Da bi se mogla provesti reforma treba se popisati realno pastoralno stanje u zemlji, u Hrvatskoj

1771. predstavnici biskupija i županija trebaju popisati sve župe, kapelanije, crkve , kapele te ispitati
prihode župnika i kapelana i stanje crkvenih stanova. 112 – 113.

Još za vremena vladanja Marije Terezije postoji nacrt za reorganizaciju crkvenog sustava. 113.

Ugarsko namjesničko vijeće u biskupijama i županijama uspostavlja povjerenstva koja ispituju

situaciju i određuju da li je potrebno uspostaviti nove župe. 113.

U reorganizaciji župnog sustava se računa da će župničke djelatnosti dijelom preuzeti i franjevci koji
su u slavoniji bili najbrojniji red nakon ukinuća isusovačkog reda. 113.

1785. se također provode istraživanja broja, stanja pojedinih samostana, njihova biskupija, kojem
redu pripadaju, a isto tako i broj župnih crkava i filijalnih kapela na cijelom području cijele ugarske i
hrvatske. 114 – 115.

U Slavonskom dijelu Zagrebačke biskupije je 1789 i 1790 osnovano 12 novih župa, isti broj je u to
vrijeme osnovan i u đakovačkoj biskupiji. 115.

12. 7. 1786. dolazi do novog razgraničenja između zagrebačke i đakovačke biskupije, đakovačka se
proširila. 115.

31. 3. 1786. određuje se da se namjesničkom vijeću te ugarskom namjesnickom vijecu treba slati
ekonomske izvjestaje o prihodima. 116.

Ugarsko namjesnicko vijece 18. 2. 1782. odreduje da redovnici mogu sluziti kao zupnici, ali samo ako
poloze odgovarajuce ispite. U biskupijama nastaju izborna povjerenstva kojima je zadaca provoditi
ispite nad redovnicima koji nemaju dovoljnu izobrazbu. 117.

Ista odredba kaze da zupnici mogu za pomocnike traziti redovnike i da samostanski starjesine ove
zahtjeve moraju odobriti. 118.

Franjevci neke svoje župe predaju svjetovnom kleru. 119.

U nekim od ovih župa, naprimjer u župama nastalim djeljenjem našičke župe su župnici franjevci.
120.

Franjevcima se međutim kao redu ne dodjeljuju druge župe osim ovih našičkih, željeli su da se kada
neki franjevac postane župnik sama župa povjeri franjevačkom redu no to se nije događalo.. 121.

Jozefinski pastoralni program je međutim po mišljenju autora siromašan, ukidanjem bratovština je

ukinut jedan bitan čimbenik tadašnjih vjerskih aktivnosti. Ukinute bratovštine međutim nisu
zamijenjene jedinom bratovštinom koju je Josip dopustio, ustanovom za siromašne zbog otpora
franjevaca. Nema socijalno-karitativne uloge. 122,

Franjevci u vojnoj krajini i njihove bratovštine 123. – 124.

1776. dolazi do još nekoliko upita o bratovštinama samostanskim starješinama. 124.

Do 128. se govori o aktivnosti bratovština.

Župe se tijekom ovog razdoblja predaju biskupima na upravljanju a oduzimaju se crkvenim redovima.
129.

Mnogi franjevci postaju kapelani u župama koje nisu pod njihovom kontrolom njihova reda 130.

Proces uređivanja i prekrajanja granica župa se nastavlja i nakon 1790. u hrvatskoj i slavoniji. 132.

Franjevci obavljaju kapelansku službu uz svećenike svjetovnjake ili svećenike franjevce, ali na župama
koje su bile pod jurisdikcijom biskupa. 132

Od 136. gdje su sve franjevci radili i sto su radili.

Slavonski i podunavski franjevci također djeluju kao vojni kapelani i svoje vojne jedinice prate u
ratovanju po cijeloj monarhiji 138.

Dfranjevci kao kapelani služe i u bolnicama. 141.

Vrlo malobrojni franjevci djeluju i kao dvorski kapelani kod nekih plemićkih obitelji. Djeluju kao
odgajatelji i učitelji plemićke djece. 143. – 144.