You are on page 1of 36

Literature and Society: A Perspective

on African Languages

AFL2603

Semester 2

Department of African Languages

FEEDBACK ASSIGNMENT 02
IMPORTANT INFORMATION:

This tutorial letter contains important information


about your module.
Assignment 20 English
Question 1
(a) Lullabies are used to lull the babies to sleep. They are soothing to babies. They teach the
young ones the culture of that nation. Lullabies contain soothing words that cause children to
lull to sleep. Unfortunately, the then writers did not develop African lullabies. Our African children
to date, they are still crying and need nurse girls/mothers to soothe them. Even in the crèches,
workers still sing those songs so soothe the babies. (Students to give their own opinions, this is
just a guide.) (5)
Folktales they are educational. Some contain the history of the nation. They teach the
listeners about creation, for instance how death came about. They teach the young ones to
sharpen the skill of listening and that of narration. Children learn to order events and to critically.
Through listening to folktales, children learn more about animals, different trees and by so doing,
they increase their vocabulary. (5)
(a) Praise poems are rendered in cultural functions. Clan members identify themselves by
using a praise poem. Praise poems carry the pride of that surname. Praise poems are
rendered orally. The kings, chiefs and other prominent people are having praises that
talk on behalf of them. Praise poems mentioned openly the good acts and the
weaknesses of the praise person. Praise singer renders praise poems orally. For
instance, before President Zuma can deliver his SONA speech, normally a praise singer
introduces him. (Students can give their own example.)
(6)
-A totem is attached to the surname of a particular clan name. For an example, the
Mabhena people are associated with iMbhuduma. The Msiza’s are associated with a
certain type of a cow, ikomo yetlhaba. (In this question, students are expected to do some
research on totems and praise poems.) (4)

(c) Yes/No answers to be supported. I do have the praise poem of my surname.


(isithakazelo/sereto/isinanazelo. Ndlovu! Gatsheni! Boya benyathi. Izindlov’ ezidla ekhaya
ngoba zesaba abelusi. It is used to bind the same clan members. (5)
/25/
Question 2
Students are expected to read and answer on a novel that is known and prescribed in any
African language. Students are to write about character portrayal. The student can list
characters and indicate how they are portrayed. For instance in the novel titled Mbala Ngubaba:
Skhosana PB. The character named uMavela, is greedy, shallow minded, a lie and ignorant.
He sold his father’s cattle; he wanted to please the thieves instead of complying as the will
states. The lesson learnt by him is that greed does not pay because he ended in jail.
NaThamana, was honest, loving, followed culture to the later, and a believer. She prayed when
things were tough. She wore and clad in a respected manner after the death of her husband.
She obeyed with what was required in the will of her husband. (Students to use both females
and male characters and indicate how characters are depicted.)
/25/

Question 3
(a) Content: The author is spiritually inclined. The poem talks about God who is our provider.
God gave us the sun, nature, the trees. The author describe the sun, she says nature is
smiling, meaning beautiful. says flowers are beautiful. The poem is about the Creator
and his creation. (Marker to read and understand the poem and not penalize the student.)
(8)
(b) The theme and the lesson: To appreciate nature and the presence of God/Creator. The
message: God is the provider. (Any views closer to the one mentioned to be credited.)
(6)
(c) Use of figures of speech. Nature that loves > personification; Romances that gives hope>
personification. Love that is nude> personification. Nature is love > metaphor. (6)
(d) Techniques used the poem is having fourteen lines. The poem is made of short and long
lines. The poem is having only one stanza. In line 13 and 14; the is linking. (5)

/25/

Question 4
(a) Concept books (1) help the children to name, identify and to understand the meaning of
some basic and necessary words or terminology. (3) Alphabet books (1) stimulate
vocabulary development. (1) They also help to teach the young ones to identify both the
letters and their sounds. (1) Counting books (1) teach young learners how to count from
one to higher numbers. (1) Toy books (1) introduce children to early reading. (1) Toy
books stimulate the language and provide a happy experience with book. (2) Wordless
picture books (1) give every child an opportunity to interpret actions (1) and events
happening in the story as they will be understood by the child. (1) Illustrations also
develop sensitivity to the art and beauty. (1)
(10)
(b) Adult literature is intense with intense vocabulary. (1) There is detail historical
background. (1) Themes can touch on serious issues like deaths/diseases or wars. (1)
Children literature is primarily concerned with the interest of children. (1) Children’s
literature is shaped to address children’s needs (1) and it is on the children’s level of
understanding. (1) (Other facts that are relevant will be credited.)
(6)
(c) No. all children’s book that are on the shelves, are translation from English/Afrikaans and
the culture of black people is not taken into consideration. Publishing houses and the
Department of education are just making money without consulting the speakers of
different languages. (Students can support their answers differently as long as the fact is
sound it can be credited.) (4)
(d) Value of children’s literature: Educational. Help the children to increase their vocabulary.
Children learn to appreciate nature and to know the animals, plants and surroundings
better. They learn to construct sentences and to read simple books. (5)
/25/

Total marks 100


IZIMPENDULO ZESIVIVINYO SESIMESTA YESIBILI
Umbuzo 1
Inoveli
1.1 Umlingiswa umuntu umbhali azibumbele azakhela yena emqondweni. Isizinda sihlobene
kakhulu nokwenzeka emdlalweni ofundwe kulo nyaka. Isizinda sisho indawo lapho umdlalo
wenzeka khona kanti isimo senhlalo sichaza impilo ephilwayo kuleyo ndawo. Ukuqonda isizinda
nesimo senhlalo kusiza kakhulu lapho umfundi esehlulela izenzo zabalingiswa nobuntu babo.
Njengasempilweni yemihla, umuntu uphila impilo akhule phansi kwayo. Izimo zempilo aphila
phansi kwazo ezenza umuntu abe yilokho ayikho. UMazibuko uvezwa njengomuntu othanda
izikhundla, ononya, ozifelayo ngezinkamba zikaFaro nongenasimilo, (Ungacacisa kabanzi
lokhu mfundi).
(15)

1.2 U-King uvezwe njengomlingiswa oyinswelaboya kodwa ekugcineni siyamthola eseshintsha.


(Ungacacisa kabanzi lokhu mfundi). (10)
/25/
Umbuzo 2
Umdlalo
2.1 Umdlalo womoya uyalalelwa kanti imisindo iyezwakala njengokuduma kwemoto,
ukushaywa kwesicabha, nokunye. (Ungacacisa kabanzi lokhu mfundi). (15)

2.2 Umbhali ukwazile ukukhetha isihloko somdlalo wakhe. Isihloko somdlalo sithi “Kawumbiwa
Ndawonye”. Njengoba uSigodlo nenyanga yakhe uGegedla bebhekene noThulebona
nenyanga yakhe, siyathola ngempela ukuthi umuthi kawumbiwa ndawonye ngoba ekugcineni
owenyanga kaSigodlo uyehluleka uhlulwa owenyanga kaThulebona uMagoda owayeyinyanga
kayise. Bagadlana ngemithi kusetshenziswa nezinyanga ngoba kubangwa isikhundla
sobukhosi uSigodlo ayibamba labo okumele engabe usinika uThulebona ngokuthula kodwa
uncamela ukuthi afe. (Umfundi angathi ukwenaba). (10)
/25/

Umbuzo 3
(a) Impendulo efanele iklonyelisiwe (6)

(b) Impendulo efanele iklonyelisiwe (4)

(c) Isakhiwo sangaphandle senkondlo/ ukubunjwa kwenkondlo:


Umfundi kumele aphawule ngalezi zinhlobonhlobo zokuphindaphindwa kwamagama
enkondlweni:

Imvumelwano, ukuxhumana, impindwa, impindamqondo, ifanamsindo, njll. Izimpendulo


mazisekelwe ngezibonelo. (4)

(d) Impendulo efanele iklonyelisiwe (6)

(e) imifanekisomqondo ithinta lezi zifengqo: isingathekiso, isifaniso, isenzasamuntu nophawu.


Akunikezwe izibonelo ezicashunwe encwadini. (5)

/25/

Umbuzo 4
IMIBHALO YABANTWANA
(a) Impendulo efanele iklonyelisiwe (1)

(b) Inganekwanesilwane ngoba ikhuluma ngezilwane (2)

(c) UNogwaja, uvezwa njengomlingiswa ohlakaniphile. (3)

(d) UFudu, ngoba naye wayebheke ukunikezwa umsebenzi owanikwa uNogwaja. (1)

(e) Isifundo esokuthi umuntu uma ethunywe into ethile aye lapho athunywe khona

ahambise umlayezo ngoba unjalo (3)

(f) Yebo noma Cha, Sekela mfundi (5)

(g) Impendulo efanele iklonyelisiwe (10)

ISAMBA: [100]
AFL 2603 ISIXHOSA MEMORANDUM ASSIGNMENT 22 Semester 2 2017
Umbuzo 1
Amanqakwana ngezihlokwana ezithi zenze isakhiwo senoveli angathi umfundi achaphazele
wona:
i. Ingabula-zigcawu
Saziswa ngabalinganiswa, indima abayidlalayo, indawo elenzeka kuyo ibali,
ixesha, m isimo sentlalo neengxaki abajongene nazo abalinganiswa.

ii. Ukuyondelelana kwebali


Izinto ziyakhula zikhuliswa zizenzo zabalinganiswa. Indima abayidlalayo
iyayikhulisa impixano nalo nto kungavisiswana ngayo.

iii. Uvuthondaba
Impixano ifikelela kwizinga eliphezulu kungekho cala lifuna ukubuya ngamva,
elowo ezama eyakhe impumelelo nokufezekisa iinjongo zakhe

iv. Ukusonjululwa kwezinto


Umba ebekungavisiswana ngawo uyasombululeka kutsho kucace icala elibheka
ngakulo ibali

v. Isiphelo
Izinto zibuyela kwimo yesiqhelo nempixano ebikhona iyasombululeka iphele.
/25/

Umbuzo 2
(a) Isisombululo seqhina

Iza kuwela nebhokhwe kuqala; ibuye ize kuthabatha ingonyama ize iwele nayo xa ifika
kwela cala iza kuthi ibuye nebhokhwe ishiye ingonyama. Ifike ithathe amazimba iwele
nawo ibuye ize kuthabatha ibhokhwe. (7)
(b) Iimpendulo zebalana
i. NguZola (1)
ii. Ukhalazela ukuba mfutshane, ukunuka kwesichumiso, ukutshizwa ngamanzi,
ukulunywa ziimbovane, ukugawulwa ngamakhwenkwe. (4)
iii. Isichumiso, umhlaba, amanzi, umoya, ukukhanya. (5)
iv. Ewe, kuba liqulethe iingongoma nemidlalwana ethandwa ngabantwana.
(5)
v. Umntu makazifundise ukulinda anganqweneli yonke into ngexesha elinye. Yonke
into inexesha layo. Qala ugqibe into oqale ngayo wandule ukwenzaelandelayo.
(3)
/25/
Umbuzo 3
Umbongo
(a) Umongo: imbongi ikhuthaza ulutsha ukuba luzimisele luphile intlalo yokuzakha
nokwakhana, luzingce ngelizwe lalo lulwe nobumnyama ukuze lukwazi ukuphatha
ilizwe ngobulumko nengqondo ehluzekileyo. Ikwakhombisa ulutsha indlela
emaluhambe ngayo, ndlela leyo eyaboniswa ngamagorha nabaphathi
ababelikhathalele ilizwe nemvelaphi yalo. Ikwahlaba ikhwelo lokuba ulutsha lujonge
phambili lukhuthale, lusebenze nzima, lungaphazanyiswa zizinto ezilukhupha endleleni
kuba ngokuzondelela kwalo luya kuwufumana umvuzo. (10)

(b) Imbongi ikwimo ekhuthazayo yaye isebenzisa amazwi ancomayo, akhayo, anobulumko
nakhomba indlela emakuhanjwe ngayo lulutsha. (5)

(c) Impendulo ngamabinzana akumbongi:

i. Ukudla ngendeb’ endala: ukwenza izinto ngendlela ekwakusenziwa ngayo ngabantu


abadala
ii. Ukuqina kwenqawa: ingxaki nokungabi nasisombululo sento
iii. Imbila yaswel’ umsila ngokuyalezela – musa ukuthumela omnye umntu ukuba
ufuna izinto zakho zilunge. Zenzele ngokwakho
iv. Amakrot’ afa njengamadoda: ukufa uzamile okanye ulwile ungakhange ulibale
kukusonga izandla zibe izinto zisonakala
v. Amathwalandwe: abantu abangamagorha abasebenzela ilizwe ukuze isizukulwana
sikhululeke. Abantu ababephethe ilizwe ngobulumko nangobuchule.
vi. Izinxibamxhaka – abantu abahloniphekileyo ekuhlaleni abasebenzileyo ukuze
iintsapho ezisakhulayo zivune lukhulu kwimisebenzi yabo.
vii. Zemk’ iinkomo magwalandini: phakamani nisebenze ningalibali kukusonga izandla
zibe izinto zisonakala
viii. Amanxeba abe ngaphambili: nibe ngamakroti afunza edabini ukuze iminakale
imizamo eniyenzileyo, ningoyiswa ningalwanga ninyamezele izithonga izivubeko
nemikrwelo yemfazwe ibonakale kuni
ix. Matyathang’ akhonkxe i-Afrika: bubunzima, indlala, iimfazwe ejongene nazo i-Afrika
ekufuneka silwe ukuze siphume kwezi mbandezelo
x. Phakathi edabini: musani ukuba ngamagwala afa engazamanga. (10)
/25/

Umbuzo 4
(a) Iindidi zamabali amafutshane. Umfundi uya kuchaza abe-6
i. Amabali acengayo
ii. Abalisayo
iii. Achazayo
iv. Anentshukumo
v. Acamngcayo/abumbongorha
vi. Agxeka encoma
vii. Axoxayo
viii. Aphuhlisa okucingwayo (12)

(b) Izangotshe zokubhala ezisetyenzisiweyo:


i. Isaci esibonakalisa impoxo
ii. Izifanekisozwi
iii. Isikhuzo nokumangaliswa
iv. Intetho ekhuthazayo ebonakalisa ukuzimisela
v. Uchasaniso (5)

(c) Umvundla sisilwanyana esincinane ngesiqu esilingana nabantwana. Asoyikwa


ngabantwana njengengonyama. Udlala indima eyakhayo nelumkisayo. Unamaqhinga
ikakhulu awokuzisindisa engxakini. Uyazoyisa ngobukrele-krele izilwanyana ezikhulu.
Uyabalwela abo basengxakini ubancede. Unentliziyo entle akakhohlakalanga
njengengonyama. (6)

(d) Iintsomi ngamabali enziwa ngabantu baze abantwana bamamele kanti iincwadi
zemifanekiso zibhaliwe imifanekiso yazotywa ukuze abantwana bazikhangelele loo nto
umfanekiso ungayo. (2)
/25/

AMANQAKU EWONKE: [100]


AFL2603 SESOTHO SA LEBOA FEEDBACK SEMESTER 2 2017
ASAENMENTE 2

Potšišo 1
(a) Moanegi yo a tsebang go anegela bana ke mokgekolo ka baka la gore o a ratega
ka gore ga a fele pelo ge a bolela le bana.Mokgekolo o na le lerato la go godiša
bana le go theeletša. Mokgekolo o dula a le gona gae ebile ga a kitimiše nako ka
ge a se mošomong efela morutši wa kereiti ya R o mošomong o laolwa ke nako.
(Moithuti a ka kgetha morutiši wa kereiti R efela a fahlele ka mabaka). (10)
(b) Mo potšišong ye moithuti o swanetše go kgetha kanegelokopana yeo a e badilego
gomme a ngwale leina la kanegelokopana yeo le mongwadi wa yona. Moithuti a
hlaloše dintlha tše: (i) bothata bjo bogolo, (5)
(ii) magomo a kgakgano le (5)
(iii) phego (5)
go ya ka kanegelokopana yeo.
/25/

Potšišo 2
Moithuti o tla ngwala leina la padi goba papadi (terama) yeo a e badilego le mongwadi
wa yona gomme a laetše ka fao mongwadi a kgonnego goba a paletšwego ke go
tšweletša baanegwa ba banna goba ba basadi ka go šomiša maina go hlameng
dikanegalo tša bona. /25/

Potšišo 3

(a) Sereto se se bolela ka motho yo a robetšego gomme a lora mokgotse wa gagwe


yo a hlokofetšego. Re kwa ge a re “diswantšho tša gago ke sa di lotile gabotse,
mokgotse”. Mokgotse wa gagwe o bolailwe ke metato ya mohlagase ebile
mokgotse yo e be e le ngwana wa sekolo, re kwa ge a re “re sa dula tesekeng e
tee, kgotse!”. Moreti o rata go etelwa ke mokgotse yo wa gagwe. O lorile ka yena
go fihlela ka masa ge dikgogo di thoma go lla.(5)
(b) Ke maikutlo a go hlologela goba a lerato. Moreti o bontšha a hlologetše
mokgotse wa gagwe ka gore o re “leka go fela o nketela ka wona mokgwa wo”.
(5)
(c) Sereto se se tšweletša molaetša wa gore le ge motho a hlokofetše a ka tšwela
pele go ba mokgotse wa gago ka ditoro.
(d) Mothofatšo > nketele, o nketele le bošegong bja pula tša medupi, fa moreti o
tšea toro o dira o ka re e a phela.
Seka > Go re mosegareng wo monanana ke se thee dihlapi, go thea dihlapi ke go
otsela.
Pebofatšo> ke tšona di mphumolago dikeledi, mokgotse , go phumola dikeledi ke
go homotša.
(Moithuti a ka ngwala dikapolelo tšeo a di bonago le hlalošo tša tšona) (10)
/25/

Potšišo 4
(a) >Dipuku tša dibapadišane _ Di ruta bana ka dibapadiša tša go fapafapana le
gore di šomišwa bjang.
> Dipuku tša dswantšho_ Di ruta bana go lebelela diswantšho le go kgona go di
bolediša.
> Dipuku tša dialfabete_ Di ruta bana ka dialfabete le gore ba ka dikopanya bjang
go hlama mantšu.
> Dipuku tša dikanegelo_ Di ruta bana ka dikanegelo tša merero ya go
fapafapana. (8)

(b) Dingwalo tša bana di na le melaetša ya bana mola tša batho ba bagolo melaetša
ya tšona e lebane le batho ba bagolo. Dingwalo tša bana di na le go laetša dilo tšeo di
sego gona go swana le diphoofolo tša go fofa. ( Moithuti a ka fa phapano tše tharo go
laetša go se swane ga dingwalo tša bana le tša batho ba bagolo)
(6)

(c) (i) Ke motho :

> wa go rata go bapala re bona ge bagwera ba gagwe ba patlame gomme yena a


kuruetša dinonyane.

> wa go rata metlae o bonagala ge a bitša bagwera ba gagwe a re ‘sehlašana se re


kutukutu’ (4)

(ii) Ee, e ka ratwa ke bana ka gore e na le metlae le diphoofolo. (7)

/25/

KA MOKA: [100]
SESOTHO Mosebetsi wa Bobedi Sehla 2
MEMORANTAMO: Dikarabo tse ka kgothaletswang.

POTSO 1
(a) Ditshomo ke nnete di thabisa bana. Bapheti ba ditshomo ba etsisa diketso

tse ka thabisang bana. Diphoofolo tse hlahang ditshomong, di qabola bana,

mme bana ba ka ithuta maqiti le maqheka a bophelo boitshwarong le

diketsong tsa diphoofolo tsena. Hape bana ba ka ithuta ho bina le ho pheta

ditaba ka tsona. Ba ithuta puo le ho beha ditaba ka mokwa o utlwahalang.

Ke mokwa wa ho fetisa ditlwaelo le meetlo ho bana, hape ho ithuta tikoloho

ya bona ka mokgwa o kgahlang. (8)

(b) Maele a na le molemo nakong ya ha jwale kaha a jere ditlwaelo le puo ya

setjhaba. Mohlala, Kgotla ho sebediswa maele, mme ke puo e lokelang

ditaba le ditaeo tse tihileng tse tshohlwang moo lekgotleng kapa

paramenteng ka moo ho ka bang kateng. Ditabeng tsa bophelo a sebetsa

kaha e le seo batho ba setjhaba seo ba se phelang. Mohlala; Basotho ha ba

tlo kopa mosadi ha ba tjho feela, ba hlalosa ka maele ka mokgwa wa

boitlhompho, ba re ba Kopa mohope wa metsi. Ka hona maele a toboketsa

puo le ho hlalosa mekgwa ya setjhaba. (7)

(c) Chaka ke buka ya pale ya histori hobane e pepesa ditaba tse kileng tsa

etsahala, empa he ka mokgwa wa pale. Baphetwa paleng ena ba

tshwantsha batho ba kileng ba phela lefatsheng lena. Chaka e le morena

wa Mazulu ke mophetwa wa sehlooho. Nandi ke mm’a ya Chaka.

Sezangakhona, ke ntatae, morena wa Mazulu pele ho Chaka. Chaka o na


le bana ba bo ka basadi ba bang ba ntatae. Bona ke Mfokazana le Dingane.

Noliwa ke moratuwa wa Chaka. Yena ke moradi wa Jobe, wa leloko la

Bathethwa, ke ausi wa Dingiswayo. Isanusi ke ngaka ya Chaka, mme

bathusi ba hae ke Ndlebe le Malunga.

Chaka o lakatsa borena, mme takatso ya hae ya borena e fihla moo e

hlokang taolo. Lenyora lena la borena le fihla moo le hlokang taolo, moithuti

mona a ka hopola nalane ya difaqane eo mohlodi wa yona e leng lenyora la

Chaka la borena le tshohlwang ke pale ena. Chaka paleng mona lenyora

lena la borena le qetella le thunthetsa seriti sa hae sa botho ho fihlela a

fumana kotlo ya lefu. O bolawa ke bara ba bo ba babedi ba boletsweng

kahodimo. Dintlha tse ding tse etsang hore Chaka a tsotelle borena, ke

mpho kapa tsebo ya tsamaiso eo a nag le yona. Ho hloka leeme ha motho

a sebeditse hantle ka hare ho setjhaba.

Isanusi e le ngaka ya Chaka ho bonahala a ile a sebedisa meriana e matla

haholo ho Chaka. Mmadi a ka ipotsa hore na ebe ke meriana ye, e entseng

hore Chaka a bolaye mmae le moratuwa wa hae? Noliwa o ne a imme

ngwana wa Chaka ka nako eo. Ha Chaka a ne a sa fua meriana e bohale

ha kaale, a ka be a bolaile mmae le moratuwa wa hae?

Ditaba tse ding di itshetlehile ho nalane ya Chaka e le motho, jwaloka Chaka

e monyenyane, ya bonolo mme ya kgakgathwang ke bohle ba ratang ho

hlopha ba bang ha ba ile naheng. Tshwaro ya hae ya basadi. (10)

POTSO 2
Sheba dintlha tse latelang.

(a) Baithuti ba kgethe meqoqo e mmedi ya boithatelo ba bona bukeng ya

Pelong ya ka. Ba bontshe hore na meokotaba ya meqoqo ena e

tshwanetse sengolwa sena moqoqo. (25)

POTSO 3

(a) Thothokisong, sehalo se na le karolo e kgolo. Sehalo se thusa ho bopa

moya wa thothokiso ka ho sebedisa mekgabiso ya thothokiso jwaloka

kgeleketso, morethetho le modumo wa mantswe. Sehalo se senola maikutlo

le mehopolo ya seroki. Mehlala e tshwanela ho tswa dithothokisong eo

moithuti a ikgethetseng yona. (5)

(b) Moithuti o fana ka mefuta e mehlano ya dibopeho tsa temana ya thothokiso,

mme o kgetha ho hlalosa ka ho teba, mofuta wa thothokiso e kahodimo wa

mela e robong. E meng e akga sonete, e mela e leshome le metso e mene.

(6)

(c)

(i) Papiso (simile)


Dintho tse pedi di ya bapiswa empa di sa tshwane ka botlalo. Ho na le

bonyane sebopeho se tshwanang mahareng a tsona. Papiso ena ke e

otlolohileng. Ho sebediswa mantswe a kang; jwaloka, sa, seka le a mang

a tshwanang le ona. Mohlala: Mosotho o buile nnete ya mmakoma,

Ha a re o ka kobo ya mofutsana,

Mona lehlabula le tshwantshwa le kobo (ya mofutsana), le apesa le ba

kobo di mahetleng ka mofuthu wa lona.


(ii) Tshwantshiso (metaphor)
Ho fapana le papiso, tshwantshiso ha e bapise dintho empa e ya di rehella,

ke hore ntho e nngwe e hlaloswa ka e nngwe. Tshwantshiso e bapisa ka

potlako le kopano e akanngwang ya dintho tse pedi ntle le ho sebedisa

mantswe a bapiswang. Mehlala e tshwanela ho tswa thothokisong e

kahodimo – Hauhele , kgomo ya lefisa; lehlabula ho thwe ke kgomo ya

lefisa.

(ii) Morumo (rhyme)

Mantswe a tshwana ka modumo, meleng e latelanang, haholo qetellong ya

mantswe. Mme ona a etsa paterone (pattern). Ha ho na raeme ya mofuta

ona thothokisong e ka hodimo, ntle le mantswe a phetwa phetwang kahare.

(iv) Morethetho

Morethethetho ke ka moo mola wa thothokiso o tsamayang ka teng ha ho

qapodiswa medumo ya puo. O tsamaya kapele kapa butle, ho latela kgetho

ya mantswe ya sengodi. Mefuta ya medumo ya puo e tshwaetsa

morethetho. Mona re bolela ditswellisa le dithunyi (continuants and stops)

tseo sebopeho sa tsona hangata e leng didumi (vowel sounds) le didumiswa

(consonants sounds). (12)

(d) Karabo e itshetlehe hodima sebopeho sa lehlabula se hlalositsweng ke

thothokiso, haholo mofuthu. (2)


POTSO 4

(a) E ya qabola kaha tonki kapa esele e sa tsebe ho bina empa e se e dumela,

mme e phoqehe ha morao. Kaho bana ba ithuta bohlale ba bophelo ba hore

ba se ke ba qhekellwa habonolo, hape ba sebeletsa lefifi la mmoto ba sa je

letho, empa e le hona ho iketsa dipokola tsa batho ba bang. Diphoofolo tse

buang di thabisa bana haholo, mme ba bona dibopeho tsatsona bophelong

ho batho le maeleng. Jwale baithuti ba ka tlatseletsa ditaba tsena ka

mehlala. (10)

(b) Ke tau. E hlaha pele tshomong, mme e le tsietsing. E bona esele, mme e

roma esele ka bohlale, ke yona e tswellisang pele marangrang a pale. E

hatella maikutlo a esele. Moithuti a lokolise dintlha tsena ka mehlala. (5)

(c) Dingolwa tsa bana ke tse hapang maikutlo a bana. Di etseditswe ho

kgotsofatsa ditlhoko tsa bana mme boemo ba tsona ke ba ho utlwisiswa ke

bana. McHenry (1992: 211) o hlalosa dingolwa tsa bana e le:

„...mmele wa se ngotsweng le ho hlaloswa ke ditshwantsho e le ho thabisa

batho ba banyane. Dingolwa tsena di kenyelletsa mefuta e fapaneng ya

mesebetsi, e kang dingolwa tsa tlelasiki tsa lefatshe, dibuka tsa

ditshwantsho le dipale tsa meqoqo e balwang tse ngoletsweng bana, le

ditshomo, dikoketso, ditshomo tse buang ka diphoofolo, dipina le tse ding

tse phetwang ka molomo.‟ Ka mokgwa ona di ruta ban aka bophelo, ho

hola klellong le tikoloho.


Dibuka tse ngolletsweng bana ke mofuta o ikgethileng wa dibuka.

Matshwao a tjhebahalo ya dibuka tsa bana a kenyeletsa bokgoni ba ho

sheba bophelo ka tshepo, maikutlo a ho nahana ka lefatshe, maikutlo a ho

batla ho fumana se itseng, maikutlo a boleng ba bophelo le hore bophelo bo

na le boleng. Ka lebaka la tlotlontswe eo ba nang le yona le boiphihlelo bo

fokolang, dibuka tsa bana di thusa bana ka puo. Dingolwa tsa bana di na le

dintho tse ngata tse ka ba thabisang.

Mefuta ya dingolwa tsa bana tsa sejwalejwale ke: dibuka tsa ditshwantsho,

dibuka tsa dibapadiswa, dibuka tsa dialefabete/Nteterwane, dibuka tsa ho

kopanya dipalo, dibuka tsa mantswe, dibuka tse balehang habonolo,

jwalojwalo. Pale e nepahetseng e ka hapang maikutlo a ngwana e ngolwe

ka setaele se hlakileng se utlwahalang le puo e loketseng boemo ba bana;

e nang le ditshwantsho tse hlalosang le ho hlakisa pale; le e be le puisano

ya nnete e seng diratswana tse ngata tse hlalosang. (10)


Setswana Asenemente ya 2
Potso ya 1
(a) Dipina le matuntuletso di santse di le botlhokwa thata mo baneng gonne di ruta bana
malepa a botshelo jaaka go kgona go lemoga dikotsi le go itshireletsa. Di ruta bana
melao ya setso, dingwao le meetlo. Di ba ruta go somarela puo le setso. Di ba ruta go
nna ngatana e lenngwe le go dirisana mmogo le batho ba bangwe. Dintlha dingwe tse
di maleba ka moithuti di a amogelesega.Matuntuletso a botlhokwa thata mo baneng
gonne a thusa bana go ritibatsa mogopolo le maikutlo. Matuntuletso a didimatsa bana
fa ba lela le g oba robatsa. Molodi wa matuntuletso o jesa bana monate. Moithuti a ka
tlhagisa dintlha tse dingwe tse di botlhokwa.
(10)
(b) Moithuti a ka itlhophela leboko lengwe le lengwe la thoriso mme a tlhalosa botlhokwa
ba lona a ikaeegile ka diteng tsa lona. (10)
(c) Moithuti a ka itlhophela mela ya leboko le le buang ka lenyalo mme a e kwala. (5)
/25/

Potso ya 2

Moithuti a ka itlhophela padi nngwe le nngwe mme a supa ka fao mokwadi a senolang
dimelo tsa baanelwa baanelwa tse di ikaegileng mo ditirong tsa bona. ( Tsewetswee
motshwai netefatsa gore moithuti o kwadile ka padi, eseng kgangkhutshwe kgotsa
terama) /25/

Potso ya 3

(a)Mmoki ke mongwe wa bagakolodi ba ga kgosi. Mo motseng wa ga kgosi go tletse


boitaolo mme ka jalo mmoki o gakolola kgosi go fedisa boitaolo mo morafeng. Jaaka
mongwe wa baagi ba ba itseng tsamaiso ya bogosi mmoki o mo maemong a go
gakolola. Ga a rate ka fao morafe o itaolang ka teng mme e bile o tshwantshanya baagi
ba ba itaolang le matlakala, mesima le matlapa. Ba kgoreletsa tsamaiso e e lolameng
ya morafe.
(8)

(b) E ne e le a a sa jeseng monate. Maitsholo a a tletseng boitaolo le bosenyi.


(4)
(c) Maikutlo a gagwe ke a a letobo. Ke maikutlo a a seng monate a motho a
sulafaditswe ke ditiragalo tse di sa jeseng monate.
(d) Matlakala – Batho ba ba senyang mo motseng.
Mesima – Baagi ba ba kgoreletsang le go baya matshelo a batho mo kotsing.
Matimela – Batho ba ba ineileng naga ba tlogetse motse ba ile ditoropong.3x2 = 6
(a) Ke leboko la bogologolo. Ga le na ditemana. Le boka kgosi. Puo ya teng e bofitilha (
Neela moithuti maduo fa a neile lebaka le le lengwe le le maleba.) (2)
/25/
Potso ya 4

(a) Dibuka tsa ditshwantsho > Bana ba rutiwa ka ga go dirisa ditshwa ntsho. Ba rutiwa
go tlhama kgang ka go leba ditshwantsho.
Dibuka tsa ditshamekisiwa > Di ruta bana ka ga ditshamekisiwa le tiriso ya tsona.
Dibuka tsa dipalo > Di ruta bana go bala.
Dibuka tsa dialefabete > Bana ba rutiwa go dirisa dielefabete tse di farologaneng go
tlhama mafoko.
Dibuka tsa dinaane > Di ruta bana ka go dirisa dithitikgang tse di maleba le melao e e
amang matshelo a bona.
Dibuka tsa ditshwantsho tse di sa kwalwang. Di ruta bana ka go tlhagisa dikakanyo
kwa ntle ga go buisa.
Dibuka tse di buisegang bonolo.
Dibuka tsa ditori tse di dirisang ditshwantsho ( Mefuta mengwe le mengwe e metlhano)
(10)
(b) Dibuka tsa bana di kwadilwe ka puo e e tlhamaletseng e e bonolo go kgona go
buisiwa ke bana. Dibuka tsa bagolo di dirisa puo e e seng bonolo gonne tlhaloganyo ya
bona e bodule go gaisa ya bana. Dibuka tsa bana di dirisa ditshwantsho go golaganya
bana le ditiragalo. Thitokgang e tlhamaletse e bile e tsamaisana le tlhaloganyo ya
bana. (6)
(c) Nyaa, dibuka tsa bana di santse di tlhaela. Mo kgorogong ya bona Bomishinare ba
ne ba lebeletse go kwala Beibele le go ruta batho bodumedi mme ba sa lebelela
tlhabololo ya megopolo ya bana. (4)
(d) Dibuka tsa bana di godisa tlhaloganyo ya bana. Di ruta bana go buisa. Di ruta bana
malepa a botshelo. Di tlosa bana bodutu. Di ruta bana go tshedisana le batho ba
bangwe. Di ruta bana ngwao le setso. (5)
/25/

MADUO OTLHE: [100] ASS 26


SISWATI
AFL 2603 TUT 101 MEMO S2 2017
Assignment 26

(a) Umsebenti wemilolotelo netinganekwane ?


o Kucitsa situnge
o Kufundsisa
o Kukhaliphisa ingcondvo
o Tiyacaphelisa
o Tiyakhuta (10)

(b) Umfundzi utawala nome avume kwekutsi emaculo endzabuko abukelwa phansi
njengentfo lengenamsebenti. Emaphuzu langabukwa ngulawa:
o Kungenelela kwemiculo yeNshonalanga.
o Kwesweleka kwebantfu labacula lawo maculo.
o Banfu abasatiniki sikhatsi sekuhambela tibhimbi/imigidvo yesintfu lakuhlatjelelwa
khona lawo maculo.
o Kweswelakala kwelwati lolwanele ngemlanvdo walawo maculo. (10)

(c) Umfundzi utawubhala sibongo/sinanatelo sakhe bese uyasho kwekutsi sibaluleke ngani
kulusenvdo lwakubo. (5)

NB.IMPHENDVULO LENESIBONGO NOME TIBONGO (PRAISES) YEMUKELEKILE


NGENCA YEKUTSI KUBENEKUNGABHALEKI KAHLE KWEMAGAMA LEKUNGENTA
KWEKUTSI UMFUNDZI ABHALE NGESIBONGO NOME TIBONGO.

UMBUTO 2

Bahlolwa batawenta sibonelo ngemdlalo/inoveli lebayatiko leshicilelwe yeSiswati. Abangacoci


indzaba kepha bente tibonelo ngelikhono lembhali ekuveteni badlali labasikati ngekubetsa
emagama lachuba ingcikitsi kulowo mdlalo/noveli. Lelobito alivele kwekutsi leyamene kanjani
nengcikitsi.

o Labanye emabito abo ayabalandzela njengalawa Ncobile simtfole ancoba kuto tonkhe
timphi temphilo.

o Labanye aphambana nabo e.g Lonhlupheko simtfole anetsetekile anakokonke anga


hlupheki ngalutfo.

UMBUTO 3
(a)Umhlolwa utawubhala ngewakhe emagama avete:
Ikhuluma ngemuntfu lobekagula ,sekabekelwe emalanga ekuphila ,kungasenalitsemba,
kodvwa waphila kunjalo. Ufundzi uyawubeka ngewakhe emagama
Kugula, tinhlungu, kukhatsateka, kudideka kwengcondo, kwemukela,
butsakatsaka,kuncunyelwa tinsuku nalokunyenti lekushiwo ngulenkondlo. (8)

(b) Lomugca uveta umcondvo lomusha lohlukile enkondlweni yonkhe . Titanza letingenhla
betinga nikilitsemba kodvwa lomugca seuveta litsemba lelikuMdali.nguye lophetste kuphila
kwebantfu. (4)

(c) umoya uphansi ,umbhali bekabalisa ngekugula ,nawufundza umoya uyehla ngobe bese
kancunyelwe tinsuku tekuphila kodvwa wasindza. (5)

(d) Bafundzi bangaveta loku lokulandzelako:


o Sifanamsindvo sangwaca.
o Isuzuri/sidvonsamoya
o Imvumelwano sicalo

Siphumuti (6)

(e) Umfundzi akavete:


o Timvumelwano
o Luchumano
o Kuhleleka kwetindzima /imigca,nalokunye lekutfolakala esakhiweni
sangaphandle (2)

/25/

UMBUTO 4

(a) Badlali labatilwane labatsandvwa bantfwana netizatfu.


Umfundzi utawubhala badlali labatsandvwa bantwana esekele .
o bologwaja >uhlakaniphile
o indlovu> inkhulu
o libhubesi> linemandla.
o Chakijana>licili (6)
(b) Balingisi labatondvwa bantfwana
o Emazimu
o Imbulumahashane
o Bantfu labavetwa bahlukubeta bantfwana.
o Tipoki nalokunye lekungavetwa bafundzi kwemukelekile kuphela nakushaya
emhlolweni. (5)

(c) Tinhlobo letine temibhalo yebantfwana nekubaluleka kwayo kubantfwana.

o Imibhalo yebantfwana lesuselwa enhloko


o Imibhalo yebuciko bemlomo lesuselwa lendluliswa ngemlomo
o Imibhalo yebantfwana yesimanje lesuselwa enhloko
o Tinkondlo temdzabu.
Umhlolwa umele awasekele emaphuzu akhe . (10)

(d) Ingcikitsi lekugabhalwa ngayo netizatfu.


Umhlolwa utawutikhetsela ingcikitsi langabhala ngayo esekele.
o Kungaba kuhlakanipha
o Bucili
o Bugebebgu
o Kulibala nalokunye lekutawukhetfwa ngumhlolwa. (4)

/25/
SAMBA [100]
Assignment 02/27 isiNdebele
Umbuzo 1
(a) Abokhokho bebafundisa basebenzisa amaphuzu alandelako:
 Iinganekwana. Zisusa isizungu. Zimumethe iimfundo nemiyalezo ethileko.
Zifundisa abentwana ukulalela. Zifundisa abentwana ukufunda ukulamanisa
izehlakalo. Zifundisa nokuziphatha. Zifundisa ngemvelo Kanye neenlwana.
Zifundisa ngendabuko njengokuthi ukufa kwenza njani. Zifundisa ngomlando
wesitjhaba nangeenkutani ezaphilako eenkhathini ezithileko. (5)
 Izaga; zinothisa ikulumo. Zimumethe iimfundo ezahlukahlukeneko. Ziyakhalima,
ziyakhuthaza beziyakha. Isib. Intandani engafiko ilinde umnono. (4)
 Izitjho: zinandisa bezinothise ikulumo. Ukudla amathambo wengqondo, okutjho
ukucabangisisa ngesehleko esithileko. (3)
(b) Iingoma zisusa isizungu. Iingoma ziyakhalima, isib. Imiyeyezelo evunywa
nakwendiwako. Ivamise ukuyelelisa nokukhalima umakoti ngezenzo ezingamvelela
emendweni. Zibuya zikhalime nonosokana kobana angahloyi umalukazana. Iingoma
zingawuqeda umtlhago, abavumi abavuma eminyanyeni ethileko. Iingoma zingasusa
abentwana eendleleni ngombana isikhathi esinengi bangahlala bazilungiselela
ukuyokugida. (Namanye amaphuzu angatlolwa bafundi.)
(10)
(c) Awa asinaso (abafundi abasekele). Iye sinaso, thina sibina umsipha. Inyama enomsipha
asiyidli. Siyayizila. (Abafundi bangaveza iimbinwa zeembongo zabe. Abanganazo,
abenze abatjengise irhubhululo abalenzileko ngeembinwa.) (3)
/25/

Umbuzo 2
Abatloli batlola ngalokho abakucabangako, abakholelwa kikhonabakuphilako epilweni
ejayelekileko. Encwadini ethi Mbala Ngubaba. Ummongo wencwadi le kuyelelisa
ngokuqakatheka kokwenza isifiso. Umtloli wasebenzisa abalingisi abafana noBongwe,
esimfunyana angcwatjswa esahlukweni sokuthoma UBongwe wabhubha njalo watjhiya iinkomo
ezinengi tle, watjhiya iimbuzi, izimvu, iimbuzi neenkukhu. Kodwana-ke uBongwe wahlakanipha
watjhiyela umkakhe isifiso esabe sizokulawulwa ligcwetha lakhe. UMavela, olizibulo, wabe
angayithandi ifundo ukusukela ebuncaneni bakhe. Wabaleka isikolo wabe wathatha umfazi
waba nabentwana. Wathutha umuzi wakhe wakhamba wayokuhlala eSoshanguve uyise
asaphila. Sele uyise abhubhile wabuya wazokubulunga uyise, bewahlanakela imbhaji bekwaba
nguye okghemela abembi ithuna likayise. Ukuya ngokwesiko elaziwako lamaNdebele, uMavela
wathatha kobana nguye obekamele alawule ilifa lakayise ngombana ayindodana ekulu/izibulo.
Uyise waba nebonelo phambili wenza isifiso esamkhulumela nanyana sekalele sokobana
oyokudla ilifa lakhe ngiloyo oyokufunda abe aluphalele esikolweni. Abentwana bakwabo
bakwenza lokho bebafaka iimbawo zokufunda emayunivesithi, kodwana uMavela yena
wasiphikisa isifiso sakayise leso. Wakhamba wayokubuzisisa egcwetheni likayise
bewazitjhatjhanisa ibizo. Wabona kobana into anagyenza, kukudla ilifa lakayise ngokuthi ebe
iinkomo zakhe ayozithengisela uSkhosana ahlangana naye lokha nakabuya egcwetheni
lakayise. Ezinye iinkomo zagcinwa kwaSkhosana ezinye zahlatjwa zathengiswa esitolo
sakaSkhosana esabe sesibonakala kobana siyawa. UMavela wathi mhla base iinkomo
efandesini, wabanjwa ngombana kwatholakala kobana kwathi ngokulahleka kweenkomo
zakaBongwe, ugcwetha wakhe wavula icala. Ngemva kwalapho kwasa nge kuMavela wathoma
ukuvumelana nesifiso sakayise. (Abafundi bangatlola ngewabo amagama.) /25/
Umbuzo 3: Ikondlo
(a) Ikhuluma ngekutani eyaziwa khulu esitjhabeni samaNdebele, u-P B Skhosana. Imbongi
iveza kobana ingwana leyo yabe ihlala eSiyabuswa. Ingwana le yabe yaziwa
ngokuthuthukisa ilimi. U-PB waba neenkhundla kwaPanSALB, waba ngusihlalo
wesihlathululi-magama, bekangunobhala weSiyalo nabe sisahlonywa. Wabe abukhali
eendabeni zelimi lesiNdebele. Wakhupha nemitlolo uMendo wakaZInto, uMbala
ngubaba namacatheko. Encwadini Amacatheko, ilila ngokwetjiwa kwefuyo esisekelo
samasiko, sizokuthombisa ngani, siwisele ngani. Sizokuphahla ngani. Ingwana le yabe
ibambisene nobukhosi ingazenzeli nje kwaphela. U-PB waba ngudorhodera owahlala
esikhundleni sobudorhodera iimvekana nje ezingasi zingaki, kwamanela ukufa.
(Abafundi bangabeka ngewabo amagama.)
(6)
(b) Kungavela amahlangothi amabili. Ukuthaba ngombana u-PB utyitjhiyile intonga ebandla
ngemitlolo ayikhuphako nendima ayidlalako esitjhabeni. Kungavela ukudana, u-PB
Skhosana ukhambe msinya. (3)
(c) Imbongi iyalila begodu iyayikwakwazela imisebenzi yaka-PB Skhosana. Liliju
elilalanyelwa nangani ziintjhaba ezibuya ngaphetjheya. (5)
(d) Ngo-PB Skhosana/Ipilo yekutani. (Nezinye iinhloko ezingatlolwa bafundi.) (1)
(e) Ukungathekisa > Naso ingwana yakwaJali. Yingwe elwa ngeenkhali zombili. Liliju
elilalanyelwa nangani ngababuya ngaphetjheya. Isifaniso ibhodla sikhundla sinye inga
ibanjwe sisifu. (Nanyana ngiziphi iimfenqo ezinembako ezizokutlolwa bafundi
zizokwamukelwa.) (6)
(f) Isakhiwo sekondlo. Ikondlo yakheke ngeendima ezine. Indima ngayinye yakhiwe
ngemida esi-6. Eminye imida endimeni ayinawo amagama alinganako. Kunerhobela-
thoma endimeni yesi-2. Endimeni yesi-3; kunerhobela-phetha. (4)

/25/

Umbuzo 4
(a)Iinganekwana ziqakathekile. Zisiza abafundi kobana bakwazi ukulamanisa izehlakalo.
Lelikghono bangalisebenzisa nabatlola imitlolo esuselwa ehloko. Zibafundisa ikghono lokulalela
nokubuya bacoce inganekwana leyo. Iinganekwana zisiza ekunabiseni ilwazi-magama.
Iinganekwana zifundisa ngebhoduluko nangomlando weitjhaba esithileko. Iinganekwana
zikhuluma ngendabuko yezinto. (Namanye amaphuzu angatlolwa bafundi.) (8)
(b) Ayikathuthuki kangako. Imitlolo esele ikhona ngetjhugululwe isuka emalimini we-English
nanyana i-Afrikaans. Imimongo-ndaba yona iyanemba ngombana isuke iqalisisiwe
ngaphambilini. Amasiko nefundiso yabantu abanzima ayikathathelwa ehloko emitlolweni enjalo.
Iinthombe ezisetjenzisiweko azinembi esikhathini esinengi. Imitlolo enjalo ivame nokuba
nemitjhapho eminengi ekutlolweni kwamagama, i-orthography. (Namanye amaphuzu
angatlolwa bafundi.) (6)
(c) Iincwadi zama-alfabhedi. > zifundisa abafundi ukwakha amagama nemitjho ukuze
bathuthukise ilwazi lelimi. Iincwadi ezineenthombe kwaphela. > Zifundisa abafundi kobana babe
nethando lemvelo nokuzakhela iindatjana ngokusebenzisa iinthombe. Iincwadi ezineendlalisi.>
Zifundisa abentwana ukudlala nokusebenzisa iindlalisi ezahlukeneko. Iincwadi zeendatjana
ezineenthombe. > Zifundisa abentwana kobana bakwazi ukubuka imvelo nokuthi bazakhele
indatjana ngeenthombe. Iincwadi ezineenomboro> Zifundisa abafundi kobana bakwazi
ukuhlanganisa iinomboro bebafunyane iimpendulo. (8)
(d) Imimongo-ndaba engathusiko. Imimongo-ndaba ekhuluma ngehlonipho, ekhuluma
ngokuyelela, ekhuluma ngokuziphatha, ekhuluma ngokutlhoriswa, ekhuluma ngamalungelo
wabentwana nekhuluma ngokuziphendulela (responsibility). (Nanyana ngimiphi imimongo-
ndaba engatlolwa bafundi.) (3)
/25/
Inani loke 100
TSHIVENḒA

ASSIGNMENT 28 (COMPULSORY)

UNIQUE ASSIGNMENT NUMBER : 726036


CLOSING DATE : 2017 SEPTEMBER 08
TOTAL: [100]
MBUDZISO 1
(a) Kha ḽa ṋamusi ngano na nyimbo dza sialala zwi kha ḓi vha zwa ndeme naa? Kha vha haseledze
nga ha iḽi fhungo vha khwaṱhise nga mbuno dzo khwaṱhaho. (10)

PHINDULO/ ANSWER
Nyimbo dza sialala dzi kha ḓi vha dza ndeme, hu tou vh uri dzi dzhielwa fhasi nge dza vha dzi so ngo
ṅwalwa fhethu naho dzi na mushumo muhulwane vhukuma vhutshiloni. Nyimbo dza sialala dziṅwe
dzadzo dzi shuma u mvumvusa, u khoḓa, u laya, u kaidza, dzi a ita uri muthu a tshenzhele na zwiṅwe-
vho. Nyimbo dza sialala dzi a luludzela ṅwana arali a khou lila. Ano maḓuvha vhaimbi vha muzika wa
Tshivenḓa vha khou tshila ngadzo, sa izwi u tshi pfa hu tshi imbiwa dzone.
Ngano na dzone ndi dza ndeme ngauri dzi shuma u ṱuṱula maluvhi. Dzi ita uri kuhumbulele kwavho
ku vhe kwo ṱanḓavhuwaho. Ngano dzi mvumvusa na funza vhana mikhwa yavhuḓi khathihi na u
kaidza zwithu zwivhi zwine zwa nga vha dzhenisa khomboni. Dzi dovha hafhu dza ita uri vha kone u
ḓivha vhubvo ha zwithu, vhunga musi phukha dzi tshi vha na mitshila, u sikwa ha ḽiṱaḓulu na ḽifhasi
na u swikwa ha zwitshilaho.

(b) Vhukati ha lushaka lwa Vhavenḓa u wana muṱa muṅwe na muṅwe u na mutupo. Vhone kha vha
ṅwale mutupo wa havho vha inge nga u ṱalutshedza uri u vha u khou amba zwifhio. Mafhungo
avho a songo paḓa mitala ya fumi.(8)

PHINDULO/ANSWER
Mutshudeni u tea u ṅwala mutupo wa hawe a amba ndeme yawo vhukati ha muṱa wa hawe. Sa:
mutupo wa masingo. Kha uyu mutupo hu vha hu tshi khou khoḓiwa nḓou ine ya vha na nḓevhe
khulwane, dzine dzi nga vha dzi tshi khou fanyiswa uri dzi a kona u pfa na zwine zwa vha kule. Hu
sumba na vhane vha shumisa tshikhoḓo hetshi vha a kona u pfa zwithu zwikule, sa izwi nḓevhe dzavho
dzi khulwane.
(c) Maṅwalwa a sialala o khethekanywa hani? Kha vha khwaṱhise phindulo yavho nga tsumbo dzo
teaho. (7)

PHINDULO/ANSWER
Maṅwalwa a sialala o khethekanywa a bva vhurendi ha sialala, vhune ho khethekanywa ha bva
zwikhoḓo na zwidade. Zwikhoḓo na zwidade ndi vhurendi vhune ho vha hu so ngo ṅwalwa kha
dzibugu, hu tshi tou vha na vhathu vhahulwane vhane vha zwi ḓivha vha kona u rendela vhathu kana
vha imbela vhana. Zwidade zwone zwo ya nga u fhambana.
/25/

MBUDZISO 2
Vhaanewa vha kha nganea zwiito zwavho zwi a sumbedza u vha vhathu vha tshilaho? Kha vha tikedze
phindulo yavho nga mbuno dzi pfalaho vho ḓisendeka kha nganea ye vha vhala ya Tshivenḓa.
/25/

PHINDULO/ANSWER
Kha mbudziso iyi mutshudeni u tea u vha o vhala bugu ya nganea ine vhaanewa vha hone zwiitwana
zwavho zwa vha zwi tshi elana na madzina avho. Mutshudeni u tea u ṋea dzina ḽa muaanewa a amba
uri ndi ngani a tshi ri dzina iḽo ḽi edza zwiito zwine muaanewa a vha nazwo. Tsumbo kha bugu ya Vho-
Magau ine ya pfi ‘Mitsheṱo ya wa’ ri wana hu na muanewa dendele ane a pfi Vho-Matambule. Havha
Vho-Matambule vhutshiloni havho hoṱhe vho vha muthu a tambulaho vhukuma vha tshi khou
tambudzwa nga khaedu dza vhutshilo. Hu tshi kha ḓi vha kha yeneyi bugu ri wana hu na muthu we a
vha a tshi pfi Vho-Tshawe Nguluvhe. Na vhenevha muanewa na vhone u pfa dzina ḽavho w ambo ḓi
zwi ḓivha uri khuvhani ndi muthu a si na Tshawe ane vhutshilo hawe ha vhambedzwa na ha nguluvhe.

Hu dovha hafhu ha vha na bugu ya ḓirama ya Vho-Milubi ine ya pfi ‘Ndi miṱodzi muni’. Afha hone ri
wana muanewa dendele ane a vha Vho-Itani, dzina ḽavho ḽi tshi tou vha fanela nga nṱhani ha zwiito
zwavho. Ngeno mufumakadzi ene a Vho-Arina, zwine zwa tou amba uri siani ḽa vhutshilo ka kwone
kutshilele kwavhuḓi kha munna wavho vho vha si na vho bva nga ḽitswu.

MBUDZISO 3

Ngei Phumaḽanga nda ima nda sedza


Nga R.F. Ratshiṱanga
(1973:11)

Ngei Phumaḽanga kha ḽa Matondoni,


Hune ha ṱamba nga manzhele a Mutshunduḓi,
Nda ima nda sedza Venḓa ḽi khomboni,
Maanḓa aḽo o no fhedza mutengo wavhuḓi,
Vhanna nga ḓuvha vha tshi shumela tshiṱanu,
Vhasadzi nngogo vha kudzwa ḽa nga ndi ṱano.

Ngei Phumaḽanga fhasi ha thavha ya Thathe,


He lunako na ya Vonḓo dza ṱanganyisa,
Venḓa ḽashu dza fhaṱa nga muthathe,
Nda ima nda sedza Venḓa mutshini u tshi vho vhaisa,
Mavoḓa aḽo u tshi khou shengekanya,
Mikosi yavho lushada lwavho lwa milekanya.

Ngei Phumaḽanga he Khalavha kale, mukano wa vha mulambo,


He Vho-Ramaremisa khwatha vha lidza, ha ya vhalanda,
Vho-Ḽavhengwa ṅombelo vha fara nga kuimbo,
Nda ima nda sedza nda vhona matanda,
Magaṋelo a khosi a si tsha vhonala,
O milwa nga thulwi dza mapango.

Phumaḽanga ngei kha ḽa Venḓa vhukuma,


Hune vhasadzi vhashu vha vhoxwa sa dzimbongola,
Mikhwa yavho ya vhuthu nga mberego ya guma,
Nda ima nda sedza lwa u ṱungufhala,
Mbilu yanga ya dzula yo ongomala,
Nge Venḓa ḽa u vuḓa ḽa fhalala.

Ngei Phumaḽanga tshivhindini tsha ḽa Tshivhasa,


Hune vhashumi sa mmbwa vha pandelwa,
Vharengi sa vhahumbeli vha itwa, ndo lavhelesa,
Nda vhona zwoṱhe ndi sa tou anetshelwa,
Nda fara khana mbilu ya tambula.

Ngei Phumaḽanga kha ḽino ḽa hashu,


Hune avho vha no buledza maṅwalo vha tambula,
Mabofu nga u pupudzika a vha magwashu,
U kundwa hao tshedza mbilu dza dzula dzo fhumula,
A takala a tshi shonedza vhavhoni,
Nda vhona zwoṱhe nda sumetshedza kha Mukoni.

(a) Musi vho vhala itsho tshirendo tshi re afho nṱha vha humbula uri ndi zwifhio
zwo dzikusaho muṅwali? (6)

PHINDULO/ANSWER
Murendi u khou amba nga ha u tambudzwa ha Vhavenḓa musi vha tshi khou shuma ngei Phumalanga.
Zwi vhonala musi a tshi amba nga ha malamba a musi vho shuma kha ndimana ya u thoma mitala
mivhili ya u fhedzisela.

(b) Kha vha topole zwifanyiso zwa muhumbulo zwiraru vha inge nga u ṱalutshedza
uri zwi amba mini. (6)

PHINDULO/ANSWER
 Ḽifanyisi – Ndi musi hu tshi fanyiswa tshithu tshi si muthu na muthu.
Tsumbo: Hune vhasadzi vha vhoxwa sa dzimbongola.
 Ḽiedzamuthu: Ndi musi tshithu tshi si muthu tshi tshi ṋewa zwiito zwa muthu.
Tsumbo: Mbilu yanga ya dzula yo ongomala
 Ḽimethafore: Tsha ḽimethafore ndi u bula tshithu tsho tou ralo.
Tsumbo: Venḓa ḽi khomboni (6)
NB: Mutshudeni a nga ṋea phindulo yawe tenda ya tshimbilelana na mbudziso.

(c) Maipfi a tevhelaho a amba mini? (8)

PHINDULO/ANSWER
(i) manzhele – ndi maḓi
(ii) nngogo – ndi tshelede ( 25c)
(iii) lushada – ndi phosho
(iv) magaṋelo – hune ha pakiwa hone matanda (maḓuluni)

(d) U sumbedza uri vhone vha a pfesa uri zwifanyiso zwa muhumbulo ndi zwithu-ḓe, kha vha sike
tshirendo tsha ndima mbili tshine khatsho ha vha hu na zwifanyiso zwa muhumbulo zwivhili. Nga
fhasi ha tshirendo vha sumbedze zwifanyiso izwo zwa muhumbulo. (5)

PHINDULO/ANSWER

Mutshudeni afha u tea u ṅwala tshirendo tshipfufhi hune a vha o katela na zwifanyiso zwa
muhumbulo ngomu. A dovhe a ambe uri zwifanyiso zwa muhumbulo ndi zwifhio. U tea u shumisa
luambo lwa vhurendi.

Tsumbo:
Sa ntsamavhuvhu o ri sia ro hanganea
Zwiḽa mulovha maṱavhelo
Ri tshi kha ḓi mbumbumbu
Tshawe a hwamula sa hwami
Ra sala ro shona mikombo yo fovhela.

Ni gwitha mathina
Maṱo a dzwirigondo.
Ndi vhumbulu ha tshimbevha.
Ngeno dzavho tshi tshi khou ralo u ṱhakha
Na ralo na fhufha vhararu vha sera no ima fhaḽa kule seli.

Sa ntsamavhuvhu: Ndi ḽifanyisi


Ni gwitha: Ndi ḽimethafore
na fhufha vhararu vha sera: Ndi ḽiṋaṋedzi
NB: Mutshudeni ha teai u kopolola tshirendo tshi bvaho kha dziṅwe bugu, u tea u ṅwala tshawe.

MBUDZISO 4
(a) Kha vha ite mutevhe wa phambano vhukati ha bugu dza ḽitheretsha dza
vhaaluwa na ḽitheretsha dza vhana. (10)

PHINDULO/ANSWER
Ḽitheretsha ya vhana – ndi ine ya tea u shumisesa zwifanyiso u fhira mafhungo, mafhungo a hone ha
tei u ḓalesa nahone a tea u ṅwaliwa nga fhasi ha tshifanyiso kana zwifanyiso u sumbedza uri zwo
ṅwalwaho ndi zwine tshfanyiso tsha amba zwone, kha ḽitheretsha ya vhana hu tea u ṋwaliwa nga
maḽedere mahulwane u itela uri vhana vha kone u vhala, kha ḽitheretsha ya vhana hu tea u oliwa
vhathu vhofhambanaho na zwipuka zwofhambanaho zwi kunga ṅwana uri a vhale musi a tshi vhona
muolo uyo.

Ḽitheretsha ya vhaaluwa – ndi ḽitheretsha ine ya vha i songo ḓalesa zwifanyiso na miolo kana ya vha
i songo oliwa na luthhihi, i nga nwaliwa nga maḽeḓere maṱuku a zwi thithisi muthu u vhala, iyi
ḽitheretsha i tea u vha muhumbulo i tshi tevhekana kana ya vha na ndunzhendunzhe nahone i tea u
amba zwithu zwine zwa khou tshiliwa nga tshenetsho tshifhinga kana zwine zwa khou bvelela kana
zwine zwa ḓo bvelela.

(b) Kha vha ṅwale luimbo lune kanzhi vha pfa lu tshi imbiwa musi hu na minyanya.
Luimbo lwonolwo mulaedza walwo ndi ufhio? (10)

PHINDULO/ANSWER
Mutshudeni kha mbudziso iyi u tea u ṅwala luimbo lune a lu ḓivha lwa mbingano a kone u amba
mualedza walwo. Nyimbo dza minyanya milaedza ya hone ndi i tevhelaho: dzi shuma u laela mazwale
ane a khou vhingiwa uri a ṱhogomele mazwale mubeba munna wawe.

(c) Vhone vha pfa vha tshi khou fushea nga nḓila ine ḽitheretsha ya vhana ya khou
bveledzwa ngayo kha Tshivenḓa? Kha vha tikedze phindulo yavho nga mbuno dzi pfalaho.
(5)

PHINDULO/ANSWER
Na luthihi a hu na u fushea. U bveledzwa ha ḽitheretsha ya vhana kha Tshivenḓa zwi khou ongolowa
vhukuma. Zwine zwa khou bvelela ndi vhaṅwali vhane vha khou pindulela bugu dza Tshiisimane dza
ḽitheretsha ya vhana vha tshi isa kha Tshivenḓa. Ngeno hu na uri vho vha vha tshi nga kona u bveledza
ḽitheretsha ya vhana nga Tshivenḓa. Zwiitisi zwiṅwe ndi vhakanḓisi vhane vha si ṱanganedze
maṅwalwa o raloho.
NB: Mutshudeni a nga ṅwala zwine zwa fusha a kona u avhelwa maraga.

ṰHANGANYELO: [100]
AFL2603 SIMESITARA YA 2 XITSONGA ASAYIMENTE YO SUNGULA 2017
Xivutiso xa 1

(a) A wu fanele ku rhanga hi ku boxa leswaku wa pfumelelana kumbe wa


kanetana na mhaka ya leswaku mitsheketo yitala ku vuriwa switori swo
hungasa swa vana. (2)
Loko u hetile,kutani u kombeta mavonelo ya wena,hi marito man'wana u
seketela tlhelo leri u ri hlawuleke.Tivonele leswaku a wu vi exikarhi. (6)
[8]

(b) A wu fanele ku rhanga hi ku boxa leswaku u ehleketa leswaku vana


va ha fanele ku tlanga ntlangu wo tekatekisana kumbe a va ha
fanelangi. (2)
Loko u hetile,kutaniu seketela tlhelo leri u ri hlawuleke hi ku nyika
swikombiso.Tivonele leswaku a wu vi exikarhi. (5) [7)
(c) A wu fanele ku rhanga hi ku boxa vito kumbe nhlokomhaka ya novhele
leyi u lavaka ku
0 seketela mhaka leyi u nyikiweke yona hayona na vito ra mutsari
(2),kutaniu nyika
nhlamuselo ya xivuriso xa kona (1).
lvi u kombisa leswaku mutsari u yi tirhisise ku yini eka novhele yaleyo
ku kala yi fambelana na nkongomelo lowu nga eka xivuriso lexo. (7)
[10
]
[25]

Xivutiso xa 2

A wu fanele ku rhanga hi ku hlamusela leswaku vumunhuhati iyini


hikuva xivutiso lexi xi vulavula hi byona (2).
Kutani u boxa vito kumbe nhlokomhaka ya ntlangu na
vito ra mutsari. (2) U nyika mavito ya swimunhuhatwa
leswiu lavaka ku bula hiswona.(3)
Kutaniu hlamusela leswaku mutsari u swi kotise ku yini ku vumba
swimunhuhatwa leswi hi ku tirhisa mavito ya swona;u hlamusela
haxin'wexin'we leswi xi swi endlaka exitorini leswi fambelanaka na
vito ra xona. (15)
Eka mahetelelo ya wena u kombeta leswaku ntlangu lowu hakunene wa
twisiseka hikwalaho
ka mavito ya swimunhuhatwa leswo (3) [25]
0

Xivutiso xa 3

(a) Nhlamuselo ya nongoti wa thoni hi marito ya wena/ku twisisa ka


wena eka xitlhokovetselo xik:Thoni i vuyelo bya swiphemu
hinkwaswo swa xitlhokovetselo loko swi endla mpfumawulo swiri
hinkwaswo. Yi vumba moya wa xitlhokovetselo hiku tirhisa
switirhisiwa swa vutlhokovetseri swo fana na vulavulelo lerinene,
ncino nimipfumawulo ya marito. Vi humesela erivalenimavonelo
nimiehleketo ya mutlhokovetseri. Eka xitlhokovetselo lexihi kuma
xikhovolelo. (2) [2]
(b)
Xambir
hi
Xanhar
hu
Xamune
Xantlha
nu
Xatsevu
Xankombo kumbe xanhungu (a ku laveka swikombiso swa ntlhanu
ntsena) (5) [5]
I.

(c) A wu fanele ku boxa vito ra xiphati (1)


No seketela leswaku hikwalaho ka yini u n'wi
teka a ri xiphati xikulu.(2)
(3
) (d) Nhlamuselo ya xihlambanyiso/xifananiso
(2)
U boxa leswi hi xi vonaka hi swona, xik: swiritwana swa
onge,tanihi na sw. na sw.(l)
lviu nyika xikombiso xo huma eka xitlhokovetselo lexi.
xik: "Wu gangamuka bya mpfula ya papa," (2)
[
5] (e) Tinhlamuselo ta minongoti leyi landzelaka
na swikombiso xik:
(i) Vumunhuhato- ku tekiwa ka swihlawulekisi swa
ximunhu,hileswaku,swiyimo swa vanhu (swirho
swa miri), swendlo kumbe mitlhaveko swinyikiwa
xilo lexi nga riki munhu. (3)
Xik: "Xitimela xi n'wi bebula" (2)
(
5]
(ii} Xigego- i xigaririmi lexi fananisaka michumu yo
karhihi ndlela yo kongoma. A xi tirhisiswiritwana
leswi: onge, swange,ingaku na sw. na sw.,ku
fananisa ka kana ku
tumberile swinene. (3)
0
Xik:" U kandziye xisib,i " (2)
(
5]
[25)

Xivutiso xa 4

(a) Nyika vonelo ra wena nil kombeta leswaku loko va


hlayeriwa hi lavatsongo va swi tekisa ku yini. (6}

[6]
(b) Mune ntsena:
Tibuku ta swifaniso-,ta maletere ya alifabete,to
hlayela,to hlayeka-hi-ku olova,to pfumala marito (4 x
Y.= 2)
Nkoka wa tona:
Ku va dyondzisa mayelana na swilo leswinga eka
mbangu wa vona;ku va tivisa eka tiko ra tibuku;ku va
dyondzisa ku hlayela,ku tiva minongoti,ku va toloveta/
simeka nongoti wo hlaya,na sw. na sw.(4 x Y.= 2)

(4)
(c) N'wampfundla tanihi ximunhuhatwa xa kahle swinene
0
ku tlula n'wanghala eka matsalwa ya vana:
A wu fanele ku rhanga hi ku boxa swivangelo swo
seketela vonelo leri nga boxiwa laha ka xivutiso,kutani
u kombeta leswi endlaka leswaku n'wanghala a nga
tsakeriwi. (4+4=8} [8]
(d) A wu fanele ku rhanga hi ku boxa ririmi ra kana

(1) Kutaniu seketela leswaku hikwalaho ka yini.

(6) (7]
[25]
NTSENGO:[100]

0
)

You might also like