Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Antički gradovi kontinentalne Hrvatske

Josip Beniš i Igor Šimala

AQUAE BALISSAE

seminarski rad

Mentorica: Vlatka Vukelić

Zagreb, 2008.
 SADRŽAJ

1. Uvod………………………………………………………….3

2. Geografsko područje………………………………………..3

3. Rimska vlast na ovim područjima…………………………3

4. Rimljani i osvojene zemlje………………………………….4

5. Problem naziva grada………………………………………4

6. Nađeni artefakti……………………………………………..5

7. Termalni izvori i kupališno lječilište……………...……….6

8. Izgled grada………………………………………………….6

9. Religija……………………………………………………….7

10. Propast Aquae Balissae……………………………………7

Literatura………………………………………………………8

2
1. Uvod
Grad Daruvar je naselje s dugom urbanom povijesti. Uskoro će navršiti dvije tisuće
godina svojeg postojanja kao moderne cjeline. Njegova urbana jezgra mijenjala se u skladu s
procesima koje su nosila različita povijesna razdoblja.
Najstarije poznato naselje na prostoru daruvarske kotline datira od 4. stoljeća prije
Krista, iako arheološki nalazi kazuju da su ovi krajevi bili nastanjeni već u kamenom dobu.
Teško je pričati o postojanju i životu naselja čije porijeklo pada u prapovijest. Zato smo se mi
ograničili samo na prikaz Daruvara u rimsko doba.

2. Geografsko područje
Osobitost položaja Daruvara je što je, gotovo podjednako, udaljen od Save i Drave 50
km (znači da je u središtu međuriječja Save i Drave), odnosno od Zagreba (Andautonie) i
Osijeka (Murse) 100 km, odnosno 110 km zračne linije. Na stvaranje naselja na sadašnjoj
topografskoj lokaciji grada Daruvara utjecala su dva faktora: termalni izvori, uz koje je
kontinuirana naseljenost još od antičkog doba i dodir dviju različitih oblasti, ratarske na
zapadu i šumovite na istoku, uz transverzalni prometni pravac koji je koristio obod planine
Papuk, izbjegavajući močvarnu dolinu Ilove.
Najstariji naziv za naselje koje je ležalo uz vodotok Toplicu i termalna vrela nalazi se
na Antonijevoj karti (itineraru) koja bilježi pravac koji je išao kroz Siscia (Sisak) - Varianis
(Kraljeva Velika) - Aquis Balisis (Daruvar) - Incero (Požega) - Stravianis (Našice) - Mursa
(Osijek).

3. Rimska vlast na ovim područjima

Prije rimskog osvajanja na našem području su živjela mnoga ilirska plemena. Pleme
Iasi živjelo je u oblasti između Varaždina i Osijeka. Rimljani počinju osvajanje područja u 3.
stoljeću prije nove ere, a završavaju početkom 1. stoljeća. Njihova vlast na ovim prostorima
traje četiri stoljeća. Osvojene zemlje podijelili su na veće oblasti - provincije. Res publica
Iasorum (tj. rimski Daruvar) pripadala je provinciji Panoniji. U Aquae Balissei je također bilo
stacionirano mnogo rimske vojske zbog njegova specifičnog položaja.

3
4. Rimljani i osvojene zemlje
U pokorenim zemljama postoji više kategorija stanovništva. Najveća politička i
građanska prava imali su stanovnici kolonija (cives Romani). Municipiji su imali samo
''latinsko pravo'', tj. autonomno uređenje i ograničen conubiom et comercium. Najveći dio
stanovništva nije imao političkih prava niti je sudjelovao u političkom životu. Te razlike je
ukinula ''Constituco Antoniana'' 212. godine, koja je svim slobodnim stanovnicima u carstvu
dala rimsko građansko pravo. Rimljani si davanjem većeg prava bogatom sloju ilirskog
stanovništva osigurali njegovu podršku u učvršćivanju svoje vlasti. To se u prvom redu
odnosilo na stanovništvo municipija, kakav je bio i rimski Daruvar. U jačanju svojeg utjecaja
Rimljani su poklanjali pažnju širenja svojih kultova, posebno kulta cara Augusta i božice
Rome. Kulturni utjecaj Rimljana postupno je jačao. Usporedno s procesom romanizacije ovog
područja odvija se i provincijalizacija rimske kulture pod utjecajem kulture starosjedilačkog
ilirskog stanovništva. Mnogi predmeti materijalne kulture, koji su se sačuvali još dugo u
razdoblju rimske dominacije, potječu iz vremena prije rimskog osvajanja. Sačuvalo se niz
domaćih kultova iz ranijeg razdoblja.

5. Problem naziva grada

Povjesničari u prošlosti nisu bili složni oko pitanja naziva naselja, pa su tako Ivan
Kukuljević Sakcinski i neki drugi povjesničari mislili za Aquae Balissae da je to Daruvar ili
Lipik. Vjekoslav Kljaić je tvrdio da je to Velika kod Slavonske Požege. Poznati hrvatski
povjesničar Gjuro Szabo u kratkom prikazu razvoja naselja na mjestu današnjeg Daruvara od
antike do početka 20. stoljeća prihvaća naziv Res publica Iasorum.
Kao što smo već napomenuli, bilo je dilema da li se zaista to ime Aquis Balisis odnosi
na Daruvar ili Lipik. U Lipiku gotovo nema rimskih ostataka, a naprotiv u Daruvaru ima niz
ostataka, počevši od rimskog zida čije ruševine su još početkom prošlog stoljeća bile vidljive,
a također i niz arheoloških nalaza: od rimskog novca do portala, statua i vaza, čija su nalazišta
vezana za sjeveroistočne predjele današnjeg grada, tj. predjel Slavika i Kupališnog lječilišta.
Iz nadgrobnog kamena saznaje se za ime Aquis Balissae (današnji Daruvar) u 2. stoljeću.
Pitanje naziva rimskog Daruvara tek je novim nalazima utvrđeno, pa je dileme nestalo.
Zaključak je da su Aquae Balissae bile na mjestu današnjeg Daruvara.

4
6. Nađeni artefakti
Naziv Aquae Balissae sadrži više natpisa nađenih na području današnjeg Daruvara.
Prvi natpisi, nađeni u Daruvaru 1907. godine, na dvije kamene ploče (danas se nalaze u
Arheološkom muzeju u Zagrebu) bili su izrađeni u čast rimskog cara Gordijana III. (3.
stoljeće) i njegove supruge. Prvi natpis glasi: ''Imperatori Caesari Marco Antonio Gordiano
Pio felici augusto Res publica Iasorum''. Drugi natpis, koji se odnosi na carevu suprugu,
sadrži naziv '' Res publica Iasorum''. Neki povjesničari spominju da su nađena još dva natpisa
(danas se ne zna gdje su). U jednom se javlja naziv '' Res publica Iasorum'', a u drugom
''Therme Iasorvenses''. Također je za sam naziv rimskog Daruvara značajan natpis na
nadgrobnom kamenu (nađen 1920. godine u Daruvaru, čuva se u Zagrebu), koji za Aquae
Balissae kaže da je to bio ''municipium Iasorum''. Naziv municipij odnosi se u rimsko doba na
gradove koji se imali znatna samoupravna prava. Slično značenje tada ima i naziv '' Res
publica''.
Gjuro Szabo govori u svom prikazu Aquae Balissae da su otkriveni ostaci rimskog
zida koji se protezao od današnjeg Kupališnog lječilišta da židovskog groblja. U tom dijelu
nađeno je mnogo ostataka građevinskog materijala: rimskih opeka, crijepa, kamenja i mnogo
rimskog novca. Uz ostatke rimskog zida otkriveni su temelji različitih rimskih zgrada. Slični
ostaci otkriveni su i na drugim mjestima današnjeg Daruvara.
Svi dosadašnji nalazi Aquae Balissae uglavnom su slučajni. Veći dio tih nalaza
otkriven je nakon 2. svjetskog rata ili između dva rata, prilikom regulacije rijeke Toplice ili
gradnje novih zgrada ili drugih objekata. Često se tada iz neznanja dosta ostataka iz rimskog
doba uništilo ili izgubilo. Povjesničari spominju da je prilikom regulacija Toplice između dva
rata jedan rimski sarkofag uzidan u obalni zid te je tako poslužio kao građevinski materijal.
Isto tako mnogo nalaza je odneseno u Budimpeštu, Beč ili drugdje, što je za nas zauvijek
izgubljeno. Tako je jedna od najljepših nalaza Aquae Balissae ukrasna čaša ''Vas diatretum
Daruvarense'', nađena ovdje 1787., poslana u tadašnji Dvorski muzej u Beču, gdje je i danas.
U svijetu je do sada poznato samo nekoliko komada ''Vas diatretum''. Daruvarska je posebna
zato što je jedina, uz minhensku, izrađena od jednog komada stakla, dok je kod drugih
staklena košarica izgrađena posebno i pričvršćena za čašu. Znatna količina predmeta iz
rimskog doba nalazi se u privatnim rukama. Posebna zbirka nalaza dana je na čuvanje
Narodnom sveučilištu u Daruvaru. Postoje planovi da se ubrzo osnuje muzej grada Daruvara
gdje bi se čuvali ostaci iz Aquae Balissae.
Važno je napomenuti da Aquae Balissae i dalje ostaju interesantno područje
istraživanja.

5
7. Termalni izvori i kupališno lječilište
Za važnost koju ima kroz povijest, a i danas, neosporivu zaslugu imaju geotermalna
vrela, čija je ljekovitost poznata od početka postojanja i života na ovim prostorima. Sigurno
su oni već tada privlačili čovjeka da se ovdje nastani. Tako je ovdje u prethistorijsko doba
postojalo naselje. Prije dolaska Rimljana u ovoj oblasti živjelo je ilirsko pleme, koje su grčki i
rimski pisci nazivali Iasi, u značenju '' Topličani'' ili '' Iscjelitelji'', a sve prema velikom broju
geotermalnih vrela s iscjeliteljskim svojstvima. Rimljani osnivaju svoje naselje pod imenom
Aquae Balissae u značenju ''Vrlo jaka vrela''. Njihovim dolaskom ovo se naselje još više
razvilo i postalo značajan administrativni, politički, kulturni, vjerski pa i zdravstveni centar.
Današnje daruvarsko kupališno lječilište ima daleku prošlost. Dosadašnji nalazi
pokazuju da su se na istom prostoru nalazile rimske terme. Povjesničari bilježe da je
Antunova kupka sazidana na antičkim temeljima. Tu je otkopano nekoliko kipova ili njihovih
dijelova. Posebno se ističe kip boga Silvana. Rimljani su ljekovitu moć termalne vode
pripisivali božanstvima: nimfama, Diani, Silvanu, Solu, itd., kojima su se zavjetovali za
ozdravljenje. O veličini i korištenju kupališta nemamo podataka, ali možemo pretpostaviti na
osnovu podataka koje imamo za Aquae Iasse (Varaždinske toplice). Za njih je utvrđeno da su
imali hladne, tople i vruće kupke, te prostorije za masažu i znojenje. Dok se ne utvrdi
kompleks kupališnih zgrada toga vremena, o kapacitetu kupališta i načinu liječenja u Aquae
Balissei možemo samo nagađati.

8. Izgled grada
Za sada nemamo još potpunijih podataka o upravnom uređenju grada, odnosno oblasti
kojoj je taj grad bio centar. Poznato je da se svaka rimska provincija sastojala od
samoupravnih gradova i plemenskih oblasti koje su sačuvale znatnu autonomiju, te da su
municipiji imali sličnu upravu kao Rim ili italski gradovi. Na čelu grada je gradski senat (ordo
decurionum), a uz to je bilo više činovnika (magistrata). Jedan natpis iz tog vremena koji se
odnosi na Aquae Balissae spominje vijećnika (decurione) i pisara (scriba) municipija. Također
znamo prema podacima o rimskim gradovima da su se decurioni i magistrati nakon izbora
morali u znak priznanja za ukazanu im čast brinuti za procvat grada i blagostanje ljudi.
Vlastitim sredstvima podizale su se javne zgrade, postavljale statue, priređivale igre i
predstave, dijelili sirotinji namirnice i novac. Koliko je uprava Aquae Balissae nalikovala
opisanoj, ne možemo sa velikom sigurnošću ustvrditi.

6
 Izgled grada je tada tipičan: građeni su po određenom planu, u centru je bio forum
okružen većim zgradama i hramovima. Današnji nalazi nisu dovoljni da se utvrdi točan izgled
i veličina grada. Gjuro Szabo pretpostavlja da je Aquae Balissae zahvaćao područje, gdje se
nalazi današnji Daruvar, uključujući i nove dijelove grada.

9. Religija
U Daruvaru je bio najizraženiji kult Silvanusa i Silvane, božanstava šume i termalnih
izvora. Tijekom izgradnje 1967. godine otkriveni su ostaci Silvanusova hrama te stela na
kojoj je Silvanus sa dvije pratiteljice. Tijekom amaterskih iskapanja 1968. godine otkriveni su
još i ostaci kipa Jupiteru te četiri oltara posvećena Silvanusu što svjedoči o snazi njegova
kulta. Pronađeno je i nekoliko nadgrobnih spomenika, no većina njih se koristila za izgradnju
tako da brojni nisu očuvani. Jedan veći sarkofag je pronađen na mjestu današnjeg gradskog
groblja, a jedan u Velikim Bastajima. Pronađeno je i nekoliko grobova sa kovanicama sa
likom Konstantina. Također se je kao ostatak pretpovijesnog doba štovao kult velike božice
majke. Također je bio popularan kult nimfi koji je izravno povezan sa ljekovitim izvorima.

10. Propast Aquae Balissae

Propadanje rimske vlasti počinje već od 2. stoljeća, a ubrzano se odvija u 4. i 5.
stoljeću. Pored unutarnjih klasnih borbi, to ubrzava provala ''barbarskih naroda'' (Huna,
Germana i drugih), tj. seoba naroda. Navedeni narodi haraju po Rimskom carstvu (410.
godine spalili su prvi put i Rim), te konačno 476. godine germanski vojskovođa Odoakar
svrgava posljednjeg rimskog cara i proglašava se vladarom Italije. Tako je nestalo Zapadnog
rimskog carstva, dok je istočni dio (Bizantsko carstvo) potrajalo još oko tisuću godina. Bizant
je vladao duže ili kraće nekim područjima naše zemlje. U 6. i 7. stoljeću prodiru slavenska
plemena u teritorij bizantskog carstva, tj. u Jugoistočnu Europu. U toku ovih seoba, a i ranije
u vrijeme prodora germanskih plemena, starosjedilačko je stanovništvo (Romani,
romanizirani Iliri i Kelti) gotovo uništeno. Slaveni su naseljavali područja koje su u rimsko
doba bila nastanjena. U teškim borbama oni su starosjedioce potiskivali s plodnih ravnica u
planine. U tom vremenu uništeni su rimski gradovi i kultura. To je bio kraj i Res publicae
Iasorum, ali i rimske Aquae Balissae.

7
 Literatura

Arheološka istraživanja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i pogrebni ritusi na

teritoriju Hrvatske, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 2003.

Schejbal, B., Municipium Iasorum

Schejbal, B., Nova razmatranja o Aquae Balissae i narodu Jaza

http://www.daruvar.hr/daruvar.php?kateg=2&sub=10, 14. 12. 2008.