ZA KOLOKIVIJ IZ DIDAKTIKE 2

 Obilježja tradicionalnih metoda:

TRADICIONALNE METODE
o isključivo učiteljev angažman; pasivna uloga učenika
 Verbalne (opisivanje, pripovijedanje, objašnjavanje, predavanje)
 Vizualne (demonstracije, crtanje, dokumentacije, izvođenje pokusa)
o Služi li se nastavnik isključivo verbalnim ili vizualnim metodama, učenikova
je uloga svedena na slušanje i gledanje

1. Što su to nastavne metode?

METODE NASTAVE I UČENJA – planirani postupci, načini i putovi djelovanja u procesu
učenja i nastave

2. Koji su nedostaci tradicionalnih nastavnih metoda?

NEDOSTACI: pasivnost učenika u nastavnom procesu, izostanak komunikacije i neposredne
suradnje i izostanak misaone aktivnosti učenika

3. Koja su obilježja netradicionalnih-suvremenih nastavnih metoda, tehnika,

strategija?
OBILJEŽJA NETRAD. METODE:
- Podrazumijevaju više istraživačkih i interdisciplinarnih pristupa uz problemsku
orijentaciju i intenzivniju komunikaciju između nastavnika i učitelja
- Angažman i učitelja i učenika (učenik je aktivni subjekt u nastavi)
- Potiču misaonu aktivnost, kritičko razmišljanje, neposrednu komunikaciju i suradnju
među učenicima te motivaciju prema samom predmetu poučavanja

4. Nabroji najmanje 6 netradicionalnih-suvremenih metoda!

Neke od netradicionalnih metoda poučavanja:
 Pedagoške radionice
 Oluja ideja (Brainstorming)
 Projektna nastava
 Terenska nastava
 Probijanje leda (Ice beraker)
 Mentalne mape

5. Objasni oluju ideja kao jednu od suvremenih nastavnih metoda!

BRAIN STORMING je osmislio A. Osborn - to je metoda kojom se potiče učenje kroz
unutarnju ili vanjsku motivaciju kod učenika ili članova neke grupe. Cilj je dati što više ideja,
to je tehnika kreativnog pronalaska ideja, pogodna i za male i za velike skupine, i kroz nju se
dobiva veliki broj ideja u kratko vrijeme
Primjeri brain storminga: Tehnika grupne jednakosti, tehnika proslijedi grupi, metoda
mapiranja timskih ideja, kompjuterizirane verzije
 2

6. Koja su pravila kod metode brain storming?

PRAVILA BRAIN STORMING-a:
- Komentari, ispravci i kritike nisu dopušteni
- Poželjne su što neobičnije ideje i asocijacije
- Slobodno povezivanje i kombiniranje ideja je dozvoljeno
- Svaki član skupine treba dati barem 1 ideju
- Potrebno stvoriti ugodnu i opuštenu atmosferu

7. Što je to projektna nastava i koje su njene karakteristike?

PROJEKTNA NASTAVA – metoda izobrazbe iskustvom, a to je metoda rješavanja problema
koja uvodi učenike u istraživanje i pronalaženje rješenja te naknadno izvještavanje o istom
• Karakteristike:
– Orjentiranost na učenika
– Razvijanje partnerskog odnosa s učiteljem
– Razvijanje komunikacijskih i organizacijskih osobina
– Otvorenost prema temama i problemima iz svakodnevnog života

8. Koje su karakteristike terenske nastave?

TERENSKA NASTAVA:
- Podrazumijeva rad izvan škole, tj rad na terenu
- Stvaranje kvalitetnije odnosa među grupom i s nastavnikom
- Potiče:
 Intelektualnu radoznalost
 Interdisciplinarni pristup problemu/ temi
 Sagledavanje problema/ teme iz više perspektiva
 Omogućuje iskustveno učenje i/ ili primjenu naučenog u svakodnevnim
situacijama
 Čini nastavu i nastavne sadržaje zanimljivijim i jednostavnijim za usvajanje

9. U kojim situacijama se koristi tehnika probijanja leda (ice breaker). Navedi 2

primjera!
Cilj: upoznavanje, ali i postizanje ugodne i opuštene atmosfere rada
Primjeri:
– Predstaviti se i ispričati priču o svom imenu
– Predstaviti se i reći nešto za što pretpostavljaš da nitko nije učinio

10. Što su to mentalne (umne) mape?

MENTALNE MAPE
• Svojevrsan dijagram (skica) specifičnog izgleda u čijem je centru ključna riječ (ideja
ili tema) a ostali pojmovi se asocijativno granaju
• Tehnika učenja, tj pohranjivanja obrazovnog sadržaja na sebi svojstven način
• Olakšava pohranu činjenica, generalija i znanja
 3

• Poželjno je koristiti različite boje za različite pojmove te slike (grafičke prikaze) kada
je moguće
• Korisne za: vođenje bilješki, planiranje, učenje, izlaganje, rješavanje problema ...

11. Navedite razlike između predavačke i problemske nastave?

Razlike:
o Učenici odgovorni za proces učenja.
o Suradnja učenika s učiteljima.
o Rad u skupinama.
o Učitelj ima ulogu pomoćnika.
o Međusobna suradnja učitelja.
o Kontinuirano vrednuje rezultate.

12. Navedite dobre i loše strane problemske nastave!

PROBLEMSKA NASTAVA:
DOBRE STRANE:
 Preuzimanje odgovornosti učenika.
 Samostalno procjenjivanje.
 Poticanje učenika da postavljaju pitanja.
 Često vrednovanje rezultata.
 Pomoć u razvijanju potencijala djeteta.
 Fleksibilnost raspoloživog vremena.

LOŠE STRANE:
 Osjećaj zbunjenosti i nelagode.
 Učenici navikli da ih se pita samo ono što su već čuli ili pročitali.
 Učitelji teško mijenjaju stečene navike.
 Rad u skupini ih obeshrabruje.

13. Objasnite ulogu učenika i nastavnika u problemskoj nastavi!

ULOGA UČENIKA:
 Predstavlja proces usmjeren na učenika.
 Odgovoran za vlastito postignuće.
 Odgovornosti koje učenici preuzimaju u tom procesu su:
1. poštivanje drugih učenika u grupi.
2. vještine komuniciranja.
3. poštivanje pravila.

ULOGA UČITELJA:
 nastavnik pomaže, usmjerava i vodi učenike u procesu učenja.
 Nema samo pasivnu ulogu.
 Veća odgovornost učenika.
 Postavljanjem pitanja nastavnik će održati usmjerenu pažnju učenika.
 4

14. Navedite faze problemske nastave!

1. FAZA JE POSTAVLJANJE PROBLEMA U KOJU SPADA:
- Postavljanje-definiranje problema.
2. FAZA JE RJEŠAVANJE PROBLEMA U KOJU SPADA:
Nalaženje principa rješenja navođenje hipoteza (pretpostavka).
Proces rješavanja problema prikupljanje podataka.
3. FAZA JE DAVANJE ZAKLJUČAKA U KOJU SPADA:
Izviđenje zaključaka, bitni zaključci, generalni zaključak i primjena zaključka na
problemsku situaciju.

15. Objasnite razliku između timskog i grupnog rada!

GRUPNI RAD: U grupi svi članovi rade isto, moguće je da jedan član sam napravi sve, a
ostali samo promatraju, za rad u grupi nije neophodna suradnja, i nema raspodjele posla, no
grupa će zadatak puno kvalitetnije izvršiti ako se organizira kao tim.

TIMSKI RAD: U timu svaki član tima ima svoj zadatak, različit od ostalih. Ako svaki član
tima ne napravi svoj dio posla, zadatak tima u cjelini ne može biti izvršen. Uspjeh tima ovisi o
uspjehu svakog njegovog člana,zato su učenici radeći u timovima bolje motivirani.

16. Što su to pedagoške radionice i u kojim se situacijama najčešće koriste?

PEDAGOŠKE RADIONICE su jedan od uspješnijih načina educiranja srednje velikih grupa,
potiču razvoj suradnje i suradničkog učenja te rada u timu, a učenici rade zajedno u
skupinama u kojima se potiče pozitivna međuovisnost, individualna odgovornost, aktivno
sudjelovanje u rješavanju zadataka i raspravama
• Radionice trebaju biti pomno planirane s jasno istaknutim ciljem, temama i sadržajem,
te literaturom, oblicima i vremenom rada

17. Nabroji teorije koje spadaju u tradicionalne teorije o izboru sadržaja obrazovanja!
TRADICIONALNE TEORIJE su: teorija materjalnog obrazovanja, teorija formalnog
obrazovanja i teorija utilitarizma.

18. Objasni teoriju utilitarizma!

TEORIJA UTILITARIZMA - naglasak je na formiranju praktičkih vještina kao primarni
zadatak škole, kao priprema za profesiju i budući rad.

19. Objasni teoriju formalnog obrazovanja! (didaktički formalizam)

TEORIJA FORMALNOG OBRAZOVANJA – glavni zadatak škole je razvoj spoznajnih
sposobnosti i formi mišljenja, naglasak na razvijanju formi mišljenja, jer će na taj način
učenici moći sami dolaziti do znanja.Svi predmeti nisu jednako važni naglasak na prirodnim
znanostima i jezicima (posebice klasičnima).
 5

20. Objasni teoriju materijalnog obrazovanja!

TEORIJA MATERJALONG OBRAZOVANJA – inzistira se na proširenju opsega znanja,
nisu važni zadaci kojima se stječu sposobnosti, važnije je naučiti što više činjenica i
generalizacija (učiti što više toga, u smislu enciklopedijskog znanja).

21. U čemu se očituje jednostranost tradicionalnih teorija o izboru sadržaja

obrazovanja?
JEDNOSTRANOST TEORIJA – naglašavanje jednog aspekta obrazovanja ograničavanje na
razvoj sposobnosti i interesaili na široki fond znanja ili na razvijanje sposobnosti praktične
djelatnosti. Svaka teorija je zanemarivala cjelinu procesa obrazovanja, imale su progresivnu
ulogu.

22. Nabroji suvremene teorije o izboru sadržaja obrazovanja!

SUVREMENE TEORIJE su: teorija egzemplarizma, teorija strukturalizma i teorija
funkcionalnog obrazovanja.

23. Objasni teoriju egzemplarizma!

TEORIJA EGZEMPLARIZMA:
- Učenje suprotno enciklopedijskom, polazi se od toga da u učenju treba pronaći
primjere (egzemplare), sadržaje grupiramo u određene teme tipične za neko područje
- Ovakva teorija učenja omogućuje učenje po modelu gdje uz primjere dobivamo
transfer u znanju

24. Objasni teoriju strukturalizma!

TEORIJA STRUKTURALIZMA:
- Učenje mora biti zasnovano na strukturalnom pristupu
- Nastavni programi moraju predvidjeti instrumentarije za posredovanje sadržaja
- Tri pristupa sadržaju: akcijski, slikovni i simbolički
-

25. Objasni problemsko-kompleksnu teoriju!

PROBLEMSKO- KOMPLEKSNA TEORIJA - je teorija u kojoj bi se pristup nastavi
mijenjao na način da nastavni programi ne bi bili napravljeni po logici znanstvenih disciplina
nego bi se grupirali oko određenih tema.

26. Objasni teoriju funkcionalnog obrazovanja!

TEORIJA FUNKCIONALNOG OBRAZOVANJA – tvrdi da nije važno što se uči, već kako
se uči i koliko je učenik misaono organiziran, traže se aktivne metode učenja te se polazi od
interesa učenika, poznata je još pod nazivom „metoda prelazi u ruke učenika“.

27. Odredite nastavnu metodu i socijalni oblik rada u sljedećoj nastavnoj situaciji:

Učenici na satu engleskog jezika u paru čitaju tekst iz udžbenika iz kojeg izdvajaju
nepoznate riječi i pišu ih u bilježnicu.
 6

Nastavna metoda: __________ (metoda rada na tekstu)

Socijalni oblik rada: __________(rad u paru)

28. Navedi 3 stila vođenja grupe učenika/ razreda (prema Lewinu, Lippitu i Whiteu).
Tri vrste stilova su: autoritarni, stihijski (laissez-faire) i demokratski.

29. Objasni razliku između autoritarnog, demokratskog i laissez-faire nastavnika.

AUTORITARNI – nastavnik postavlja čvrsta pravila i standarde i ne pregovara s učenicima
oko pravila, ona su tu da se poštuju
DEMOKRATSKI – pomaže uspostaviti pravila unutar grupe, na način da voditelj dogovara s
članovima grupe pravila i diskutira oko njih
STIHIJSKI (LAISSEZ FAIRE) – ne uspostavlja niti održava pravila

30. Bush je tipove nastavnika i učenika svrstao u 3 kategorije te navodi da se optimalni

uvjeti za uspješan odnos uspostavljaju između sličnih tipova nastavnika i učenika.
Objasni na primjeru.

Bush navodi akademski, savjetnički i kreativni tip nastavnika koji redom odgovaraju
intelektualnom, emocionalnom i kreativnom tipu učenika.
Npr. učeniku koji jako puno zna i stalno želi nove informacije treba profesor koji također
zna puno i zna mu to znanje prenijeti.

31. Objasni ulogu nastavnika kao suradnika, organizatora i istraživača.

Nastavnik kao suradnik, organizator i istraživač:
1) inspirira i motivira učenike
2) pronalazi i predlaže aktualne teme zadataka
3) postavlja realne ciljeve rada
4) upućuje učenike na izvore znanja i omogućuje im korištenje raznolikih materijala
5) zajedno s učenicima sudjeluje u radu, ali im ne daje čvrste upute i odgovore, već usmjerava
proces rada tako što ga moderira bez da iznosi svoje stavove
6) potiče kreativnost, suradnju i međusobno uvažavanje
7) poučava učenike samoprocjeni i predlaže unaprjeđivanje rada

32. Objasni na koji način „komuniciranje očekivanja“ utječe na odnos nastavnika i

učenika.
Bolji učenici obično imaju bolji odnos s nastavnikom od onih lošijih jer uspješni učenici
dobivaju više prilike za odgovaranje, dobivaju više pozitivnih neverbalnih povratnih
informacija, češće su pohvaljivani, a rjeđe ignorirani. Obično se bolje znanje daje učenicima
za koje se drži da imaju velike sposobnosti, a učenicima koji su ocijenjeni kao manje sposobni
njima se daju manje zahtjevni zadaci.

33. Objasni „ZAKON 2/3“ do kojeg je došao Flanders u istraživanju govorne

interakcije nastavnika i učenika.
Flanders svoj zakon 2/3 temelji na analizi govora u razredu koja uključuje govor nastavnika i
govor učenika. Važno je obratiti pozornost da govor može biti: izravan utjecaj na samog
 7

učenika (predavanje, izdavanje zapovjedi, odgovaranje na nastavnička pitanja) ili neizravan

utjecaj na samog učenika (hrabrenje, pohvala, učenikovo postavljanje pitanja). Flanders misli
da nastavnici pasiviziraju učenike ne dopuštajući im inicijativu, premalo uzimaju o obzir
njihova mišljenja i ideje (koje se može org kroz grupni, samostalni rad ili diskusiju) kako bi se
pokazala veća zainteresiranost za rad.

34. Objasni ulogu nastavnika kao modela u procesu razredne komunikacije.

Način na koji nastavnik komunicira sa učenicima pokazuje kako percipiramo sami sebe, ali i
kako bismo voljeli da nas naši učenici doživljavaju. Naš način komunikacije postaje model
na kojem učenici uče komunicirati između sebe.

35. Navedi primjer i objasni socijalno reverzibilne izjave nastavnika.

SOCIJALNO REVERZIBILNE su one izjave, govor i ponašanje nastavnika koji su takvi da
se učenik može istim riječima i načinom obratiti nastavniku a da pri tom ne krši pravila
pristojnosti, taktičnosti i poštovanja, koja su uobičajena pri obraćanju nastavniku.
Primjer:
Ako izjava ima formu molbe onda je reverzibilna.
Učitelj učeniku: „Molim te, ponovi.“
Učitelj učeniku: „Molim Vas, ponovite.“

36. Navedi primjer i objasni socijalno ireverzibilne izjave nastavnika.

SOCIJALNA IREVERZIBILNOST uključuje sve one izjave i postupke nastavnika kojima se
on obraća učeniku, ali bi smatrao da bi takvo ponašanje učenika prema njemu izlazilo iz
okvira pristojnosti, taktičnosti i poštovanja.
Primjer:
Ako izjava ima formu zapovijedi onda je ireverzibilna.
Učitelj učeniku: „Neka jedan redar donese novu kredu iz zbronice, a drugi obriše ploču!“

37. Objasni pojam perspektive poučavanja.

PERSPEKTIVA POUČAVANJA - međusobno povezan skup vjerovanja i namjera koje
usmjeravaju i opravdavaju naše djelovanje.
• leća kroz koju promatramo poučavanje i učenje
• jedinstvena mješavina uvjerenja, namjera i djelovanja
• perspektive su mnogo više od metoda
• ono što razlikuje perspektive jest način na koji se te metode primjenjuju, te razlozi i
ciljevi njihove primjene

38. Na čemu se temelje postupci/aktivnosti koje nastavnik primjenjuje u procesu

poučavanja.

Temelje se na njegovom nastavničkom tipu, dominantnoj perspektivi poučavanja i na

postavljenim ishodima poučavanja.
 8

39. Objasni na jednom primjeru razliku između perspektiva poučavanja i metoda

poučavanja.
Perspektive su mnogo više od metoda. Iste nastavne metode postoje u više perspektiva i ono
što razlikuje perspektive je način na koji se te metode primjenjuju, te razlozi i ciljevi njihove
primjene.
Primjerice, metoda rada na tekstu (dokumentacijska) u transmisijskoj perspektivi i perspektivi
naukovanja:
1) u transmisijskoj perspektivi je bitno prodrijeti u tekst i naučiti sadržaj detaljno radi
stjecanja teoretskog znanja
2) u perspektivi naukovanja je bitno razumjeti tekst u onoj mjeri koja je dovoljna za uspješno
izvođenje zadatka; tekst se obrađuje kao uputa za razvoj praktičnog znanja

40. Navedi 5 perspektiva poučavanja koje je u svom istraživanju identificirao Daniel D.

Pratt.
Pet perspektiva:
 transmisijska perspektiva
 perspektiva naukovanja
 razvojna perspektiva
 njegujuća perspektiva
 perspektiva društvene reforme

41. Navedi strategije koje nastavnik treba koristi kako bi uspješno primjenio
transmisijsku perspektivu.
STRATEGIJE:
 priprema nastave (utvrđivanje vlastitog vladanja sadržajem)
 određivanje ciljeva, zadataka i aktivnosti koji su međusobno povezani
 prenijeti znanje ili vještine što djelotvornije i učinkovitije

42. S kojim poteškoćama se susreću nastavnici kod kojih dominira transmisijska

perspektiva.
POTEŠKOĆE s kojima se susreću nastavnici kod kojih dominira transmisijska perspektiva:
– teško je raditi s učenicima ako ne razumiju logiku nastavnog sadržaja
– predviđanje dijelova sadržaja koji bi učenicima mogao biti nejasan
– smišljanje primjera ili problema iz “stvarnog života”
– kod rješavanja izazova kojeg je postavio učenik, često se vraćaju na sadržaj
kao sredstvo rješavanja problema
– previše pričaju (pitanja i odgovori učenika prilika da govore još više)
– usredotočenost na sadržaj, a ne na učenike

43. Objasni strategiju „postavljanja skela“ i pronalaženja „zone proksimalnog razvoja“

kod nastavnika kojima je dominantna perspektiva naukovanja.
 9

 “postavljanje skela” za učenje (rastavljanje izvedbe u zadatke i nizove - od

jednostavnih prema složenijim)
 pronalaženje “zone proksimalnog razvoja” (Vygotsky, 1978.):
i. uočavanje predznanja i sposobnosti učenika
ii. poznavanje razlike što mogu sami, a što mogu vođenim poučavanjem
iii. kako učenici napreduju zona se pomiče (nove granice samostalne i
vođene sposobnosti)
 s vremenom nastavnici pružaju sve manje uputa i sve je veća samostalnost učenika (od
ovisnih prema neovisnim radnicima

44. Navedi strategije koje primjenjuje učitelj kojemu je dominantna razvojna

perspektiva poučavanja.
 STRATEGIJE:
 upoznati učenike
 dosljedno slušati i reagirati na emocionalne i intelektualne potrebe
(uloga poučavatelja i savjetovatelja)
 pružanje ohrabrenja i podrške, uz jasna očekivanja i razumne ciljeve
 procjena cjelokupnog uspjeha (individualni rast ili napredovanje)

45. S kojim poteškoćama se susreću nastavnici kod kojih dominira razvojna

perspektiva.
 RAZ PERSP - POTEŠKOĆE:
 postavljanje dobrih pitanja koja zahtijevaju određeno vrijeme za
razmišljanje prije davanja odgovora
 zahtjeva strpljenje da učenici razmisle i izraze svoje mišljenje
 teško se je suzdržati od otkrivanja odgovora učenicima i pustiti
učenicima da sami dođu do odgovora

46. Što čini temelj njegujuće perspektive.

NJEGUJUĆA PRESPEKTIVA
 učenik “ja sam ranjiv”
 ugroženo ili smanjeno samopoimanje učenika koči ili potpuno zaustavlja učenje
 samopouzdaniji učenici koji vjeruju u vlastite sposobnosti postižu bolje rezultate u
učenju
 nastavnik mora pronaći ravnotežu između brige i postavljanja teških izazova
 uspjeh = sposobnosti i trud
uspjeh  okolinski faktori (sreća, naklonost nastavnika)

47. Navedi strategije koje nastavnik treba koristi kako bi uspješno primjenio njegujuću
perspektivu.
 NJEGUJUĆA PERSP - STRATEGIJE:
 upoznati učenike
 10

 dosljedno slušati i reagirati na emocionalne i intelektualne potrebe

(uloga poučavatelja i savjetovatelja)
 pružanje ohrabrenja i podrške, uz jasna očekivanja i razumne ciljeve
 procjena cjelokupnog uspjeha (individualni rast ili napredovanje)

48. Objasni na čemu se temelji rad nastavnika kod kojih dominira perspektiva
društvene reforme.
PERSPEKTIVA DRUŠTVENE REFORME
• nema niti jednu jedinstvenu karakteristiku ili skup strategija
• nastavnici poučavaju u sklopu razvoja zajednice (svjesnosti o AIDS-u, svjesnosti o
cjeloživotnom učenju, pokret za građanska prava, civilno društvo, ekološko
obrazovanje...)
• nastavnik vođa ili buntovnik
• uspješni nastavnici usađuju te ideale u živote svojih učenika
• nastoje promijeniti svijet s obzirom na svoje ideale
• oni su instrumenti društvene promjene
• cilj promjene je zajednica, a ne pojedinac
• potiču učenike da razmotre svoj položaj i odnos prema određenoj praksi
• rasprava usredotočena na to tko je kreirao i u koje svrhe određeno znanje
• sadržaj se samo ne poučava, već preispituje (poticanje učenika da zauzme kritički stav
i da djeluje u cilju poboljšavanja vlastitog života)
• ovi nastavnici su vrlo rijetki, ali ostavljaju dubok trag na učenike (feministički
pedagog, radikalista, duhovni vođa)

49. Što bi trebala biti svrha obrazovanja i profesionalnog razvoja nastavnika.

Osvijestiti uvjerenja i namjere vezana uz znanje, učenje i poučavanje, promijeniti ih i/ili

nadograditi s novim spoznajama i vještinama te na tome temeljiti svoj budući rad u odgoju i
obrazovanju.