TEMA: ISPRAVLJAČI

.
Sadržaj
Uvod ........................................................................................................................................................ 1
Osnovni sklop .......................................................................................................................................... 2
Ispravljač naizmjenične struje ................................................................................................................. 3
Poluprovodnički materijali za ispravljače................................................................................................ 3
Ispravljači od germanijuma i silicijuma ................................................................................................... 4
Poluprovodnički materijali za tranzistore ............................................................................................... 4
Polutalasni ispravljač............................................................................................................................... 5
Punotalasni ispravljač ............................................................................................................................. 5
Ispravljač sa transformatorom sa srednjom tačkom .......................................................................... 6
Ispravljač sa Grecovim spojem............................................................................................................ 7
Filtri za ispravljače ................................................................................................................................... 7
Talasnost ................................................................................................................................................. 8
Faktor talasnosti.................................................................................................................................. 9
Mrežni filtri ........................................................................................................................................... 11
Uvod
Ispravljač je elektronički sklop koji služi za pretvaranje naizmjenične struje (napona)
u istosmjernu. Najčešće se u ispravljačima koriste poluprovodničke diode kao
glavni elektronički elementi kojima se vrši ispravljanje. Osim dioda, koriste se i tiristori. Pod
ispravljanjem izmjenične struje (napona) u istosmjernu često se podrazumjeva i glađenje
(filtraciju, smanjivanje valovitosti) izlaznog napona, te stabiliziranje napona. Često se u
sklopu ispravljača nalazi i transformator koji smanjuje napon na pogodnu vrijednost (npr.
mrežnih 230V na 15V).

Dva osnovna tipa ispravljaca su: polutalasni ispravljac I punotalasni ispravljac. Najprostija
komponenta za ispravljanje, odnosno usmjeravanje naizmjenicnog napona je dioda.

Moćemo reći i da su ispravljači statički pretvarači električne energije naizmenične struje u

električnu energiju jednosmerne struje. Ispravljač služi kao jednosmjerni izvor napajanja koji
ima zadatak da generiše jednosmerne konstantne napone, čija vrijednost ostaje u zadatim
granicama pri promjeni struje potrošača.

Jednosmjerni izvori koji se napajaju iz gradske mreže naizmjeničnog napona sastoje se iz

transformatora, usmjerivačke diode i mrežnog filtra. Transformator, osim što služi za
podešavanje naizmjeničnog napona na željenu vrijednost, omogućava galvansko razdvajanje
kola jednosmjerne od naizmjenične struje. Ispravljeni napon, koji na izlazu diodnog kola ima
pulsirajući karakter usrednjava se posredstvom mrežnog filtra. Između izlaznih krajeva filtra i
potrošača često se umeće stabilizator koji ima zadatak da izlazni napon učini nezavisnim od
varijacija naizmjeničnog napona i potrošača.

Pri pretvaranju naizmjeničnog napona u jednosmjerni, naizmjenična struja trpi nelinearna

izobličenja, faktor snage se smanjuje jer se javlja reaktivna snaga. Oblik naizmjenične struje
zavisi od mrežnog filtra. Sa prostim naizmjeničnim filtrom struja ima impulsni oblik, dok je sa
L filtrom četvrtastog oblika. Stabilizator napona se gradi kao sistem sa jakom povratnom
spregom koji se napaja iz izvora nestabilnog napona, pri čemu se kao ulazni signal vezuje
jednosmerni napon velike stabilnosti.

1
Osnovni sklop
Za normalan rad elektronički sklopovi trebaju istosmjerni napon napajanja. U tu se svrhu
naizmjenični napon mreže transformiše na potrebnu vrijednost i zatim ispravlja. Ispravljanje
se obavlja spojevima ispravljačkih dioda koji se nazivaju ispravljački sklopovi, kraće
ispravljači (engl. rectifier circuits, njem. Gleichrichterschaltungen). Ispravljački spojevi mogu
biti polutalasni i i punotalasni. Za dobijanje visokih napona s pomoću niskonaponskih
elemenata upotrebljavaju se umnoživači napona (engl. voltage multipliers, njem.
Spannungsvervielfacher).

U opštem slučaju ispravljač sadrži:

1. mrežni transformator;
2. blok ispravljačkih elemanata, diode;
3. filtar, za izravnavanje, „peglanje“, jednosmernog napona;
4. i naravno priključak za potrošač.

Uloga mrežnog transformatora je da prilagodi napon mreže na potreban nivo

jednosmjernog potrošača, ali i da izvrši galvansko odvajanje izlaznog jednosmernog napona
od mreže. Tip transformatora se određuje na osnovu izlaznog napona i snage koja se kroz
njega prenosi.

Funkcija bloka ispravljačkih elemenata je pretvaranje prostoperiodičnog napona u

jednosmerni pulsirajući napon. Njegov rad se zasniva na ispravljačkom
svojstvu poluprovodničkih dioda.

Filtri u ispravljačima imaju zadatak da iz jednosmjernog pulsirajućeg napona izdvoje

konstantnu komponentu srednju vrijednost. Uloga filtara se može formalno objasniti preko
razlaganja izlaznog signala sa ispravljačkog bloka u Furijeov red, tako da niskopropusni
filtar propusti samo konstantni član. U fizičkom smislu se uloga filtara može objasniti u
smislu da je filtar sastavljen od akumulacionih elemenata koji snabdijevaju potrošač
energijom kada napon sa ispravljačkog bloka padne na malu vrijednost. Naprednije izvedbe
ispravljača u sebi mogu imati i stabilizator izlaznog napona ili struje.

2
 Ispravljač naizmjenične struje
Osnovni element ispravljača naizmjenične struje u istosmjernu je poluvodička dioda, jer ima
svojstvo da propušta struju samo u jednom smjeru (AK), i to kada je na njenoj anodi (A)
veći napon (+), a na katodi (K) manji napon (-).

+ A K - - A K +

X
Struja teče Struja NE
teče

Izmjenični napon
Vrste istosmjerne struje:
+U

+ + 220 V 12V +I

-
t ˜ ˜ + +
Poluvalna istosmjerna
Trošilo 0 struja
-U na kojem t
ISPRAVLJAČ treba dobiti +I
istosmjerni
TRANSFORMATOR: Punovalna istosmjerna
(KORISTI napon i struju + + +
DIODE) struja
-sastoji se od 2 t
zavojnice +I
-služi za smanjenje ili
+ Prava (filtrirana)
povećanje istosmjerna struja
izmjeničnog napona t
(npr.sa 220V na 12V)

Poluprovodnički materijali za ispravljače

Primjenjuju se tri vrste ispravljača (usmjerenih otpornika):

 ispravljači sa selenom (Se),

 ispravljači s bakrenim oksidulom (Cu2O),

 ispravljači od germanija (Ge) i silicija (Si).


Selenski ispravljač je kombinacija poluprovodnika (selena) i kovine. Namjena je ispravljanje
naizmjenične struje. U propusnom smjeru (selen - pokrovna elektroda s niskim talištem,
SNT) otpor je malen, a u nepropusnom smjeru je vrlo velik. Podatak o ispravljačkom
djelovanju iskazuje faktor usmjerenosti:

3
 𝑰𝒑𝒓
faktor usmjerenosti =
𝑰𝒛𝒂𝒑

gdje je Ipr električna struja u propusnom smjeru, a Izap električna struja u izlaznom smjeru.
Selenski ispravljač je bolji ispravljač kod većih napona. Dozvoljena radna temperatura je 75 -
85 °C. Faktor usmjerenosti selenskih ispravljača je do 10000. Kod manjih napona bolji je
ispravljač s bakrenim oksidulom, te se najčešće koristi u mjernoj tehnici. Dozvoljena radna
temperatura je 50 °C. Faktor usmjerenosti varira od 500 - 10000.

Ispravljači od germanijuma i silicijuma

Ispravljači od germanijuma i silicijuma - kristalne diode (poluvprovodničke diode) nastaju

spajanjem dva tipa poluvprovodnika, N i P tipa, unutar istog kristala. Tako nastaje PN spoj.
Na graničnoj plohi dolazi do izrazitog skoka potencijala. Visina potencijalne barijere može se
mijenjati vanjskim naponom. Zavisno o polaritetu napona može se povećati ili smanjiti
potencijalna barijera, odnosno može se povećati ili smanjiti prelazni otpor. Zbog toga
nastaje zavisnost strujno-naponske karakteristike kristalne diode o polaritetu napona,
odnosno izražen je efekt ispravljanja. Kad je N kraj priključen na negativni, a P kraj na
pozitivni napon PN spoj je propusno polarizovan i tada je otpor malen, reda veličine Ω. Kad
je polaritet suprotan PN spoj je u zapornom stanju, a otpor je reda veličine MΩ. Izrađuju se i
za slabe struje, ali i za velike. Germanijeve diode mogu biti i za struje od nekoliko stotina
ampera. Kod manjih struja hlade se zrakom, a kod većih struja vodom.

Poluprovodnički materijali za tranzistore

Germanijum i silicijum i galijev-arsenid su poluprovodnički materijali za izradu tranzistora.

Radna temperatura germanijevih tranzistora je do 70 °C, a silicijevih do 150 °C.

4
Polutalasni ispravljač
U polutalasnom ispravljanju samo se pozitivna ili samo negativna poluperioda naizmjeničnog
napona propušta kroz ispravljač, što zavisi od polarizacije diode. Time se na izlazu dobija
svaka druga poluperioda sa nultom vrijednošću između. Ovakav tip ispravljača se koristi
kada se želi ušteda na materijalu. Mana mu je što otežava filtriranje, pa se stoga primenjuje
samo za izuzetno male snage potrošača, kojima ne smeta talasast napon.

Polutalasni ispravljac jos nazivamo i jednostrani jer ispravlja samo naizmjenicni napon u toku
jedne poluperiode. Uz zanemarivanje pada napona na diodi kada je provodna i inverzne
struje kada je neprovodna napon na potrosacu je u toku jedne poluperiode jednak naponu
izvora, dok je u drugoj poluperiodi nula.

Ukratko:

- koristi jednu diodu

- propušta 1 poluperiodu izmjeničnog napona

+ -
+U +I

+ + - X + + +
220 V 12V

-
t ˜ ˜ I=0
t

-U

Punotalasni ispravljač
Punotalasno ispravljanje se izvodi pomocu dvije diode, koje su vezane za dva protivfazna generatora,
ili sa cetiri diode vezane na generator s jednostrukim izlaznim prikljuckom

5
 - koristi dvije diode (ili četiri diode-Graetzov spoj)
- propušta obje poluperiode izmjeničnog napona, ali u istom smjeru!

(+) (-)
+U +I

+ + 220 V + + +

-
t ˜ t

-U
(-) (+)

Ispravljač sa transformatorom sa srednjom tačkom

Kod ovog ispravljača na izlazu se dobijaju obe poluperiode. Kada je napon na sekundaru
transformatora pozitivan, provodi dioda D1, a dioda D2 je inverzno polarisana i ne provodi.
Kada je napon na sekundaru transformatora negativan, provodi dioda D2, dok je dioda
D1 inverzno polarisana. Međutim, u slučaje negativne poluperiode, dioda D2 je tako vezana
za potrošač, da tu poluperiodu potrošač vidi kao pozitivnu.

Dioda, upotrebljena u ovom ispravljaču mora da ima maksimalnu nominalnu struju veću od
najveće očekivane struje potrošača. I probojni napon veći od dvostruke maksimalne
amplitude napona na sekundaru transformatora. Prvi uslov štiti diodu od termičke
destrukcije, a drugi obezbeđuje funkcionisanje ispravljača tako što dioda ostaje neprovodna
pri inverznoj polarizaciji. Takođe se mora koristiti transformator sa dva namotaja na
sekundaru, što povećava cenu ispravljača.

6
Ispravljač sa Grecovim spojem

I ovo je punotalasni ispravljač. Kod ovog ispravljača, u svakoj poluperiodi, uvijek provode po
dvije diode.

Dioda upotrebljena u Grecovom spoju treba da ima maksimalnu nominalnu struju veću od
najveće očekivane struje potrošača i probojni napon veći od maksimalne amplitude napona
na sekundaru transformatora. U odnosu na prethodni tip ispravljača, Grecov spoj ima brojne
prednosti jer koristi transformator sa dvostruko manje navojaka na sekundaru i diode sa
dvostruko manjim probojnim naponom. Mana je upotreba četiri diode, ne zbog utroška
materijala, već zbog dvostruko većeg pada napona na diodama i veće disipacije snage,
odnosno zagrijavanja. To je pogotovu nepovoljno kada se generišu mali jednosmerni naponi,
jer se koeficijent korisnog dejstva ispravljača veoma smanjuje.

Filtri za ispravljače

Polutalasni i punotalasni ispravljači su dovoljni za stvaranje jednosmerne struje, ali ni jedan

ni drugi ne isporučuju potrošaču konstantnu jednosmernu struju. Da bi se dobila konstantna
jednosmerna struja na izlazu mora se koristiti kolo za peglanje napona. Najjednostavniji
oblik tog kola jeste sa kondenzatorom paralelno vezanim sa ispravljačkim blokom.

7
Dok napon na izlazu ispravljača raste, on puni kondenzator i istovremeno isporučuje struju
opterećenju. Nakon četvrtine periode, kada napon ispravljača dostigne maksimalnu
vrijednost, kondenzator je napunjen do maksimalne vrijednosti. Nakon ovoga napon na
ispravljaču počinje da opada. To izaziva pražnjenje kondenzatora kroz opterećenje. Ako
je kapacitivnost kondenzatora dovoljno velika, kondenzator će se sporije prazniti nego što
opada napon na ispravljaču. Tako potrošač dobija napajanje sa manjom „talasnošću“.
Ukoliko je kapacitivnost kondenzatora veća to će talasanje napona biti manje. Zato se u
ovim slučajevima najčešće koriste elektrolitski kondenzatori. Da bi se još više smanjila
talasnost napona, može se koristiti P filtar. On se sastoji od kondenzatora i prigušnice.

Elektrolitski KONDENZATOR spaja se paralelno na izlaz

ispravljača (trošilo). Njegovim pražnjenjem dobiva se +I

relativno prava ispravljena istosmjerna struja. C R +

Ovo se zove FILTRIRANJE struje.
t

Talasnost

Prilikom ispravljanja i filtriranja napona, nije u moguće u potpunosti potisnuti komponente

izmjeničnog napona, tj. nije moguće dobiti idealni istosmjerni napon, već on ima neku
valovitost. Valovitost je osciliranje vrijednosti napona oko srednje vrijednosti i definiše se

8
kao omjer vrijednosti između dva vrha i srednjeg napona. Valovitost ovisi o tipu ispravljača
(bolja je, naravno, za punotalasne), upotrebljenom filtru, te opterećenju ispravljača.

Valovitost za ispravljač s kondenzatorom C za glađenje i opterećen s otporom R:

Gdje su:

f - frekvencija naizmjeničnog napona

n = 1 za poluvalni, 2 za punovalni ispravljač

Kućišta Greatzovog (mosnog) spoja dioda

Klasične primjene ispravljača su za ispravljanje naizmjeničnog mrežnog napona za

elektronske uređaje koji za svoj rad zahtjevaju istosmjerni napon. Ispravljač obično
predstavlja drugi stepen u realizaciji klasičnih istosmjernih napajanja - iza transformatora, a
prije stabilizatora. Ispravljači se nalaze i kao samostalni uređaj, poznat pod nazivom adapter
(AC/DC pretvarač).

Faktor talasnosti
Opisani ispravljaci su daleko od toga da mogu da se koriste kao baterije za napajanje pojacavaca,
prije svega zbog toga sto je naizmjenicna komponenta suvise velika u odnosu na srednju vrijednost.
Slicnost izmedju ispravljaca I baterije za napajanje je mjera kvaliteta ispravljaca. U te svrhe se kao
pokazatelj definise parameter poznat po nazivu factor talasnosti:

𝑉𝑠𝑟
𝜗=
𝑉

9
Gdje je Vsr srednja vrijednost ispravljenog napona, a V efektivna vrijednost naizmjenicne
komponente ispravljenog napona.

U slusaju jednostranog ispravljaca imamo: Srednja vrijednost ispravljenog napona na

potrosacu:

𝑉𝑚
𝑉𝑠𝑟 =
𝜋

Efektivna vrijednost ukupnog napona:

V
𝑉𝑒𝑓𝑓 = m
2
Kako je efektivna vrijednost naizmjenicne komponente talasa:

𝑽𝒆𝒇𝒇 = √(𝑽𝒆𝒇𝒇𝟐 − 𝑽𝒔𝒓𝟐 )

To je faktor talasnosti:

𝑉𝑒𝑓𝑓
𝜗=
𝑉𝑠𝑟
U slucaju dvostranog ispravljaca srednja vrijednost ispravljenog napona je dva puta veca
nego kod jednostranog ispravljaca, tj. :

𝑽𝒔𝒓 = 𝟐 ∗ 𝑽𝒎 ∗ 𝝅

A efektivna vrijednost ukupnog napona:

𝑽𝒎
𝑽𝒆𝒇𝒇 =
√𝟐

10
Mrežni filtri
Za smanjivanje talasnosti napona na izlazu iz ispravljača koriste se filtri propusnici niskih
učestanosti. Ispravljeni napon pored jednosmjerne komponente sadrzi naizmjeničnu
komponentu koju cini zbir signala harmonijskih učestanosti različitih amplituda i faza. Posto
se ispravljači koriste kao baterije za napajanje koje u principu daju veliku struju filtri se
sastoje od nedisipativnih elemenata, tj. od kondenzatora i induktivnosti. Sto je broj
nezavisnih reaktivnih elemenata u filtru veci to je i slabljenje komponenata visih učestanosti
veće. Najjednostavnije strukture su prost kapacitivni i prost induktivni filtar. Kombinacijom
ova dva filtra dobijaju se L filtar i П filtar.

11