Professional Documents
Culture Documents
on African Languages
AFL2603
Semester 2
FEEDBACK ASSIGNMENT 02
IMPORTANT INFORMATION:
Question 3
(a) Content: The author is spiritually inclined. The poem talks about God who is our provider.
God gave us the sun, nature, the trees. The author describe the sun, she says nature is
smiling, meaning beautiful. says flowers are beautiful. The poem is about the Creator
and his creation. (Marker to read and understand the poem and not penalize the student.)
(8)
(b) The theme and the lesson: To appreciate nature and the presence of God/Creator. The
message: God is the provider. (Any views closer to the one mentioned to be credited.)
(6)
(c) Use of figures of speech. Nature that loves > personification; Romances that gives hope>
personification. Love that is nude> personification. Nature is love > metaphor. (6)
(d) Techniques used the poem is having fourteen lines. The poem is made of short and long
lines. The poem is having only one stanza. In line 13 and 14; the is linking. (5)
/25/
Question 4
(a) Concept books (1) help the children to name, identify and to understand the meaning of
some basic and necessary words or terminology. (3) Alphabet books (1) stimulate
vocabulary development. (1) They also help to teach the young ones to identify both the
letters and their sounds. (1) Counting books (1) teach young learners how to count from
one to higher numbers. (1) Toy books (1) introduce children to early reading. (1) Toy
books stimulate the language and provide a happy experience with book. (2) Wordless
picture books (1) give every child an opportunity to interpret actions (1) and events
happening in the story as they will be understood by the child. (1) Illustrations also
develop sensitivity to the art and beauty. (1)
(10)
(b) Adult literature is intense with intense vocabulary. (1) There is detail historical
background. (1) Themes can touch on serious issues like deaths/diseases or wars. (1)
Children literature is primarily concerned with the interest of children. (1) Children’s
literature is shaped to address children’s needs (1) and it is on the children’s level of
understanding. (1) (Other facts that are relevant will be credited.)
(6)
(c) No. all children’s book that are on the shelves, are translation from English/Afrikaans and
the culture of black people is not taken into consideration. Publishing houses and the
Department of education are just making money without consulting the speakers of
different languages. (Students can support their answers differently as long as the fact is
sound it can be credited.) (4)
(d) Value of children’s literature: Educational. Help the children to increase their vocabulary.
Children learn to appreciate nature and to know the animals, plants and surroundings
better. They learn to construct sentences and to read simple books. (5)
/25/
2.2 Umbhali ukwazile ukukhetha isihloko somdlalo wakhe. Isihloko somdlalo sithi “Kawumbiwa
Ndawonye”. Njengoba uSigodlo nenyanga yakhe uGegedla bebhekene noThulebona
nenyanga yakhe, siyathola ngempela ukuthi umuthi kawumbiwa ndawonye ngoba ekugcineni
owenyanga kaSigodlo uyehluleka uhlulwa owenyanga kaThulebona uMagoda owayeyinyanga
kayise. Bagadlana ngemithi kusetshenziswa nezinyanga ngoba kubangwa isikhundla
sobukhosi uSigodlo ayibamba labo okumele engabe usinika uThulebona ngokuthula kodwa
uncamela ukuthi afe. (Umfundi angathi ukwenaba). (10)
/25/
Umbuzo 3
(a) Impendulo efanele iklonyelisiwe (6)
/25/
Umbuzo 4
IMIBHALO YABANTWANA
(a) Impendulo efanele iklonyelisiwe (1)
(d) UFudu, ngoba naye wayebheke ukunikezwa umsebenzi owanikwa uNogwaja. (1)
(e) Isifundo esokuthi umuntu uma ethunywe into ethile aye lapho athunywe khona
ISAMBA: [100]
AFL 2603 ISIXHOSA MEMORANDUM ASSIGNMENT 22 Semester 2 2017
Umbuzo 1
Amanqakwana ngezihlokwana ezithi zenze isakhiwo senoveli angathi umfundi achaphazele
wona:
i. Ingabula-zigcawu
Saziswa ngabalinganiswa, indima abayidlalayo, indawo elenzeka kuyo ibali,
ixesha, m isimo sentlalo neengxaki abajongene nazo abalinganiswa.
iii. Uvuthondaba
Impixano ifikelela kwizinga eliphezulu kungekho cala lifuna ukubuya ngamva,
elowo ezama eyakhe impumelelo nokufezekisa iinjongo zakhe
v. Isiphelo
Izinto zibuyela kwimo yesiqhelo nempixano ebikhona iyasombululeka iphele.
/25/
Umbuzo 2
(a) Isisombululo seqhina
Iza kuwela nebhokhwe kuqala; ibuye ize kuthabatha ingonyama ize iwele nayo xa ifika
kwela cala iza kuthi ibuye nebhokhwe ishiye ingonyama. Ifike ithathe amazimba iwele
nawo ibuye ize kuthabatha ibhokhwe. (7)
(b) Iimpendulo zebalana
i. NguZola (1)
ii. Ukhalazela ukuba mfutshane, ukunuka kwesichumiso, ukutshizwa ngamanzi,
ukulunywa ziimbovane, ukugawulwa ngamakhwenkwe. (4)
iii. Isichumiso, umhlaba, amanzi, umoya, ukukhanya. (5)
iv. Ewe, kuba liqulethe iingongoma nemidlalwana ethandwa ngabantwana.
(5)
v. Umntu makazifundise ukulinda anganqweneli yonke into ngexesha elinye. Yonke
into inexesha layo. Qala ugqibe into oqale ngayo wandule ukwenzaelandelayo.
(3)
/25/
Umbuzo 3
Umbongo
(a) Umongo: imbongi ikhuthaza ulutsha ukuba luzimisele luphile intlalo yokuzakha
nokwakhana, luzingce ngelizwe lalo lulwe nobumnyama ukuze lukwazi ukuphatha
ilizwe ngobulumko nengqondo ehluzekileyo. Ikwakhombisa ulutsha indlela
emaluhambe ngayo, ndlela leyo eyaboniswa ngamagorha nabaphathi
ababelikhathalele ilizwe nemvelaphi yalo. Ikwahlaba ikhwelo lokuba ulutsha lujonge
phambili lukhuthale, lusebenze nzima, lungaphazanyiswa zizinto ezilukhupha endleleni
kuba ngokuzondelela kwalo luya kuwufumana umvuzo. (10)
(b) Imbongi ikwimo ekhuthazayo yaye isebenzisa amazwi ancomayo, akhayo, anobulumko
nakhomba indlela emakuhanjwe ngayo lulutsha. (5)
Umbuzo 4
(a) Iindidi zamabali amafutshane. Umfundi uya kuchaza abe-6
i. Amabali acengayo
ii. Abalisayo
iii. Achazayo
iv. Anentshukumo
v. Acamngcayo/abumbongorha
vi. Agxeka encoma
vii. Axoxayo
viii. Aphuhlisa okucingwayo (12)
(d) Iintsomi ngamabali enziwa ngabantu baze abantwana bamamele kanti iincwadi
zemifanekiso zibhaliwe imifanekiso yazotywa ukuze abantwana bazikhangelele loo nto
umfanekiso ungayo. (2)
/25/
Potšišo 1
(a) Moanegi yo a tsebang go anegela bana ke mokgekolo ka baka la gore o a ratega
ka gore ga a fele pelo ge a bolela le bana.Mokgekolo o na le lerato la go godiša
bana le go theeletša. Mokgekolo o dula a le gona gae ebile ga a kitimiše nako ka
ge a se mošomong efela morutši wa kereiti ya R o mošomong o laolwa ke nako.
(Moithuti a ka kgetha morutiši wa kereiti R efela a fahlele ka mabaka). (10)
(b) Mo potšišong ye moithuti o swanetše go kgetha kanegelokopana yeo a e badilego
gomme a ngwale leina la kanegelokopana yeo le mongwadi wa yona. Moithuti a
hlaloše dintlha tše: (i) bothata bjo bogolo, (5)
(ii) magomo a kgakgano le (5)
(iii) phego (5)
go ya ka kanegelokopana yeo.
/25/
Potšišo 2
Moithuti o tla ngwala leina la padi goba papadi (terama) yeo a e badilego le mongwadi
wa yona gomme a laetše ka fao mongwadi a kgonnego goba a paletšwego ke go
tšweletša baanegwa ba banna goba ba basadi ka go šomiša maina go hlameng
dikanegalo tša bona. /25/
Potšišo 3
Potšišo 4
(a) >Dipuku tša dibapadišane _ Di ruta bana ka dibapadiša tša go fapafapana le
gore di šomišwa bjang.
> Dipuku tša dswantšho_ Di ruta bana go lebelela diswantšho le go kgona go di
bolediša.
> Dipuku tša dialfabete_ Di ruta bana ka dialfabete le gore ba ka dikopanya bjang
go hlama mantšu.
> Dipuku tša dikanegelo_ Di ruta bana ka dikanegelo tša merero ya go
fapafapana. (8)
(b) Dingwalo tša bana di na le melaetša ya bana mola tša batho ba bagolo melaetša
ya tšona e lebane le batho ba bagolo. Dingwalo tša bana di na le go laetša dilo tšeo di
sego gona go swana le diphoofolo tša go fofa. ( Moithuti a ka fa phapano tše tharo go
laetša go se swane ga dingwalo tša bana le tša batho ba bagolo)
(6)
/25/
KA MOKA: [100]
SESOTHO Mosebetsi wa Bobedi Sehla 2
MEMORANTAMO: Dikarabo tse ka kgothaletswang.
POTSO 1
(a) Ditshomo ke nnete di thabisa bana. Bapheti ba ditshomo ba etsisa diketso
(c) Chaka ke buka ya pale ya histori hobane e pepesa ditaba tse kileng tsa
hlokang taolo. Lenyora lena la borena le fihla moo le hlokang taolo, moithuti
kahodimo. Dintlha tse ding tse etsang hore Chaka a tsotelle borena, ke
POTSO 2
Sheba dintlha tse latelang.
POTSO 3
(6)
(c)
Ha a re o ka kobo ya mofutsana,
lefisa.
(iv) Morethetho
(a) E ya qabola kaha tonki kapa esele e sa tsebe ho bina empa e se e dumela,
letho, empa e le hona ho iketsa dipokola tsa batho ba bang. Diphoofolo tse
mehlala. (10)
(b) Ke tau. E hlaha pele tshomong, mme e le tsietsing. E bona esele, mme e
fokolang, dibuka tsa bana di thusa bana ka puo. Dingolwa tsa bana di na le
Mefuta ya dingolwa tsa bana tsa sejwalejwale ke: dibuka tsa ditshwantsho,
Potso ya 2
Moithuti a ka itlhophela padi nngwe le nngwe mme a supa ka fao mokwadi a senolang
dimelo tsa baanelwa baanelwa tse di ikaegileng mo ditirong tsa bona. ( Tsewetswee
motshwai netefatsa gore moithuti o kwadile ka padi, eseng kgangkhutshwe kgotsa
terama) /25/
Potso ya 3
(a) Dibuka tsa ditshwantsho > Bana ba rutiwa ka ga go dirisa ditshwa ntsho. Ba rutiwa
go tlhama kgang ka go leba ditshwantsho.
Dibuka tsa ditshamekisiwa > Di ruta bana ka ga ditshamekisiwa le tiriso ya tsona.
Dibuka tsa dipalo > Di ruta bana go bala.
Dibuka tsa dialefabete > Bana ba rutiwa go dirisa dielefabete tse di farologaneng go
tlhama mafoko.
Dibuka tsa dinaane > Di ruta bana ka go dirisa dithitikgang tse di maleba le melao e e
amang matshelo a bona.
Dibuka tsa ditshwantsho tse di sa kwalwang. Di ruta bana ka go tlhagisa dikakanyo
kwa ntle ga go buisa.
Dibuka tse di buisegang bonolo.
Dibuka tsa ditori tse di dirisang ditshwantsho ( Mefuta mengwe le mengwe e metlhano)
(10)
(b) Dibuka tsa bana di kwadilwe ka puo e e tlhamaletseng e e bonolo go kgona go
buisiwa ke bana. Dibuka tsa bagolo di dirisa puo e e seng bonolo gonne tlhaloganyo ya
bona e bodule go gaisa ya bana. Dibuka tsa bana di dirisa ditshwantsho go golaganya
bana le ditiragalo. Thitokgang e tlhamaletse e bile e tsamaisana le tlhaloganyo ya
bana. (6)
(c) Nyaa, dibuka tsa bana di santse di tlhaela. Mo kgorogong ya bona Bomishinare ba
ne ba lebeletse go kwala Beibele le go ruta batho bodumedi mme ba sa lebelela
tlhabololo ya megopolo ya bana. (4)
(d) Dibuka tsa bana di godisa tlhaloganyo ya bana. Di ruta bana go buisa. Di ruta bana
malepa a botshelo. Di tlosa bana bodutu. Di ruta bana go tshedisana le batho ba
bangwe. Di ruta bana ngwao le setso. (5)
/25/
(b) Umfundzi utawala nome avume kwekutsi emaculo endzabuko abukelwa phansi
njengentfo lengenamsebenti. Emaphuzu langabukwa ngulawa:
o Kungenelela kwemiculo yeNshonalanga.
o Kwesweleka kwebantfu labacula lawo maculo.
o Banfu abasatiniki sikhatsi sekuhambela tibhimbi/imigidvo yesintfu lakuhlatjelelwa
khona lawo maculo.
o Kweswelakala kwelwati lolwanele ngemlanvdo walawo maculo. (10)
(c) Umfundzi utawubhala sibongo/sinanatelo sakhe bese uyasho kwekutsi sibaluleke ngani
kulusenvdo lwakubo. (5)
UMBUTO 2
o Labanye emabito abo ayabalandzela njengalawa Ncobile simtfole ancoba kuto tonkhe
timphi temphilo.
UMBUTO 3
(a)Umhlolwa utawubhala ngewakhe emagama avete:
Ikhuluma ngemuntfu lobekagula ,sekabekelwe emalanga ekuphila ,kungasenalitsemba,
kodvwa waphila kunjalo. Ufundzi uyawubeka ngewakhe emagama
Kugula, tinhlungu, kukhatsateka, kudideka kwengcondo, kwemukela,
butsakatsaka,kuncunyelwa tinsuku nalokunyenti lekushiwo ngulenkondlo. (8)
(b) Lomugca uveta umcondvo lomusha lohlukile enkondlweni yonkhe . Titanza letingenhla
betinga nikilitsemba kodvwa lomugca seuveta litsemba lelikuMdali.nguye lophetste kuphila
kwebantfu. (4)
(c) umoya uphansi ,umbhali bekabalisa ngekugula ,nawufundza umoya uyehla ngobe bese
kancunyelwe tinsuku tekuphila kodvwa wasindza. (5)
Siphumuti (6)
/25/
UMBUTO 4
/25/
SAMBA [100]
Assignment 02/27 isiNdebele
Umbuzo 1
(a) Abokhokho bebafundisa basebenzisa amaphuzu alandelako:
Iinganekwana. Zisusa isizungu. Zimumethe iimfundo nemiyalezo ethileko.
Zifundisa abentwana ukulalela. Zifundisa abentwana ukufunda ukulamanisa
izehlakalo. Zifundisa nokuziphatha. Zifundisa ngemvelo Kanye neenlwana.
Zifundisa ngendabuko njengokuthi ukufa kwenza njani. Zifundisa ngomlando
wesitjhaba nangeenkutani ezaphilako eenkhathini ezithileko. (5)
Izaga; zinothisa ikulumo. Zimumethe iimfundo ezahlukahlukeneko. Ziyakhalima,
ziyakhuthaza beziyakha. Isib. Intandani engafiko ilinde umnono. (4)
Izitjho: zinandisa bezinothise ikulumo. Ukudla amathambo wengqondo, okutjho
ukucabangisisa ngesehleko esithileko. (3)
(b) Iingoma zisusa isizungu. Iingoma ziyakhalima, isib. Imiyeyezelo evunywa
nakwendiwako. Ivamise ukuyelelisa nokukhalima umakoti ngezenzo ezingamvelela
emendweni. Zibuya zikhalime nonosokana kobana angahloyi umalukazana. Iingoma
zingawuqeda umtlhago, abavumi abavuma eminyanyeni ethileko. Iingoma zingasusa
abentwana eendleleni ngombana isikhathi esinengi bangahlala bazilungiselela
ukuyokugida. (Namanye amaphuzu angatlolwa bafundi.)
(10)
(c) Awa asinaso (abafundi abasekele). Iye sinaso, thina sibina umsipha. Inyama enomsipha
asiyidli. Siyayizila. (Abafundi bangaveza iimbinwa zeembongo zabe. Abanganazo,
abenze abatjengise irhubhululo abalenzileko ngeembinwa.) (3)
/25/
Umbuzo 2
Abatloli batlola ngalokho abakucabangako, abakholelwa kikhonabakuphilako epilweni
ejayelekileko. Encwadini ethi Mbala Ngubaba. Ummongo wencwadi le kuyelelisa
ngokuqakatheka kokwenza isifiso. Umtloli wasebenzisa abalingisi abafana noBongwe,
esimfunyana angcwatjswa esahlukweni sokuthoma UBongwe wabhubha njalo watjhiya iinkomo
ezinengi tle, watjhiya iimbuzi, izimvu, iimbuzi neenkukhu. Kodwana-ke uBongwe wahlakanipha
watjhiyela umkakhe isifiso esabe sizokulawulwa ligcwetha lakhe. UMavela, olizibulo, wabe
angayithandi ifundo ukusukela ebuncaneni bakhe. Wabaleka isikolo wabe wathatha umfazi
waba nabentwana. Wathutha umuzi wakhe wakhamba wayokuhlala eSoshanguve uyise
asaphila. Sele uyise abhubhile wabuya wazokubulunga uyise, bewahlanakela imbhaji bekwaba
nguye okghemela abembi ithuna likayise. Ukuya ngokwesiko elaziwako lamaNdebele, uMavela
wathatha kobana nguye obekamele alawule ilifa lakayise ngombana ayindodana ekulu/izibulo.
Uyise waba nebonelo phambili wenza isifiso esamkhulumela nanyana sekalele sokobana
oyokudla ilifa lakhe ngiloyo oyokufunda abe aluphalele esikolweni. Abentwana bakwabo
bakwenza lokho bebafaka iimbawo zokufunda emayunivesithi, kodwana uMavela yena
wasiphikisa isifiso sakayise leso. Wakhamba wayokubuzisisa egcwetheni likayise
bewazitjhatjhanisa ibizo. Wabona kobana into anagyenza, kukudla ilifa lakayise ngokuthi ebe
iinkomo zakhe ayozithengisela uSkhosana ahlangana naye lokha nakabuya egcwetheni
lakayise. Ezinye iinkomo zagcinwa kwaSkhosana ezinye zahlatjwa zathengiswa esitolo
sakaSkhosana esabe sesibonakala kobana siyawa. UMavela wathi mhla base iinkomo
efandesini, wabanjwa ngombana kwatholakala kobana kwathi ngokulahleka kweenkomo
zakaBongwe, ugcwetha wakhe wavula icala. Ngemva kwalapho kwasa nge kuMavela wathoma
ukuvumelana nesifiso sakayise. (Abafundi bangatlola ngewabo amagama.) /25/
Umbuzo 3: Ikondlo
(a) Ikhuluma ngekutani eyaziwa khulu esitjhabeni samaNdebele, u-P B Skhosana. Imbongi
iveza kobana ingwana leyo yabe ihlala eSiyabuswa. Ingwana le yabe yaziwa
ngokuthuthukisa ilimi. U-PB waba neenkhundla kwaPanSALB, waba ngusihlalo
wesihlathululi-magama, bekangunobhala weSiyalo nabe sisahlonywa. Wabe abukhali
eendabeni zelimi lesiNdebele. Wakhupha nemitlolo uMendo wakaZInto, uMbala
ngubaba namacatheko. Encwadini Amacatheko, ilila ngokwetjiwa kwefuyo esisekelo
samasiko, sizokuthombisa ngani, siwisele ngani. Sizokuphahla ngani. Ingwana le yabe
ibambisene nobukhosi ingazenzeli nje kwaphela. U-PB waba ngudorhodera owahlala
esikhundleni sobudorhodera iimvekana nje ezingasi zingaki, kwamanela ukufa.
(Abafundi bangabeka ngewabo amagama.)
(6)
(b) Kungavela amahlangothi amabili. Ukuthaba ngombana u-PB utyitjhiyile intonga ebandla
ngemitlolo ayikhuphako nendima ayidlalako esitjhabeni. Kungavela ukudana, u-PB
Skhosana ukhambe msinya. (3)
(c) Imbongi iyalila begodu iyayikwakwazela imisebenzi yaka-PB Skhosana. Liliju
elilalanyelwa nangani ziintjhaba ezibuya ngaphetjheya. (5)
(d) Ngo-PB Skhosana/Ipilo yekutani. (Nezinye iinhloko ezingatlolwa bafundi.) (1)
(e) Ukungathekisa > Naso ingwana yakwaJali. Yingwe elwa ngeenkhali zombili. Liliju
elilalanyelwa nangani ngababuya ngaphetjheya. Isifaniso ibhodla sikhundla sinye inga
ibanjwe sisifu. (Nanyana ngiziphi iimfenqo ezinembako ezizokutlolwa bafundi
zizokwamukelwa.) (6)
(f) Isakhiwo sekondlo. Ikondlo yakheke ngeendima ezine. Indima ngayinye yakhiwe
ngemida esi-6. Eminye imida endimeni ayinawo amagama alinganako. Kunerhobela-
thoma endimeni yesi-2. Endimeni yesi-3; kunerhobela-phetha. (4)
/25/
Umbuzo 4
(a)Iinganekwana ziqakathekile. Zisiza abafundi kobana bakwazi ukulamanisa izehlakalo.
Lelikghono bangalisebenzisa nabatlola imitlolo esuselwa ehloko. Zibafundisa ikghono lokulalela
nokubuya bacoce inganekwana leyo. Iinganekwana zisiza ekunabiseni ilwazi-magama.
Iinganekwana zifundisa ngebhoduluko nangomlando weitjhaba esithileko. Iinganekwana
zikhuluma ngendabuko yezinto. (Namanye amaphuzu angatlolwa bafundi.) (8)
(b) Ayikathuthuki kangako. Imitlolo esele ikhona ngetjhugululwe isuka emalimini we-English
nanyana i-Afrikaans. Imimongo-ndaba yona iyanemba ngombana isuke iqalisisiwe
ngaphambilini. Amasiko nefundiso yabantu abanzima ayikathathelwa ehloko emitlolweni enjalo.
Iinthombe ezisetjenzisiweko azinembi esikhathini esinengi. Imitlolo enjalo ivame nokuba
nemitjhapho eminengi ekutlolweni kwamagama, i-orthography. (Namanye amaphuzu
angatlolwa bafundi.) (6)
(c) Iincwadi zama-alfabhedi. > zifundisa abafundi ukwakha amagama nemitjho ukuze
bathuthukise ilwazi lelimi. Iincwadi ezineenthombe kwaphela. > Zifundisa abafundi kobana babe
nethando lemvelo nokuzakhela iindatjana ngokusebenzisa iinthombe. Iincwadi ezineendlalisi.>
Zifundisa abentwana ukudlala nokusebenzisa iindlalisi ezahlukeneko. Iincwadi zeendatjana
ezineenthombe. > Zifundisa abentwana kobana bakwazi ukubuka imvelo nokuthi bazakhele
indatjana ngeenthombe. Iincwadi ezineenomboro> Zifundisa abafundi kobana bakwazi
ukuhlanganisa iinomboro bebafunyane iimpendulo. (8)
(d) Imimongo-ndaba engathusiko. Imimongo-ndaba ekhuluma ngehlonipho, ekhuluma
ngokuyelela, ekhuluma ngokuziphatha, ekhuluma ngokutlhoriswa, ekhuluma ngamalungelo
wabentwana nekhuluma ngokuziphendulela (responsibility). (Nanyana ngimiphi imimongo-
ndaba engatlolwa bafundi.) (3)
/25/
Inani loke 100
TSHIVENḒA
ASSIGNMENT 28 (COMPULSORY)
PHINDULO/ ANSWER
Nyimbo dza sialala dzi kha ḓi vha dza ndeme, hu tou vh uri dzi dzhielwa fhasi nge dza vha dzi so ngo
ṅwalwa fhethu naho dzi na mushumo muhulwane vhukuma vhutshiloni. Nyimbo dza sialala dziṅwe
dzadzo dzi shuma u mvumvusa, u khoḓa, u laya, u kaidza, dzi a ita uri muthu a tshenzhele na zwiṅwe-
vho. Nyimbo dza sialala dzi a luludzela ṅwana arali a khou lila. Ano maḓuvha vhaimbi vha muzika wa
Tshivenḓa vha khou tshila ngadzo, sa izwi u tshi pfa hu tshi imbiwa dzone.
Ngano na dzone ndi dza ndeme ngauri dzi shuma u ṱuṱula maluvhi. Dzi ita uri kuhumbulele kwavho
ku vhe kwo ṱanḓavhuwaho. Ngano dzi mvumvusa na funza vhana mikhwa yavhuḓi khathihi na u
kaidza zwithu zwivhi zwine zwa nga vha dzhenisa khomboni. Dzi dovha hafhu dza ita uri vha kone u
ḓivha vhubvo ha zwithu, vhunga musi phukha dzi tshi vha na mitshila, u sikwa ha ḽiṱaḓulu na ḽifhasi
na u swikwa ha zwitshilaho.
(b) Vhukati ha lushaka lwa Vhavenḓa u wana muṱa muṅwe na muṅwe u na mutupo. Vhone kha vha
ṅwale mutupo wa havho vha inge nga u ṱalutshedza uri u vha u khou amba zwifhio. Mafhungo
avho a songo paḓa mitala ya fumi.(8)
PHINDULO/ANSWER
Mutshudeni u tea u ṅwala mutupo wa hawe a amba ndeme yawo vhukati ha muṱa wa hawe. Sa:
mutupo wa masingo. Kha uyu mutupo hu vha hu tshi khou khoḓiwa nḓou ine ya vha na nḓevhe
khulwane, dzine dzi nga vha dzi tshi khou fanyiswa uri dzi a kona u pfa na zwine zwa vha kule. Hu
sumba na vhane vha shumisa tshikhoḓo hetshi vha a kona u pfa zwithu zwikule, sa izwi nḓevhe dzavho
dzi khulwane.
(c) Maṅwalwa a sialala o khethekanywa hani? Kha vha khwaṱhise phindulo yavho nga tsumbo dzo
teaho. (7)
PHINDULO/ANSWER
Maṅwalwa a sialala o khethekanywa a bva vhurendi ha sialala, vhune ho khethekanywa ha bva
zwikhoḓo na zwidade. Zwikhoḓo na zwidade ndi vhurendi vhune ho vha hu so ngo ṅwalwa kha
dzibugu, hu tshi tou vha na vhathu vhahulwane vhane vha zwi ḓivha vha kona u rendela vhathu kana
vha imbela vhana. Zwidade zwone zwo ya nga u fhambana.
/25/
MBUDZISO 2
Vhaanewa vha kha nganea zwiito zwavho zwi a sumbedza u vha vhathu vha tshilaho? Kha vha tikedze
phindulo yavho nga mbuno dzi pfalaho vho ḓisendeka kha nganea ye vha vhala ya Tshivenḓa.
/25/
PHINDULO/ANSWER
Kha mbudziso iyi mutshudeni u tea u vha o vhala bugu ya nganea ine vhaanewa vha hone zwiitwana
zwavho zwa vha zwi tshi elana na madzina avho. Mutshudeni u tea u ṋea dzina ḽa muaanewa a amba
uri ndi ngani a tshi ri dzina iḽo ḽi edza zwiito zwine muaanewa a vha nazwo. Tsumbo kha bugu ya Vho-
Magau ine ya pfi ‘Mitsheṱo ya wa’ ri wana hu na muanewa dendele ane a pfi Vho-Matambule. Havha
Vho-Matambule vhutshiloni havho hoṱhe vho vha muthu a tambulaho vhukuma vha tshi khou
tambudzwa nga khaedu dza vhutshilo. Hu tshi kha ḓi vha kha yeneyi bugu ri wana hu na muthu we a
vha a tshi pfi Vho-Tshawe Nguluvhe. Na vhenevha muanewa na vhone u pfa dzina ḽavho w ambo ḓi
zwi ḓivha uri khuvhani ndi muthu a si na Tshawe ane vhutshilo hawe ha vhambedzwa na ha nguluvhe.
Hu dovha hafhu ha vha na bugu ya ḓirama ya Vho-Milubi ine ya pfi ‘Ndi miṱodzi muni’. Afha hone ri
wana muanewa dendele ane a vha Vho-Itani, dzina ḽavho ḽi tshi tou vha fanela nga nṱhani ha zwiito
zwavho. Ngeno mufumakadzi ene a Vho-Arina, zwine zwa tou amba uri siani ḽa vhutshilo ka kwone
kutshilele kwavhuḓi kha munna wavho vho vha si na vho bva nga ḽitswu.
MBUDZISO 3
(a) Musi vho vhala itsho tshirendo tshi re afho nṱha vha humbula uri ndi zwifhio
zwo dzikusaho muṅwali? (6)
PHINDULO/ANSWER
Murendi u khou amba nga ha u tambudzwa ha Vhavenḓa musi vha tshi khou shuma ngei Phumalanga.
Zwi vhonala musi a tshi amba nga ha malamba a musi vho shuma kha ndimana ya u thoma mitala
mivhili ya u fhedzisela.
(b) Kha vha topole zwifanyiso zwa muhumbulo zwiraru vha inge nga u ṱalutshedza
uri zwi amba mini. (6)
PHINDULO/ANSWER
Ḽifanyisi – Ndi musi hu tshi fanyiswa tshithu tshi si muthu na muthu.
Tsumbo: Hune vhasadzi vha vhoxwa sa dzimbongola.
Ḽiedzamuthu: Ndi musi tshithu tshi si muthu tshi tshi ṋewa zwiito zwa muthu.
Tsumbo: Mbilu yanga ya dzula yo ongomala
Ḽimethafore: Tsha ḽimethafore ndi u bula tshithu tsho tou ralo.
Tsumbo: Venḓa ḽi khomboni (6)
NB: Mutshudeni a nga ṋea phindulo yawe tenda ya tshimbilelana na mbudziso.
PHINDULO/ANSWER
(i) manzhele – ndi maḓi
(ii) nngogo – ndi tshelede ( 25c)
(iii) lushada – ndi phosho
(iv) magaṋelo – hune ha pakiwa hone matanda (maḓuluni)
(d) U sumbedza uri vhone vha a pfesa uri zwifanyiso zwa muhumbulo ndi zwithu-ḓe, kha vha sike
tshirendo tsha ndima mbili tshine khatsho ha vha hu na zwifanyiso zwa muhumbulo zwivhili. Nga
fhasi ha tshirendo vha sumbedze zwifanyiso izwo zwa muhumbulo. (5)
PHINDULO/ANSWER
Mutshudeni afha u tea u ṅwala tshirendo tshipfufhi hune a vha o katela na zwifanyiso zwa
muhumbulo ngomu. A dovhe a ambe uri zwifanyiso zwa muhumbulo ndi zwifhio. U tea u shumisa
luambo lwa vhurendi.
Tsumbo:
Sa ntsamavhuvhu o ri sia ro hanganea
Zwiḽa mulovha maṱavhelo
Ri tshi kha ḓi mbumbumbu
Tshawe a hwamula sa hwami
Ra sala ro shona mikombo yo fovhela.
Ni gwitha mathina
Maṱo a dzwirigondo.
Ndi vhumbulu ha tshimbevha.
Ngeno dzavho tshi tshi khou ralo u ṱhakha
Na ralo na fhufha vhararu vha sera no ima fhaḽa kule seli.
MBUDZISO 4
(a) Kha vha ite mutevhe wa phambano vhukati ha bugu dza ḽitheretsha dza
vhaaluwa na ḽitheretsha dza vhana. (10)
PHINDULO/ANSWER
Ḽitheretsha ya vhana – ndi ine ya tea u shumisesa zwifanyiso u fhira mafhungo, mafhungo a hone ha
tei u ḓalesa nahone a tea u ṅwaliwa nga fhasi ha tshifanyiso kana zwifanyiso u sumbedza uri zwo
ṅwalwaho ndi zwine tshfanyiso tsha amba zwone, kha ḽitheretsha ya vhana hu tea u ṋwaliwa nga
maḽedere mahulwane u itela uri vhana vha kone u vhala, kha ḽitheretsha ya vhana hu tea u oliwa
vhathu vhofhambanaho na zwipuka zwofhambanaho zwi kunga ṅwana uri a vhale musi a tshi vhona
muolo uyo.
Ḽitheretsha ya vhaaluwa – ndi ḽitheretsha ine ya vha i songo ḓalesa zwifanyiso na miolo kana ya vha
i songo oliwa na luthhihi, i nga nwaliwa nga maḽeḓere maṱuku a zwi thithisi muthu u vhala, iyi
ḽitheretsha i tea u vha muhumbulo i tshi tevhekana kana ya vha na ndunzhendunzhe nahone i tea u
amba zwithu zwine zwa khou tshiliwa nga tshenetsho tshifhinga kana zwine zwa khou bvelela kana
zwine zwa ḓo bvelela.
(b) Kha vha ṅwale luimbo lune kanzhi vha pfa lu tshi imbiwa musi hu na minyanya.
Luimbo lwonolwo mulaedza walwo ndi ufhio? (10)
PHINDULO/ANSWER
Mutshudeni kha mbudziso iyi u tea u ṅwala luimbo lune a lu ḓivha lwa mbingano a kone u amba
mualedza walwo. Nyimbo dza minyanya milaedza ya hone ndi i tevhelaho: dzi shuma u laela mazwale
ane a khou vhingiwa uri a ṱhogomele mazwale mubeba munna wawe.
(c) Vhone vha pfa vha tshi khou fushea nga nḓila ine ḽitheretsha ya vhana ya khou
bveledzwa ngayo kha Tshivenḓa? Kha vha tikedze phindulo yavho nga mbuno dzi pfalaho.
(5)
PHINDULO/ANSWER
Na luthihi a hu na u fushea. U bveledzwa ha ḽitheretsha ya vhana kha Tshivenḓa zwi khou ongolowa
vhukuma. Zwine zwa khou bvelela ndi vhaṅwali vhane vha khou pindulela bugu dza Tshiisimane dza
ḽitheretsha ya vhana vha tshi isa kha Tshivenḓa. Ngeno hu na uri vho vha vha tshi nga kona u bveledza
ḽitheretsha ya vhana nga Tshivenḓa. Zwiitisi zwiṅwe ndi vhakanḓisi vhane vha si ṱanganedze
maṅwalwa o raloho.
NB: Mutshudeni a nga ṅwala zwine zwa fusha a kona u avhelwa maraga.
ṰHANGANYELO: [100]
AFL2603 SIMESITARA YA 2 XITSONGA ASAYIMENTE YO SUNGULA 2017
Xivutiso xa 1
Xivutiso xa 2
Xivutiso xa 3
Xivutiso xa 4
[6]
(b) Mune ntsena:
Tibuku ta swifaniso-,ta maletere ya alifabete,to
hlayela,to hlayeka-hi-ku olova,to pfumala marito (4 x
Y.= 2)
Nkoka wa tona:
Ku va dyondzisa mayelana na swilo leswinga eka
mbangu wa vona;ku va tivisa eka tiko ra tibuku;ku va
dyondzisa ku hlayela,ku tiva minongoti,ku va toloveta/
simeka nongoti wo hlaya,na sw. na sw.(4 x Y.= 2)
(4)
(c) N'wampfundla tanihi ximunhuhatwa xa kahle swinene
0
ku tlula n'wanghala eka matsalwa ya vana:
A wu fanele ku rhanga hi ku boxa swivangelo swo
seketela vonelo leri nga boxiwa laha ka xivutiso,kutani
u kombeta leswi endlaka leswaku n'wanghala a nga
tsakeriwi. (4+4=8} [8]
(d) A wu fanele ku rhanga hi ku boxa ririmi ra kana
(6) (7]
[25]
NTSENGO:[100]
0
)