STUDIJSKI PROGRAM - GLUMA - I Ciklus PDF

AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI
SARAJEVO
ODSJEK GLUMA
STUDIJSKI PROGRAM :
GLUMA (BA STUDIJ) – I CIKLUS
STUDIJSKI PROGRAM :
ODSJEK ZA GLUMU – ( BA )STUDIJ I CIKLUSA
I. UVOD
Kvalitet glume je uvijek bio i bit će u intelektualnoj sposobnosti da se otkrije radnja i u tehničkoj
osposobljenosti da se radnja realizuje. Da bi se to postiglo, nužno je poučiti glumčev razum i oživjeti
čulnost da glumac svjesnom psihotehnikom može doprijeti do neizmjernog bogatstva svoje organske
stvaralačke prirode. Dakle, nužno je dotjerati i podići duhovnu kulturu i ( unutrašnju ) tehniku glumca
makar do iste visine do koje se danas nastoji dovesti njegova fizička kultura. Tada će željene moderne
forme dobiti neophodnu unutrašnju zasnovanost i opravdanje, bez čega gluma ostaje izvanjska, beživotna
i gubi pravo na postojanje.
Dodiplomski studij glume na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu ima za cilj da studenti umjetnost
glume sagledavaju kroz elemente glume,a upoznavajući razvoj osnovnih ideja o glumi i tehnika koje su u
neposrednoj praksi razvili i koristili najveći svjetski glumci studenti treba da se osposobe da ovladaju
osnovnim glumačkim elemntima, i unaprijeđuju svoja glumačka sredstva,kao kroz predmet gluma, tako i
na glavnim stručno-umjetničkim predmetima: govor, glas, pokret, ples i kondiciona priprema za glumu,
uz podršku stručno-teorijskih i teorijskih disciplina usko vezanih za umjetnost glumca i povežu ih sa
vlastitom osobnošću,a potom da adaptiraju i primijene predložene ideje i tehnike u suvremenom
kontekstu.
II. CILJEVI ORGANIZOVANJA STUDIJA
Upisom na dodiplomski studij iz oblasti glume, studenti bi učešćem u realizaciji nastavnog programa na
Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu,ustanovili, uspostavili, primijenili i unaprijeđivali
razmijevanje radnje savladavajući osnovne elemente glume kao dramske igre ( igra, radnja, odnos,
sukob, lik, uloga, žanr, stil) , viši nivo organizacije u pristupu analizi teksta, upotrebu glumačkih
sredstava u specifičnim estetikama i tehnikama glume, govora, pokreta, glasa, plesa i kondicione pripreme
glumaca, savladali odgovarajuće istorijske, socijalne, kulturalne, estetske i dramaturške kontekste, u
okviru zadanih oblasti, te razvili sposobnosti konstruktivnog i senzibilnog rada u procesu nastanka rada
na glumačkim zadacima u okviru različitih medija.
Studenti bi snažan akcenat ustanovili na povezivanju teorije i njene praktične izvedbe u praksi, razvijanju
sugestivnog pristupa analizi teksta i izvedbe, primjeni analize i razumijevanje pojedinačnog procesa
nastanka izvedbe, te produktivno/kreativno uključivanje u izvedbu i evaluaciju tzv. „ klasičnog“ pozorišta
pomoću savremenih teorija glume i pozorišta, i drugih medija ( tv, film, radio i novih medija).
III. TRAJANJE STUDIJA
Osam semestra; u kojem studenti mogu ostvariti 30 ECTS kredita po semestru, odnosno ukupno 240
bodova.
OSNOVNI STUDIJ I MA STUDIJ – NASTAVNI PLAN
PLANN
PRVI SEMESTAR
šifra predmet broj časova broj kredita

OBAVEZNI PREDMETI
fundamentalne discipline struke
GLU0101 Gluma I (Osnovi glume ) 10 9
GLU0102 Govor I 3 3
GLU0103 Glas I 3 3
GLU0104 Pokret I 2 3
GLU0105 Ples I 2 2
GLU0106 Kondiciona priprema glumaca I 2 2
naučne osnove
GLU0107 Osnovi teorije umjetnosti I 2 2
GLU0108 Strani jezik I 2 2
IZBORNI PREDMETI
GLU0122 Osnovi nauke o jeziku I 2 2
GLU0121 Estetika I 2 2
GLU0123 Istorija umjetnosti I 2 2
Izborni predmet s drugih odsjeka 2 2
UKUPNO 30 30
DRUGI SEMESTAR

OBAVEZNI PREDMETI
GLU0201 Gluma II (Radnja) 10 9
GLU 0202 Govor II 3 3
GLU 0203 Glas II 3 3
GLU 0204 Pokret II 2 3
GLU 0205 Ples II 2 2
GLU 0206 Kondiciona priprema glumaca II 2 2
naučne osnove
GLU 0207 Osnovi teorije umjetnosti II 2 2
GLU 0208 Strani jezik II 2 2
IZBORNI PREDMETI
GLU 0222 Osnovi nauke o jeziku II 2 2
GLU 0221 Estetika II 2 2
GLU 0223 Istorija umjetnosti II 2 2
UKUPNO 30 30
TREĆI SEMESTAR

OBAVEZNI PREDMETI
GLU0301 Gluma III (Lik) 10 10
GLU 0302 Govor III 3 3
GLU 0303 Glas III 3 3
GLU 0304 Pokret III 2 3
GLU 0305 Ples III 2 2
GLU 0306 Kondiciona priprema glumaca III 2 2
naučne osnove
GLU 0309 Istorija svjetske drame i pozorišta I 4 3

IZBORNI PREDMETI
GLU 0328 Strani jezik III 2 2
GLU 0325 Istorija južnoslovenske drame i pozorišta I 2 2
GLU 0326 Opšta psihologija sa psihologijom 2 2
umjetnosti I
GLU 0327 Uvod u teoriju glume i režije I 2 2
UKUPNO 30 30
ČETVRTI SEMESTAR

OBAVEZNI PREDMETI
GLU0401 Gluma IV (Uloga) 10 10
GLU 0402 Govor IV 3 3
GLU 0403 Glas IV 3 3
GLU 0404 Pokret IV 2 3
GLU 0405 Ples IV 2 2
GLU 0406 Kondiciona priprema glumaca IV 2 2
naučne osnove
GLU 0409 Istorija svjetske drame i pozorišta II 4 3
IZBORNI PREDMETI
GLU 0428 Strani jezik IV 2 2
GLU 0425 Istorija južnoslovenske drame i pozorišta II 2 2
GLU 0426 Opšta psihologija sa psihologijom 2 2
umjetnosti II
GLU 0427 Uvod u teoriju glume i režije II 2 2
UKUPNO 30 30
PETI SEMESTAR
šifra Predmet broj časova broj kredita

OBAVEZNI PREDMETI
GLU0501 Gluma V (Sistemi i modeli) 10 9
GLU 0502 Govor V 3 3
GLU 0503 Glas V 3 3
GLU 0504 Pokret V 2 3
GLU 0505 Ples V 2 2
GLU 0506 Kondiciona priprema glumaca V 2 2
ostale stručne discipline
GLU 0510 Elementi filma i razvoj filmskih vrsta I 2 2
GLU 0511 Osnove režije I 2 2
IZBORNI PREDMETI
GLU 0528 Strani jezik V 2 2
GLU 0529 Scenografija, kostim i maska I 2 2
GLU 0530 Vizuelne komunikacije I 2 2
GLU 0531 Muzika I 2 2
UKUPNO 30 30
ŠESTI SEMESTAR
Šifra predmet broj časova broj kredita

OBAVEZNI PREDMETI
GLU 0601 Gluma VI (Žanr- uloga u zajedničkom 10 9
projektu)
GLU 0602 Govor VI 3 3
GLU 0603 Glas VI 3 3
GLU 0604 Pokret VI 2 3
GLU 0605 Ples VI 2 2
GLU 0606 Kondiciona priprema glumaca VI 2 2
GLU 0610 Elementi filma i razvoj filmskih vrsta II 2 2
GLU 0611 Osnove režije II 2 2
IZBORNI PREDMETI
GLU 0628 Strani jezik VI 2 2
GLU 0629 Scenografija, kostim i maska II 2 2
GLU 0630 Vizuelne komunikacije II 2 2
GLU 0631 Muzika II 2 2
UKUPNO 30 30
SEDMI SEMESTAR
Šifra Predmet broj časova broj kredita

OBAVEZNI PREDMETI
STRUČNO – UMJETNIČKI PREDMETI
GLU0701 Gluma VII (Stil) 10 10
GLU0702 Govor VII 2 2
GLU0703 Glas VII 2 2
GLU0704 Pokret VII 2 2
GLU0712 Rad glumca sa rediteljem I 3 2
GLU0713 Dramaturgija I 1 2
GLU0714 Osnove produkcije I 2 2
GLU0715 Teatar i film pod opsadom 2 2
Stručno teorijski predmeti
GLU0716 Istorija bh drame i teatra I 2 2
IZBORNI PREDMETI
GLU0732 Lutkarstvo I 4 4
Izborni predmet sa drugih studijskih 4 4
odsjeka
UKUPNO 30 30
OSMI SEMESTAR
Šifra Predmet broj časova broj kredita

OBAVEZNI PREDMETI
STRUČNO – UMJETNIČKI PREDMETI
GLU0801 Gluma VIII (Samostalni diplomski rad) 18 18
GLU0802 Govor VIII 2 2
GLU0803 Glas VIII 2 2
GLU0804 Pokret VIII 2 2
Stručno teorijski predmeti
GLU0816 Istorija bh drame i teatra II 2 2
IZBORNI PREDMETI
GLU0832 Lutkarstvo II 4 4
Izborni predmet sa drugih studijskih 4 4
odsjeka
UKUPNO 30 30
IV. NOSITELJI STUDIJA
Studij organizuje Akademija scenskih umjetnosti .
Studij će izvoditi nastavnici Akademije
1. Admir Glamočak , redovni profesor za Glumu

2. Senad Bašić, redovnni profesor za Glumu
3. Ermin Bravo, vanredni profesor za Glumu
4. Alen Muratović, vanredni profesor za Glumu docent za glumu
5. Arma Tanović Branković,docentica za Glumu
6. Saradnici za Glumu: viša ass.Džana Pinjo iviša, ass. Dženita Imamović Omerović,ass.Adnan Goro
7. Jasna Žalica, redovni profesor za Pokret
8. Sanja Burić, , vanredni profesor za predmet Pokret
9. Emina Muftić, redovni prof. za predmet Govor
10. Mehmed Porča, docent za predmet Govor
11. Ana Babić, red.prof. za predmet Glas
12. Lejla Jusić, van.prof. za predmet Glas
13. Mersad Čuljević, dr.red.prof. za predmet Kondiciona priprema glumaca
14. Emir Fezić, docent za predmet Ples
15. Dr. Dino Pobrić,van prof. za predmet Osnove teorije umjetnosti
16. Milica Babić, lektor za predmet Engleski jezik
17. Dr. Muhamed Dželilović, redovni profesor za predmet Istorija svjetske drame i pozorišta
18. Aida Pilav, viša ass. za predmet predmet Istorija svjetske drame i pozorišta
19. Faruk Lončarević, va.prof. za predmet Elementi filma i razvoj filmskih vrsta
20. Dr. Zehra Kreho, redovni profesor za predmet Dramaturgija i Uvod u teoriju glume i režije
21. Zoran Mlinarević, viši ass. za predmet Teorija glume i režije
22. Mirsad Purivatra, vanredni profesor za predmet Produkcija
23. Edin Mustafić, vanredni profesor za predmete Teatar i film pod opsadom i Rad glumca sa rediteljem
24. Dr. Amela Šehović, vanredna profesorica za predmet Osnovi nauke o jeziku
25. Dr. Almedina Čegić, vanredna profesorica za predmete: Istorija bh drame i teatra, Istorija
južnoslovenske drame i pozorišta
26. Haris Pašović, redovni profesoe za predmet Teatar i film pod opsadom
27. Pjer Žalica, redovni profesor za predmet Osnove režije
28. Amra Bakšić-Čamo, van.prof,. za predmet Osnove produkcije
29. Dr.Ema Mazrek docentica za predmet Istorija umjetnosti
30. Osman Arsanagić, redovni profesor za predmet Scenografija, kostim i maska
31. Bojan Hadžihalilović, vanredni profesor za predmet Vizuelne komunikacije
32. Dr. Ivan Čavlović, redovni profesor za predmet Muzika
33. Dr. Jasna Bajraktarević, redovna profesorica za predmet Opšta psihologija sa psihologijom
umjetnosti
34. Dubravka Zrnčić-Kulenović, docentica za predmet Lutkarstvo
35. Mario Drmać, viši ss. za predmet Lutkarstvo
36. Nastavnici sa Odsjeka za Produkciju, Režiju , Dramaturgiju i AV studij a prema potrebama
pojedinih oblasti na predmetima, prema naznakama u opisu programa nastavnih programa pojedinih
predmeta
37. Gostujući umjetnici i nastavnici sa evropskih Akademija, u formi kraćih radionica na stručno-
umjetničkim predmetima
VI. UVJETI UPISA NA DODIPLOMSKI STUDIJ - GLUMA
Svi kandidati koji su završili četvorogodišnje školovanje .
Planirani broj studenata je do 14 studenata, a prema rang listi koja bi se određivala nakon obavljenog
prijemnog/kvalifikacionog ispita, odnosno rezultata postignutih na testovima i provjeri znanja kojoj
pristupaju svi prijavljeni kandidati.
Provjera znanja na prijemnom ispitu bi se sastojala od dva dijela:
I dio
ŠIRI IZBOR
Dva monologa i jedna recitacija po slobodnom izboru, nakon koje Komisija nastavnika određena od
Nastavno-umjetničkog vijeća Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu bira kandidate koji su
kvalitetom svojih zadataka stekli pravo ulaska u drugi krug; tj. U UŽI IZBOR.
UŽI IZBOR
Rad sa kandidatima u UŽEM IZBORU traje do sedam dana a sastoji se od rada na zadacima iz sljedećih
oblasti:
1. Gluma
2. Govor
3. Glas
4. Pokret
5. Ples
6. Test provjere psihofizičke spremnosti
7. Psihološke procjene kandidata
8. Pismenog rada iz književnosti iz oblasti srednjoškolskog
Zadaci iz oblasti glume nose jedan put od 1-7 bodova ( predsjednik Komisije) plus tri puta od 1-6
bodova ( članovi Komisije iz oblasti glume), što nosi ukupno od 4- 25 bodova; te od 0,5-2,5 boda za
svaku sljedeću navedenu oblast, izuzev testa iz psihologije što ukupno nosi od 3- 15 bodova.
Minimalni broj bodova potreban za upis studija je 24, a maksimalan 40 bodova.
V. NASTAVNI PLAN STUDIJA
Struktura predmeta studija
Obavezni predmeti studija su:
1. Gluma I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII
2. Govor I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII
3. Glas I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII
4. Pokret I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII
5. Ples I,II,III,IV,V,VI
6. Kondiciona priprema glumaca I,II,III,IV,V,VI
7. Osnovi teorije umjetnosti I,II
8. Engleski jezik I,II,
9. Istorija svjetske drame i pozorišta I, II
10. Elementi filma i razvoj filmskih vrsta I,II
11. Osnove režije I,II
12. Dramaturgija I
13. Osnove produkcija I,
14. Rad glumca sa rediteljem
15. Teatar i film pod opsadom
16. Istorija bh drame i teatra I, II
17. Osnove nauke o jeziku I,II
Izborni predmeti studija su:
1. Osnove nauke o jeziku I,II

2. Estetika I,II
3. Istorija umjetnosti I,II
4. Istorija južnoslovenske drame i pozorišta I,II
5. Opšta psihologija sa psihologijom umjetnosti I,II
6. Uvod u teoriju glume i režije I,II
7. Uvod u teorija glume i režije I,II
8. Engleski jezik III,IV,V,VI
9. Scenografija, kostim i maska I,II
10. Vizuelne komunikacije I,II
11. Muzika I,II
12. Lutkarstvo I,II
13. Izborni predmeti sa drugih studijskih odsjeka
Način realizacije nastavnog plana i programa na dodiplomskom studiju gluma
Osnovni zadatak grupe predmeta GLUMA na osnovnom studiju je da se student obuči da:
( I ) organski ( II ) vrši radnje u sukobljenom odnosu ( III ) likova ( IV ) kao glumačkih partitura ili uloga,
( V ) prema konstatnim i varijabilnim pravilima glume kao dramske igre, ( VI ) u skladu sa kreativnom
sposobnošću svakog studenta ponaosob, ( VII ) u skladu sa izabranim stilom i ( VIII ) kreativnom ličnošću
svakog studenta ponaosob.
Osnovi oblici rada su su predavanja, vježbe i seminari.
Sadržaj predmeta na Odsjeku GLUMA u najvećoj mjeri izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja
i vježbi. Pod predavanjem podrazumijevamo uvođenje u temu i verbalnu elaboraciju teme, a pod vježbom
proces praktične provjere i izvedbe teme u vidu neposrednog scenskog dejstva. Ovi postupci teku
paralelno i u procesu obučavanja ne mogu se striktno odvajati.
Na časovima seminara pojedine teme i problemi iz nastavnog programa svestranije se sagledavaju kroz
izradu seminarskih radova ili u vidu posebnih predavanja, razgovora, susreta sa istaknutim umjetnicima i
stručnjacima iz prakse.
Ostali nastavni oblici su praktičan rad, rad sa studentima režije i dramaturgije u okviru teatarskih i
filmskih vježbi, konsultacije, pregledi rada i javni nastupi koji se organizuju u dodatnom fondu od četiri
sata sedmično.
Saradnja sa studentima režije i dramaturgije na izvođenju vježbi iz oblasti teatra, filma, radio iv
projekata vrši se uz nadzor profesora glume i režije, kao i saradnja sa studentima dramaturgije na
zadacima koji studentima i jednog i drugog odsjeka omogućavaju uspješnije rezultate i nužnu razmjenu
iskustava, također se odvija uz rad i sa nastavnicima glume i dramaturgije za pojedine tematske oblasti.
Ovaj rad nosi studentima određeni broj bodova i u krajnjem ishodu utiče na konačan broj ostvarenih
bodova.
Kolokvijumi se održavaju u formi internih pregleda rada, a ispiti kao javni nastupi.
Ostvareni rezultati se stepenuju od F ( nedovoljan ) do A ( odličan ). Svaki stepen donosi maksimalno po

jednu petinu od ukupno predviđenog broja bodova.
5 ( F,FX)- NE ZADOVOLJAVA MINIMALNE KRITERIJE, MANJE OD 55 BODOVA.
Najmanji broj bodova za ukupnu prolaznu ocjenu E ( dovoljan ) iznosi 55-64.zadovoljava minimalne
kriterije. Ostali stepeni D 65-74,općenito dobar ali sa značajnim nedostacima, C 75-84,prosječan sa
primjetnim greškama, B 85-94,iznad prosjeka, sa ponekom primjetnom greškom, A 95-100, izuzetan
uspjeh bez grešaka, ili sa neznatnim greškama.
Stručno zvanje nakon završetka studija bit će bachelour scenskih umjetnosti - gluma.
VI. METODE I STRATEGIJE UČENJA I OCJENJIVANJA:
1. Predavanja iz temeljnih vještina

2. Praktični rad u nastavi
3. Praktične radionice
4. Seminari i kolokviji
5. Zajednički projekti
6. Produkcije
7. Pojedinačne i grupne vježbe
8. Predavanja i seminari
Ocjenjivanje koje se primjenjuje:
1. Pojedinačni praktični ispiti

2. Grupni praktični ispiti
3. Praktični, kreativni radovi tokom nastave
4. Pisani radovi
5. Izvedbe u okviru nastave
6. Javne izvedbe
VII. ZAVRŠETAK STUDIJA I ZAVRŠNI RAD
Za dobivanje diplome završetka studija potrebno je nakon prikupljenih potpisa predmetnih nastavnika
položiti ispite iz svih premeta studija i uraditi i odbraniti kolektivni i samostalni diplomski rad iz
predmeta gluma.
Diploski rad radit će se u sedmom i osmom semestru studija; na ulozi u kolektivnoj diplomskoj
predstavi i ulozi u samostalnom diplomskom projketu.
Treći dio, nakon svih položenih ispita, je pisani rad - teorijsko objašnjenje ( način realizacije, rezultati
istraživačkog postupka u praktičnom radu i sl.) o radu na ulogama u kolektivnom i samostalnom
diplomskom projektu, prezentovati svoju temu i rezultate istraživanja, te usmeno braniti svoj praktični i
teorijski rad pred tročlanom Komisijom imenovanom od strane Katedre za glumu.
VII. STRUČNI I AKADEMSKI NAZIV
Nakon završenog studija I ciklusa studenti stiče diplomu akademskog stepena –-bachelour scenskih
umjetnosti - gluma
VIII. ISHOD UČENJA
Nakon završenogčetvorogodišnjeg studija, studenti bi trebali razviti vještine i znanja iz oblasti glume (
teorija i praksa); te vještine i znanja iz svih stručno-umjetničkih oblasti.
Znanje
 Uspostavljanje, razvijanje i praktična primjena znanja, iz oblasti glume i glumačkoih sredstava /

Govor, Glas, Pokret, Ples, Kondiciona priprema glumaca/ , putem naučenih specifičnih tehnika
iz ovih disciplina
 sistematično razumijevanje relacije glume i glumačkoih sredsatva , što predstavlja osnov ili
mogućnost za originalnost pri razvoju i/ili primjeni ideja i organizovanom pristupu u glumačkoj
izvedbi
 znanje o metodologiji istraživačkog rada u umjetnosti i o umjetnosti i
 znanje o istorijskim i teorijskim utemeljenjima glume, glumačkih sredstava, i ostalih stručno-
teorijskih i teorijskih disciplina iz oblasti umjetnosti glume i srodnih umjetničkih disciplina.
 Profesionalne i praktične vještine (ili: praktična primjena)
 primijena i unapređivanje stečenih znanja povezivanjem teorije i njene praktične primjene kod
realizacije umjetničkog projekta,
 istraživački pristup i produktivno/kreativno uključivanje u realizaciju umjetničkog djela uz

primjenu novih savremenih teorija i tehnologija u okvirima šireg interdisciplinarnog područja
 primjena analize i razumijevanje pojedinačnog glumačkog sredstva u nastanka glumačke
izvedbe,
 sposobnost konstruktivnog i senzibilnog odgovora na rad drugih te prilagodljivost i fleksibilnost
tokom rada na predstavi
 sposobnost istraživanja u umjetničkom scenskom izrazu: analiza, rješavanje problema i
istraživanje mogućnosti izvedbe, sposobnost primjene različitih metodologija i alternativnih
rješenja,
 sposobnost djelovanja u savremenoj umjetničkoj produkciji ;
 konstruktivno sudjelovanje u profesionalnom okruženju;
 analitika i inovativnost, maštovitost i kreativnost u drugačijim pristupima izvedbenoj umjetnosti;
 sposobnost maštovitog izražavanja - usmeni, pisani i elektronski oblik;
 djelotvorno djelovanje u daljnjem radu- inicijative i samodisciplina;
 sposobnost samostalnog učenja i preuzimanja odgovornosti za daljnji rad na osobnom planu.
 Sposobnosti saradnje i komunikacije; odnosno radna etika.
Profesionalne kompetencije
 profesionalno bavljenje glumom u projektima sa istraživačkim zahtjevima

 organizacijsko umjetnički poslovi u svim institucijama koje imaju scensku i umjetničku
djelatnost
 istraživački poslovi u umjetnosti i teorijskom istraživanju glume i disciplina iz oblasti
glumačkih sredstava
 pedagoški rad u glumi i glumačkim sredstvima
IX. PRAVA STUDENTA
Prava studenta u studiju I ciklusa ( nastavak studija, gubitak i ponovno sticanje statusa studenta, prelaz
sa drugih visokoškolskih ustanova i sl.) regulisana su Zakonom o visokom obrazovanju, Pravilima
studiranja na I ciklusu na visokoškolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu i Pravilima Akademije.
X. NASTAVNI PROGRAMI
I semestar
Šifra – kod predmeta: GLU 0101

Naziv predmeta: GLUMA I ( Osnovi glume )
Predavanja: 2
Seminar: 1
Vježbe: 5
Individualne vježbe: 2
Drugi oblik nastavnog Ostali nastavni oblici su konsultacije, praktičan rad,rad sa studentima
rada: režije i dramaturgije, pregledi rada i javni nastupi i organizuju se u
dodatnom fondu od 4 sata sedmično.
ECTS: 9
Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnici
Jezik nastave: bosanski / hrvatski / srpski
Trajanje/semestri: I
Status/obavezni, izborni: Obavezni (glavni stručni predmet)
Preduvjet za upis Upisan I semestar.
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Gluma I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
(Kompetencije koje stiče predavanja,vježbi, seminara i individualnih vježbi i u procesu obučavanja
student): ne mogu se striktno odvajati.
Zadaci predmeta su:
1.Stvaranje teorijskih elemenata za upoznavanje osovnih elemenata glume
2.Utvrđivanje procedura za upoznavanje tih elemenata
3.Naznačavanje putova za realizaciju tih elemenata
4.Odučavanje od ranijih „ iskustava „ i gotovih rješenja
5.Oslobađanje od psihofizičke napetosti kako bi se oslobodila energija
6.Sticanje novog, scenskog osjećanja prostora i vremena
7.Otkrivanje mogućnosti i problema u pokretu, glasu i govoru
8.Otklanjanje tih problema i unapređivanje mogućnosti
9.Opažanje i ocjenjivanje svojstava objekata ( predmeta i lica ) i njihovih
karakterističnih veza i odnosa
10.Usmjeravanje pažnje i energije na konkretne objekte
11.Razbuđivanje čula i postizanje senzomotorne koordinacije kao uslova
da se kompletan organizam i ličnost podstaknu na aktivnost i osposobe za
akciju
12.Proširivanje mogućnosti memorisanja
13.Pokretanje inteligencije i mašte, intuicije i uobrazilje, tjelesnog
mišljenja i emotivnog pamćenja
14. Na primjerima iz svakodnevnog života razvijanje svijesti o radnji
15. Spontano, iskreno i istinito vršenje radnje na sceni, u saglasnosti sa
vlastitim organskim procesima i u svoje ime.
Opis programa: TEME:
Izloženost – istina
Oslobađanje
Pažnja i koncentracija
Promjena
Predmetna radnja
Opažanje
Opšta osnova
Vrijeme- opšta osnova
Čula
Objedinjena čula
Doživljavanje
Razmjena-saradnja
Razmjena-konfrontacija
Razmjena-rekapitulacija
Struktura
Objedinjena čula i radnja u okolnostima, Pojedinačnosti
Situacija-osnovne sile
Situacija-ostale sile
Događaji, Scene odnosa
Seminar- STANISLAVSKI
Vidovi ili načini realizacije Predavanja-proces uvođenja u temu i verbalna elaboracija teme,praktična
nastave: provjera teme u vidu neposrednog scenskog dejstva, seminari-u vidu
posebnih predavanja, razgovora i susreta sa istaknutim
umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi. Scene «odnosa», rade se u
saradnji sa Odsjekom za režiju.
Provjera znanja i polaganje Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog
ispita: programa.
Literatura: Aristotel, O PESNIČKOJ UMETNOSTI, Beograd 1966, En Denis,
Artikulisano telo, FDU Beograd, 1997, Stanislavski: SISTEM, MOJ
ŽIVOT U UMETNOSTI, ETIKA, Zagreb 1989, Stjepanović Boro: Gluma I
i II, Cetinje 1997., An Ibersfeld: Čitanje pozorišta
Način praćenja kvaliteta i Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na
uspješnosti izvedbe stručnim tijelima Katedre za glumu nakon pregleda rada i praktičnih
predmeta: ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.
Šifra – kod predmeta: GLU O102
Naziv predmeta: GOVOR I
Predavanja: 1
Seminar:
Vježbe: 1
Drugi oblik nastavnog Ostali nastavni oblici su konsultacije, praktičan rad, pregledi rada i javni
rada: nastupi i organizuju se u dodatnom fondu od 2 sata sedmično.
ECTS: 3

Status/obavezni, izborni: Obavezni

predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Govor I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

predavanja,vježbi, seminara i individualnih vježbi i u procesu obučavanja
(Kompetencije koje stiče ne mogu se striktno odvajati.
student):
Zadaci predmeta su:
1.Stvaranje svijesti o relaksiranom i centriranom vlastitom tijelu
2.Osvještavanje glasovnog i govornog sistema
3.Svijest o slobodnom i pravilnom disanju
4.Usvajanje optimalnog načina disanja,uključujući dva

načina:dijafragmalno i rebralno
5.Osvještavanje rezonantnih propstora u tijelu
6.Upoznavanje sa procesom proizvopdnje artikulisanog govora ( kultura

mišljenja-kultura govorenja)
7.Prepoznavanje osnovnog sistema govornog izražavanja( dijelovi govorne

izjave, stepen značaja i snaga pritiska logičkog akcentovanja riječi, i
metode njegovog određivanja)
8.Upoznavanje sa osnovnim vidovima saopštavanja
Upoznavanje sa predmetom govor
Kultura govora-kultura mišljenja
Opušteno tijelo
Osnovni vidovi saopštavanja
Govorni aparat
Podatak
Poruka
Rezonantni aparat
Reklama kao osnovni vid saopštavanja najave, oglasi
„Slobodni govor“
Disanje
Saopštavanje
Govorne konstante
Odnos pošiljalac-primalac
Dijaloški spreg
Glasnost, jačina, intenzitet
Informacija
Konstatacija
Blok
Upotreba pravilnog disanja
Akcenatski sistem
Neakcentovana dužina
Akcentuacija
Respiracija
Jačina i volumen glasa
Smisaono-emocionalna odrednica
Logički akcenatMetodi određivanja logičkih akcenata
Tehnička analiza teksta
Kružni tok riječi, Kružni tok govora
Respiracija
Rezonatori glasa
umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.
ispita: programa.
Literatura: B.Đorđević,ELEMENTI DIKCIJE,Univerzitet umetnosti

Beograd,1996.,Lj.Erenrajh,GLASOVNO OBRAZOVANJE
GLUMCA,Univerzitet umetnosti Beograd,1996.,M.Avram,UMJETNOST
GOVORA,ASU,Sarajevo,1987.,M.Šipka,KULTURA GOVORA,Institut za
jezik,Sarajevo,2005.,Morison,JASNI GOVOR
Naziv predmeta: GLAS I
Predavanja: 1
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 3
Ime nastavnika i saradnika: Itabrani nastavnici

predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Glas I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

student):
Zadaci predmeta su:
1.Osjećanje ljudskog glasa-teoretsko upoznavanje sa elementarnim

pojmom glasa kao medija
2.Akustika i akustički zakoni tj. bilo koja prirodna ili mehanička

sposobnost za zvučnu proizvodnju
3.Zvuk-zvučne vibracije, vibracijski pokreti
4.Tijelo kao vibracijsko zvučno tijelo
5.Zakoni koji vladaju u proizvodnji zvuka
6.Principi na kojima se zasniva proizvodnja ljudskog glasa
7.Zvučni izvori, zvučni prenosnici i zvučni prijemnici
8.Karakteristike i kvalitete zvuka-visina,jačina,boja i trajanje tona

9.Rezonatori i rezonacije
10.Anatomski pregled organa koji čine sklop vokalnog aparata
11.Organi za respiraciju, Organi za fonaciju, Organi za rezonaciju
12.Fiziologija fonatornog aparata i kako funkcionira vokalni instrument-

disanje
13.Osnovne kvalitet glasa- dinamičke nijanse
14.Vokali i konsonanti-stavovi u vokalnom organu za vrijeme izvođenja

pojedinih vokala
15.Svjesno kontroliranje zvučne emisije i upravljanje radom vokalnog

instrumenta
16.Priprema vokalnog instrumenta za zvučnu emisiju
17.Pogreške i mane u emisiji artikuliranja tona
Osnovni akustički pojmovi-ton i njegove osobine
Čulo sluha i prijem zvučnih talasa
Osnovni pojmovi teorije zvuka-predavanje
Osnovni tona-intenzitet,fortite,visina,trajanje,ritam,tempo
Kvalitete koje karakterišu zvuk
Uputa i upoznavanje sa vokalnim instrumentom
Način rada fonatornog aparata
Anatomija i fiziologija fonatornog aparata
Organi za respiraciju vokalnog instrumenta
Osnovi vokalne tehnike, Vrste disanja
Obrazovanje tona-ataka tona
Mjesto označavanja tona
Glasovni registri i podjela glasova
Aktiviranje glasovnog aparata
Vokali u vokalnoj tehnici, Konstante u vježbanju glasa
Govorne riječi u vokalnoj tehnici
Kontroliranje zvučne emisije vokalnog instrumenta
Zvučne vježbe-skala-intervali-arapeđa
Impostacija glasa, Prelazni tonovi u glasovnom registru
Priprema vokalnog instrumenta
Uspostavljanje pravilne visine i optimalne jačine glasa
Uspostavljanje boje glasa, Volumen
Glasovne fraze i tempo
Muzička memorija
Glas i pokret, Paralelni i suprotni glas i pokret
Glasovne igre i glasovne promjene
Glasovne slike
Vizuelni metod u procesu fonacije i artikulacije
ispita: programa.
Literatura: B.Špiler,UMJETNOST SOLO PJEVANJA,MA Sarajevo,1972

Naziv predmeta: POKRET I ( SLOBODNO ISKUSTVO POKRETA )
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 0,5
Drugi oblik nastavnog Seminarski rad: „Moje iskustvo pokreta I“ studenti pišu samostalno,
rada: uporedo sa nastavnim procesom, te on ne ulazi u fond časova nastave
Vrijeme u kojem student pokušava da princip rada koji je razumio i na
koji je pristao, te vlastita, nova iskustva do kojih je došao, pretvori u
scensku realizaciju različito je od studenta do studenta.To vrijeme često
zavisi i od obimnosti i zahtjevnosti teme kojom se studenti bave. Zbog ovih
razloga, neophodno je u nastavu predmeta Pokret I uvesti dodatni fond od
2 časa sedmično, na kojima bi studentima bilo omogućeno da sa
profesorom ili asistentom rade individualno, a u ovisnosti od potreba
nastavnog procesa. Na taj način bi im se omogućio i prirodan razvoj i češća
provjera.
Ovakav vid angažmana za studente nije obavezan, ali se dodatno boduje i
utiče na krajnji rezultat i ocjenu.
ECTS: 3
Preduvjet za upis Upisan I semestar
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta se izvodi u jedinstvnoj kombinaciji predavanja, vježbi i
(Kompetencije koje stiče u procesu obučavanja se ne mogu strktno odvajati.
student): Zadaci predmeta su:
1. Oslobađanje od svega naučenog i nametnutog, razbijanjem stereotipa

tjelesnog izraza tražeći najdublja tjelesna sjećanja.
2. Proširenje fonda pokreta svakog studenta ponaosob
3. Osvještavanje sopstvenog tijela kao instrumenta sposobnog za
artikulisanu scensku komunikaciju
4. Tjelesno osvještena i oslobođena ličnost, spremna da svoja nova-stara
iskustva stavi u funkciju scenske igre

Kada i zašto se krećemo;
Pozicije tijela;
Kvalitet pokreta;
Prostor;
Partner i partnerska igra
Vidovi ili načini realizacije Metod rada na nastavi i savladavanje gradiva
nastave: Predavanja, vježbe, konsultacije, individualni rad, javna prezentacija
Princip rada na predmetu Pokret I je istraživački i apsolutno individualan
za svakog studenta. Bez obzira što se istraživanja tema odvijaju u grupi,
rezultati i iskustva, različiti su u zavisnosti od psihofizičkih predispozicija i
vlastitog angažmana svakog studenta ponaosob.
Predispozicije studenata podrazumijevaju:
- fizičku kondiciju i druge tjelesne predispozicije
-spremnost svakog studenta da se upusti u istraživački proces i
osluškivanje svog tijela i poruka koje ono šalje.
Angažman studenata podrazumijeva:
- aktivan istraživački angažman na časovima, a u odnosu na temu koja je
predmet zanimanja
- rad na pripremi vježbi koje podrazumijevaju zbir istraživačkih iskustava
na časovima, te samostalnom radu studenata, a u odnosu na temu koja je
predmet zanimanja
Provjera znanja i polaganje Uslovi za uspješno završen nastavni proces:
ispita: 1. Redovno pohađanje nastave, aktivno učešće u istraživačkom procesu,
redovno donošenje vježbi koje se uspostavljaju kao radni zadaci u toku
nastave
2.Najmanje jedna individualna ili vježba u paru kao kolokvijalni zadatak
3. Individualni rad
4. Dnevnik rada „Moje iskustvo pokreta“
5.Najmanje jedna individualna vježba i jedna vježba sa partnerom kao
ispitni zadaci
Literatura: 1. Anne Dennis „Artikulisano tijelo-fizička obuka glumca“ / Institut za

pozorište,film, radio i televiziju; Fakultet dramskih umjetnosti-Beograd
1997.god.
2. Jerzy Grotowski „Ka siromašnom pozorištu“ICS, Beograd,1976.god.
3. Jacques Lecoq with Jean-Gabrijel Carasso and Jean-Claude
Lallias:„The moving body“,Methuen PL, London, 2000.god
4.Desmond Morris„Manwatching“ („Otkrivanje čovjeka kroz gestove i
ponašanje“),Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd,1979.god.
5. Desmond Morris„Bodywatching“ („Govor tijela“),ITRO August
Cesarec, Zagreb, 1986.god.

Naziv predmeta: PLES I
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne vježbe: 0,5
ECTS: 2
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Ples I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Stvaranje teorijskog temelja za upoznavanje predmeta ples
2.Postavljanje pravilnog držanja tijela( licem prema štapu i bokom prema
štapu )
3.Izučavanje osnovnih elemenata klasičnog baleta ( pozicije nogu i ruku )
4.Izučavanje vježbi pored štapa
5.Kultura pokreta i koordinacija pokreta
6.Sticanje znanja o određenim epohama i istorijskim igrama koje im
pripadaju
7.Sposobnosti orjentacije i scenskog osjećanja tijela u prostoru u prostoru
8.Izučavanje elemenata odnosa prema partneru shodno plesu i epohi
Položaj i držanje tijela
Osnove klasičnog baleta
Klasične vježbe uz štap
Opšte karakteristike istorijskih igara
XIX vijek – Poloneza
Elementi igre Poloneza
Opšte karakteristike XVI vijeka – Pavana
Pokloni i reveransi
Pavana
Sastavljanje ispitnih zadataka i spajanje sa studentima drugih studijskih
godina
Generalne probe
Završni ispit
ispita: programa.
Kolokvijum- VJEŽBE UZ ŠTAP, kraj osme sedmice, završni ispit- vježbe
uz štap, poloneza, pavana, kraj petnaeste sedmice.
Literatura: Agritina A.Vaganova, OSNOVI KLASIČNOG BALETA, Ljiljana Mišić,
OSNOVI SCENSKE IGRE,Novi Sad, 1984.

Naziv predmeta: KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA I (AKROBATIKA )
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
Drugi oblik nastavnog Ostali nastavni oblici su konsultacije, praktičan rad, pregledi rada,
rada: seminari i javni nastupi.
ECTS: 2
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Kondiciona priprema glumaca I izvodi se u jedinstvenoj
(Kompetencije koje stiče kombinaciji predavanja,vježbi, seminara i individualnih vježbi i u procesu
student): obučavanja ne mogu se striktno odvajati.
Zadaci predmeta su:
1.Transformacija i podizanje na viši nivo motoričkih sposobnosti:
Snage ( eksplozivna,repetitivna,statička )
Brzine ( agilnost,segmentarna brzina, kratki sprint )
Koordinacije ( spretnost,agilnost,okretnost itd. )
Fleksibilnosti ( aktivna, pasivna )
Ravnoteže ( stabilna, labilna, indiferentna )
Preciznosti ( gađanja, ciljanja )
Izdržljivosti ( anaerobna, aerobna )
2.Pozitivni uticaj na stanje i poboljšanje motfoloških karakteristika:
Volumen i masu tijela
Potkožno masno tkivo
3.Pozitivni uticajna stanje i poboljšanje funkcionalnih sposobnosti:
Respiratornog sistema
Kardiovaskulatornog sistema
4.Primjena kibernetičkog modela konativnih karakteristika i kognitivnih
sposobnosti
5.Savladavanje tehnike akrobatskih elemenata i njihova primjena:
Položaj tijela
Put kretanja kojeg određuje pravac i amplituda pokreta
Brzina, tempo i ritam kretanja
Unutrašnje i spoljašnje sile koje imaju uticaj na kretanje

Provjera motoričkih sposobnosti
Skokovi na trampolinu ( osnovni )
Kolut naprijed ( zgrčeno )
Kolut naprijed ( raznožno )
Kolut naprijed ( sunožno )
Skokovi na trampolinu
Kolut nazad ( zgrčeno )
Kolut nazad ( raznožno )
Kolut nazad ( do upora )
Skokovi na trampolinu ( sa fazom leta )
Stav na glavi ( iz više položaja )
Stav u uporu ( iz više položaja )
Premet strance
Leteći kolut
Usavršavanje navedenih kretno-motoričkih zadataka
stručnjacima,pregledi rada i javni nastupi.
ispita: programa.
Literatura: Bernard,N.C.,TIJELO KAO STROJ,MPIP,Amsterdam,1981.,Bolković-
Skristan, AKROBATIKA,Ljubljana 1998.,Brooke,PILATES
TIJELO,Broadway,2000.,Chappuis,BIOMEHANICS OF WOMENS
GYMNASTICS,Lauisiana,1986.,Kurelić,STRUKTURA I RAZVOJ
MORFOLOŠKIH I MOTORIČKIH DIMENZIJA,BIGZ
Beograd,1975.,Nićin, ANTROPOMOTORIKA,Novi Sad 2000.,Peleksić,
SPORTSKA GIMNASTIKA,Sarajevo,1979.
Šifra – kod GLU 0107

predmeta:
Naziv predmeta: OSNOVE TEORIJE UMJETNOSTI I
Predavanja 1,5
Seminar:
Vježbe: 0,5
Individualne
vježbe:
Drugi oblik Ostali nastavni oblici su seminari i praktičan rad.
nastavnog rada:
ECTS: 2
Ime nastavnika i Izabrani nastavnici
saradnika:
Trajanje/semestr I
i:
Status/obavezni, Obavezni (naučna osnova)
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Osnovi teorije umjetnosti I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
programa predavanja,vježbi i seminara.
(Kompetencije Predmet osnovi teorije umjetnosti ima za cilj da uvede studente/ice u probleme
koje stiče sustavne refleksije o fenomenu umjetničkog, postavi problem srodstva, sličnosti i
student): razlika među različitim sferama umjetničke djelatnosti, odnosno teorijski osvijetli
odnose među umjetnostima. Također je bitna nakana da problem umjetnosti i
estetskog smjestiti u kontekst pojma kulture i suvremenog promišljanja njenih
sastavnica i pretpostavki.Ako je umjetnost jedna ljudska praksa, u okviru ovog
predmeta treba dati neke odgovore na pitanje kakva je to praksa, te o kakvim se
praksama radi u različitim umjetnostima. Pratiće se „kanonska“ lista umjetnosti, ali
će se insistirati na njezinoj otvorenosti s obzirom na tehnološke inovacije i s obzirom
na integrativne i interelacijske kulturne procese.
Po završetku kursa studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti:
-razumijevanje i korištenje temeljnih teorijskih pojmova
-sposobnost vrednovanja i kritičkog razumijevanja umjetničkog djela
-svijest o relacijskim,intermedijalnim i kulturalnim pretpostavkama umjetničkog
djela
Šta je umjetnost? Neke definicije umjetnosti
Imaginacija. Spoznaja.
Autor. Originalnost.
Problem istine u umjetnosti.
Pojam igre.
Umjetničko opažanje. Estetska pažnja.
Materijal. Forma i sadržaj.
Stil. Stilske epohe.
Pojam žanra.
Kultura i umjetnost.
Od „ prvobitnog sinkretizma „ do diferencijacije umjetnosti.
Integrativni procesi u umjetnosti . „Kanonska „ lista umjetnosti.
Od slikarstva ka filmu. Muzika i značenje.
Arhitektura kao umjetnost. Problem fikcije.
Vidovi ili načini Kombinacijom predavanja,vježbi, diskusija i istraživanja, studenti će se uvesti u
realizacije temeljne pojmove teorije i načine njihova korištenja u kritičko refleksivne svrhe.
nastave: Okvir za organizaciju nastave je nužno interdisciplinaran.Studenti će savladavati
gradivo pažljivim praćenjem predavanja i aktivnim učešćem na vježbama, gdje će se
diskutirati ključni koncepti i teorijski tekstovi. Osnov ta učenje i samostalno
istraživanje bit će zabilješke koje studenti samostalno koncipiraju na predavanjima i
nakon čitanja teorijskih tekstova,
Provjera znanja i Provjera znanja uključuje više oblika – nakon 6 i 10 sedmice studenti predaju dva
polaganje ispita: koncepta bilješki o pročitanim tekstovima, sa objašnjenjima teorijskog pojma ili
koncepta, te način na koji se neki pojam koristi u analizi umjetničkog djela, i
zaključke o korisnosti pojma ili koncepta za razumijevanje umjetničkog djela. Potom
formuliraju temu vlastitog istraživanja i rade seminarski rad, do kraja 15. sedmice.
Oblici provjere znanja studenta mogu biti pismeni,usmeni i praktični.
Provjera znanja je u previlu pismena i vrši se putem testa ili pismenog rada.
Literatura: Eko,KULTURA, INFORMACIJA, KOMUNIKACIJA, Beograd, 1973.,
Giro,SEMIOLOGIJA,Beograd,1983., Grejm,FILOZOFIJA UMJETNOSTI,
Beograd,2000., Hulzinga,HOMO LUDENS, Zagreb,1970,
Kulenović,REZIME,Sarajevo,1995., Kulenović,UMETNOST I
KOMUNIKACIJA,Sarajevo,1983., Langer,PROBLEMI
UMETNOSTI,Niš,1990.,Lotman,STRUKTURA UMETNIČKOG
TEKSTA,Beograd,1971.Surio,ODNOSI MEĐU
UMETNOSTIMA,Sarajevo,1958.,Ženet,UMETNIČKO DELO I i II, Novi
Sad,1996.,Miljić, ODNOSI MEĐU UMETNOSTIMA,Beograd, 1978.
Način praćenja Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim
kvaliteta i tijelima Katedre za glumu i Katedre za teoriju nakon ispita, a uspješnost procentom
uspješnosti prolaznosti.
izvedbe
predmeta:

predmeta:
Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK I
Predavanja 0,5
Seminar:
Vježbe: 1,5
Individualne
vježbe:
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Jezik nastave: bosanski / hrvatski / srpski/engleski
Trajanje/semestr I
i:
Status/obavezni, Obavezni
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Engleski jezik I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
programa predavanja,vježbi, i seminara.
(Kompetencije Cilj ovog predmeta je dvostruk: prvo, da studenti ovladaju opštim engleskim jezikom
koje stiče toliko da mogu zadovoljiti stvarne i formalne zahtjeve potrebne ako žele nastaviti
student): studij u inozemstvu, u skladu sa zajedničkim evropskim okvirom (CEF )Vijeća
Evrope i to:
Nivo B2 (upper intermediate)/ALTE nivo 3 na kraju I godine studija
Nivo C1 (competent user)/ALTE nivo 4 na kraju II godine studija
Nivo C2 (good user)/ALTE nivo 5 na kraju III godine studija, i drugo da se upoznaju
sa stručnom terminologijom kako bi mogli učestvovati u praktičnom radu u
međunarodnom okruženju, i koristiti originalne dramske tekstove i stručnu literaturu
na engleskom jeziku.
Zadatak predmeta na ovom nivou učenja:
-osloboditi studente kompleksa i kočnica i stvoriti uslove za slobodnu komunikaciju
na engleskom jeziku
-osloboditi i utvrditi ranije stečena znanja gramatičkih konstrukcija, sa naglaskom na
vrste riječi, red riječi u rečenici, pridjeve i glagolska vremena za izražavanje
sadašnjih i budućih događaja.
-identificirati probleme u razumijevanju usmenog jezika i izgovoru i raditi na
njihovom otklanjanju
-utvrditi i proširiti rječnik potreban za komuniciranje o svakodnevnim temama, kao i
poznavanje pozorišne terminologije
-osposobiti studente za učešće u komunikaciji o poznatim temama, da zatraže i daju
činjeničnu informaciju, izraze, mišljenje, napišu kraće formalno i neformalno pismo,
kraći činjenični izvještaj ili prikaz.
JA, VRSTE RIJEČI
FIZIČKI IZGLED ODIJEVANJA-MODA ,Gramatika:Pridjevi, poređenje
OPAŽANJE TRENUTKA ČULA,Gramatika:Revizija sadašnjih glagolskih
vremena;prilozi
KRETANJE;NA POZORNICI I IZA NJE, Gramatika:Prijedlozi za mjesto i pravac
PUTOVANJA, Gramatika: Modalni glagoli ( obaveza, zabrana, dopuštenje )
ŽIVOTINJE,Gramatika: složeni pridjevi;razlika između as i like
SPORTOVI,Gramatika( sposobnost); kolokacije glagola ( gerund ili infinitiv)
AUTOBIOGRAFIJA BIOGRAFIJE, Gramatika: Simple Past Tense; nepravilni
glagoli
STRAH, Gramatika:Revizija prošlih vremena
BAJKE, Gramatika: Revizija prošlih vremena
VIJEST- KO,ŠTA,GDJE,ZAŠTO,Gramatika:Revizija prošlih vremena
„ KO,ŠTA,GDJE,KAD,ZAŠTO“ U GLUMI
PRIPOVIJEDANJE
STILOVI ŽIVLJENJA,Gramatika: used to i would; tvorba riječi
HRANA I PIĆE,Gramatika:članovi;prijedlozi za vrijeme
UMJETNOST:DRAGOCJENOST ILI SMEĆE,Gramatika: prilozi i red riječi
Vidovi ili načini Nastava se izvodi kombinacijom predavanja i vježbi, pri čemu je predavački dio
realizacije sveden na minimum a studenti se podstiču da znanje usvajaju u kontaktu sa jezikom
nastave: (tj. putem slušanja i čitanja) i njegovom usmenom i pismenom upotrebom, pri čemu
ih predavač usmjerava i olakšava dalji rad.
Provjera znanja i Tokom semestra studenti pišu tri kviza ( kratka testa) i kraći seminarski rad, kako bi
polaganje ispita: se provjerila sposobnost pismenog izražavanja. Sposobnost usmenog izražavanja
provjerava se permanentno, na svakom času, ako i na završnom ispitu koji se sastoji
od scena iz odabranih pozorišnih komada ili filmova.
Literatura: Objective First Certificate ( izbor ), Advanced Gold ( izbor ), Advanced Matters (
izbor ) On the Move ( izbor )New Proficiency Gold ( izbor ), Focus on IELTS ( izbor
),Complete Course for the TOEFL Test ( izbor)
izvedbe
predmeta:
Naziv predmeta: OSNOVI NAUKE O JEZIKU I
Predavanja: 2
Seminar:
Vježbe:
Individualne vježbe:
Drugi oblik nastavnog

rada:
ECTS: 2
Ime nastavnika i saradnika: Prof. dr. Amela Šehović
Jezik nastave: bosanski, hrvatski, srpski
Status/obavezni, izborni: Izborni

predmeta:
Cilj studijskog programa Upoznati studente s osnovnim pojmovima nauke o jeziku i uputiti ih u
sistem ortografskih i ortoepskih normi savremenog standardnog jezika.
(Kompetencije koje stiče
1. Stvaranje svijesti o temeljnoj ulozi i značaju jezika u obavljanju

glumačke, rediteljske i dramaturške djelatnosti
2. Nužna teorijska priprema za razumijevanje i aktivno sudjelovanje u

izvođenju nastave iz predmeta Govor i Gluma
3. Ukazati na izuzetno važnu ulogu i značaj prepoznavanja prozodijskih

obilježja govora u glumačkom, rediteljskom i dramaturškom oblikovanju
jezika i govora
4. Ukazati na izuzetan značaj i ulogu poznavanja bilježenja i čitanja

akcenata u umjetničkoj upotrebi jezika i govora
5.Usvajanje temeljnih ortografskih i ortoepskih normi savremenog

standardnog jezika
1. Nauka o jeziku i njene discipline
2. Jezik i govor: pojam i osnovne funkcije (komunikativna, ekspresivna,

simbolička)
3. Teritorijalno, socijalno, nacionalno i funkcionalno raslojavanje jezika i

situacija u BiH
4. Standardni jezik i narodni govor
5. Osnovna obilježja ortografske norme standardnog jezika
6. Fonetika i fonologija: fonološki sistem savremenog standardnog jezika
7. Glasovne promjene i glasovni zakoni
8. Prozodijska obilježja govora: akcenat i neakcentovani kvantiteti
9. Akcenatski sistem standardnog jezika s osvrtom na situaciju u narodnim

govorima
10. Temeljni principi distribucije akcenata i neakcentovanih kvantiteta u

standardnom jeziku
11. Fonološka funkcija prozodema
12. Neakcentovani kvantiteti: distribucija i uloga
13. Akcenat riječi i akcenatska cjelina
14. Morfološka i leksička uloga akcenata
15. Rečenični akcenat i logički akcenat
Vidovi ili načini realizacije Netipična predavanja kombinovana s razgovorom i uvježbavanjem

nastave: bilježenja i čitanja akcenata
Provjera znanja i polaganje 1. Praćenje rada i provjera znanja vrši se tri puta tokom realizacije
ispita: nastavnog programa putem testiranja
2. Završni ispit nakon petnaeste sedmice: a) pismeni dio – esej na zadatu

temu, b) usmeni dio: provjera znanja iz oblasti fonetike, fonologije i
akcentologije. Oblici provjere znanja studenta mogu biti
pismeni,usmeni i praktični. Provjera znanja je u previlu pismena i
vrši se putem testa ili pismenog rada.
Literatura: 1. I. Čedić, Osnovi gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik u

Sarajevu, Sarajevo 2001.
2. M. Šipka, Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo 2006.
3. A. Peco, Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika, Novi Sad 1956.
4. B. Đorđević, Elementi dikcije, Univerzitet umetnosti Beograd, 1996.
5. Rječnik bosanskog jezika, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo 2007.
Način praćenja kvaliteta i Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se raspravljanjem na

uspješnosti izvedbe stručnim tijelima Katedre za teorijske predmete, a uspješnost procentom
predmeta: prolaznosti.
Šifra – kod predmeta: GLU0123

Naziv predmeta: Historija umjetnosti I
Predavanja: 2
Seminar:
Vježbe:
Drugi oblik nastavnog rada:
ECTS: 2
Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski/engleski
Status/obavezni,izborni: Obavezni
Preduvijeti za upis predmeta: Upisan I semestar
Cilj studijskog Upoznavanje sa najvažnijim periodima i fazama razvitka u
programa(Kompetencije koje umjetnosti prahistorije, antičkog doba i ranog srednjeg
stiče student): vijeka. Otkrivanje prostornih, kulturno-civilizacijskih
fenomena u likovnim djelima kao i razvijanje vizualnog
senzibiliteta kod studenata.
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima vizualne umjetnosti,
njenim počecima i povezanosti sa drugim duhovnim sferama
(mit, religija, filozofija...), kao i najznačajnijim
karakteristikama izraza prahistorijskog čovjeka, shvatanja
klasične forme i spiritualne komponente u umjetnosti ranog
srednjeg vijeka, bizantskoj i islamskoj umjetnosti.
Opis programa: Umjetnost predhistorije: paleolit, mezolit: slikarstvo, puna
plastika i reljef. Umjetnost neolita – keramička produkcija,
megaliti, pojava prvih gradova. Egipatska umjetnost -
Staro, Srednje i Novo carstvo: arhitektura, skulptura,
slikarstvo. Umjetnost Mesopotamije;
Grčka umjetnost – razvoj i odlike stilova u arhitekturi,
skulpturi i slikarstvu (arhajski, strogi, klasični stil i
helenizam). Rimska umjetnost;
Umjetnost ranog srednjeg vijeka: ranokršćanska umjetnost;
umjetnost Bizanta do X st.: arhitektura, mozaik, zidno
slikarstvo, minijatura, ikonopis.
Islamska umjetnost do X st. Umjetnost Umajada i Abasida.
Arhitektura, slikarstvo (arabeska), reljef.
Vidovi i načini realizacije Izlaganje sadržaja i stilskih cjelina i obrada značajnih djela
nastave: na primjerima i likovnoj dokumentaciji putem prezentacija,
video zapisa, seminarskih radova, učešćem studernata u
analizi djela i posjetama izložbi.
Provjera znanja i polaganje Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije
ispita: nastavnog programa, uz kolokvije i seminarske radove.
Oblici provjere znanja studenta mogu biti pismeni,usmeni i
praktični. Provjera znanja je u previlu pismena i vrši se
putem testa ili pismenog rada.
Literatura: H.W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti,
dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin 2013.
Ed. Umjetnost u slici: Pradavna Evropa, W. Torbrugge
Otokar Keršovani, Rijeka 1969,; Klasična Grčka, K. Šeford,
O.Keršovani, Rijeka 1973., Atena i Rim, Hafner, O.
Keršovani, Rijeka 1970.; Bizant i njegov svijet, Schug, O.
Keršovani, Rijeka 1970.; Islamska umjetnost, K. Otto Dorn,
O. Keršovani, Rijeka 1971; Srednji vijek, Souchal, O.
Keršovani, Rijeka 1970.;
B. Gavela: Istorija umetnosti antičke Grčke, Naučna knjiga –
Beograd, 1969.
Način praćenja kvaliteta i Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom,

uspješnosti izvedbe raspravama na stručnim tijelima Katedre za režiju i
predmeta: Katedre za teoriju, a uspješnost procentom prolaznosti.
Naziv predmeta: ESTETIKA I
Predavanja: 1,5
Seminar:
Vježbe: 0,5
Drugi oblik nastavnog Ostali nastavni oblici su konsultacije i seminari.
rada:
ECTS: 2
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta EstetikaI izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
(Kompetencije koje stiče predavanja,vježbi i seminara.
Upoznati studente sa sadržajima razumijevanja pristupa umjetničkom
djelu iz duha poetike i estetike, naročito prikazom kriterija i kategorija. U
tom kontekstu problematiziranje slučajnosti ukusa spram bića
umjetničkog djela i njegove egzistencije u tročlanom aspektu: Umjetnik –
umjetničko djelo – iskustvo čitanja, gledanja, slušanja, etc.
Poetika – estetika
Pojam umjetnosti
Estetski fenomen
Forma i sadržaj
Vrijeme u romanu
Perspektiva u slikarstvu
Estetski doživljaj
Muzička kulisa
Fenomen igra
Stvaralačka intuicija
Tragedija
Katarza
Estetski odgoj
Općenitost - transtemporalnost
Vidovi ili načini realizacije Kratka eksplikacija nastavne jedinice, potom dijalog koji nastavnik
nastave: moderira, po potrebi se uključuje u dijalog. Svrha je aktiviranje
samosvijesti, rasudne moći za argumentaciju, samokontrole u poštovanju
dostojanstva drugog, samokritičko prihvaćanje racionalnijeg stava,etc.
Ovo je put aktiviranja intersubjektivne komunikacije radi upućivanja u
sadržaje gradiva.
ispita: programa. Oblici provjere znanja studenta mogu biti pismeni,usmeni
i praktični. Provjera znanja je u previlu pismena i vrši se putem
testa ili pismenog rada.
Literatura: Rudiger Bobner, ESTETSKO ISKUSTVO, Ivan Focht, UVOD U
ESTETIKU, Predrag Finci, SPOREDNE STVARI
uspješnosti izvedbe stručnim tijelima Katedre za glumu i Katedre za teoriju nakon ispita, a
predmeta: uspješnost procentom prolaznosti.
izvedbe
predmeta:
II semestar

Naziv predmeta: GLUMA II ( Radnja )
Predavanja: 2
Seminar: 1
Vježbe: 5
ECTS: 9
Trajanje/semestri: II
Status/obavezni, izborni: Obavezni ( glavni stručni predmet )
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta GLUMA I – Osnovi glume
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Gluma II izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Razvijanje svijesti o radnji kao promjeni i razmjeni
2.Otkrivanje strukture radnje:razloga za izbor i sredstava za izvršenje
3.Upoznavanje sa pojedinačnostima radnje: situacijom kao sukobljenim
odnosom i okolnostima kao konkretnim prostorno-vremenskim okvirom i
načinom na koji se radnja vrši
4.Utvrđivanje elemenata radnje i načina njihove organizacije
5.Vršenje različitih vrsta radnje
6.Utvrđivanje identiteta i realizacije konkretne radnje sa svim
karakteristikama koje je takvom čine
7.Analitičko raščlanjivanje datog materijala, njegova dogradnja i
kreativna sinteza sa vlastitim materijalom
8.Objedinjavanje stečenih znanja o osnovnim elementima glume i njihova
primjena na sceni
9.Usvajanje specifične terminologije i sa njom i navike i sposobnosti da se i
verbalno vlastiti i tuđi rad samostalno komentariše, koriguje i unaprijeđuje
10.Razvijanje sposobnosti tolerancije i saradnje sa drugima.
Promjena
Razmjena
Seminar- Osnovi glume
Razmjena
Struktura
Pojedinačnosti
Radno mjesto
Organizacija
Vrste radnje
Karakteristike radnje
Identitet radnje
Radni proces
Sukob
Seminar- STANISLAVSKI
umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Scene « sukoba « rade se u
saradnji sa Odsjekom za režiju.
ispita: programa.
Kolokvijum-kraj pete i devete sedmice, pismeni seminarski rad, kraj
petnaeste sedmice, završni ispit- SUKOB, kraj petnaeste sedmice.
Literatura: Aristotel, O PESNIČKOJ UMETNOSTI, Beograd 1966, En Denis,
Artikulisano telo, FDU Beograd, 1997, Stanislavski: SISTEM, MOJ
ŽIVOT U UMETNOSTI, ETIKA, Zagreb 1989, Stjepanović Boro: Gluma I
i II, Cetinje 1997., An Ibersfeld: Čitanje pozorišta,Milošević Mata, MOJA
GLUMA, Beograd, 1975

Naziv predmeta: GOVOR II
Predavanja: 0,5
Seminar: 0,5
Vježbe: 1
ECTS: 3
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta GOVOR I
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Govor II izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Pripovijedanje
2.Narativni oblici i tehnike
3.Povezivanje disanja sa cijelim doživljajnim aparatom
4.Pretvaranje daha u zvuk, ukorijenjivanje glasa
Relaksakcija
Respiracija
Upotreba rezonatora
Naracija
Naracija-opis kao način saopštavanja
Opis bez prethodnog događaja
Pripovijedanje
Opis događaj
Tehnike pripovijedanja
Govorne radnje
Priče za djecu
Bajke
Basne
SEMINARSKI RAD: JA KAO PRIPOVIJEDAČ
Disanje i govor
Dikcija
Pauze
Glas i govorni ritam, Tempo
Intonacija
Pričanje narodnih priča
Govor, dah
Ispitivanje mogućnosti na velikoj sceni
ispita: programa.
Kolokvijum-kraj osme i jedanaeste sedmice, pismeni seminarski rad, kraj
petnaeste sedmice, završni ispit- NARACIJA, kraj petnaeste sedmice.
Literatura: B.Đorđević,ELEMENTI DIKCIJE,Univerzitet umetnosti
Beograd,1996.,M.Avram,UMJETNOST GOVORA,ASU, Sarajevo,1987.,
M.Šipka,KULTURA GOVORA,Institut za
jezik,Sarajevo,2005.,Morison,JASNI GOVOR
Naziv predmeta: GLAS II
Predavanja: 1
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 3
Preduvjet za upis Polozen ispit iz predmeta GLAS I.

predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Glas II izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

student):
Zadaci predmeta su:
1.Oslobađanje i opuštanje glasa
2.Respiracija i priprema vokalnog instrumenta-opuštanje, disanje,

artikulacija, rezonanca
3.Način disanja- kostabdominalno disanje
4.Zadržani dah
5.Oslonac daha i glasa na dijafragmu
6.Tjelesne vježbe koje omogućavaju uspješan oslonac daha
7.Osposobljavanje dijafragme na dugom i kratkom dahu
8.Mimičke vježbe
9.Samoglasničko-suglasničke grupe u procesu oblikovanja glasa i

oživljavanje artikulaciono-rezonantnog aparata
10.Brzalice
11.Dinamika glasa
Jačanje disaone muskulature:opuštanje,oslobađanje,respiracija
Respiratorne vježbe
Aktiviranje vokalnog instrumenta
Simulacija glasa
Oblikovanje vokala
Mimičke vježbe
Pokretljivost korjena,vrha i središta jezika
Brzalice
Formiranje vokala
Zvučni prostori u vokalnom instrumentu
Ton nazalnog prizvuka
Ton naprijed i pokriveni ton
Oslonac, uporište glasa na dijafragmu-apođo
Visoka pozicija glasa
Lakoća i elastičnost glasa
Glasovni registri
Izjednačavanje glasa od najnižih do najviših tonova
Greške usljed nepravilne upotrebe glasovnog aparata
Statičke respiratorne vježbe sa samoglasnicima
Statičke respiratorne vježbe u prirodnom registru
Statičke respiratorne vježbe sa tekstom
Statičke respiratorne vježbe sa tonskom artikulacijom
Dinamičke respiratorne vježbe
Složene dinamičke vježbe
Dinamika glasa i emisija glasa u prostoru
Odnos glasa u prostoru, individualno i sa partnerom
Spontane emisije glasa
Glas koji reagira na pokret
Način i organizacija vježbanja
Rad i funkcija artikulacono-rezonantnog aparata
ispita: programa.
Literatura: B.Špiler, UMJETNOST SOLO PJEVANJA, Sarajevo,1972. ,J.Andreas

POVIJEST GLAZBE,Zagreb 1996.

Naziv predmeta: POKRET II ( POKRET / ZVUK)
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 0,5
Drugi oblik nastavnog Seminarski rad: „Moje iskustvo pokreta II“ studenti pišu samostalno,
rada: uporedo sa nastavnim procesom, te on ne ulazi u fond časova nastave
Vrijeme u kojem student pokušava da princip rada koji je razumio i na
koji je pristao, te vlastita, nova iskustva do kojih je došao, pretvori u
scensku realizaciju različito je od studenta do studenta.To vrijeme često
zavisi i od obimnosti i zahtjevnosti teme kojom se studenti bave. Zbog ovih
razloga, neophodno je u nastavu predmeta Pokret I uvesti dodatni fond od
2 časa sedmično, na kojima bi studentima bilo omogućeno da sa
profesorom ili asistentom rade individualno, a u ovisnosti od potreba
nastavnog procesa. Na taj način bi im se omogućio i prirodan razvoj i češća
provjera.
ECTS: 3
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Pokret I
predmeta:
1.Oslobađanje od svega naučenog i nametnutog, razbijanjem stereotipa

tjelesnog izraza tražeći najdublja tjelesna sjećanja.
2. Proširenje fonda pokreta svakog studenta ponaosob
3. Osvještavanje sopstvenog tijela kao instrumenta sposobnog za
artikulisanu scensku komunikaciju
4. Tjelesno osvještena i oslobođena ličnost, spremna da svoja nova-stara
iskustva stavi u funkciju scenske igre
Opis programa: TEME: Pokret na vanjski zvučni podražaj; Glagoli; Individualni govor;
Promjena materijala; Boja; Predmet; Rekvizita; Kostim; Šminka;
Aktivno/pasivno
nastave: Predavanja, vježbe, konsultacije, individualni rad, javna prezentacija
Princip rada na predmetu Pokret I je istraživački i apsolutno individualan
za svakog studenta. Bez obzira što se istraživanja tema odvijaju u grupi,
rezultati i iskustva, različiti su u zavisnosti od psihofizičkih predispozicija i
vlastitog angažmana svakog studenta ponaosob.
Predispozicije studenata podrazumijevaju:
- fizičku kondiciju i druge tjelesne predispozicije
-spremnost svakog studenta da se upusti u istraživački proces i
osluškivanje svog tijela i poruka koje ono šalje.
Angažman studenata podrazumijeva:
- aktivan istraživački angažman na časovima, a u odnosu na temu koja je
predmet zanimanja
- rad na pripremi vježbi koje podrazumijevaju zbir istraživačkih iskustava
na časovima, te samostalnom radu studenata, a u odnosu na temu koja je
predmet zanimanja

ispita: 1. Redovno pohađanje nastave, aktivno učešće u istraživačkom procesu,
redovno donošenje vježbi koje se uspostavljaju kao radni zadaci u toku
nastave
2.Najmanje jedna individualna ili vježba u paru kao kolokvijalni zadatak
3. Individualni rad
4. Dnevnik rada „Moje iskustvo pokreta“
5.Najmanje jedna individualna vježba i jedna vježba sa partnerom kao
ispitni zadaci
Literatura: 1. Anne Dennis „Artikulisano tijelo-fizička obuka glumca“ / Institut za

pozorište,film, radio i televiziju; Fakultet dramskih umjetnosti-Beograd
1997.god.

Naziv predmeta: PLES II
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Ples I
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Ples II izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Daljnje izučavanje elemenata klasičnog baleta
2.Sticanje znanja o istorijskim igrama i plesovima različitih epoha
3.Ispitivanje ritma kroz narodne igre
4.Razvijanje osjećanja tancovalnosti
5.Razvijanje osjećaja kolektivne plesne partnerske igre
Vježbe za zagrijavanje
Vježbe klasičnog baleta uz štap
Usložnjavanje klasičnih vježbi uz štap
Opšte karakteristike XIX vijeka
Polka
Narodne igre
Završno kolo iz opere „ Ero sa onoga svijeta „
Generalne probe, spajanje sa studentima drugih studijskih godina
ispita: programa.
Kolokvijum- VJEŽBE UZ ŠTAP, POLKA, kraj osme sedmice, završni
ispit- VJEŽBE UZ ŠTAP, POLKA, NARODNA IGRA, kraj petnaeste
sedmice.
OSNOVI SCENSKE IGRE,Novi Sad, 1984.,Hadžić Hajrudin,
TRADICIONALNE BOŠNJAČKE IGRE I NJIHOVA VEZA SA
OBIČAJIMA,Sarajevo,1999.

Naziv predmeta: KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA II (SCENSKA AKROBATIKA)
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Kondiciona priprema glumaca I.
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Kondiciona priprema glumaca II izvodi se u
(Kompetencije koje stiče jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi, seminara i individualnih
student): vježbi i u procesu obučavanja ne mogu se striktno odvajati.
Zadaci predmeta su:
sposobnosti
5.Savladavanje tehnike scensko-akrobatskih elemenata i njihova primjena:
Položaj tijela
Sklopka sa vrata do usprava
Sklopka sa čela do usprava
Premet uporom naprijed
Premet uporom nazad
Salto naprijed sa trenažera
Salto nazad
Salto nazad sa trenažera
Skokovi na malom trampolinu
Skokovi na velikom trampolinu
Akrobatika u parovima
Akrobatske igre
ispita: programa.
Literatura: Bernard,N.C.,TIJELO KAO STROJ,MPIP,Amsterdam,1981., Bolković-
Skristan, AKROBATIKA,Ljubljana 1998., Šoše,Rađo, TEHNOLOGIJA
SPORTA I SPORTSKOG KRETANJA,FASTO,Sarajevo,2004., Chappuis,
BIOMEHANICS OF WOMENS GYMNASTICS,
Lauisiana,1986.,Kurelić,STRUKTURA I RAZVOJ MORFOLOŠKIH I
MOTORIČKIH DIMENZIJA,BIGZ Beograd,1975.,Nićin,
ANTROPOMOTORIKA,Novi Sad 2000.,Peleksić, SPORTSKA
GIMNASTIKA,Sarajevo,1979.

predmeta:
Naziv predmeta: OSNOVE TEORIJE UMJETNOSTI II
Predavanja 1,5
Seminar:
Vježbe: 0,5
Individualne
vježbe:
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Trajanje/semestr II
i:
Status/obavezni, Obavezni ( naučna osnova )
izborni:
Preduvjet za upis Upisan II semestar.
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Osnovi teorije umjetnosti II izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
(Kompetencije Predmet osnovi teorije umjetnosti ima za cilj da uvede studente/ice u probleme
koje stiče sustavne refleksije o fenomenu umjetničkog, postavi problem srodstva, sličnosti i
student): razlika među različitim sferama umjetničke djelatnosti, odnosno teorijski osvijetli
odnose među umjetnostima. Također je bitna nakana da problem umjetnosti i
estetskog smjestiti u kontekst pojma kulture i suvremenog promišljanja njenih
sastavnica i pretpostavki.Ako je umjetnost jedna ljudska praksa, u okviru ovog
predmeta treba dati neke odgovore na pitanje kakva je to praksa, te o kakvim se
praksama radi u različitim umjetnostima. Pratiće se „kanonska“ lista umjetnosti, ali
će se insistirati na njezinoj otvorenosti s obzirom na tehnološke inovacije i s obzirom
na integrativne i interelacijske kulturne procese.
Po završetku kursa studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti:
-razumijevanje i korištenje temeljnih teorijskih pojmova
-sposobnost vrednovanja i kritičkog razumijevanja umjetničkog djela
-svijest o relacijskim,intermedijalnim i kulturalnim pretpostavkama umjetničkog
djela
Egzistencijalna analiza umjetničkog djela.
„Strukture su odgovorne“
Znak i značenje. „ U carstvu znakova“
Teorija teksta.
Metafora i metonimija.
Intertekstualnost i intermedijalnost.
Umjetnost i mediji masovne komunikacije.
Kultura i subkultura.
Moderna i postmoderna.
Avagarda i Apokalipsa.
Teorija simulakruma.
O odnosima teorije umjetnosti i tijela.
Tijelo i granica.
Poststrukturalističke rasprave o filmu.
Tehnoumjetnost. Manifest za Cyborga.
Hipertekst i virtualni prostor.
nastave: Okvir za organizaciju nastave je nužno interdisciplinaran.Studenti će savladavati
gradivo pažljivim praćenjem predavanja i aktivnim učešćem na vježbama, gdje će se
diskutirati ključni koncepti i teorijski tekstovi. Osnov ta učenje i samostalno
istraživanje bit će zabilješke koje studenti samostalno koncipiraju na predavanjima i
nakon čitanja teorijskih tekstova,
koncepta, te način na koji se neki pojam koristi u analizi umjetničkog djela, i
zaključke o korisnosti pojma ili koncepta za razumijevanje umjetničkog djela. Potom
formuliraju temu vlastitog istraživanja i rade seminarski rad, do kraja 15. sedmice.
Literatura: Arnhajm,FILM KAO UMETNOST,Beograd,1962.,Barthes,SVIJETLA
KOMORA,BILJEŠKA O FOTOGRAFIJI,Zagreb,2003.,Eko,
KULTURA,INFORMACIJA,KOMUNIKACIJA,Beograd,1973.,Giro,SEMIOLOGIJ
A,Beograd,1983.,Grejm,FILOZOFIJA UMJETNOSTI, Beograd,2000.,Iibersfeld,
ČITANJE POZORIŠTA,Beograd 1982., Moranjak-Bamburać,RETORIKA
TEKSTUALNOSTI,Sarajevo,2003., Šuvaković, PARAGRAMI
TELA/FIGURE,Beograd 2001., Ženet,UMETNIČKO DELO I i II, Novi
Sad,1996.,Miljić, ODNOSI MEĐU UMETNOSTIMA,Beograd,1978.
izvedbe
predmeta:

predmeta:
Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK II
Predavanja 0,5
Seminar:
Vježbe: 1,5
Individualne
vježbe:
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Trajanje/semestr II
i:
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Strani jezik II izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
(Kompetencije Zadaci predmeta su:
koje stiče -korištenje originalnih dramskih tekstova i stručnih časopisa
student): -proširivanje vokabulara terminologijom iz raznih oblasti znanja, s posebnim
naglaskom na filmsku terminologiju
-utvrditi i proširiti vladanje gramatičkim konstrukcijama, naročito svršenim
vremenima, načinima izražavanja budućnosti, pasivom, veznicama za hronološko i
logičko povezivanje rečenica
-osposobiti studente za polaganje ispita FCE
REKLAME PROIZVODI SAVREMENOG DOBA,Gramatika: modalni
glagoli:vjerovatnoća i zaključivanje
BUDUĆNOST, Gramatika: Načini izražavanja budućnosti
MOJA BUDUĆNOST,Gramatika,Načini izražavanja budućnosti
KAKAV OTAC-TAKAV SIN-PORODICE,Gramatika,Načini izražavanja budućnosti
OTKRIĆA I IZUMI, FILMSKA TEHNIKA, Gramatika,Pasiv
KARIJERA, RAD NA SNIMANJU FILMA,Gramatika:Svršena vremena
OBRAZOVANJE,Gramatika:Upravni i neupravni govor
ČOVJEK I PRIRODA,Gramatika:Brojive i nebrojive imenice
HOBIJI,Gramatika:Odnosne rečenice
ŠTA JE U KNJIZI?
ZDRAVLJE I KONDICIJA,Gramatika:Modalni glagoli:savjeti
ZLOČIN I KAZNA,Gramatika:kolokacija glagola
IMATI I NEMATI,Gramatika:Složene rečenice,dopusne,namjera i rezultat
MUZIKA,Gramatika:Složene rečenice, vrste
KONCERTI,PREDSTAVE,Gramatika:Složene rečenice,revizija
SLAVNI LJUDI JUČE I DANAS, Gramatika:Revizija vremena
polaganje ispita: se provjerila sposobnost pismenog izražavanja.Sposobnost usmenog izražavanja
od scena iz odabranih pozorišnih komada ili filmova. Oblici provjere znanja
studenta mogu biti pismeni,usmeni i praktični. Provjera znanja je u previlu
pismena i vrši se putem testa ili pismenog rada.
izvedbe
predmeta:
Naziv predmeta: OSNOVI NAUKE O JEZIKU II
Predavanja: 2
Seminar:
Vježbe:
Drugi oblik nastavnog

rada:
ECTS: 2
Jezik nastave: bosanski, hrvatski, srpski

predmeta:
Cilj studijskog programa Pripremiti studente za praćenje nastave iz Govora i Glume te ih upoznati s
osnovnim obilježjima morfološke i sintaksičke strukture standardnog
(Kompetencije koje stiče jezika, s njegovim teritorijalnim i funkcionalnim raslojavanjem i
student): nezamjenjivom ulogom jezika u oblikovanju stiha.
Zadaci predmeta su:
1. Upoznavanje s temeljnim morfološkim i sintaksičkim obilježjima

standardnih jezika u BiH, te s najčešćim greškama koje se u govoru
javljaju
2. Upoznavanje studenata s aktuelnom standardnojezičkom situacijom u

BiH i oblicima simboličke standardnojezičke diferencijacije u BHS jeziku
3. Isticanje uloge, značaja i poznavanja teritorijalnog (dijalekatskog) i

funkcionalnog (stilskog) raslojavanja jezika u funkciji glumačkog
ostvarenja
4. Upoznavanje s formama pjesničke upotrebe jezika i oblikovanja stiha

1. Morfološka struktura BHS jezika – sličnosti i razlike
2. Sintaksička struktura BHS jezika – sličnosti i razlike
3. Pregled najčešćih grešaka morfološke i sintaksičke naravi
4. Rečenični ritam, intenzitet i intonacija i interpunkcija
5. Teritorijalno raslojavanje jezika: narječja, dijalekti, grupe govora, govor
5. Bosanskohercegovački dijalekatski kompleks
6. Socijalno i nacionalno raslojavanje jezika: sociolekti i žargon
7. Versifikacija (kvantitativna, silabičko-tonska, tonska)
8. Ritmičke jedinice: mora, stopa, stih
9. Pjesnički jezik i njegova obilježja
10. Rima
10. Strofa i pjesma
11. Bijeli stih i proza
12. Funkcionalno raslojavanje jezika: stilski kompleks, stil, međustil,

podstil, žanr
13. Književnoumjetički stil, njegovi podstilovi i žanrovi
14. Poetski podstil književnoumjetničkog stila
15. Uloga akcenata u pjesničkom iskazu
Vidovi ili načini realizacije Netipična predavanja kombinovana s razgovorom, vježbanjem i čitanjem
nastave: dijalekatskih i književnoumjetničkih tekstova, s posebnim akcentom na
versifikacijski različitu pjesničku upotrebu jezika
Provjera znanja i polaganje 1. Praćenje rada i provjera znanja vrši se tri puta tokom realizacije
ispita: nastavnog programa putem testiranja
2. Završni ispit polaže se nakon petnaeste sedmice: a) pismeni dio – esej na

zadatu temu, b) usmeni dio: provjera znanja iz oblasti morfologije,
sintakse, versifikacije i stilistike.

praktični. Provjera znanja je u previlu pismena i vrši se putem testa
ili pismenog rada.
Literatura: 1. I. Čedić, Osnovi gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik u

2. M. Šipka, Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo 2006.
3. A. Peco, Pregled dijalekata srpskohrvatskog jezika, Novi Sad 1956.

4. Rječnik bosanskog jezika, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo 2007.
5. Z. Lešić, Osnovni pojmovi teorije stiha, Radovi Filozofskog fakulteta u

6. M. Katnić-Bakaršić, Stilistika, Sarajevo 200?.
Način praćenja kvaliteta i Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se raspravama na stručnim
uspješnosti izvedbe tijelima Katedre za teorijske predmete, a uspješnost procentom
predmeta: prolaznosti.
Sifra – kod predmeta: GLU 0223

Naziv predmeta: Historija umjetnosti II
Predavanja: 2
Seminar:
Vježbe:
ECTS: 2
Jezik nastave: bosanski/hrvatski/srpski/engleski
Preduvijeti za upis predmeta: Upisan II semestar
Cilj studijskog Proučavanje historijskih prilika srednjovjekovne Evrope i
programa(Kompetencije koje novonastale umjetnosti na tom području. Upoznavanje sa
stiče student): osnovnim elementima sakralne i profane arhitekture,
srednjovjekovnom ikonografijom, perspektivom,
kompozicijom, te osnovnim slikarskim i skulptorskim
tehnikama.
Upoznavanje studenata sa važnijim sadržajima:
umjetnicima i ostvarenjima rane, visoke renesanse i
manirizma, posebno s aspekta scenskih umjetnosti,
kulturnocivilizacijskih, prostornoambijentalnih i
humanističkih vrijednosti koje sadrže djela slikarstva,
skulpture i arhitekture. Razumijevanja problema otvorene i
zatvorene kompozicije/kadra, simetrije, linearne i centralne
perspektive, proporcije, statike i dinamike, te pikturalnih
vrijednosti likovnog djela.
Opis programa: Umjetnost Bizanta od X do XV st. Islamska umjetnost od
XV do XVIII st.. Umjetnost romanike: arhitektura,
skulptura i slikarstvo
Umjetnost gotike: arhitektura i skulptura. Gotičko
slikarstvo: vitraž, štafelajno i minijaturno slikarstvo.
Umjetnost renesanse, Rana i zrela renesansa u Italiji i na
Sjeveru. Visoka renesansa u Firenci, Rimu i Veneciji
(Bramante, Leonardo, Michelangelo, Raffael, Giorgione,
Tizian). Manirizam.
Vidovi i načini realizacije Izlaganje sadržaja i stilskih cjelina i obrada značajnih djela
nastave: na primjerima i likovnoj dokumentaciji putem prezentacija,
video zapisa, seminarskih radova, učešćem studernata u
analizi djela i posjetama izložbi.
ispita: nastavnog programa, uz kolokvije i seminarske radove.
praktični. Provjera znanja je u previlu pismena i vrši se
putem testa ili pismenog rada.
Literatura: H.W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti,
dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin 2013.
Ed. Umjetnost u slici: Kasni srednji vijek, Hofstatter, O.
Keršovani, Rijeka 1970.; Islamska umjetnost, K. Otto Dorn,
O. Keršovani, Rijeka 1971.; Robert E. Wolf i Roland Millen,
RENESANSA, Rijeka 1969.
H. Wollflin, Klasična umjetnost, Matica hrvatska, Zagreb,
1969. (G. Vasari, Životi slavnih slikara, vajara i arhitekata,
Kultura, Beograd 1961,)
uspješnosti izvedbe raspravama na stručnim tijelima Katedre za režiju i
predmeta: Katedre za teoriju, a uspješnost procentom prolaznosti.

Naziv predmeta: ESTETIKA II
Predavanja: 1,5
Seminar:
Vježbe: 0,5
rada:
ECTS: 2
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta EstetikaII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
(Kompetencije koje stiče predavanja,vježbi i seminara.
Upoznati studente sa sadržajima razumijevanja pristupa umjetničkom
djelu iz duha poetike i estetike, naročito prikazom kriterija i kategorija. U
tom kontekstu problematiziranje slučajnosti ukusa spram bića
umjetničkog djela i njegove egzistencije u tročlanom aspektu: Umjetnik –
umjetničko djelo – iskustvo čitanja, gledanja, slušanja, etc.
Umjetnička kritika
Bitno u umjetničkom djelu
Estetika teatra
Umjetnička istina
Moć simbola
Sveti tekst
Umjetnost i život
Magija teatra
Fenomen medija
Posredovanje iskustva
Dekompozicija pjesme
Harmonija – sklad
Savršenstvo geometrije i geometrizam
Tragika genija
Umjetnost prevođenja
Rasprava o sintezi
Vidovi ili načini realizacije Kratka eksplikacija nastavne jedinice, potom dijalog koji nastavnik
nastave: moderira, po potrebi se uključuje u dijalog. Svrha je aktiviranje
samosvijesti, rasudne moći za argumentaciju, samokontrole u poštovanju
dostojanstva drugog, samokritičko prihvaćanje racionalnijeg stava,etc.
Ovo je put aktiviranja intersubjektivne komunikacije radi upućivanja u
sadržaje gradiva.
ispita: programa.
ili pismenog rada.
Literatura: Rudiger Bobner, ESTETSKO ISKUSTVO, Ivan Focht, UVOD U
ESTETIKU, Predrag Finci, SPOREDNE STVARI
III semestar
Naziv predmeta: GLUMA III ( Lik )
Predavanja: 2
Seminar: 1
Vježbe: 5
ECTS: 10
Trajanje/semestri: III semestar
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Gluma II – Radnja
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Gluma III izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Upućivanje u znanja o liku
2.Identifikacija opštih pokretačkih sila kao temeljnih unutrašnjih
određenja dramskih lica
3.Zapažanje razlika među ljudima i karakterističnih djelokruga i
kompetencija koje na osnovu razlika pripadaju određenimizvršiocima kao
akterima, društvenim ulogama ili tipovima
4.Otkrivanje individualnih karakteristika ljudi i uticaj tih karakteristika
na izbor radnji i način njihovog izvršenja
5.Organizovanje partiture radnji na nivou lika
6.Stvaranje metoda za igranje lika
Pristup liku
Karakterizacija iz situacije
Karakterizacija iz radnog procesa
Tipska karakterizacija
Karakterizacija iz okolnosti
Spoljnja određenja
Izbor karakterizacija
Karakterizacije
Unutrašnja određenja
Skice lika
Stvaranje skice lika
Igranje skice lika
Skice lika
Studija lika
SEMINAR - MASKA
umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Vježbe studije lika tade se uz
podršku Odsjeka za režiju.
ispita: programa.
Kolokvijum-kraj šeste i desete sedmice, pismeni seminarski rad - LIK, kraj
petnaeste sedmice, seminar Maska , kraj petnaeste sedmice, završni ispit-
STUDIJA LIKA, kraj petnaeste sedmice.
Literatura: Stanislavski: SISTEM, MOJ ŽIVOT U UMETNOSTI, ETIKA, Zagreb
1989, Stjepanović Boro: Gluma I i II, Cetinje 1997., An Ibersfeld: Čitanje
pozorišta,Milošević Mata, MOJA GLUMA, Beograd, 1975,Hugo Klajn,
OSNOVNI PROBLEMI REŽIJE, Beograd 1979., Branko Gavela,
GLUMAC I KAZALIŠTE, Sterijino pozorje, Novi Sad, 1967.,
KNJIŽEVNOST I KAZALIŠTE, Zagreb, 1970, Stjepanović Boro, GLUMA
III, Pula, 2004.

Naziv predmeta: GOVOR III
Predavanja: 1
Seminar: 0,5
Vježbe: 1
ECTS: 3
Trajanje/semestri: III
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Govor II
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Govor III izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Upućivanje studenata u teoriju i praksu retorike i dijalektologije
2.Osvještavanje mogućnosti korištenja govora u funkciji karakterizacije i
izgradnje lika
3.Proširivanje svijesti o čistoti svog govora, tvorenju glasova i sredstava za
sprovođenje intencije riječi
4.Razvijanje svijesti o vrednotama govora
5.Ovladavanje dahom u funkciji govorenja
6.Ovladavanje vještinom kontrole glasa
7.Ovladavanje tehnikama relaksacije cijelog tijela, prvenstveno organima
koji su u funkciji produkcije glasa, te govora
8.Upoznavanje sa retorskim vještinama ( teorijski i praktično )
Odabir radnog materijala
Praktično vježbanje zadataka, proširivanje svijesti o govoru kao
dijaloškom spregu, sa isticanjem važnosti pauze
9.Podsticanje samostalnosti i kreativnosti u radu
Princip besjedništva
Retorika
Govor i glas
Disanje
Besjedništvo
Važnost govorne poruke
Govorništvo kao dio glumačkog zadatka
Govorništvo danas
Komponente klasične retorike
Retorski primjer
Besjedničke navike i strasti
Artikulacija
Komponente klasične retorike
Vrste govora
ispita: programa.
petnaeste sedmice, završni ispit- BESJEDNIŠTVO, kraj petnaeste sedmice.
Literatura: M.Avram,UMJETNOST GOVORA,ASU,Sarajevo,1987.,
Naziv predmeta: GLAS III
Predavanja: 1
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 3
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Glas II

predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Glas III izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
student):
Zadaci predmeta su:
1.Impostacija glasa
2.Postavljanje glasa
3.Rad na jednom tonu
4.Izjednačavanje registra glasa
5.Proširivanje glasovnog obima
6.Glasovne igre
7.Glasovne promjene-metaforično značenje radnje koja pokazuje pokret
8.Glasovne slike
9.Pokret i glas
Postavljanje glasa i obrazovanje stabilnog, nosivog glasovnog tona
Učvršćivanje srednjeg registra
Atakiranje tona u srednjem registru
Primjena registra u impostaciji glasa
Prelazni tonovi
Pogreške u razumijevanju prelaznih tonova
Prsni registar
Zvučne vježbe
Zatvoren i otvoren grkljan
Glas u samoglasničko-suglasničkoj grupi u centru,duboko,visoko

Glas u raznim varijantama od dubine do visine
Rad sa partnerom
Refleks-akcija glasa
Harmonijske vježbe
Dinamika
Glasovne igre- glas, pokret
Stimuliranje glasovnog impulsa iz glave i usta, iz grudi i abdomena, iz

ramenih lopatica, krsta i lumbalnog predjela
Slušanje( čulo sluha ) i slušanje glasom
Glasovno popunjavanje prostora
Oči u glasovnoj komunikaciji
Odnos glasa u suočavanju sa publikom
Stvaranje glasovnog modela
Uspostavljanje pravilne visine glasa, optimalne jačine i boje glasa
Volumen
Glasovne fraze i tempo
Muzička memorija
Glas i pokret( paralelni i suprotni glas i poktret )
Glasovne igre i glasovne promjene
Glasovne imaginacije
ispita: programa.

petnaeste sedmice, završni ispit- kraj petnaeste sedmice.
Literatura: N.Cvejić, SAVREMENI BELKANTO, Beograd,1980, Lotka-Kalinski,

UMJETNOST PJEVANJA, Zagreb 1975.,V.Riči IL BELKANTO, Milano,
1923.
Naziv predmeta: POKRET III ( MASKA)
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
Drugi oblik nastavnog Uz redovni rad na temu Maska, organizuje se
rada: radionica - seminar „Istraživanje vlastitog klauna“, gdje se studentima
omogućuje proučavanje maske i karaktera i iz ove perspektive u
dodatnom fondu od 2 časa sedmično
ECTS: 3
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Pokret II
predmeta:
1. Savladavanje tehnike rada sa maskom
2.Otkrivanje načina na koji maska uslovljava i mijenja kvalitet kretanja, a
u odnosu na njene osobenosti
3.Uspostava fizikalnosti karaktera/maske kao proizvoda unutarnje
strukture lika
4.Osvještavanje i primjena artikulisane i usmjerene fizičke akcije maske/
karaktera kao osnovne komunikacione mogućnosti
Upoznavanje sa tehnikom igre sa maskom;
Osnove uspostavljanja unutarnje strukture karaktera;
Fizikalnost maske-karaktera;
Unutarnji monolog-unutarnja radnja;
Uvod u dramsku situaciju
nastave: Predavanja, vježbe, seminar, konsultacije, individualni rad, javna
prezentacija
Studenti nastavi pristupaju sa najmanje dvije izrađene karakterne maske.

Studentima će se ponuditi niz vježbi istraživačkog karaktera koje bi za
rezultat imale ispunjenje osnovnih ciljeva nastave. I u ovom slučaju, uspjeh
najviše zavisi od angažmana svakog studenta ponaosob, naročito što je na
Pokretu III akcenat stavljen na individualni rad

ispita: 1.Najmanje dvije maske izrađene na radionici pravljenja maski, redovno
pohađanje nastave, aktivno učešće u istraživačkom procesu, redovno
donošenje vježbi koje se uspostavljaju kao radni zadaci u toku nastave
2. Kolokvij
3. Rezultati rada u radionici
4. Dnevnik rada „Pokret i metode istraživanja i gradnje lika“
5.Najmanje jedna individualna vježba, kao ispitni zadatak
Literatura:
1. Anne Dennis „Articulated body-The phisical training of the
actor“(„Artikulisano tijelo-fizička obuka glumca“) Drama Book
Publishers, New York, 1995 / Institut za pozorište,film, radio i televiziju;
Fakultet dramskih umjetnosti-Beograd 1997.god.

Naziv predmeta: PLES III
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Ples II
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Ples III izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Odnos prema prostoru kroz vježbe klasičnog baleta na sredini sale
2.Uspostavljanje i osjećanje tijela bez podrške štapa
3.Ravnoteža i tjelesna osovina
4.Usložnjavanje i izučavanje novih elemenata klasičnog baleta
Klasične vježbe uz štap
Klasične vježbe na sredini sale
Tačke u prostoru
Epaulment
Vježbe na sredini sale
Istorijski plesovi XVIII i XIX vijeka
Valcer
Seminar: ISTORIJSKE IGRE XVIII i XIX VIJEKA
Generalne probe
ispita: programa.
Kolokvijum- VJEŽBE KLASIČNOG BALETA NA SREDINI SALE, kraj
osme sedmice, završni ispit- VJEŽBE KLASIČNOG BALETA NA
SREDINI SALE, VALCER, kraj petnaeste sedmice.
OSNOVI SCENSKE IGRE,Novi Sad, 1984.,BALETNA MUZIKA, Moskva
1963., A.Pisarev,V.Kostovickaja-ŠKOLA KLASIČNOG BALETA,
Lenjingrad, 1968.

Naziv predmeta: KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA III
(BORILAČKE VJEŠTINE)
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Kondiciona priprema glumaca II
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Kondiciona priprema glumaca III izvodi se u
Zadaci predmeta su:
sposobnosti
Položaj tijela
Stavovi
Udarci rukom
Blokade
Udarci nogom
Dogovoreni sparing
Borbe protiv zamišljenih protivnika
Scenske borbe
ispita: programa.
Kolokvijum- ELEMENTI KARATEA, kraj šeste i dvanaeste sedmice,
SEMINARSKI RAD, ZAVRŠNI ISPIT
Literatura: Bernard,N.C.,TIJELO KAO STROJ,MPIP, Amsterdam,1981., Bolković-
SPORTA I SPORTSKOG KRETANJA, FASTO,Sarajevo,2004.,
Chappuis,BIOMEHANICS OF WOMENS
Beograd,1975.,Nićin, ANTROPOMOTORIKA,Novi Sad 2000., Peleksić,
SPORTSKA GIMNASTIKA,Sarajevo,1979.,
Kosanović,SAMOODBRANA,RSUP-a,Zagreb,1998.

predmeta:
Naziv predmeta: ISTORIJA SVJETSKE DRAME I POZORIŠTA I
Predavanja 2
Seminar:
Vježbe: 2
Individualne
vježbe:
Drugi oblik Ostali nastavni oblici su seminari i diskusije.

nastavnog rada:
ECTS: 3

saradnika:
Trajanje/semestr III
i:
izborni:
Preduvjet za upis Upisan III semestar.

predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Istorija svjetske drame i teatra I izvodi se u jedinstvenoj
programa kombinaciji predavanja,vježbi i seminara.
(Kompetencije Nastava predmeta Istorija svjetske drame i pozorišta I koncipirana je tako da u nizu
koje stiče tematskih cjelina nastoji obuhvatiti i analizirati, kako sinhronijski, tako i
student): dijahronijski, najbitnije pojave i stilska obilježja u razvitku dramske književnosti i
teatarske prakse, nastojeći podcrtati njihovu međusobnu uslovljenost. Tokom ovog
seminara studenti treba da se upoznaju sa opštom problematikom
teatarskopovijesnog i dramske periodizacije od nastanka teatra do XIX stoljeća, sa
akcentom na temeljna obilježja stilskih epoha: antičkog teatra i drame, klasičnog
teatra Istoka, teatra i drame renesanse, baroka, klasicizma i romantizma, sve do
prvih naznaka realizma u drami. Posebna pozornost će biti na komparativnom
izučavanju južnoslovenske drame i teatra u kontekstu razvoja pojedinih stilskih
formacija u Europi.
Antropološki i kulturološki korijeni teatra. Maska- tragičko i komičko lice svijeta.

Susret herojskog mita i satirske igre.
Tragično iskustvo i tragička forma. Aristotelova analiza strukture tragedije.
Eshilove tragedije. Sofoklove tragedije. Euripidove tragedije.
Razvoj helenske komedije.Aristofan.
Helenistička i rimska komedija. Menandar-Plaut-Terencije
Srednjovjekovni tipovi teatra i liturgijski modeli drame.
Renesansna komedija
Dramsko djelo W.Shakespearea
Doba baroka u teatru
Klasicistička drama i teatar.
Neohumanizam i romantizam u Europi i na južnoslovenskom prostoru.
Dramsko djelo Gettea i Schillera
Sistematizacija gradiva i priprema za završnu provjeru znanja.
Vidovi ili načini Predavanja, vježbe, seminari i konsultacije.

realizacije
nastave:
Provjera znanja i Seminarski rad je obavezan i ulazi u završnu ocjenu, a rad se prati kontinuirano
polaganje ispita: tokom cijelog semestra.

Literatura: Amico,POVIJEST DRAMSKOG TEATRA,Zagreb,1972., Apollonio,POVIJEST

COMEDIE DEL ARTE,Zagreb,1985., Aristotel,O PJESNIČKOM
UMIJEĆU,Zagreb,1983., Arto,POZORIŠTE I NJEGOV DVOJNIK,Beograd,1964.,
Auerbach,MIMESIS,Zagreb,1983.,Bachelard,POETIKA
PROSTORA,Zagreb,1990.,Barba,PARADOKSALNI PROSTOR TEATRA U
MULTIKULTURALNIM DRUŠTVIMA,Zagreb,2000., Barba,TREĆI
TEATAR,Zagreb,1977.,Barthes,CARSTVO ZNAKOVA,Zagreb
1989.,Beker,SEMIOTIKA DRAME I
KAZALIŠTA,Zagreb,1991.,Brecht,DIJALEKTIKA U
TEATRU,Zagreb,1980.,Bergson,O SMIJEHU,Zagreb,1987., Brook,PRAZAN
PROSTOR,Beograd 1982.,Carlson,KAZALIŠNE TEORIJE I i
II,Zagreb,1996/97,Craig,O UMJETNOSTI KAZALIŠTA,Zagreb,1980.,
Čehov,GLUMCU,Zagreb,1978., Diderot,PARADOKS O GLUMCU,Zagreb,1958.,
Duvinganand,SOCIOLOGIJA POZORIŠTA,Beograd,1978.,Esslin, THE THEATER
OF THE ABSURD,Penguin,1968.,Fergusson,POJAM POZORIŠTA,Beograd
1979.,Goethe,SPISI O UMJETNOSTI I KNJIŽEVNOSTI,Zagreb 1987.,
Grotowski,KA SIROMAŠNOM
POZORIŠTU,Beograd,1976,Horgešić,ŠEKSPIR,MOLIER,GETE,Zagreb,1978.,Iones
co,POZORIŠNO ISKUSTVO,Beograd,1965., Klajić,POZORIŠTE I DRAMA
SREDNJEG VIJEKA, Novi Sad,1988., Kott,POZORIŠTE ESENCIJE I DRUGI
ESEJI, ROZALINDIN SPOL, JEDENJE BOGOVA,Zagreb,1977.
kvaliteta i tijelima Katedre za teoriju nakon ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.
uspješnosti
izvedbe
predmeta:
predmeta:
Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK III
Predavanja 0,5
Seminar:
Vježbe: 1,5
Individualne
vježbe:
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
i:
Status/obavezni, Izborni
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Strani jezik III izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
koje stiče -usavršavanje usmene komunikacije sa naglaskom na vezani govor i razumijevanje
student): raznih varijanti engleskog, govora i kulture i značaja govornog registra;
-upoznavanje sa složenijim sintaktičkim konstrukcijama svojstvenim pisanom jeziku
u teoretskim djelima
LIČNOST,Gramatika:Pridjevi-revizija
LIČNOST I SPOLJNA ODREĐENJA,Gramatika:Modifikatori značenja
MENTALITET, STEREOTIPOVI
POPULARNA PSIHOLOGIJA,Gramatika:Slaganje po broju
EMOCIJE,Gramatika:tvorba riječi
LIKOVI
LIKOVI,Gramatika:Složene rečenice-revizija
ŠTA AKO?,Gramatika:Pogodbene rečenice, I tip
ŽIVOT U GRADU,PREDGRAĐU,NA SELU,Gramatika:Pogobene rečenice II i III
tip
MEDIJI
ZAJEDNIČKI JEZIK?,Gramatika:Razlika između svršenih i trajnih vremena-
revizija
IZABERI PRAVU RIJEČ
DOBRA STARA VREMENA,Gramatika:Modalni glagoli i prošlost
ŠTA MISLIŠ?
VJEROVANJA,Gramatika:zamjenice,veznici
izvedbe
predmeta:

predmeta:
Naziv predmeta: ISTORIJA JUŽNOSLOVENSKE DRAME I POZORIŠTA I
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
i:
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Istorija južnoslovenske drame i teatra I izvodi se u jedinstvenoj
(Kompetencije Osnovni cilj izbornog predmeta je upoznavanje studenata sa bitnim pojavama u
koje stiče opusima najznačajnijih južnoslovenskih dramatičara, kao i sa razvojnim tokovima
student): pozorišnog života u pojedinim južnoslovenskim sredinama. Kolegij će pratiti smjene
kulturnoknjiževnih epoha i stilskoformacijskih paradigmi od tragova antičkog teatra
do modernih dramskih ostvarenja na početku 20. stoljeća, a pri tome će biti podrobno
analizirana reprezentativna dramska djela.
Tragovi antičkog teatra
Srednjovjekovna drama i teatar
Renesansa u Dubrovniku
Marin Držić
Barok
Karađoz
Jovan Sterija Popoivić
Razvoj pozorišta u južnoslovenskim sredinama
Poetika romantizma
Pučki igrokazi. Narodni komadi s pjevanjem. Folklorna melodrama.
Pozorišni život u BiH za vrijeme austrougarske vlasti.
Drama i teatar u vrijeme moderne.
Ivo Vojnović
Ivan Cankar
Branislav Nušić-komedija rane faze
Branislav Nušić-komedija kasne faze
Vidovi ili načini Nastavni sadržaji bit će razmatrani iz književnopovijesnog, književnoteorijskog,
realizacije teatrološkog i interpretativnog aspekta.Nakon uvodne prezentacije na satovima
nastave: predavanja, u okviru satova vježbi uslijedit će usmena izlaganja studenata na osnovu
unaprijed zadane teme. Studenti su obavezni participirati u nastavi iščitavanjem
propisane primarne i sekundarne literature, učešćem u diskusijama o nastavnim
temama, te izradi pisanih domaćih zadataka, kao i jednog seminarskog rada na kraju
semestra.
Provjera znanja i Seminarski rad se brani javno, uz dva koreferenta i studentsku komisiju koja
polaganje ispita: procjenjuje kvalitet, što odbrani daje takmičarski karakter. Sve navedene aktivnosti
se boduju i ulaze u sastav ocjene završnog ispita,koji se sastoji iz pismenog i usmenog
dijela.
Literatura: Batušić,POVIJEST HRVATSKOG KAZALIŠTA, Zagreb,1978.,
Carlson,KAZALIŠNE TEORIJE 1 i 2.,Zagreb,1966.,Car-Mihec,DNEVNIK TRIJU
ŽANROVA, Zagreb,2003.,Čale, DRŽIĆ-djela,Zagreb,1987., Lešić, ISTORIJA
POZORIŠTA BOSNE I HERCEGOVINE,Sarajevo1985.,NUŠIĆEV
SMIJEH,Beograd,1981., STERIJA DRAMSKI PISAC,Novi Sad,1998., Muzaferija,
ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE DRAME XX VIJEKA,Sarajevo,1996., ČINITI ZA
TEATAR,Tešanj,2004.,Pantić,IZ KNJIŽEVNE PROŠLOSTI.STUDIJE I OGLEDI,
Beograd,1978., Pfister, DRAMA.TEORIJA I ANALIZA,Zagreb,1998.,SAVREMENA
DRAMA I POZORIŠTE U MAKEDONIJI(prir.Ivanov),Novi
Sad,1982.,SAVREMENA DRAMAU SLOVENIJI,(prir. Predan ), Novi
Sad,1986.,Stojković,ISTORIJA SRPSKOG POZORIŠTA, Beograd,1980.,
Vučković,MODERNA DRAMA,Sarajevo,1982.
uspješnosti
izvedbe
predmeta:

Naziv predmeta: OPŠTA PSIHOLOGIJA SA PSIHOLOGIJOM UMJETNOSTI I
Predavanja: 2
Seminar:
Vježbe:
rada:
ECTS: 2
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Opšta psihologija sa psihologijom umjetnosti I izvodi se
(Kompetencije koje stiče u jedinstvenoj kombinaciji predavanja, seminara i konsultacija.
Prenijeti ( u vrlo skraćenoj formi ) elementarno znanje iz Opšte psihologije.
Putem predavanja, studenti bi bili upoznati sa osnovnim pojmovima iz ove
razuđene naučne discipline, s tim da bi se težište stavilo na nekoliko
najvažnijih segmenata ove materije. U prvom redu putem predavanja i
izrade seminarskog rada insistiralo bi se na usvajanju znanja iz psihologije
devet psihičkih funkcija koje čine sastavne dijelove ličnosti, što opet
obavezuje na dublju elaboraciju pojma ličnosti, njenog poremećaja,
temperamenta, konstitucije, itd.
U ovom ciklusu najviše bi se značenje dalo tumačenjima Frojdove teorije
ličnosti tj. upoznavanju sa osnovnim postulatima njegove Psihoanalize.Iz
savladavanja ove tematike neizbježno bi se ušlo u proučavanje i
razumijevanje osnovnih principa karakterologije.Također bi bila
obuhvaćena i problematika Socijalne psihologije sa nekim od
najznačajnijih poglavlja ove naučne discipline koja usko graniče sa
umjetnošću, kreativnošću sa socijologijom i psihologijom kulture.
Šta je to psihologija?( istorijat ). Psihoanaliza u pozorištu. Organski
supstrat duševnog aparata i motorike. Moralitet,m. Tonus, refleksi.
Tjelesna relacija.
Govor, mimika, pokret-psihomotorno jedinstvo. Govor tijela ( gestovi i
pantomima). Komunikacija.
Opažanje. Emocije. Mišljenje.
Učenje i pamćenje. Inteligencija. Volja.
Nagoni. Pažnja.
Svijest.
Psihologija ličnosti. Teorije ličnosti.
Konstitucija i temperament.
Neka poglavlja iz Socijalne psihologije I ( grupa i grupni procesi, tipovi
grupa, masa i vođa).
Neka poglavlja iz Socijalne psihologije II ( stavovi, predrasude,autoritarna
ličnost )
Socijalni, biološki i psihološki faktori u izgradnji ličnosti
( porodična psihodinamika, socijalizacija )
Osnovi Frojdove teorije ( Id – Ego – S.Ego, Eros i Tanatos )
Psihodinamski razvoj ličnosti
Uvod u dinamsku karakterologiju ( Karakteri )
Poremećaji duševnog života ( neuroza, psihoza, depresija )
Ego i mehanizmi odbrane. Normalno i patološko. Omaške.
Poremećaji ličnosti. Razgovor.
Vidovi ili načini realizacije Predavanja-proces uvođenja u temu i verbalna elaboracija teme, seminari-
nastave: u vidu posebnih predavanja, razgovora i konsultacija.
ispita: programa.
ili pismenog rada.
Literatura: V.Desimirović,MEDICINSKA PSIHOLOGIJA SA OSNOVAMA
PSIHOPATOLOGIJE,Nauka, Beograd,1997., V.Andilović i M.
Ćudina,OSNOVI OPĆE I RAZVOJNE PSIHOLOGIJE,Školska
knjiga,Zagreb,1987.,N.Rot,OPŠTA
PSIHOLOGIJA,Beograd,2000.,D.Blažević,E.Ćividini,M.Beck-
Dvoržak,MEDICINSKA PSIHOLOGIJA,Zagreb,1979.,
H.Ueckert,R.Kakuska,J.Nagorny,PSIHOLOGIJA U SLUŽBI
ČOVJEKA,Mladost, Zagreb,1976.
uspješnosti izvedbe stručnim tijelima Katedre za glumu i Katedre za teoriju, nakon završnog

predmeta:
Naziv predmeta: UVOD U TEORIJU GLUME I REŽIJE I
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
i:
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Uvod u teoriju glume i režije I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
(Kompetencije Teorija glume i režije kao predmet koncipirana je kao projekat konkretizacije
koje stiče estetike teatarskog stvaralaštva, u cilju razvijanja kod studenata specifičnih
student): sposobnosti autorefleksivnog promišljanja statusa,umjetničkih potencijala i mreže
odnosa scenskih umjetnosti kojima namjeravaju da se profesionalno bave.Iako je
primarni cilj ovog predmeta promišljanje glume i režije kao zasebnih autopoetskih
sistema povezanih u specifičnom hronotopu kakav zadaje teatar kao institucija,
složena umjetnost, pa čak i metafora Svijeta,neće se moći zaobići ni procesi
transformacije povezani sa drugim medijima, kao što su radio,televizija i –osobito-
film.Fenomeni glume i režije trebaju biti osvijetljeni iz ugla sopstvenih načela
oblikotvornosti, ali su, nesumnjivo, zanimljive i antropološke, socio-
psihološke,kulturološke i ideološke implikacije njihove djelatnosti.Teoretska analiza
poticaja, oslanjat će se na dijakronijsku rekonstrukciju estetskih koncepcija koje su
doprinijele razvoju i suvremenom shvatanju teatarskog čina, kao i na modernu
teoretsku refleksiju o biti umjetnosti. Cilj ovog predmeta biće dvojak: kao prvo,
studenti bi trebalo da prodube svoje znanje iz opće teatrologije i rade na
samoosvješćenju vlastite kreativnosti, a kao drugo, trebalo bi da steknu i nešto širi
uvid u tokove suvremenih procesa i sticanja znanja.Po završetku kursa, studenti/ice
trebaju da steknu sljedeće sposobnosti:
-razumijevanje i korištenje temeljnih teorija glume i režije
-sposobnost vrednovanja i kritičkog razumijevanja glumačke i rediteljske umjetnosti
-svijest o povijesti proučavanja glume i režije i o otvorenim teoretskim problemima
Šta je gluma i kako nastaje? Pomicanje granice identiteta.
Mimesis
Lik,uloga i „ propadljivo tijelo“
Teorije o postanku teatra. Ur teatar.
Gluma u europskom kontekstu. Azijski teatar-kodifikacija glume.
Teatar kao složena umjetnost
Igra. Tijelo i prostor.
Priča kao nacrt za dramatizaciju. Dramska situacija.
Problem „ materijala „ u teatru. Semiotika glume.
„Čitanje predstave“.
Film i teatar.
nastave: Okvir za organizaciju nastave je nužno interdisciplinaran.
koncepta, te način na koji se neki pojam koristi u analizi glumačke ili rediteljske
prakse, i zaključke o povezanosti teorije i umjetničke prakse. Potom formuliraju
temu vlastitog istraživanja i rade seminarski rad, do kraja 15. sedmice.
Literatura: Barba,Sevareze,REČNIK POZORIŠNE ANTROPOLOGIJE,TAJNA UMETNOST
GLUMCA,Beograd,1996.,Diderot,PARADOKS O
GLUMCU,Zagreb,1958.,Ibersfeld,ČITANJE
POZORIŠT,Beograd,1982.,Kulenović,POZORIŠTE AZIJE,Zagreb,TEORIJSKE
OSNOVE MODERNOG EVROPSKOG I KLASIČNOG AZIJSKOG
POZORIŠTA,Sarajevo,1975.
izvedbe
predmeta:
IV semestar

Naziv predmeta: GLUMA IV ( Uloga )
Predavanja: 2
Seminar: 1
Vježbe: 5
ECTS: 10
Trajanje/semestri: IV
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Gluma III – Lik
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Gluma IV izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Upućivanje u osnovna znanja o ulozi
2.Vrste uloga
3.Izbor uloge
4.Pripremanje uloge
5.Objedinjavanje stečenih znanja i sposobnosti kako bi se prema
određenim pravilima konstruisanja izgradila partitura radnji kao uloga
6.Igranje uloge
Podjela uloga
Tjelesna pojava ili karakterne osobine
Fahovi
Male uloge
Alternacije
SEMINAR- Hugo Klajn
Govorne radnje
Od čega poći: od djela ili od djelanja
Polaženje od osnovnih fizičkih radnji
Polaženje od prostih govornih radnji
Govorne radnje i deklamovanje
Deklamovanje i forsiranje
„Prostota“ govorne radnje
Podtekst
Akcenti u govoru
Sredstva isticanja u govoru
Pasivne govorne radnje
Izbor i obrada monologa, Dijalog i monolog
Kritična tačka
Scene
Preobražavanje i prerušavanje
Problem četvrtog zida
Oblikovanje vidljivog scenskog prostora
Pauza i unutarnja radnja
Problemi mizanscena
Rad na ulozi
Pomoćna sredstva
Studija uloge,Vrste uloga,Jezgro uloge
Osnovne i ostale karakterne osobine
Uloga
SEMINAR - MASKA
umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Finalni rad na ULOZI radi se uz
podršku Odsjeka za režiju.
ispita: programa.
Kolokvijum-kraj osme sedmice, pismeni seminarski rad – PRIPREMANJE
ULOGE, kraj petnaeste sedmice, seminar Maska II , kraj petnaeste
sedmice, završni ispit- IGRANJE ULOGE, kraj petnaeste sedmice.
Učešće u teatarskim i filmskim vježbama studenata režije i dramaturgije
nosi broj bodova koji se uključuje u završno bodovanje.
III, Pula, 2004.

Naziv predmeta: GOVOR IV
Predavanja: 1
Seminar: 0,5
Vježbe: 1
ECTS: 3
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Govor III
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Govor IV izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Upoznavanje sa akcenatskim sistemima
2.Normativni govor
3.Uvod u dijalektologiju
4.Odstupanja od standardnog govora
5.Izbor dramskih i drugih tekstova koji odstupaju od normativnog
akcenatskog sistema
6.Praktično vježbanje u okviru individualnog i zajedničkog rada
Akcenatski sistem
Akcentuacija
Sporedni akcenti i akcenti složenica
Odstpanje od normativnog govora
Štokavski dijalekat
Novoštokavski ijekavski govori
Hercegovački ( mlađi ) ijekavski govori
Hercegovački govor
Govor- normativi i odstupanja
Disanje
Dubrovački govor
Čakavski dijalekat
Respiracija
Dikcija
Govor i disanje
Kajkavski dijalekat
SEMINARSKI RAD
Dijalekti i govori
Žargoni
Upotreba žargona u govoru na sceni
Standardni govor
Dijalekti u dramskim tekstovima
Žargoni u dramskim tekstovima
Dijalekti i žargoni
ispita: programa.
petnaeste sedmice, završni ispit- DIJALEKTI I ŽARGONI, kraj petnaeste
sedmice.
Literatura: M. Šipka, KULTURA GOVORA, Institut za jezik,Sarajevo 2005.,A.Peco,
PREGLED SRPSKOHRVATSKIH DIJALEKATA,Naučna knjiga
Beograd,1985.
špredmeta: ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.
Naziv predmeta: GLAS IV
Predavanja: 1
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 3
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Glas III

predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Glas IV izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

student):
Zadaci predmeta su:
1.Složene dinamičke vježbe
2.Vježbe glasovnih asocijacija
3.Kombinirane vježbe pod naporom sa tekstom
4.Tekst i pokret
5.Tekst i poze ( tjelesno-gimnastičke akrobacije)
6.Glasovne improvizacije
Priprema vokalnog instrumenta za opuštanje i relaksaciju
Dinamičke vježbe za uspostavljanje kostabdominalnog disanja
Složene vježbe za kontrolu rada grudnog koša
Složene vježbe za kontrolu rada rebarnih mišića
Dinamičke i statičke vježbe za uspostavljanje rada međurebarnih mišića
Ravnomjerna i svjesna kontrola disanja u stojećem stavu
Kontrola disanja i glasa u sjedećoj poziciji
Aktiviranje rezonantnog aparata u ležećoj poziciji sa korištenjem

suglasnika GM,GN
Dinamičko aktiviranje rezonantnog aparata sa brzim korištenjem daha uz

hodanje
Dinamičko aktiviranje rezonantnog aparata hodanjem u mjestu uz

neprekidno brojanje ( 20 – 30 )
Glasovne asocijacije
Opisivanje glasom nizova pokreta i poza- koje prate zvukovi do asocijacije
Tekst u fizičkim pozicijama
Tekst u dinamici glasa
Varijacija govornih konstanti- tempo, ritam, dinamika
Glasovne improvizacije
Atmosfera
Glasovne transformacije na tekst
Mehaničko-tehničke vježbe u jednoj melodijskoj liniji
Vokalne artikulacije-ataka
Pokriveni ton
Osposobljavanje glasa za tonsko bojenje
Tremolo u glasu
Skale
Markirani ton-mezza voce
Krešendo, forte i deškrendo
Arpeđo
Registri u impostaciji glasa
Brustton kod ženskih i falsetto kod muških glasova
Pauza-vremenski interval
Stimulacija glasovnog impulsa iz različitih rezonatora
Primjena didaktičkih principa vokalne tehnike
Muzikalnost, memorija, nadarenost
Greške u odnosu na boju glasa
ispita: programa.

Literatura: J.Grotovski, KA SIROMAŠNOM POZORIŠTU,Beograd, 1976.,

Lj.Erenrajh, GLASOVNO OBRAZOVANJE GLUMCA,
Beograd,1985.,C.Beery, GLUMAC I GLAS, Zagreb, 1997.

Naziv predmeta: POKRET IV ( KARAKTERNA MASKA U DRAMSKOJ SITUACIJI)
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
Drugi oblik nastavnog 32 časa
rada: Radionica - seminar „Istraživanje vlastitog klauna“ prati program rada na
maski, te se na osnovu istraživanja iz prošlog semestra, klaun stavlja u
dramske okolnosti,uspostavljajući odnose sa ostalim likovima i gradeći
dramsku igru
utiče na krajnji rezultat i ocjenu
ECTS: 3
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Pokret III
predmeta:
1. Osvještavanje i primjena artikulisane i usmjerene fizičke akcije
maske/ karaktera kao osnovne komunikacione mogućnosti
2. Razumijevanje i realizacija linije radnje lika u dramskoj situaciji
-Elementi dramske situacije
-Karakter u dramskoj akciji
prezentacija
Program predmeta Pokret IV odnosi se na izučavanje karaktera u

dramskoj situaciji.
Na temeljima iskustava i otkrića iz rada na III semestru, uspostavljeni
karakter se stavlja u specifične okolnosti i gradi dramsku igru
uspostavljajući odnose sa drugim karakterima.
ispita: 1.Redovno pohađanje nastave, aktivno učešće u istraživačkom procesu,
saradnja sa kolegama na klasi, a u vezi realizacije zajedničkih
vježbi,redovno donošenje vježbi koje se uspostavljaju kao radni zadaci u
toku nastave
2. Kolokvij
4. Dnevnik rada „Linija radnje lika u odnosu na elemente dramske
situacije
5. Najmanje jedna vježba u paru ili grupi kao ispitni zadatak
Literatura:
1. Anne Dennis „Articulated body-The phisical training of the

Naziv predmeta: PLES IV
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Ples III
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Ples IV izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Usložnjavanje elemenata klasičnog baleta na sredini sale
3.Plesni citat
Vježbe klasičnog baleta na sredini sale
Istorijske igre XVII vijeka
Pokloni i reveransi
Menuet
Menuet- Pokloni i reveransi
Menuet- koreografiranje prostornog crteža
SEMINARSKI RAD: PLESOVI XVII VIJEKA
Plesni citat
Generalna proba
Završni ispit
ispita: programa.
Kolokvijum- VJEŽBE KLASIČNOG BALETA NA SREDINI SALE,
MENUET, kraj osme sedmice, završni ispit- VJEŽBE KLASIČNOG
BALETA NA SREDINI SALE, MENUET, PLESNI CITAT, kraj petnaeste
sedmice.
Lenjingrad, 1968.,Pisarev- TROUGH THE AGES, New York, 1967,
E.L.Claus, PLES U UMJETNOSTI, Zagreb 1964., video materijali
potrebni za plesni citat

Naziv predmeta: KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA IV ( SCENSKE BORBE )
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Preduvjet za upis Uspješno položen ispit iz predmeta Kondiciona priprema glumaca III
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Kondiciona priprema glumaca IV izvodi se u
Zadaci predmeta su:
2.Pozitivni uticaj na stanje i poboljšanje mortfoloških karakteristika:
sposobnosti
Položaj tijela
Padovi ( judo padovi )
Padovi ( scenski padovi)
Padovi ( guranjem i vučenjem )
Odbrane od napada šake i ruke
Odbrane od zahvata za trup
Odbrane od udarca ( rukom )
Odbrane od udarca ( nogom )
Odbrane od napada nožem i sl.
Zahvati za privođenje
Judo bacanje ( ručne tehnike )
Judo bacanja ( nožne tehnike )
Odbrane od više napadača
Scenske borbe
ispita: programa.
Kolokvijum- SAMOODBRANA I JUDO, kraj šeste i dvanaeste sedmice,
SEMINARSKI RAD, ZAVRŠNI ISPIT.
SPORTSKA GIMNASTIKA,Sarajevo,1979.,
Kosanović,SAMOODBRANA,RSUP-a,Zagreb,1998.Rađo, JUDO,
FASTO,Sarajevo 2001.

predmeta:
Naziv predmeta: ISTORIJA SVJETSKE DRAME I POZORIŠTA II
Predavanja 2
Seminar:
Vježbe: 2
Individualne
vježbe:

nastavnog rada:
ECTS: 3

saradnika:
Trajanje/semestr IV
i:
izborni:
Preduvjet za upis Upisan IV semestar.

predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Istorija svjetske drame i teatra II izvodi se u jedinstvenoj
(Kompetencije Spajajući svjetsku istoriju drame i pozorišta sa procesima na južnoslovenskom

koje stiče prostoru, ovaj kolegij obuhvata period od razvoja realizma do postmoderne drame i
student): tzv. « postdramskog teatra», dakle, do savremenih kretanja u svjetskoj drami i teatru
i na južnoslovenskim prostorima. Jasno, najveći dio kolegija obuhvatiće dramske
pravce i teatarske stilove XX stoljeća.Upravo u tom periodu dolazi i do izuzetno
ubrzanog razvoja teorijske misli o drami i teatru, tako da će nastava biti koncipirana
na način koji studente upoznaje ne samo sa dramsko-povijesnim i teatarsko-
povijesnim najznačajnijim ostvarenjima i autorskim poetikama, nego i sa
najznačajnijim teorijskim doprinosima, tim više što su vrlo često autori takvih radova
bili i sami dramski i teatarski stvaraoci.
Naturalizam,H. Ibzen ( od realizma do simbolizma
A.Strindberg ( razvoj nordijske drame i ekspresionizma )
Razvoj realističke drame na južnoslovenskim prostorima
M. Krleža i nordijska drama
A.P.Čehov-dramski pisac
Susret Čehova i Stanislavskog u teatru
Teatarska kretanja od Artoa do Wilsona i Brooka
Dramski pravci u Europi i na južnoslovenskim prostorima
Dramski pravci XX stoljeća u Europi i Americi
Osnovne karakteristike postmoderne drame
Postmoderna drama i « postdramski teatar)
Sistematizacija gradiva i priprema za završni ispit
Vidovi ili načini Predavanja, vježbe, seminari i konsultacije.

realizacije
nastave:
Provjera znanja i Seminarski rad je obavezan i ulazi u završnu ocjenu, a rad se prati kontinuirano
polaganje ispita: tokom cijelog semestra.

Literatura: Karahasan,DNEVNIK MELANKOLIJE,Zenica,2004., Kulenović,POZORIŠTE

AZIJE, REZIME, Sarajevo 1999.,Lehmann,POSTMODERNO
KAZALIŠTE,Zagreb,2004., Lessing,HAMBURŠKA DRAMATURGIJA,
Lesky,POVIJEST GRČKE KNJIŽEVNOSTI, GRČKA TRAGEDIJA, Zagreb,20001 i
Novi Sad,2005.,Lešić, TEORIJA DRAME KROZ STOLJEĆA I i
II,Sarajevo,1981.,Lukacz,ISTORIJA RAZVOJA MODERNE
DRAME,Beograd,1978.,Majerhold,O POZORIŠTU,Beograd,1976.,
Melchinger,POVIJEST POLITIČKOG KAZALIŠTA,Zagreb,1989.,
Miočinović,MODERNA TEORIJA DRAME,Beograd,1981., Molinari,ISTORIJA
POZORIŠTA,Beograd,1979.,Muzaferija,ČINITI ZA TEATAR, KAZALIŠNE IGRE
MIRE GAVRANA,Zagreb,2005., Nietzche,RAĐANJE
TRAGEDIJE,Zagreb,1997.,Pantić,POETIKA HUMANIZMA I
RENESANSE,Beograd,1983., Pfister,DRAMA, Zagreb,1998., Piscator,POLITIČKO
KAZALIŠTE,Zagreb,1985., Sabljak,TEATAR XX STOLJEĆA,Split,Zagreb,1971.
Švacov,TEMELJI DRAMATURGIJE,Zagreb,1976.,Turner, OD RITUALA DO
TEATRA,Zagreb,1989...
uspješnosti
izvedbe
predmeta:

predmeta:
Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK IV
Predavanja 0,5
Seminar:
Vježbe: 1,5
Individualne
vježbe:
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Trajanje/semestr IV
i:
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Strani jezik IV izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
koje stiče Nakon odslušane nastave studenti bi trebali biti osposobljeni da:
student): -prilagode jezik vrsti društvene situacije;
-izraze svoje mišljenje i učestvuju u razgovoru i raspravama na prikladan način
-uz pomoć rječnika, koristiti originalna dramska i književna djela i stručnu literaturu
-pisati tekstove raznog nivoa formalnosti
-koristiti jezik kreativno i fleksibilno, i ( jezički ) reagirati na nepredviđene situacije
-zadovoljiti zaahtjeve potrebne za polaganje ispita CAE (alte nivo 4, CEF nivo C 1)
TIŠINA:ŽIVOT,MUZIKA,POZORIŠTE I FILM
FUNKCIJE JEZIKA
DIJALOG,Gramatika:Kolokacije glagola
DIJALOG,Gramatika:upravni i neupravni govor-revizija
DEFINICIJE,Gramatika:sažimanje odnosnih rečenica
MEMORIJA,Gramatika:Porodice riječi; poređenje
KOMUNIKACIJA,Gramatika:participske sintagme
PROBLEMI U KOMUNIKACIJI
NIJE SVE U BRZINI
KAKAV PRIZOR,Gramatika:Glagolske sintagme( prelazni i neprelazni glagoli)
SPONE KOJE NAS VEŽU,Gramatika:supstitucija,elipsa
MOTIVACIJA,Gramatika:načini isticanja(gramatičko,intonacijsko)
SUĐENJE TEHNOLOGIJI,Gramatika:Prazni subjekat (it, there )
IZRAZI LICA,Gramatika:prepozicijske sintagme
IZBOR SCENE ZA ZAVRŠNI ISPIT
ANALIZA LIKOVA I ODNOSA
izvedbe
predmeta:

predmeta:
Naziv predmeta: ISTORIJA JUŽNOSLOVENSKE DRAME I POZORIŠTA II
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Trajanje/semestr IV
i:
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Istorija južnoslovenske drame i teatra II izvodi se u jedinstvenoj
(Kompetencije Osnovni cilj izbornog predmeta je upoznavanje studenata sa bitnim pojavama u
koje stiče opusima najznačajnijih južnoslovenskih dramatičara, kao i sa razvojnim tokovima
student): pozorišnog života u pojedinim južnoslovenskim sredinama tokom 20. stoljeća. Kolegij
će pratiti smjene kulturnoknjiževnih epoha i stilskoformacijskih paradigmi od
modernizma i avangarde do postmedernističkih usmjerenja na primjeru
najznačajnijih pojava u razvoju južnoslovenske drame i teatra, a pri tome će biti
podrobno analizirana reprezentativna dramska djela.
Drama i teatar između dva rata
Miroslav Krleža
Poetska drama i neoromantizam
Utjecaj ekspresionizma
Utjecaj Pirandella
Mitsko i folklorno naslijeđe
Razvoj teatra u drugoj polovini 20. stoljeća
Drama egzistencije
Antički motivi u južnoslavenskoj drami
Savremena komedija
Politička drama
Historijska drama
Neosimbolistička drama i farsa
Ratna drama
Postmodernistička usmjerenja
Vidovi ili načini Nastavni sadržaji bit će razmatrani iz književnopovijesnog, književnoteorijskog,
realizacije teatrološkog i interpretativnog aspekta.Nakon uvodne prezentacije na satovima
nastave: predavanja, u okviru satova vježbi uslijedit će usmena izlaganja studenata na osnovu
unaprijed zadane teme. Studenti su obavezni participirati u nastavi iščitavanjem
propisane primarne i sekundarne literature, učešćem u diskusijama o nastavnim
temama, te izradi pisanih domaćih zadataka, kao i jednog seminarskog rada na kraju
semestra.
Provjera znanja i Seminarski rad se brani javno, uz dva koreferenta i studentsku komisiju koja
polaganje ispita: procjenjuje kvalitet, što odbrani daje takmičarski karakter. Sve navedene aktivnosti
se boduju i ulaze u sastav ocjene završnog ispita,koji se sastoji iz pismenog i usmenog
dijela.
Literatura: Batušić,UVOD U TEATROLOGIJU,Zagreb,1991., Carlson, KAZALIŠNE
TEORIJE,Zagreb 1966.,Čale-Feldman,TEATAR U TEATRU U HRVATSKOM
TEATRU,Zagreb,1977., Gašparović,DRAMATICA KRLEŽIANA,Zagreb,1989.,
Katnić-Bakaršić,STILISTIKA DRAMSKOG DISKURSA,Zenica,2003.,
Lakićević,ANTOLOGIJA SAVREMENE JUGOSLOVENSKE
DRAME,Beograd,1984.,Lešić j.,SLIKA I ZVUK U DRAMAMA MIROSLAVA
KRLEŽE,Sarajevo,1981.,,DRAMSKA KNJIŽEVNOST I,II,Sarajevo,1991.,Lešić
Z.,TEORIJA DRAME KROZ STOLJEĆA III,Sarajevo,1996.,Miočinović,ESEJI O
DRAMI,Beograd 1975.,Muzaferija,Rizvanbegović,Vujanović,ANTOLOGIJA BH
DRAME XX VIJEKA,Sarajevo,2000.,Muzaferija,KAZALIŠNE IGRE MIRE
GAVRANA,Zagreb,2005.,Pfister,DRAMA,TEORIJA I ANALIZA,Zagreb
1998.,Predan,KRITIČAREVO POZORIŠTE,Novi Sad,1983.,SAVREMENA DRAMA
I POZORIŠTE U MAKEDONIJI,(prir.Ivanov ),Novi Sad,1982.,SAVREMENA
DRAMA I POZORIŠTE U BiH,( prir. Lešić), Novi Sad 1984.,SAVREMENA
DRAMA I POZORIŠTE U SLOVENIJI ( PRIR.Predan ),Novi
Sad,1986.,Selenić,ANTOLOGIJA SAVREMENE SRPSKE
DRAME,Beograd,1977.,SAVREMENA DRAMA I KAZALIŠTE U HRVATSKOJ,(
prir. Hećimović), Novi Sad,1987., Vučković,MODERNA DRAMA,Sarajevo,1982.
uspješnosti
izvedbe
predmeta:
Naziv predmeta: OPŠTA PSIHOLOGIJA SA PSIHOLOGIJOM UMJETNOSTI II
Predavanja: 2
Seminar:
Vježbe:
rada:
ECTS: 2
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Opšta psihologija sa psihologijom umjetnosti II izvodi se
(Kompetencije koje stiče u jedinstvenoj kombinaciji predavanja, seminara i konsultacija.
U tumačenju gradiva za ovaj predmet polazilo bi se od osnovne premise da
su umjetnost i umjetničko stvaralaštvo sami po sebi psihološke činjenice. U
ovom kontekstu psihologija umjetnosti bila bi shvaćena i tumačena kao
jedan od brojnih oblika primijenjene psihologije tj. umjetnost bi se
tretirala kao jedna oblast primijenjene psihologije. Jedan od ciljeva čitavog
ciklusa predavanja je predočiti i objasniti kako je psihologija neizbježna i u
kreaciji i u recepciji umjetničkog djela. U brojnim psihološkim teorijama
umjetnosti najveći značaj da bi se psihoanalitičkom tumačenju umjetnosti i
umjetničke kreativnosti. Osim primijenjene psihologije prvenstveno u
tumačenju scenske umjetnosti, obradile bi se i i metodske jedinice izvan
ove umjetnosti, kao što je psihologija muzike, psiholgija vizuelnih
umjetnosti. Posebna pažnja bi se obratila na tumačenje psihološke
pozadine smijeha, nadrealnog, simboličnog, fanatastičnog,tragičnog u
umjetnosti, kao i odnos erotike, snova ili pojedinih psihopatoloških
nozoloških entiteta i umjetničkog stvaralaštva.
Teorija učenja o snovima ( S. Frojd )
Jezik snova i jezik umjetnosti ( film )
Igra ( igre odraslih, psihologija dječije igre )
Humor, dosjetka i vic i psih. Materijal o smijehu
Samoubistvo. Literatura i scenski likovi
Droge i alkohol u stvaralačkom procesu ( psihodelična )
Fantastično, simbolično, nadrealno- psihološko tumačenje.
Bajka i njeno značenje.
Psihologija dekadentne umjetnosti.
Psihologija muzike.
Antički mit ( kolektivno nesvjesno ) Arhetipovi C.G.Junga
Arhetipska socijologija Džejmsa Hilmana. Animističko, magijsko i
ritualno.
Teorije stvaralaštva ( Psihologija umjetnosti i umjetničkog.)
Umjetnost i vizuelno opažanje ( psihološko stvaralačko gledanje)
Čovjek i boje.
Ludilo i umjetnost ( neuroza i psihoza ).
Melanholija i umjetnost.
Ljudska seksualnost – Seksologija ( patologija, erotika-umjetnost,
pornografija).
Ličnost umjetnika i stvaraoca.
Patografija. Psihopatografija.
Scenska ekspresija ( psihologija scenskog prostora )
Psihodrama Jakoba Morena
Psihologija glumca
Odnos glumac-publika ( Trema-glumčev strah od nastupa).
Talenat i genijalnost.
Kič i šund.
Psihološka analiza ( profiliranje) jednog lika iz dramske i romaneskne
literature.
Razgovor.
Vidovi ili načini realizacije Predavanja-proces uvođenja u temu i verbalna elaboracija teme, seminari-
nastave: u vidu posebnih predavanja, razgovora i konsultacija.
ispita: programa.
Kolokvijum- pismeni seminarski rad, kraj osme sedmice, Završni ispit kraj
petnaeste sedmice.
ili pismenog rada.
Literatura: L.Vigotski,PSIHOLOGIJA UMETNOSTI,Nolit, Beograd, 1975.,
R.Kvascev,PSIHOLOGIJA STVARALAŠTVA, Beograd,1981.,
P.Ognjenović,PSIHOLOŠKA TEORIJA UMETNOSTI,Beograd,1997.,
V.Panić,PSIHOLOGIJA I UMETNOST, Beograd,1997., V.Panić,REČNIK
PSIHOLOGIJE UMETNIČKOG STVARALAŠTVA, Beograd,1998.
uspješnosti izvedbe stručnim tijelima Katedre za glumu i Katedre za teoriju, nakon završnog

predmeta:
Naziv predmeta: UVOD U TEORIJU GLUME I REŽIJE II
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Trajanje/semestr IV
i:
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Uvod u teoriju glume i režijeII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
(Kompetencije Teorija glume i režije kao predmet koncipirana je kao projekat konkretizacije
koje stiče estetike teatarskog stvaralaštva, u cilju razvijanja kod studenata specifičnih
student): sposobnosti autorefleksivnog promišljanja statusa,umjetničkih potencijala i mreže
odnosa scenskih umjetnosti kojima namjeravaju da se profesionalno bave.Iako je
primarni cilj ovog predmeta promišljanje glume i režije kao zasebnih autopoetskih
sistema povezanih u specifičnom hronotopu kakav zadaje teatar kao institucija,
složena umjetnost, pa čak i metafora Svijeta,neće se moći zaobići ni procesi
transformacije povezani sa drugim medijima, kao što su radio,televizija i –osobito-
film.Fenomeni glume i režije trebaju biti osvijetljeni iz ugla sopstvenih načela
oblikotvornosti, ali su, nesumnjivo, zanimljive i antropološke, socio-
psihološke,kulturološke i ideološke implikacije njihove djelatnosti.Teoretska analiza
poticaja, oslanjat će se na dijakronijsku rekonstrukciju estetskih koncepcija koje su
doprinijele razvoju i suvremenom shvatanju teatarskog čina, kao i na modernu
teoretsku refleksiju o biti umjetnosti. Cilj ovog predmeta biće dvojak: kao prvo,
studenti bi trebalo da prodube svoje znanje iz opće teatrologije i rade na
samoosvješćenju vlastite kreativnosti, a kao drugo, trebalo bi da steknu i nešto širi
uvid u tokove suvremenih procesa u sticanju znanja.Po završetku kursa, studenti/ice
trebaju da steknu sljedeće sposobnosti:
-razumijevanje i korištenje temeljnih konceoata glume i režije u XX st.
-sposobnost vrednovanja i kritičkog razumijevanja glumačke i rediteljske umjetnosti
-svijest o povijesti proučavanja glume i režije i o otvorenim teoretskim problemima
„Rođenje reditelja“
Meiningeci.
Antoine. Stanislavski. Mejerholjd.
Ejzenštejn. Reihardt. Piscator.
Brecht. Craig.
Appia. Copeau. Artaud. Grotowski.
Američka teatrska avangarda
Brook. Barba.Wilson. Schechner.Tarkovsky.
realizacije temeljne pojmove teorije i načine njihova korištenja u kritičko refleksivne
nastave: svrhe.Osnov za učenje i samostalno istraživanje biće zabilješke koje studenti
samostalno koncipiraju na predavanjima i nakon čitanja teorijskih tekstova. Okvir za
organizaciju nastave je nužno interdisciplinaran.
koncepta, te način na koji se neki pojam koristi u analizi glumačke ili rediteljske
prakse, i zaključke o povezanosti teorije i umjetničke prakse. Potom formuliraju
temu vlastitog istraživanja i rade seminarski rad, do kraja 15. sedmice.
Literatura: Barba,Sevareze,REČNIK POZORIŠNE ANTROPOLOGIJE,TAJNA UMETNOST
GLUMCA,Beograd,1996.,Art,POZORIŠTE I NJEGOV
DVOJNIK,Beograd,1971.,Brecht,DIJALEKTIKA U
TEATRU,Beograd,1966.,Brook,PRAZAN PROSTOR,Split,1972.,
Donat,SOVJETSKA KAZALIŠNA TRADICIJA,Zagreb,1985., Grotowski,KA
SIROMAŠNOM POZORIŠTU,Beograd,1976., Mejerholjd,O
POZORIŠTU,Beograd,1976.,Miočinović,SUROVO
POZORIŠTE,Beogra,1976.,Moranjak-Bamburać,MEJERHOLDOV
TEATR/estetika,Zagreb,1985.,Senker,REDATELJSKO KAZALIŠTE,
Zagreb,1984.,Stanislavski,SISTEM,Beograd,1945.,Šuvaković,PARAGRAMI
TELA/FIGURE,Beograd,2001.,Vensten,POZORIŠNA REŽIJA I NJENA
ESTETSKA ULOGA,Zagreb,1983.
izvedbe
predmeta:
V semestar

Naziv predmeta: GLUMA V ( Sistemi i modeli )
Predavanja: 2
Seminar: 1
Vježbe: 5
ECTS: 9
Trajanje/semestri: V semestar
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Gluma IV – Uloga
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Gluma V izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Ispitivanje najvišeg okvira glumačkog stvaralaštva
2.Gluma kao dramska igra, konstantna i varijabilna pravila igre
3.Ispitivanje posebnih teorijskih sistema glumačke igre
4.Ispitivvanje različitih modela glumačke igre
5.Primjena elemenata različitih tehnologija u pripremi lika i uloge
6.Ovladavanje karakterističnim tehnikama i tehničkim sredstvima u igri
7.Upoznavanje sa specifičnim medijskim uslovima u igri
8.Analiza i primjena žanrovskih određenja kao pravila za izbor sredstava i
organizaciju cjeline
Dramska igra
Sistemi
STANISLAVSKI, BRECHT, ARTO
Tehnologije
Metodi glumačkog treninga
Rad glumca na ulozi
Igranje uloge, Motivi i ciljevi igranja
Sredstva za igru
Tehnike
Tehnički postupci
Tehnička sredstva i tehnička ograničenja
Tragedija
Tragička krivica i fatalna pogreška
Misaoni dijalog
Klasičan monolog i dijalog
Scene- ŠEKSPIR I MOLIJER
Monolozi i Scene
Fragmenti, Mediji
Sistemi i modeli
Program medija radi se u tijesnoj saradnji sa nastavnim kadrom Odsjeka
za režiju ( XIV i XV sedmica)
umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Rad na temi MEDIJI radi se sa
studentima i nastavnicima Odsjeka za režiju.
ispita: programa.
Kolokvijum- KLASIČAN MONOLOG I DIJALOG, kraj dvanaeste
sedmice, pismeni seminarski rad – SISTEMI I MODELI, kraj petnaeste
sedmice, seminar Maska III , kraj petnaeste sedmice, završni ispit-
MODELI, kraj petnaeste sedmice. Učešće u teatarskim i filmskim
projektima studenata režije i dramaturgije boduju se i ulaze u ukupan
zbir.
III, Pula, 2004., Jan Kot, JEDENJE BOGOVA, Beograd 1974, Jan Kot,
ŠEKSPIR NAŠ SAVREMENIK, Beograd 1963, Fridrih Niče, ROĐENJE
TRAGEDIJE, Beograd,1960., Josip Kulundžić, FRAGMENTI O
TEATRU, Novi Sad, 1965., Antonen Arto, TEATAR I NJEGOV
DVOJNIK, Beograd, 1971., Piter Brook, PRAZAN PROSTOR, Split,
1972., Bertold Breht, DIJALEKTIKA U TEATRU, Beograd 1966.

Naziv predmeta: GOVOR V
Predavanja: 1
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 3
Trajanje/semestri: V
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Govor IV
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Govor V izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Upoznavanje sa elementima versifikacije
2.Osnove metrike ( stope, stihovi, strofe )
3.Proširivanje svijesti o dahu
4.Upoznavanje sa stilskim figurama i njihova upotreba u poeziji
5.Odnos misli i riječi
6.Interpretacija poezije
Versifikacija
Impostacija glasa
Ritam
Interpretacija stiha
Ritmička struktura
Cezura
Vrste stihova
Trohej i jamb
Pauza
Deklamovanje
Kontrola daha
Stih u poeziji
Stih
SEMINARSKI RAD
Pauza
Poetska misao
Disanje i govor
Heksametar
Slobodan stih
Sevdalinka
Emocionalnost u poeziji
Interpretacija poezije
Dikcija
Disanje
Impostacija glasa
Stih u poeziji
Govorenje poezije
ispita: programa.
petnaeste sedmice, završni ispit- INTERPRETACIJA, kraj petnaeste
sedmice.
Literatura: M. Šipka, KULTURA GOVORA, Institut za jezik,Sarajevo 2005.
špredmeta: ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.
Naziv predmeta: GLAS V
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 3
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Glas IV

predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Glas V izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

student):
Zadaci predmeta su:
1.Osvještavanje nazofaringsnog prostora, prednje rezonance u formiranju

govornog i pjevanog tona
2.Proširivanje glasovnog obima i izjednačavanje registra glasa sa svom

tonskom artikulacijom i dinamikom glasa
3.Tehničke respiratorne vježbe
4.Pravilno oblikovanje vokala
5.Pravilno oblikovanje vokala uz klavir
Tehničke respiratorne vježbe
Respiratorne dinamičke vježbe pod naponom
Postavljanje glasa
Obrazovanje sonornog, stabilnog i nosivog tona
Kultiviranje glasa
Postavka glasa pomoću konsonanata
Postavljanje glasa na temu srednjeg glasovnog registra
Koncentriran, usmjeren i intonativan ton
Ozvučen srednji registar u gimnastičkimpozicijama
Ozvučen srednji registar sa korištenjem riječi
Ozvučen srednji registar sa produženim samoglasnicima
Pjevana intonacija
Pjevana i govorna intonacija
Vođenje glasa u višim i nižim registrima
Emisija glasa kroz promjenu registra izgovaranjem teksta
Akustički i fizički stabilan ton
Gradacija izjednačenog registra glasa
Artikulacija glasa-samoglasnici
Impostacijske vježbe uz klavir
Vježbe na jednom tonu
Vježbe za apođo
Vježbe za pravilnu poziciju tona
Vježbe za izjednačavanje glasovnog registra
Vježbe za proširivanje glasovnog obima
Vježbe za široki stil pjevanja

Melodijske vježbe-taktiranje
Primjena stečenih znanja na vokalnim kompozicijama
Odabir vokalnog repertoara žanrovskog karaktera
Oblici pjevačke produkcije
Pjesma kao muzička forma
Renesansna muzika i pjesma
Francuska šansona
Španjolska romansa
Sevdalinka
Mjuzikl-komad sa pjevanjem
ispita: programa.

Literatura: M. Marković,GLAS GLUMCA, Univerzitet umetnosti Beograd,2002.

Naziv predmeta: POKRET V ( ELEMENTI PANTOMIME )
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 0,5
rada: Organizuje se radionica – seminar „Pokret na muziku“, gdje bi se
istraživao pokret u odnosu na zadati ritam i takt.
Ovaj seminar bi u mnogome unaprijedio rad studenata na temu Elementi
pantomime,dovodeći u vezu suštinu jedne i druge teme – preciznost i
artikulaciju pokreta kao scenskog izraza.
ECTS: 3
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Pokret IV
predmeta:
1. Savladavanje tehnike elemenata pantomime
2. Razumijevanje pantomime kao prirodnog kretanja i djelovanja,
„izvučeno iz neposredne, vidljive stvarnosti i svedeno na suštinu“
Osnovni stav; Pogled; Predmet; Kontra-pokret;
Korak br. 1; Guranje, podizanje povlačenje; Korak br. 2;
Prostor i ritam; Uvod u dramsku situaciju

prezentacija
Proces rada podrazumijeva upoznavanje i savladavanje elemenata

pantomime. Osnovni elementi se demonstriraju studentima, nakon čega,
razumijevajući suštinu pantomimskog pokreta, studenti sami pronalaze
fizičke iskaze za pojedine radnje.
Važno je napomenuti da je u ovom procesu od izuzetne važnosti priprema
za rad, zagrijavanje, razgibavanje, naročito zagrijavanje vježbama
separacije i ravnoteže, tako da su one sastavni dio svakog časa i uvod u rad
na materijalu

ispita:
1.Redovno pohađanje nastave, aktivno učešće u istraživačkom procesu,
,redovno donošenje vježbi koje se uspostavljaju kao radni zadaci u toku
nastave
2. Kolokvij
4. Dnevnik rada „Analiza relacije: radnja-prostor-vrijeme u pantomimi“
5. Najmanje jedna individualna vježba, kao ispitni zadatak
Literatura: 1. Anne Dennis „Articulated body-The phisical training of the


Naziv predmeta: PLES V
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Ples IV
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Ples V izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Upoznavanje studenata sa jazz i karakternim elementima uz štap

Zagrijavanje
Karakterni štap
Karakterni plesovi
Tango
SEMINARSKI RAD: TANGO
Generalna proba
Završni ispit
ispita: programa.
Kolokvijum- „ KARAKTERNI ŠTAP „ , kraj osme sedmice, završni ispit-
„KARAKTERNI ŠTAP„ TANGO, kraj petnaeste sedmice.
potrebni za plesni citat, B.Caze,S.Britt, ILUSTRIRANA
ENCIKLOPEDIJA JAZZA, Zagreb 1980., L. Alberti, MUZIKA KROZ
VIJEKOVE, Beograd, Ljubljana, 1974.

Naziv predmeta: KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA V
(PRIMIJENJENE SPORTSKE VJEŠTINE)
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Kondiciona priprema glumaca IV
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Kondiciona priprema glumaca V izvodi se u jedinstvenoj
(Kompetencije koje stiče kombinaciji predavanja,vježbi, seminara i individualnih vježbi i u procesu
student): obučavanja ne mogu se striktno odvajati.
Zadaci predmeta su:
sposobnosti
Položaj tijela
Aerobik
Fitness ( rad na trenažerima )
Streljaštvo ( vazdušna puška i pištolj )
Kuglanje
Plivanje ( prsno i kraul )
Plivanje ( leđno i delfin )
Skokovi u vodu ( na noge i na glavu )
Mačevanje
Stolni tenis
Tenis
Sportske igre ( nogomet i košarka )
Sportske igre ( rukomet i odbojka )
ispita: programa.
Kolokvijum- SPORTOVI NA VODI, kraj šeste i dvanaeste sedmice,
SEMINARSKI RAD, kraj petnaeste sedmice ZAVRŠNI ISPIT
SPORTSKA GIMNASTIKA,Sarajevo,1979., Nići,
FITNESS,FMS,Beograd,2003.

predmeta:
Naziv predmeta: ELEMENTI FILMA I RAZVOJ FILMSKIH VRSTA I
Predavanja 2
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
Drugi oblik Razgovori, konsultacije, projekcije filmova, diskusije, festivali, seminari.

nastavnog rada:
ECTS: 3
Ime nastavnika i Van. prof. Faruk Loncarevic
saradnika:
Jezik nastave: bosanski / hrvatski / srpski/ engleski
Trajanje/semest I
ri:
Status/obavezni Obavezni
, izborni:
Preduvjet za Upisan I semestar

upis predmeta:
Cilj studijskog Osnovni cilj predmeta Elementi filma je što je moguće iscrpnije upoznati
programa studente 1. godine Odsjeka za režiju i 2. godine Odsjeka za dramaturgiju sa
osnovnim istorije filma i razvoja autorske filmske estetike. Namjera je upoznati
(Kompetencije studente sa nastankom, razvojem i dijalektičkim odnosom autorskog,
koje stiče industrijskog i socijalnog aspekta filma. Analizom odabranih djela iz svjetske
student): filmske istorije paraleno cemo pristupiti autoru i negovim transformacijama
kroz istoriju, kao i osnovnim nacinima produkcije, distrubucije i prikazivanja,
tehnickog i politickog razvoja filmskih izrazajnih sredstava. U prvom dijelu
posvetit cemo se nastanku filma, uspostavi filmskog jezika, nijemim filmom, kao
i istorijom kinematografija zakljucno sa pocetkom 2. svjetskog rata. Ovim
procesom studenti dobijaju ideju o istoriji svoje umjetnosti, i razvoju izrazajnih
sredstava u skladu sa razvojem percepcije gledaoca i tehnickih tendencija, sto
ima za cilj formiranje vlastitog stila, ideje o istoriji filma, kao i inspiraciju za
rjesavanje odredjenih veoma konkretnih problema u procesu pravljenja
filmskog djela..
Istorija filma – zasto?
Pioniri, izmedju izuma i pripovjedanja
Autori, izmedju pripovjedanja i umjetnosti
Mainstream avantgarde
Filmska industrija i umjetnicki dometi u zrelom nijemom filmu
Studijski sistemi – USA, Njemacka, i Japan
Pojava, izum, tehnicke i estetskk implikacije zvucnog filma
Procvat industrije u USA – genije sistema
Francuski poetski realizam – prije, za vrijeme i poslije

Dokumentarni film u prvoj polovini istorije filma
Gradjanin Kane
Vidovi ili načini Predavanja i vježbe. Zajednicko gledanje i analiziranje filmskih djela. Izučavanje
realizacije zadate literature. Kroz dijalog predavača i studenata revaloriziraju se estetski
nastave: stavovi i djela, iznose komparacije i primjene teorijskih i istorijskih aspekata na
konkretne primjere, ali i vlastiti rad.
Provjera znanja Testovi, seminarski radovi, i usmeni ispit na kraju šesnaeste sedmice.
i polaganje
ispita:
Literatura: David Bordwell, Kristin Thompson, Film History: An Introduction
David Bordwell, Kristin Thompson, Film Art: An Introduction
David Cook, Istorija filma
David Bordwell, O povijesti filmskog stila
David Bordwell, Figures Traced in Light
Thomas Schatz, The Genius of the System
Dusan Stojanovic, Teorija filma
Filmska enciklopedija JLZ
David Bordwell, Narration in the Fiction Film
Ante Peterlic, Pojam i struktura filmskog vremena
Siegfried Krakauer, Od Caligaria do Hitlera
Način praćenja Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na

kvaliteta i stručnim tijelima Katedre za režiju, a uspješnost prakticnom primjenom
uspješnosti naucenog u umjetnickom zivotu.
izvedbe
predmeta:
Šifra – kod predmeta:
GLU 0511
Naziv predmeta:
OSNOVE REŽIJE I
Predavanja:
1
Seminar:
Vježbe:
1

Javna prezentacija
ECTS:
2
Ime nastavnika i saradnika:
Izabrani nastavnici
Jezik nastave:
bosanski/srpski/hrvatski
Trajanje:
V
Status:
Obavezni
Preduvijeti za upis predm.:
Upisan V semestar.
Cilj studijskog programa: Proučiti osnovne elemente režije kroz različite medije: teatar,
film, televizija, radio, nove i još neotkrivene forme, iz aspekta
koji će studentu glume pružiti osnovnu predstavu o suštini
profesije i pozicije reditelja u kolektivnom kreativnom
procesu. Na taj način student glume će biti u prilici da iz
suštinski promjenjene pozicije sagleda poziciju glumca u tom
istom procesu. Generalno, taj proces će dodatno osposobiti
glumca za što lakše prilagođavanje kreativnom radu u
profesionalnim uslovima koji ga očekuje poslije završene
akademije.
Opis programa: Teme: Pojam režije; Estetika i etika radnog procesa-
rediteljska odgovornost; Rediteljski proces; Režija kao
kolektivni čin; Reditelj i saradnici; Reditelj i glumac; Režija
je jedna, medij je različit; Sredstva umjetničkog izražavanja
reditelja na filmu;Reditelj u teatru; Reditelj na radiju;
Reditelj crtanog filma; Nove tehnologije, novi mediji, nove
mogućnosti.
Vidovi i načini realizacije Predavanja, vježbe, individualni rad, javna prezentacija.
nastave: Princip rada na predmetu režija se djelimično, naročito u
uvodnim fazama obrade većih tematskih cjelina, bazira na ex-
katedra predavanjima sa tendencijom prebacivanja težišta na
kreativno-edukativnu analizu samostalnih praktičnih radova
studenata. Praktični radovi su u svim segmentima realizacije
ograničeni na grupu / klasu.
ispita: 1. Redovno pohađanje nastave, aktivno učešće u nastavnom
procesu, redovno donošenje vježbi koje se uspostavljaju kao
radni zadaci u toku nastave
2. Na vrijeme završeni praktični radovi kao ispitni zadaci
3. Pismeni test
Literatura: Hugo Klajn – Osnovni problemi režije
Stanislavski – Sistem, Moj život u umjetnosti, Etika
Senker – Rediteljsko kazalište
Mirjana Miočinović – Surovo pozorište
Daniel Arijon - Gramatika filmskog jezika

predmeta:
Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK V
Predavanja 0,5
Seminar:
Vježbe: 1,5
Individualne
vježbe:
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Trajanje/semestr V
i:
izborni:
Preduvjet za upis Upisan V semestar.
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Strani jezik V izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
koje stiče Nastava se sve više oslanja na originalne materijale na engleskom jeziku-dramska i
student): ostala književna djela, stručnu literaturu, kao i filmove, radio i TV emisije isl., kako
bi studenti bili osposobljeni bez poteškoća učestvovati u svim vidovima komunikacije.
Na ovom nivou, oni trebaju ovladati složenim sintagmama i rečeničnim
konstrukcijama, i pasivno, tj. razumijevati ih u tekstu, i aktivno, tj. primijenjivati ih u
govoru i pisanju, kako bi govorili tečno i pisali organizirano i koheziono. Rječnik
treba i dalje proširivati terminima iz više teoretskih oblasti, kao i izrazima tipičnim za
širok dijapazon situacija i stilova, kako bi mogli reagirati na prikladan način.
RADOZNALOST
POKRETNE SLIKE,Gramatika:Funkcije inverzije
OD SLIKARSTVA DO FILMA – FILM KAO UMJETNOST
SCENOGRAFIJA,Gramatika:složene rečenice
ŠTA MOŽE KNJIGA A NE MOŽE FILM I OBRATNO
KNJIGA U SAVREMENOM ŽIVOTU
ŠEKSPIR, Gramatika:pogodbene rečenice-revizija
KORIJENI ZLA-NASILJE,Gramatika:utvrđivanje glagolskih vremena
SREĆA,Gramatika:upravni govor-revizija
UBJEĐIVANJE
DOBA REKLAME,Gramatika:isticanje
POBJEĆI OD SVEGA,Gramatika:priloške sintagme za izražavanje stava
DIJALOG I MONOLOG, Definicija, odluke
MONOLOZI, KLASIČNI I SAVREMENI
MONOLOZI
izvedbe
predmeta:

predmeta:
Naziv predmeta: SCENOGRAFIJA KOSTIM I MASKA I
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
Drugi oblik Ostali nastavni oblici su seminari, teatarske radionice i praktičan rad.
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Trajanje/semestr V
i:
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Scenografija kostim i maska I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
programa predavanja,vježbi,teatarskih radionica i seminara.
(Kompetencije Ciljevi i zadaci predmeta Scenografija kostim i maska ( šminka ) I su da upoznaju
koje stiče studenta sa načinom oblikovanja scenskog prostora, scenskog kostima, maske i
student): šminke kroz periode svjetske teatrske istorije, kako bi ta znanja primijenili u
današnjem teatru, filmu i televiziji. Zadazak ovog predmeta je i da analitički potstiče i
razvija vizuelnu kulturu u ovim medijima.
S.K.M. kod primitivnih naroda
Rituali,igre
S.K.M. u antičkoj komediji
S.K.M. u grčkoj komediji i satirskoj drami
S.K.M. u rimskom pozorištu
S.K.M. u srednjem vijeku
S.K.M. u liturgijskoj drami. Početak. Ambijent teatra.
S.K.M. u religioznom pozorištu laika
S.K.M. u humanističkom klasicizmu i vraćanje antičkim pozorišnim oblicima
S.K.M. u pozorištu renesanse
S.K.M. u baroknoj melodrami
S.K.M. u komediji del arte
S.K.M. u Francuskoj između farse i tragedije
S.K.M. u Komediji Francese u 17. i 18. vijeku
S.K.M. kola i dvorišna glumišta u „ zlatnom vijeku „
Šekspirovo veliko glumište
S.K.M. Englesko pozorište restauracije
Građanska drama i Lesing
Romantičari, istorija i Šekspir
Parisko bulevarsko pozorište
Putujući glumci romantičarske Italije
Oblici i motivi istočnjačke tradicije
S.K.M. – Naturalizam
S.K.M.-Psihološki realizam
S.K.M.-Simbolizam
S.K.M.-Pozorište i politička borba
Breht
Razbijanje scenskog prostora- XX vijek
Apija, Krejg
S.K.M. u ambijentalnom teatru
S.K.M. u operi i baletu
S.K.M. u lutkarskom teatru
Arhitektura teatra i njegovi elementi
Vidovi ili načini -predavanja
realizacije -teatarske radionice
nastave: -praktični i seminarski radovi
Provjera znanja i Praktični zadaci i usmeni ispit, uz izradu seminarskog rada čine završnu ocjenu iz
polaganje ispita: predmeta Scenografija, kostim i maska I.
Literatura: Molinari,ISTORIJA POZORIŠTA,Hauard,ŠTA JE
SCENOGRAFIJA,Hočevar,PROSTOR I SCENOGRAFIJA, Bašlar,POETIKA
PROSTORA,Brook,PRAZAN PROSTOR,Jansen,ISTORIJA
UMJETNOSTI,Rupert,LE KOSTUME,Maragoni,EVOLUCIONE STORICA E
STILISTICA DELLA MODA,Mandžuka,SCENSKA ŠMINKA,Tanhofer,O
BOJI,Mondekar,UVOD U KAZALIŠNU RASVJETU
kvaliteta i tijelima Katedre za glumu nakon ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.
uspješnosti
izvedbe
predmeta:
predmeta:
Naziv predmeta: VIZUELNE KOMUNIKACIJE I
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
Drugi oblik Ostali nastavni oblici su seminari, radionice i praktičan rad.

nastavnog rada:
ECTS: 2

saradnika:
Trajanje/semestr V
i:
izborni:

predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Vizuelne komunikacije I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

(Kompetencije Cilj predmeta Vizuelne kominikacije I obuhvata svestrano upoznavanje, teorijsko

koje stiče proučavanje i praktični rad studenata iz raznovrsnih oblasti vizuelnih komunikacija,
student): analiza primjera reklamnih i komunikacijskih materijala, kao i uvođenjeu tehnološke
znanosti kratkih formi video umjetnosti.
Elementi reklamne kampanje
Osnove 4 P
Prezentacija video mterijala
Prezentacija Medijskih kampanja
Pojam i uloga kampanje
Komunikacija sa klijentima
Kreiranje kampanje
Istorijat i primjeri video reklama
Reklama i umjetnost
Tržište marketinga, mjerenje i ciljevi
Budžetiranje reklamnih kampanja
Sinergija-vedeo, audio i print
Web kao komunikacija
Prezentacija ideja
Prezentacija medijske kampanje
Kreiranje video kampanje
Vidovi ili načini Studenti se educiraju, putem raznovrsnih primjera, o značaju i funkciji vizuelnih
realizacije medija pa sve do noviteta iz kompjuterske tehnologije, web komuniciranja,
nastave: alternativnih meidija-koji su sastavni dio opšte vizuelne kulture studenata kademije
scenskih umjetnosti.
Provjera znanja i Praktični zadaci i usmeni ispit, uz dva nenajavljena testa čine završnu ocjenu iz
polaganje ispita: predmeta Vizuelne komuniacije I.
Literatura: Meskee,M.( 2003.-IV izdanje):Copywriting fot the Electronic Media; A Practical

Guide.Australia-USA-UK:Thomson Wadsworth,Rich,c.(1999.): Creating Online
Media;A Guide to Research, Writing and Design on The Internet.Boston-New
York,London, Dudek,Lee (1982.): Profesional Broadcast Announcing,Boston-
London,Sydney-Toronto.,THE MISSOURI GROUP (2001.): Telling The
Story,Writing for Print,Broadcast and Online Media.Boston-New York,
BIAGI,(1989.): Media Reader;Perspectives on Mass Media Industries-Effects,and
Issues.Belmont-California, PLEHO,(2003.) Promocijska funkcija
naslovnice,Sarajevo,SPAHIĆ,( 2003.-III izdanje) Imidž grada, Grad kao proizvod-
Opština kao preduzeće,Sarajevo,SPAHIĆ,(2003.) UMIJEĆE JAVNOG I
MEDIJSKOG NASTUPA, Od govora i stylinga do Total imidža govornika,Sarajevo,
VOĆKIĆ-AVDAGIĆ,(2003.):Suvremene komunikacije ne/sigurna igra
svijeta,Sarajevo,WURTZEL,-ROSENBAUM,(1995.) Television Production,New
York,KEMP (1980. IV izdanje): Planning and Producing Audiovisual Materials.New
York-Cambridge-London-Sidney.WITACKER-RAMSEY-SMITH,(2000.) Media
Writing; Printint,Broadcast and PR. New York.
uspješnosti
izvedbe
predmeta:
predmeta:
Naziv predmeta: MUZIKA I
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
Drugi oblik
nastavnog rada:
ECTS: 2

saradnika:
Trajanje/semestr V
i:
izborni:

predmeta:
Cilj studijskog Sticanje dovoljno znanja iz raznih aspekata muzike i diskursa o muzici da se može
programa samostalno razmišljati, raditi i djelovati u pravcu muzike kao umjetnosti i
primjenjene umjetnosti za scenu, film, radio isl.
(Kompetencije
koje stiče
student):
Opis programa: I modul: Teorijski (definicije muzike; elementi muzičkog izraza i njihova uloga u
muzičkom djelu; muzička partitura i njeni teorijski elementi; komponovanje muzike
– djelo, izvođenje muzike – izvedba/koncert, slušanje muzike – recepcija), historijsko-
stilski (kratki pregled historije muzike po stilovima), estetički i socijalni (autonomni i
heteronomni aspekti muzike), aspekti muzike od početaka do 21. stoljeća.
Muzikološki aspekti muzike: historiografija, naučno-istraživački rad, primjenjena
muzikologija (muzička publicistika i kritika, primjenjena muzika).
Vidovi ili načini Predavanja, razgovori, slušanje, praktične vježbe u pisanju osvrta na ulogu muzike u
realizacije odgledanim predstavama, poznatim komadima isl.
nastave:
Provjera znanja i Kritički esej o muzici u jednom scenskom komadu. Provjera znanja kroz razgovor o
polaganje ispita: izabranoj/zadatoj temi.

Literatura: Alberti, Lučano, Muzika kroz vekove, Beograd: Vuk Karadžić, 1974.
Andreis, Josip, Povijest glazbe 1 – 3, Zagreb: Mladost – Liber, 1976.
Baronijan, Vartkes, Muzika kao primjenjena umetnost, Beograd: Univerzitet

umetnosti u Beogradu, 1981.
Čavlović, Ivan, Uvod u muzikologiju i metodologija naučno-istraživačkog rada,

Sarajevo: Muzička akademija, 2004.
Kej, Dina – Lebreht, Džejms, Zvuk i muzika u pozorištu. Umetnost i tehnika dizajna
(prevela: Ivana Ašković), Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu – Clio, 2004.
Kučukalić, Zija, Razvoj muzike, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, 1972.
Tajčević, Marko, Osnovna teorija muzike, Beograd: Prosveta, 1970.
izvedbe
predmeta:
VI semestar

Naziv predmeta: GLUMA VI ( ŽANR – zadatak u zajedničkom projektu )
Predavanja: 2
Seminar: 1
Vježbe: 5
ECTS: 9
Trajanje/semestri: VI
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Gluma V – Sistemi i Modeli
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Gluma VI izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadatak predmeta:
1.Objedinjavanje stečenih znanja o glumi i izrada uloge u zajedničkom
projektu klase
Žanr, Klasifikacija žanrova
Tragedija
Drama
Melodrama
Komedija
Život u komediji
Smijeh
Farsa i drugi žanrovi
Groteska
Romantična drama
Male forme
Prerada umjetničkog teksta
Izbor projekta
Analiza
Razvijanje lika i uloge
Rad za stolom, Određenja
Prostor, vrijeme
Važnost linija djelovanja i zbivanja
Prostorne probe
Analiza uloge u projektu
Rad na liku i ulozi
Odnosi, Sukob
Kritična tačka, Promjena
Žanrovska određenja, Glumačka sredstva
Scenografija, kostim i maska
Tempo i ritam
Muzika, atmosfera i dinamika
Kompozicija predstave, Akcenti i pauze
Osvjetljenje
Uloga u projektu
umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Završni rad na projektu u
okviru klase radi se uz podršku izabranih studenata Odsjeka za režiju.
ispita: programa.
Kolokvijum- ANALIZA ULOGE U PROJEKTU, kraj osme sedmice,
ukupno, pismeni seminarski rad – ULOGA U PROJEKTU, kraj petnaeste
sedmice, seminar Maska IV , kraj petnaeste sedmice, završni ispit-
ULOGA U PROJEKTU, kraj petnaeste sedmice. Učešće u teatarskim i
filmskim projektima studenata režije i dramaturgije nose određeni broj
bodova koji ulaze u završno zbirno bodovanje.
1989, Stjepanović Boro: Gluma I i II, Cetinje 1997., 1975,Hugo Klajn,
OSNOVNI PROBLEMI REŽIJE, Beograd 1979., Stjepanović Boro,
GLUMA III, Pula, 2004., Jan Kot, JEDENJE BOGOVA, Beograd 1974,
Jan Kot, ŠEKSPIR NAŠ SAVREMENIK, Beograd 1963, Fridrih Niče,
ROĐENJE TRAGEDIJE, Beograd,1960., Josip Kulundžić, FRAGMENTI
O TEATRU, Novi Sad, 1965., Antonen Arto, TEATAR I NJEGOV
DVOJNIK, Beograd, 1971., Piter Brook, PRAZAN PROSTOR, Split,
1972., Bertold Breht, DIJALEKTIKA U TEATRU, Beograd 1966., Frensis
Fergason, SUŠTINA POZORIŠTA, Beograd, 1970, Eugene Ionesco,
POZORIŠNO ISKUSTVO, Beograd,1965.Mejerholjd, O TEATRU,
Beograd, 1974., Jerži Grotovski, KA SIROMAŠNOM POZORIŠTU.

Naziv predmeta: GOVOR VI
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1,5
ECTS: 3
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Govor V
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Govor VI izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Stih u dramskom djelu, proučavanje dramske literature pisane u stihu
Odabir zadataka i praktično vježbanje na odabranim poetskim tekstovima
3.Vježbe zagrijavanja i relaksacije te njihova primjena na odabrane
tekstove
4.Odabir tekstova iz dramske literature
5.Svijest o posebnosti ritma u stihovanom tekstu
6.Sposobnost primjene usvojenih znanja
7.Svijest o ritmu cjeline
Versifikacija
Monolog
Stilske figure
Gradacija
Dva smjera gradiranja
Ritam
Pauza
Intonacija
Rima
Strofa
Sonet i sonetni vijenac
Rimovani stih
Rimovana poezija u formi monologa
SEMINARSKI RAD
Aleksandrinac
Struktura aleksandrinca
Rimovanje
Interpretacija monologa u stihu
Disanje, rezonatori, impostacija
Strofa iz „ Evgenija Onjegina“
„Bijeli stih“
Monolozi u stihu
Vježbe disanja
Pauza
Ritam
ispita: programa.
petnaeste sedmice, završni ispit- MONOLOG U STIHU, kraj petnaeste
sedmice.
Literatura: M. Šipka, KULTURA GOVORA, Institut za jezik,Sarajevo 2005.
Naziv predmeta: GLAS VI
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 3

Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Glas V

predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Glas VI izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

student):
Zadaci predmeta su:
1.Respiratorne tehničke vježbe uz klavir
2.Intonativne vježbe uz klavir
3.Intonativne vježbe na jednom tonu
4.Vježbe sa intervalskim pomacima
5.Jednostavne vokalize
6.Vježbe za sjenčenje glasa
7.Ritmičke vježbe
Zagrijavanje-glasovni trening
Improvizacije
Artikulacijske improvizacije
Akrobatske kompozicije
Akrobatske kompozicije i tekst
Akrobatska kompozicija sa tekstom i pjevnim glasom
Interpretacija
Stilovi u muzičkoj pjevanoj literaturi
Prikaz stilova i žanrova u pjevačkoj literaturi
Dikcija
Fraziranje
Dinamičko sjenčenje i glasovne promjene u sjenčenju
Glasovne promjene u sjenčenju
Trileri
Prsni registar kod ženskih glasova i falsetto kod muških glasova
Intonativne impostirajuće vježbe uz klavir
Tehničke vokalne vježbe
Vokalize
Vježbe u pianu (p ) i forteu ( f )
Vježba glasa u varirajućemtempu
Recitativ
Tehničke glasovne vježbe za elastičnost glasa
Tehničke vježbe za izjednačenost boje vokala
Tehničke vježbe za izjednačenost registara
Vježbe za široki stil pjevanja
Taktiranje-Ritam
Melodijske vježbe
Melodrama – Govorni tekst
Scenski govor
Vježbe za eho glasa
Vježbe za arpeđu
Vježbe za osvajanje visokih i niskih tonova
Vježbe na koronama
Vježbe za ukrasno pjevanje
Vježbe u falsetu
Vježbe u naizmjeničnom tempu
SEMINARSKI RAD
ispita: programa.

Literatura: M.Marković, GLAS GLUMCA, Beograd 2002.,D.Kej, ZVUK I MUZIKA

U POZORIŠTU, Beograd, 2004.

Naziv predmeta: POKRET VI( MIMA – DRAMSKA SITUACIJA )
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 0,5
rada: Organizuje se radionica – seminar „Mima na muziku“, gdje bi se
istraživao pantomimski pokret i dramska situacija u odnosu na zadati
ritam i takt.
Radionica- seminar je organizovan u fondu od dva časa sedmično.
ECTS: 3
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Pokret V
predmeta:
1.Savladavanje odnosa „pokret – mirovanje“ i „aktivno – pasivno“ u
dramskoj igri
2.Savladavanje pojma „centar pažnje“
3. Razumijevanje partnerske igre

- Obnova elemenata pantomime;
- Grupni rad na dramskoj situaciji

prezentacija
Na VI semestru, savladani i usvojeni elementi pantomime stavljaju se u
funkciju gradnje dramske situacije.

ispita:
1.Redovno pohađanje nastave, aktivno učešće u istraživačkom procesu,
toku nastave
2. Kolokvij
4. Dnevnik rada „Analiza relacije:dramska akcija-prostor-vrijeme u
pantomimi“
5. Najmanje jedna vježba u paru ili grupi kao ispitni zadatak

Naziv predmeta: PLES VI
Predavanja:
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Ples V
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Ples VI izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Rekapitulacija stečenog znanja
2.Samostalno istraživanje koreografske rečenice
3.Sola i dueti
4.Dramske situacije u plesnoj formi
5.Plesno oblikovani libreto po izboru i karakteristikama klase
6.Zadatak ispita formulira se ovisno o specifičnim karakteristikama klase i
svakog studenta ponaosob dajući mogućnost individualnog izbora u
dogovoru sa predmetnim nastavnikom.
Zagrijavanje
Vježbe klasičnog baleta uz štap
Prijedlog dramskih situacija za prevođenje u plesni izraz
Vježbe klasičnog baleta na sredini sale
Prijedlog moguće scenske priče – solo
Karakterni štap
Prijedlog moguće plesne situacije – dueti
Poloneza
Pavana
Mogući plesni libreto po izboru i karakteristikama klase
Valcer
Izbor muzike za sola i duete
SEMINARSKI RAD:MOJE PLESNO ISKUSTVO
Menuet
Tango
Narodne igre
Izbor zadataka za sola i duete moguće dramske situacije u plesnoj formi
Rad na izabranim zadacima
Generalna proba
Završni ispit
ispita: programa.
ZAVRŠNA PROVJERA ZNANJA KROZ APSOLUTNU KREATIVNU
PLESNU SLOBODU, kraj petnaeste sedmice.
potrebni za plesni citat, B.Caze,S.Britt, ILUSTRIRANA
ENCIKLOPEDIJA JAZZA, Zagreb 1980., L. Alberti, MUZIKA KROZ
VIJEKOVE, Beograd, Ljubljana, 1974.,F.Rejna, RIJEČNIK BALETA,
Beograd, 1980., H.Ellis, FILOZOFIJA PLESA, Zagreb, 1992.,
E.J.Dalcroze, GLAZBA I PLESAČ, Zagreb, 1995.

Naziv predmeta: KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA VI
(PRIMIJENJENE SPORTSKE VJEŠTINE)
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Kondiciona priprema glumaca V
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Kondiciona priprema glumaca VI izvodi se u
Zadaci predmeta su:
sposobnosti
Položaj tijela
Aerobik
Zimski sportovi
Fitness
Joga
Jahanje
Planinarenje
Alpinizam
Provjera motoričkih sposobnosti
ispita: programa.
Kolokvijum- TEST ANTROPOLOŠKIH SPOSOBNOSTI, kraj šeste i
dvanaeste sedmice, SEMINARSKI RAD, ZAVRŠNI ISPIT, kraj petnaeste
sedmice.
Literatura: Bernard,N.C.,TIJELO KAO STROJ,MPIP,Amsterdam,1981.,Bolković-
SPORTA I SPORTSKOG
KRETANJA,FASTO,Sarajevo,2004.,Chappuis,BIOMEHANICS OF
WOMENS GYMNASTICS,Lauisiana,1986. ,Kurelić,STRUKTURA I
RAZVOJ MORFOLOŠKIH I MOTORIČKIH DIMENZIJA,BIGZ
SPORTSKA GIMNASTIKA,Sarajevo,1979.,Nići, FITNESS,FMS,Beograd,
2003., Lilijan,JOGA ZA DVOJE,Zagreb,1980., Durmo,SPORTSKO
PENJANJE,FFK Sarajevo,1998.

predmeta:
Naziv predmeta: ELEMENTI FILMA I RAZVOJ FILMSKIH VRSTA II
Predavanja 2
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
Drugi oblik Razgovori, konsultacije, projekcije filmova, diskusije, festivali, seminari.

nastavnog rada:
ECTS: 3

saradnika:
Jezik nastave: bosanski / hrvatski / srpski/ engleski
Trajanje/semest II
ri:
Status/obavezni Obavezni
, izborni:
Preduvjet za Upisan II semestar

upis predmeta:
Cilj studijskog Osnovni cilj predmeta Elementi filma 2 je nastaviti što je moguće iscrpnije
programa upoznavati studente 1. godine Odsjeka za režiju i 2. godine Odsjeka za
dramaturgiju sa osnovama istorije filma i razvoja autorske filmske estetike.
(Kompetencije Namjera je upoznati studente sa nastankom, razvojem i dijalektičkim odnosom
koje stiče autorskog, industrijskog i socijalnog aspekta filma. Analizom odabranih djela iz
student): svjetske filmske istorije paraleno cemo pristupiti autoru i negovim
transformacijama kroz istoriju, kao i osnovnim nacinima produkcije, distrubucije
i prikazivanja, tehnickog i politickog razvoja filmskih izrazajnih sredstava. U
drugom dijelu posvetit cemo se razvoju filma poslije 2. svjetskog rata i kolapsu
studijskih sistema, kao i razvoju filma kao medija. Ovim procesom studenti
dobijaju ideju o istoriji svoje umjetnosti, i razvoju izrazajnih sredstava u skladu
sa razvojem percepcije gledaoca i tehnickih tendencija, sto ima za cilj formiranje
vlastitog stila, ideje o istoriji filma, kao i inspiraciju za rjesavanje odredjenih
veoma konkretnih problema u procesu pravljenja filmskog djela.
Film noir
Japanski zvucni film prije 2. rata
Neorealizam
Uspon i pad Hollywooda nakon Paramount decision
Poslijeratni film u Japanu, zapadnoj i istocnoj Europi i SSSR-u
Autori 60-tih, implikacije autorstva, reditelj kao samostalni stvaralac – Bergman,

Bunuel, Antonioni, Fellini, Kurosawa, Ray, Tati
Vidovi ili načini Predavanja i vježbe. Zajednicko gledanje i analiziranje filmskih djela. Izučavanje
realizacije zadate literature. Kroz dijalog predavača i studenata revaloriziraju se estetski
nastave: stavovi i djela, iznose komparacije i primjene teorijskih i istorijskih aspekata na
konkretne primjere, ali i vlastiti rad.
Provjera znanja Testovi, seminarski radovi, i usmeni ispit na kraju šesnaeste sedmice.
i polaganje
ispita:
Literatura: David Bordwell, Kristin Thompson, Film History: An Introduction
David Bordwell, Kristin Thompson, Film Art: An Introduction
David Cook, Istorija filma
David Bordwell, O povijesti filmskog stila
David Bordwell, Figures Traced in Light
Dusan Stojanovic, Teorija filma

Filmska enciklopedija JLZ
David Bordwell, Narration in the Fiction Film
David Bordwell, Ozu
Nikola Stojanovic, Kurosava
Andrew Robinson, Satyajit Ray – The Inner Eye
Michelangelo Antonioni, The Architecture of Vision
Federico Fellini, Italo Calvino, Making a Film
Način praćenja Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na

kvaliteta i stručnim tijelima Katedre za režiju, a uspješnost prakticnom primjenom
uspješnosti naucenog u umjetnickom zivotu.
izvedbe
predmeta:
Šifra – kod predmeta:

GLU 0611
Naziv predmeta:
OSNOVE REŽIJE II
Predavanja:
1
Seminar:
Vježbe:
1
ECTS:
2
Ime nastavnika i saradnika:
Izabrani nastavnici
Jezik nastave:
bosanski/srpski/hrvatski
Trajanje:
VI semestar
Status:
Obavezni predmet
Preduvijeti za upis predm.:
Upisan VI semestar.
Cilj studijskog programa: Kroz grupni i individualni rad pružiti studentima mogućnost
I sagledavanja predmeta gluma sa rediteljskog diskursa.
Opis programa: Teme: Rediteljski proces - izbor i odluka; Rad sa samim
sobom; Režija kao kolektivni čin; Reditelj i saradnici;
Reditelj i glumac; Sredstva umjetničkog izražavanja
reditelja;Rediteljska odgovornost.
Vidovi i načini realizacije Predavanja, vježbe, individualni rad. Princip rada na
nastave: predmetu Režija II bazira na kreativno-edukativnu analizu
samostalnih praktičnih radova studenata.
ispita: 1. Redovno pohađanje nastave, aktivno učešće u nastavnom
procesu, redovno donošenje vježbi koje se uspostavljaju kao
radni zadaci u toku nastave
2. Na vrijeme završeni praktični radovi kao ispitni zadaci
3. Pismeni test

predmeta:
Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK VI
Predavanja 0,5
Seminar:
Vježbe: 1,5
Individualne
vježbe:
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Trajanje/semestr VI
i:
izborni:
Preduvjet za upis Upisan VI semestar.
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Engleski jezik VI izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
koje stiče Nakon odslušane nastave, studenti trebaju biti sposobni da polože ispit za nivo CPE (
student): CEF nivo C2, ALTE nivo 5 ), ili ispite IELTS i TOEFL. Time se podrazumijeva da
vladaju jezikom gotovo kao obrazovani izvorni govornici, tako da ga mogu koristiti
na niz kulturno ptikladnih načina. Na tom nivou, jezik se usavršava više
proširivanjem vokabulara i usavršavanjem upotrebe pomoću ovladavanja finesa,
nego učenjem novih oblasti gramatike. Na taj način, studenti bez problema mogu
pratiti štampane i elektronske medije, kao i komunicirati u raznim oblastima kulture.
Uspjeh na ovom ispitu dokaz je da studenti mogu savladati akademske zahtjeve
nastave na engleskom jeziku.
MISAO I PODSVIJEST,Gramatika: Rečenični prilazi
CIJENA USPJEHA,Gramatika:Dopusne rečenice
IZA KADRA: HIJEROGLIFI I FILM
LJEPOTA KROZ VIJEKOVE
AZIJA I EVROPA
ŽANROVI
TRAGEDIJA,Gramatika: paralelne rečenične strukture
SVE ZA SMIJEH
KOMEDIJA
NAUKA I MORAL
ČOVJEK UČI DOK JE ŽIV
POZORIŠTE APSURDA
T.STOPPARD:“ROZENKRANTZ AND GUILDENSTERN ARE DEAD“, scena
ŽANROVI PONOVO – PROJEKAT
PROJEKAT
Stručni i dramski tekstovi u dogovoru sa predmetnim nastavnicima
izvedbe
predmeta:

predmeta:
Naziv predmeta: SCENOGRAFIJA KOSTIM I MASKA II
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
Drugi oblik Ostali nastavni oblici su seminari, teatarske radionice i praktičan rad.
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Trajanje/semestr VI
i:
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Scenografija kostim i maska II izvodi se u jedinstvenoj
programa kombinaciji predavanja,vježbi,teatarskih radionica i seminara.
(Kompetencije Ciljevi i zadaci predmeta Scenografija kostim i maska II su da upoznaju studenta sa
koje stiče osnovnim elementima procesa u poslovima scenografa,kostimografa,maskera i
student): šminkera u teatru, filmu i televiziji kroz analitičko čitanje dramskog teksta i filmskog
scenarija ( specifičnosti svakog medija).
Osnovni elementi likovnosti: kompozicija, crtež ( kontura ), boja, valer,
materijalizacija,textura, svjetlo
Svjetlo teatru: rasvjetna tijela, temeljne zakonitosti i odnosi u rasvjeti. Regulacija
boja i bojenje svjetla. Oblikovanje i dizajn rasvjete.
Odnos rasvjete i S.K.M. pojedinačno.
Odnos rasvjeta – glumac
Svjetlo u teatru
Upotreba drugih medija u teatru: film, video, tv, 3D projekcije
Teatarska šminka
Teatarska maska
Teatarska i filmska šminka
Scenografsko čitanje dramskog djela
Kostimografsko čitanje dramskog djela
Šminkersko-maskersko čitanje dramskog djela
S.K.M. metodologija rada od skica o realizacija
Opremanje S.K.M. na sceni
Scenografska analiza filmskog scenarija
Kostimografska analiza filmskog scenarija
Šminkersko maskerska analiza filmskog scenarija
S.K.M. na televiziji
S.K.M.- prigodne manifestacije, koncerti, priredbe, spotovi
S.K.M. – analiza filma ( pismeni rad )
Vidovi ili načini -predavanja
realizacije -teatarske radionice
nastave: -praktični i seminarski radovi
Provjera znanja i Praktični zadaci i usmeni ispit, uz izradu seminarskog rada čine završnu ocjenu iz
polaganje ispita: predmeta Scenografija, kostim i maska I.
Literatura: Molinari,ISTORIJA POZORIŠTA,Hauard,ŠTA JE

SCENOGRAFIJA,Hočevar,PROSTOR I SCENOGRAFIJA,Bašlar,POETIKA
PROSTORA,Brook,PRAZAN PROSTOR,Jansen,ISTORIJA
UMJETNOSTI,Rupert,LE KOSTUME,Maragoni,EVOLUCIONE STORICA E
STILISTICA DELLA MODA,Mandžuka,SCENSKA ŠMINKA,Tanhofer,O
BOJI,Mondekar,UVOD U KAZALIŠNU RASVJETU
uspješnosti
izvedbe
predmeta:

predmeta:
Naziv predmeta: VIZUELNE KOMUNIKACIJE II
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
Drugi oblik Ostali nastavni oblici su seminari, radionice i praktičan rad.

nastavnog rada:
ECTS: 2

saradnika:
Trajanje/semestr VI
i:
izborni:

predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Vizuelne komunikacije I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

(Kompetencije Uvođenje studenta u praktični rad na osnovu edukacije i analize pa sve do kreiranja
koje stiče samostalnog rada na osnovu zadatih elemenata. Cilj ovog semestra je da student
student): samostalno prođe sve elemente u komunikaciji sa potencijalnim klijentom ili
agencijom i da taj rad rezultira kreiranjem videa kao sastavnog dijela kampanje.

Integracija medija
Vizuelne komunikacije u procesu stvaranja filma, predstave, tv emisije
Pojami elementi show-bussinesa
Komunikacija u filmskoj industriji
Komunikacija u tv industriji
Komunikacija sa klijentom
Muzička industrija
PR kao vid komunikacije
Reditelj i agencija
Kreiranje i analiza Briefinga
Osmišljavanje kampanje
Casting za spot
Priprema produkcije
Produkcija spota
Prezentacija klijentu
Specifičnosti BiH i regionalnog tržišta
Vidovi ili načini Studenti se educiraju, putem raznovrsnih primjera, o značaju i funkciji vizuelnih
realizacije medija pa sve do noviteta iz kompjuterske tehnologije, web komuniciranja,
nastave: alternativnih medija-koji su sastavni dio opšte vizuelne kulture studenata Akademije
scenskih umjetnosti.
Provjera znanja i Praktični zadaci i usmeni ispit, uz dva nenajavljena testa čine završnu ocjenu iz
polaganje ispita: predmeta Vizuelne komuniacije I.
Literatura: Lewis Blackwell THE GRAPHIC DESIGN OF DAVID CARSON
Jon Wozencroft THE GRAPHIC LANGUAGE OF NEVILLE BRODY ( I,II )
Jeff Bellantoni TYPE IN MOTION
Clarence P. Hornung HANDBOOK OF DESIGN AND DEVICES
Pentagram-IDEAS ON DESIGN
Richard W. Lewis-ABSOLUT BOOK
Steven Heller & Teresa Fernandes MAGAZINES INSIDE & OUT
Magazini: ARCHIVE,I.D.,CREATIVE REVIEW,GRAPHIS, EYE, PRINT,

COMMUNICATION ARTS, COLORS, WIRED, IDEA, WALL PAPER
uspješnosti
izvedbe
predmeta:

predmeta:
Naziv predmeta: MUZIKA II
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne
vježbe:
Drugi oblik
nastavnog rada:
ECTS: 2

saradnika:
Trajanje/semestr VI
i:
izborni:

predmeta:
Cilj studijskog Sticanje dovoljno znanja iz raznih aspekata muzike i diskursa o muzici da se može
programa samostalno razmišljati, raditi i djelovati u pravcu muzike kao umjetnosti i
primjenjene muzike za scenu, film, radio isl.
(Kompetencije
koje stiče
student):
Opis programa: II modul: Muzika i ostale komponente scensko-dramskog djela u pozorištu, filmu
radiju i televiziji. Odnos pisca, režisera, dramaturga, glumca prema muzici u scensko-
dramskom djelu. Dizajniranje zvučnih manifestacija u scensko-dramskom djelu od
ambijentalne do komponovane muzike.
Vidovi ili načini Predavanja, razgovori, slušanje, praktične vježbe u pisanju muzičke eksplikacije
realizacije dramskog teksta.
nastave:
Provjera znanja i Muzički scenarij u ispitnom zadatku. Provjera znanja kroz razgovor o
polaganje ispita: izabranoj/zadatoj temi.

Literatura: Alberti, Lučano, Muzika kroz vekove, Beograd: Vuk Karadžić, 1974.
Andreis, Josip, Povijest glazbe 1 – 3, Zagreb: Mladost – Liber, 1976.
Baronijan, Vartkes, Muzika kao primjenjena umetnost, Beograd: Univerzitet

umetnosti u Beogradu, 1981.
Čavlović, Ivan, Uvod u muzikologiju i metodologija naučno-istraživačkog rada,

Sarajevo: Muzička akademija, 2004.
Kej, Dina – Lebreht, Džejms, Zvuk i muzika u pozorištu. Umetnost i tehnika dizajna
(prevela: Ivana Ašković), Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu – Clio, 2004.
Kučukalić, Zija, Razvoj muzike, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, 1972.
Tajčević, Marko, Osnovna teorija muzike, Beograd: Prosveta, 1970.
izvedbe
predmeta:
VII semestar

Naziv predmeta: GLUMA VII ( STIL )
Predavanja: 2
Seminar: 1
Vježbe: 5
ECTS: 9
Trajanje/semestri: VII semestar
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Gluma VI – Žanr
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Gluma VII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Upoznavanje sa pojmom stila u igri
2.Izgradnja vlastitog stila igre
3.Praktična provjera znanja i stečenih sposobnosti u izabranoj stručno-
umjetničkoj oblasti
4.Objedinjavanje stečenih znanja o glumi i izrada uloge u zajedničkom
projektu klase
Stil
Romantizam
Realizam
Simbolizam i Impresionizam
Ekspresionizam
Naturalizam
Minimalizam
Zajednički ili kolektivni stil
Jedinstvo u raznolikosti, Individualni ili lični stil
Stilizacija
Prerada umjetničkog teksta
Izbor projekta, Analiza
Rad za stolom
Određenja
Prostor i Vrijeme
Prostorne probe
Analiza uloge u projektu, Rad na liku i ulozi
Odnosi
Sukob
Stilska određenja, Glumačka sredstva
Tempo i ritam
Muzika, atmosfera, dinamika
Kompozicija predstave
Akcenti i pauze
Važnost djelovanja i linija zbivanja
Osvjetljenje
Progon uz podršku Odsjeka za režiju
Uloga u kolektivnom diplomskom projektu
umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Finalne probe na projektu rade
se uz pomoć Odsjeka za režiju i dramaturgiju.
ispita: programa.
Kolokvijum- STILOVI, kraj osme sedmice, pismeni seminarski rad –
STIL, kraj petnaeste sedmice, završni ispit- ULOGA U KOLEKTIVNOM
DIPLOMSKOM PROJEKTU, kraj petnaeste sedmice. Rad u teatarskim i
filmskim vježbama studenata režije i dramaturgije dodatno se boduje i
ulazi u konačan zbir bodova.
GLUMA III, Pula, 2004., Jan Kot, JEDENJE BOGOVA, Josip Kulundžić,
FRAGMENTI O TEATRU, Novi Sad, 1965., Piter Brook, PRAZAN
PROSTOR, Split, 1972., Bertold Breht, DIJALEKTIKA U TEATRU,
Beograd 1966., Frensis Fergason, SUŠTINA POZORIŠTA, Beograd, 1970,
Eugene Ionesco, POZORIŠNO ISKUSTVO, Beograd,1965.Mejerholjd, O
TEATRU, Beograd, 1974.

Naziv predmeta: GOVOR VII
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Trajanje/semestri: VII
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Govor VI
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Govor VII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Proširivanje znanja o teoriji i praksi retorike
2.Razvijanje govornih i glasovnih mogućnosti
3.Proširivanje svijesti o vrednotama govora
4.Individualni pristup retorskim stilovima
5.Mogućnost kreiranja sopstvenog stila
6.Odabir radnog materijala
Praktični rad i pregled odabranih zadataka
Besjedništvo
Retorika
Ličnost govornika
Glas
Poruka
Gesta i mimika
Disanje
Dikcija
Prethelenski period
Istaknuti govornici
Besjedništvo prethelenskog perioda
Priprema glumčevog aparata
Pripreme za unapređivanje govorničkih vještina
Debata
Savremeno govorništvo
Pauza
Pripovijedanje
Govorništvo
Retorika
ispita: programa.
petnaeste sedmice, završni ispit- RETORIKA, kraj petnaeste sedmice.
Literatura: M.Čehov, GLUMCU, Zagreb, 2004.

Naziv predmeta: GLAS VII
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Glas VI

predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Glas VII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
student):
Zadaci predmeta su:
1.U podui i radu u ovom semestru akcent stavljamo na pravilnovođenje

tona, kulturu pjevanog i govornog tona, kultiviranje i usvajanje svih
vokalnih i tehničkih zadatakakoji su glavni principi u zanatu vokalne
tehnike
2.Upućivati i obrađivati osnovne pojmove iz povijesti muzičke umjetnosti
3.Upoznavanje sa muzičkom umjetnosti i tradicijskom vokalnom muzikom,

stilovima, načinima i različitostima u vokalnom izvođenju
4.Interpretacija
Pripremanje glasovnog aparata
Glasovni trening
Tehničke vježbe uz klavir
Vokalizacije
Vokalizacije i solfeđo
Dvoglasne i višeglasne vokalize

Dvoglasne i višeglasne vokalize
Muzička abeceda i žanr
Povijesni pogled u izučavanju vokalnih kompozicija
Barokna vokalna muzika
Lied-solo pjesma
Suvremena kompozicija
Opera i opereta
Koncertne vokalize, arije, balade
Muzičko izražavanje
Scensko pjevanje
Pristup i princip vokalne kompozicije u odnosu na žanr
Fraziranje
Korištenje daha u fraziranju
Korištenje daha u fraziranju
Korepeticija
Interpretiranje stilova-lirski i epski
Dramski stil
Oratorij
Kompozicija
Tradicijska vokalna muzika
Bosansko-hercegovačka tradicijska muzika
Narodni napjevi
Načini izvođenja ( pjevanje i sviranje )
Muzički instrumenti u tradicijskoj muzici
Korištenje instrumenata u vokalnoj interpretaciji
Ritam i udaraljke
Sevdalinka
Bosanska solo pjesma i kompzitori
Način slušanja i analiziranja vokalnog djela
SEMINARSKI RAD
ispita: programa.

Literatura: Sva literatura iz prethodnih studijskih godina

Naziv predmeta: POKRET VII ( STVARANJE POZORIŠTA
SADRŽAJ-FORMA-STIL)
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 0,5
Drugi oblik nastavnog Predavanja:
rada: (Sadržaj predmeta se izvodi u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,
konsultacija i vježbi, i u procesu obučavanja se ne mogu striktno odvajati)
Vježbe -10 časova
Konsultacije - 12 časova
Javna prezenetacija
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Pokret VI
predmeta:
Cilj studijskog programa 1. Održavanje psihofizičke kondicije stečene dosadašnjim radom
(Kompetencije koje stiče 2. Priprema i osposobljavanje studenata za realizaciju vlastitog projekta
student): „Moje pozorište“
3. Realizacija grupnog projekta na zadatu temu

-Pozorište kao dramski izraz
-Izbor i odluka (tema i ideja)
-Priča - događaj
-Lik u dramskim okolnostima: zadatak, linija radnje lika, sukob, promjena
-Scenoslijed
-Eksplikacija
-Rad na realizaciji grupnog projekta na zadatu temu

nastave: Predavanja, konsultacije, individualni rad, javna prezentacija
- Uvažavajući ciljeve rada na predmetu, svaki čas počinje vježbama

zagrijavanja i razgibavanja.
- Početni rad odnosi se na analize do sada usvojenih pojmova vezanih za
dramsku igru, dovodeći ih u kontekst scenske-dramske priče
- Praktičan rad na realizaciji grupnog projekta na zadatu temu

ispita: 1.Redovno pohađanje nastave, aktivno učešće u istraživačkom procesu,
toku nastave
4. Pismena analiza na temu «Sadržaj, forma stil»
5. Praktični rad - grupni projekat na zadatu temu

Naziv predmeta: DRAMATURGIJA I
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 0,5
Drugi oblik nastavnog Ostali nastavni oblici su konsultacije i praktičan rad.

rada:
ECTS: 2
Status/obavezni, izborni: Obavezni ( stručno-teorijski )
Preduvjet za upis Upisan VII semestar.

predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Dramaturgija I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

predavanja,vježbi i seminara.
(Kompetencije koje stiče
Osnovni zadatak predmeta Dramaturgija I je što je moguće iscrpnije

upoznati studente glume sa pojmovima iz oblasti dramaturgije, sa
teorijskim nastankom, razvojem i dijalektičnim odnosom teorije i prakse.
Namjera je također kroz analizu odabranih drama iz svjetske dramske
literature obraditi nastavne jedinice koje se bave direktno dramaturgijom
teksta, ali i analizom predstava sa repertoara izučavati dramaturgiju
pozorišta. Potom, izučavati dramaturgiju kao pomoćnu disciplinu režije i
posebno insistirati na komunikaciji glumca sa dramaturgom. Također je
nužno razvijati kreativnost svakog studenta u smislu dramaturške
percepcije djela, ali i stvaranje samostalnih dramskih formi. Zatim,
usmjeriti studenta tokom izvođenja vježbi na predmetu Dramaturgija I, na
načine saradnje pri nastanku predstave ili asistirati studentu da pronađe
rješenje za konkretan dramaturški problem.
1.
Upoznavanje predmeta Dramaturgija
2.
Temelji dramaturgije (Aristotel)
3.
Osnovni elementi drame
Stvaranje drame (siže, fabula, kontekst, lik...)
4.
5.
Glavni primjeri iz dramske tehnike
Orkestracija (linja namjere, tempo i značenje...)
6.
Tok utisaka (Odnos: dramaturg – glumac – reditelj – gledalac)
7.
Vrijednosti (Značenje u pozorištu, vrednovanje predstave kao
8.
cjeline)
Vidovi ili načini realizacije Predavanja-proces uvođenja u temu i verbalna elaboracija teme, praktična
nastave: provjera teme u vidu praktične primjene i pisanih radova, te seminari-u
vidu posebnih predavanja, razgovora i susreta sa istaknutim umjetnicima.
Opterećenje studenta Rad sa studentima: 15 sati
( sati ) Individualni rad studenata: 5 sati
ispita: programa. Da bi student/ica izašao/la na ispit mora biti redovan/na i
aktivan/na na nastavi i na vrijeme predati predviđene radove.
ili pismenog rada.
Literatura: Aristotel: O PJESNIČKOJ UMJETNOSTI, Školska knjiga, 2005, Zagreb.
Frensis Fergason: SUŠTINA POZORIŠTA, Nolit, 1970, Beograd. Andrej
Inkret: PREDMET I PRINCIP DRAMATURGIJE, Sterijino pozorje,
1987, Novi Sad. Vladimir Mihailovič Volkenštajn: DRAMATURGIJA,
Umetnička akademija, 1966. Beograd. Etjen Surio: DVESTA HILJADA
DRAMSKIH SITUACIJA, Nolit, 1982, Beograd. Dž. L. Stajen:
ELEMENTI DRAME, Umetnička akademija, 1970, Beograd. Jan Kot:
ŠEKSPIR NAŠ SAVREMENIK, Svjetlost, 1990, Sarajevo. Mirjana
Miočinović (ur.): MODERNA TEORIJA DRAME, Nolit, 1981, Beograd.
Rejmond Vilijams: DRAMA OD IBZENA DO BREHTA, Nolit, 1979,
Beograd. Manfred Pfister: DRAMA – TEORIJA I ANALIZA, Hrvatski
centar ITI, 1998, Zagreb. Folker Kloc: ZATVORENA I OTVORENA
FORMA U DRAMI, Lapis, 1995, Beograd.
U literaturu se uključuju i drame ili dramski opusi pojedinih pisaca koji će

biti posebno određeni.
Naziv predmeta: RAD GLUMCA SA REDITELJEM I
Predavanja: 1
Seminar:
Vježbe: 2
ECTS: 2
Jezik nastave: Bosanski/Hrvatski/Srpski
Status/obavezni,izborni: Obavezni predmet
Preduvijeti za upis predmeta: Upisan VII semestar
Cilj studijskog Razvijanje svijesti o prirodi ,važnosti i načinima realizacije
programa(Kompetencije koje kreativnog odnosa glumac - reditelj u tetaru kroz praktičan rad.
stiče student):
Opis programa: Rediteljska podjela, analiza lika, prihvatanje uloge; Analiza teksta
- analiza rediteljskog koncepta; Indikacija - komunikacija; Proba
- priprema za probu, tok probe, analiza; Generalna proba; Poslije
primijere - rad na predstavi kao kontinuirani proces
Rediteljska podjela, analiza lika, prihvatanje uloge; Analiza teksta
- analiza rediteljskog koncepta; Kontinuitet lika u diskontinutitetu
realizacije; Objektivi: gluma na sceni sa promijenjljivim
prostorom; Indikacija - komunikacija; Rad na setu: dispozicija,
proba, snimanje; Dubl: kontinuitet; Multicam - rad sa više
kamera; Folies + ADR (additional dialogue recording); Promocija
Vidovi i načini realizacije Natava se izvodi kroz praktičan rad na istom dramskom tekstu sa
nastave: više reditelja. Osnovu čine reditelji već uključeni u nastavu na
ASU, ali sa otvorenošću uključivanja u proces nastave i onih koji
to nisu.
Opterećenje studenata Kontakt sati 45
Samostalno pripremanje zadataka 10
Literatura 5
Pregled video materijala 5
ispita: nastavnog programa, završnom pismenom komparativnom
analizom i dijalogom.
uspješnosti izvedbe predmeta: raspravama na stručnim tijelima Katedre za glumu nakon ispita,
a uspješnost procentom prolaznosti.
predmeta:
Naziv predmeta: TEATAR I FILM POD OPSADOM
Predavanja 1
Seminar: 0,5
Vježbe: 0,5
Individualne
vježbe:
Drugi oblik Konsultacije, susreti sa istaknutim umjetnicima iz zemlje i inostranstva, prezentacije

nastavnog rada: radova, javne rasprave...
ECTS: 2

saradnika:
Trajanje/semestr VII
i:
izborni:

predmeta:
Cilj studijskog Studenti će kroz predavanja, diskusije, vježbe, te prezentacije radova nastale u
programa periodu grada pod opsadom, ispitati upotrebu glumačkih i rediteljskih sredstava, te
svih ostalih segmenata pozorišne i filmske djelatnosti, mogućnosti rada koje su
(Kompetencije određene datim okolnostima, upoznati se sa zamjenskim sredstvima u uslovima koji
koje stiče se razlikuju od standardnog poimanja i potreba za realizaciju projekata u uslovima
student): koji su standardima određeni i koji prate tehnologije medija kraja XX stoljeća.
Prihvatanje nove umjetničke stvarnosti
Odluka o djelovanju
Duhovna hrana
Gluma u izmijenjenim okolnostima

« Dokumentarna gluma «
Repertoarska politika
Autorske poetike
Teatar – publika
Produkcije
Rađanje novog teatra
Produkcijske okolnosti
TEME:
Prihvatanje nove umjetničke stvarnosti
Odluka o djelovanju
Duhovna hrana
Gluma u izmijenjenim okolnostima
« Dokumentarna gluma «
Repertoarska politika
Autorske poetike
Film– publika
Produkcije
Rađanje novog filma
Produkcijske okolnosti
Vidovi ili načini Predavanja, gledanje snimljenih pozorišnih i filmskih projekata, kroz analize i
realizacije diskusije, uz konsultacije i sami realizirati vježbe u uslovima koji diktiraju oslanjanje
nastave: na vlastitu maštu, upotrebu zamjenskih tehničkih sredstava...
Opterećenje Kontakt sati 30

studenata
Seminarski rad 5
Samostalna priprema zadataka 5
Pregled video materijala 10
Provjera znanja i Kroz radionice, seminarske radove i vježbe u uslovima opsade studenti će realizirati i
polaganje ispita: studije teatra i filma pod opsadom, a sami praktični radovi i teorijska odbrana tih
radova će obezbjeđivati bodovni sistem, koji će u zbiru sa analizom teatarske ili
filmske vježbe nastale u periodu opsade činiti završnu bodovnu listu. U sedmom
semestru veći akcenat će biti na teatarskim projektima, a u osmom semestru na filmu
i drugim medijima.

Literatura: Video i filmski zapisi iz oblasti teatra, filma, televizije i drugih medija, publikacije (
Sarajevski memento, Teatar pod opsadom, dnevne novine iz perioda 1992. – 1995. )...
kvaliteta i tijelima Katedri za glumu, režiju i dramaturgiju nakon pregleda rada i praktičnih
uspješnosti ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.
izvedbe
predmeta:

predmeta:
Naziv predmeta: ISTORIJA BH DRAME I TEATRA I
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne __
vježbe:
Drugi oblik Ostali nastavni oblici su seminari i diskusije
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Trajanje/semestr VII
i:
izborni:
predmeta
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Istorija bh drame i teatra izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
programa predavanja, vježbi i seminarskih radova
(Kompetencije Kurs je koncipiran na upoznavanju studenata sa procesom razvoja bh drame na
koje stiče sinhronijskom i dijahronijskom pregledu kao i sa razvojnim tokom pozorišne
student): djelatnosti na teritoriji Bosne i Hercegovine i davanju smjernica koje pružaju
mogućnost daljeg bavljenja ovom problematikom kao i naučno-istraživačkim radom
Opis programa: TEME: Nastava predmeta koncipirana je tako da u kontinuiranom slijedu prikaže
razvoj bh dramske književnosti i sveukupne djelatnosti od njenih prvih početaka do
danas:
Ostaci antičkog pozorišta na tlu BiH
Pozorište i drama u Srednjem vijeku za vrijeme bh vladara
Karađozovo pozorište sijenki u BiH
Počeci razvoja bh dramske književnosti vezani za posljednju deceniju IXX stoljeća
Folklorna melodrama na tlu BiH
Socijalna i historijska melodrama BiH
Narodna pjesma i sevdalinka kao inspiracija za dramu
Od šaljive igre i komedije, do satire
Pozorišni život za vrijeme austro-ugarske vlasti
Intimno psihološka i socijalna drama
Ustanovljenje i osnivanje pozorišnih institucija u BiH
Vrijeme socijalističkog realizma u bh drami
Antidrama i teatar apsurda u bh drami u drugoj polovini XX stoljeća
Dramski pisci Bosne i Hercegovine koji su obilježili XX stoljeće
Vidovi ili načini Predavanja, seminarski radovi, vježbe, konsultacije, istraživački projekti vezani za
realizacije tok razvoja bh drame i sveukupne dramske djelatnosti na prostoru BiH, uključuju
nastave: razmatranja sa književnohistorijskog, književnoteorijskog, tetrološkog aspekta
Provjera znanja i Samostalni obavezni seminarski rad studenta, kolokvijum koji obuhvata provjeru
polaganje ispita: znanja iz jedne nastavne cjeline i završni ispit.
Literatura: „ANTOLOGIJA BOSANSKOHERCEGOVAČKE DRAME XX VIJEKA“, priredila
Gordana Muzaferija, „Alef“, Sarajevo,2000.
„ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE DRAME XX VIJEKA“, priredila Gordana
Muzaferija, „Alef“, Sarajevo, 1996.g.
„SAVREMENA KNJIŽEVNOST NARODA I NARODNOSTI BIH“, Drame,
„Svjelost“, Sarajevo, 1984/85.
„MUSLIMANSKA KNJIŽEVNOST XX VIJEKA“, „Svjetlost“, Sarajevo, (dramski
pisci), 1991.
„BOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST U 100 KNJIGA“, (dramski pisci), „Preporod“,
Sarajevo, 1995.
„BOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST U KNJIŽEVNOJ KRITICI“- novija književnost,
drama), priredila Gordana Muzaferija,“Alef“, Sarajevo, 1998.
Gordana MUZAFERIJA „Činiti za teatar“, Tešanj, 2004.
Josip LEŠIĆ „Dramska Književnost“, Knj. I, II, III „Institut za književnost“,
Sarajevo, 1991.
Josip LEŠIĆ „Istorija pozorišta BiH“, Saraevo, 1983.
Josip LEŠIĆ „Savremena drama i pozorište u BiH“, Novi Sad, 1984.
Zdenko LEŠIĆ „Teorija drame kroz stoljeća“, Sarajevo, 1996.
kvaliteta i tijelima odgovarajućih katedri i ASU, a uspješnost procentom prolaznosti
uspješnosti
izvedbe
predmeta:
Šifra – kod predmeta: GLU O714
Naziv predmeta: OSNOVE PRODUKCIJE I MENADŽMENTA U SCENSKIM

UMJETNOSTIMA I
Predavanja: 1
Seminar:
Vježbe: 1
Drugi oblik nastavnog rada: Ostalinastavnioblicisukonsultacije, praktičan rad, zajednickirad

studenata
ECTS: 2
Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnik
Jezik nastave: bosanski/hrvatski /srpskiiengleski
Preduvijeti za upis predmeta: Upisan VII semester
Cilj studijskog programa(Kompetencije Usvajanjeosnovnihpojmova iz oblasti

koje stiče student): produkcijeimenadžmenta,
sticanjebazičnihteorijskihipraktičnihznanjaivještinakrozpredav
anja, vježbeiseminare.
Po završetkukursastudenti/ice trebaju da
steknusljedećesposobnosti:
- razumijevanjeikorištenjetemeljnihstručnihpojmova
- upoznavanjesacjelokupnogprodukcijskimlancem,
saposebnmakcentinanapozorište, film I televiziju
Opis programa: Studenti stičuosnovnaznanja o produkcijiiuloziproducenta te o

menadžmentu u kulturi,.
- Osnovnaznanja o elementima i fazamaprodukcijeodkoncepta

do plasmana u različitimmedijima - film, pozorište, TV, novi
mediji.
- Specifičnostiprodukcije u različitimmedijima, Radni
proces.,Komunikacijskevještine, Domaće, regionalne i
medjunarodnespecifičnosti,
- Pravniaspektiprodukcionogprocesa, sa
posebnimakcentomnareditelja, scenariste i glumca
Vidovi i načini realizacije nastave: Predavanja ,vježbe, seminari, radionice, studijeslučaja, master
class, individualnevježbe, testovi.
Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije
nastavnog programa, te na završnom pismenom ispitu.
Literatura: Gregory GoodelIndependent Feature Film Production

DarkoLukićProdukcijai marketing u scenskimumjetnostima
Načinpraćenjakvalitetaiuspješnostiizvedbe Kvalitetizvođenjanastavnihoblikapratitće se anketom,

predmeta: raspravamanastručnimtijelimaKatedre a
nakonpregledaradaipraktičnihispita,
auspješnostprocentomprolaznosti.

predmeta:
Naziv predmeta: LUTKARSTVO I
Predavanja 2
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne 1
vježbe:
Drugi oblik Konsultacije, seminari, analiza predstava, diskusije, javna prezentacija.

nastavnog rada:
ECTS: 3

saradnika:
Trajanje/semestr Sedmi semestar

i:
izborni:
predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Lutkarstvo podrazumijeva teorijski dio ( uvod u lutkarstvo –
programa povijesni razvoj ) i praktični dio ( predmet – animacija – lutka ) koji bi se realizirao
kroz vježbe i individualni rad sa studentima.
(Kompetencije
koje stiče Zadaci predmeta su:
student):
-Upoznavanje sa lutkarstvom kao specifičnim oblikom teatrske umjetnosti
-Kroz povijesni razvoj lutkarstva ukazati na vrijednost glumačkog aktiviteta i

vitaliteta u razvoju teatra uopće
-Upoznavanje sa specifičnim izražajnim sredstvima u lutkarskom teatru – osnovne

lutkarske tehnike – demonstracija i upoznavanje sa osnovnim karakteristikama svake
od njih ( ginjol, prstna lutka, zijevalica, marioneta, javajka)
-kroz vježbe pokazati odnos glumca prema lutki
- kroz praktični rad i demonstraciju razvijati svijest o principima animacije
-dramaturgija lutkarskog teatra i predstave
-usvajanje osnovnog principa savremenog lutkarstva – lutka kao glumačko izražajno

sredstvo
Poetika i estetika lutkarstva-uvodni dio
Lutkarstvo u antici, srednjem vijeku i renesansi
Narodni oblici lutkarstva
Lutkarstvo Azije
Tijelo kao lutka
Prevođenje upotrebnosti predmeta u polje glumačke igre
Animacija predmeta i određivanje lutke kroz uspostavljanje odnosa glumac-lutka
Rad na scenskoj etidi: predmet – animacija – lutka
Vidovi ili načini Predavanja, verbalna elaboracija i dokumentarna prezentacija.

realizacije
nastave: Vježbe – uspostavljanje interaktivnog odnosa, kreativnog dijaloga i saradnje i
individualnog osvještavanja odnosa glumac – lutka. Poseban seminar – scenska etida
– predmet – animacija – lutka
Provjera znanja i Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa.
polaganje ispita: Teorijski dio provjeriti kroz kolokvijum, a praktični dio kroz javnu prezentaciju
individualnih etida, na kraju šesnaeste sedmica.
Literatura: Henryk Jurkowski: POVIJEST EUROPSKOG LUTKARSTVA – I dio, Zagreb 2005;

Radoslav Lazić: ESTETIKA LUTKARSTVA – Beograd, 2002.; Radoslav Lazić
SVETSKO LUTKARSTVO, Beograd 2004. (posebno Lazić «Klasično lutkarstvo
Azije», M. Nikola «Karadžoz: Tursko pozorište senki», Ž.Pempano «Lutkarstvo
Kine»R.Sifer «Lutkarstvo Japana»N.Balbir «Lutkarstvo Indije»,A.Bernar
«Lutkarstvo Indonezije»V.Ždrnja «Čovek se igra Boga»); časopis POZORIŠTE, broj
7-8, Tuzla 1986.
kvaliteta i tijelima Katedre za glumu nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a uspješnost
uspješnosti procentom prolaznosti.
izvedbe
predmeta:
VIII semestar
Naziv predmeta: GLUMA VIII ( SAMOSTALNI DIPLOMSKI RAD )
Predavanja: 2
Seminar: 2
Vježbe: 3
ECTS: 16
Jezik nastave: Bosanski / Hrvatski / Srpski
Trajanje/semestri: VIII semestar
Preduvjet za upis Uslov za pohađanje i polaganje je položen ispit iz predmeta Gluma VII –
predmeta: Stil
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Gluma VIII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
student):
Zadaci predmeta su:
1.Izgradnja vlastitog stila igre

2.Praktična provjera znanja i stečenih sposobnosti
3.Izrada samostalne diplomske uloge koju student sam projektuje, a igra

individualno, u paru ili u grupi.
Moja gluma
Uloga u samostalnom diplomskom projektu
Osnovna ideja, Razlozi
Idealni partner
Teatar – svakodnevni život
Motivi i razlozi izbora
Eksplikacija
Tema i ideja
Glumačka sredstva
Radnja
Lik i uloga
Žanr
Stil
Izbor projekta
Analiza
Rad za stolom
Određenja
Prostor i Vrijeme
Prostorne probe
Analiza uloge u projektu
Rad na liku i ulozi
Odnosi
Sukob
Stilska određenja, Glumačka sredstva
Tempo i ritam
Muzika, atmosfera, dinamika
Kompozicija predstave
Akcenti i pauze
Važnost djelovanja i linija zbivanja
Osvjetljenje
Progon
Uloga u samostalnom diplomskom projektu
umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Eksplikacija i analiza se radi uz
podršku studenata dramaturgije, a finalni rad uz podršku studenata režije.
Opterećenje studenata Kontakt sati 250
( sati ) Literatura 10
Pisani radovi 10
Praktični rad 100
ispita: programa.
Pismeni seminarski rad - 0-30 bodova,
završni ispit 0-60 bodova,
prisustvo na nastavi 5 bodova,
angažman na nastavi 5 bodova
(Učešće u pozorišnim i filmskim projektima studenata režije i dramaturgije

se boduju i ulaze u finalni broj bodova).

GLUMA III, Pula, 2004.,Li Strazberg, SAN O STRASTI,FDU, Beograd,
2004.

Naziv predmeta: GOVOR VIII
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2
Trajanje/semestri: VIII
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Govor VII
predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Govor VIII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
Zadaci predmeta su:
1.Proširivanje znanja o elementima versifikacije
2.Vježbe relaksacije i zagrijavanja
3.Odabir zadataka iz literature pisane u formi poezije
4.Rad na odabranim zadacima
5.Odabir zadataka iz stihovane dramske literature
6.Praktični rad i pregled odabranih zadataka
Versifikacija II
Metrički sistemi
Stih
Heksametar
Strofa
Ritam
Poetski oblici
Dikcija
Govorenje poezije
Interpretacija
Stih
Strofa
Metrika
Ritam
Pauza
Strofa
Cjelina
Sonet
Disanje
Stih u dramskoj literaturi
Aleksandrinac
Rezonatori
Impostacija
Rimovani stih
Interpretacija
Poslovice
Poezija za djecu
Stih
Pjesma
Monolog
ispita: programa.
petnaeste sedmice, završni ispit- STIH, PJESMA,MONOLOG , kraj
petnaeste sedmice.
Literatura: M.Čehov, GLUMCU, Zagreb, 2004.
Naziv predmeta: GLAS VIII
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 1
ECTS: 2

Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Glas VII

predmeta:
Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Glas VIII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
student):
Zadaci predmeta su:
1.Uvođenje u pjevačku povijest
2.Upućivanje u muzičke stilove, vokalne-pjevačke literature u muzičkom

obliku
3.Slušanje muzičke literature i razgovori
4.Muzika u pozorištu
5.Mjuzikl
6.Rad sa mikrofonom
Pripremanje glasovnog aparata
Glasovni trening
Tehničke vježbe
Melodijska vježba uz klavir
Individualni pristup glasovnog treninga
Individualni rad
Primjena stečenih znanja na vokalnim vježbama
Primjena stečenih znanja na vokalnim kompozicijama
Žanrovi i karakter vokalnog repertoara
Pjesma kao forma
Povijesni razvoj pjesme
Stilovi epoha u razvoju umjetničkog pjevanja
Slušanje muzike iz raznih epoha

Vokalno-instrumentalna djela
Opera
Opereta
Mjuzikl
Francuska šansona
Španjolska romansa
Slobodan izbor repertoara
Jazz muzika
Zabavna muzika
Suvremena muzika
Filmska muzika
Glasovne transformacije u elektronskim medijima
Osobine tona u medijima
Vježbe sa mikrofonom
Slobodan odabir vokalnog repertoara iz određenog sadržaja
Glasovni trening i pripreme samostalnog i slobodnog i slobodnog vokalnog

repertoara
ispita: programa.

petnaeste, završni ispit- kraj petnaeste sedmice.
Literatura: Sva literatura iz prethodnih studijskih godina
Naziv predmeta: POKRET VIII ( MOJE POZORIŠTE)
Predavanja: 0,5
Seminar:
Vježbe: 0,5
Drugi oblik nastavnog Predavanja:
rada: (Sadržaj predmeta se izvodi u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,
konsultacija i vježbi, i u procesu obučavanja se ne mogu striktno odvajati)
Vježbe -10 časova
Konsultacije - 12 časova
Javna prezenetacija
ECTS: 2
Preduvjet za upis Položen ispit iz predmeta Pokret VII
predmeta:
Cilj studijskog programa 1. Održavanje psihofizičke kondicije stečene dosadašnjim radom
(Kompetencije koje stiče 2. Realizacija vlastitog projekta „Moje pozorište“
student):
Opis programa: Praktičan rad na projektu „ Moje pozorište „

nastave: individualni rad, konsultacije, javna prezentacija
Na temeljima pripreme izvršene u VII semstru, program ovog semestra

studenti realizuju samostalno, uz stalne konsultacije sa nastavnicima
predmeta Pokret.
Organizirajući probe sa svojim ansamblom, studenti sami diktiraju
vrijeme, prostor i način rada.
ispita: 1.Aktivno i produktivno učešće u procesu rada
2. Dnevnik rada „Moje pozorište“
3. Ispitni projekat „Moje pozorište

predmeta:
Naziv predmeta: ISTORIJA BH DRAME I TEATRA II
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 1
Individualne __
vježbe:
Drugi oblik Ostali nastavni oblici su seminari i diskusije
nastavnog rada:
ECTS: 2
saradnika:
Trajanje/semestr SemestarVIII
i:
izborni:
Preduvjet za upis Upisan VIII semestar.
predmeta
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Istorija bh drame i teatra izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji
programa predavanja, vježbi i seminarskih radova
(Kompetencije Kurs je koncipiran na upoznavanju studenata sa procesom razvoja bh drame na
koje stiče sinhronijskom i dijahronijskom pregledu kao i sa razvojnim tokom pozorišne
student): djelatnosti na teritoriji Bosne i Hercegovine i davanju smjernica koje pružaju
mogućnost daljeg bavljenja ovom problematikom kao i naučno-istraživačkim radom
Opis programa: TEME: Nastava predmeta koncipirana je tako da u kontinuiranom slijedu prikaže
razvoj bh dramske književnosti i sveukupne djelatnosti od njenih prvih početaka do
danas:
Antički motivi u suvremenoj dramskoj književnosti Bosne i Hercegovine
Analiza motiva i likova iz srednjovjekovnog doba bosanskih kraljeva u modernoj
drami BiH
Pozorišni život u BiH za vrijeme austro-ugarske vlasti
Motiv balade „Hasanaginica“ u dramskoj književnosti
Ekspresionističke tendencije u bh drami
Historijske ličnosti kao dramska inspiracija u BiH
Neosimbolizam u bh drami i dramske metafore suvremenih pisaca
Razvoj bh teatra, pozorišne manifestacije i festivali
„Egzistencijalistički model dramaturške i ambijentalne hermetičnosti u bh drami“

Suvremena historijska drama
Pripovijetka, roman kao adaptacija za dramu i scenario
Doba dramskog pluralizma
Bosanskohercegovačka „recentna dramatika“ vezana za temu ratnog sindroma u
Bosni
„Poetičke značajke“ dramskih pisaca u BiH na početku XXI stoljeća
Moderna stremljenja, nove tendencije i popularizacija bh dramskih pisaca
Vidovi ili načini Predavanja, seminarski radovi, vježbe, konsultacije, istraživački projekti vezani za
realizacije tok razvoja bh drame i sveukupne dramske djelatnosti na prostoru BiH, uključuju
nastave: razmatranja sa književnohistorijskog, književnoteorijskog, tetrološkog aspekta
Provjera znanja i Samostalni obavezni seminarski rad studenta, kolokvijum koji obuhvata provjeru
polaganje ispita: znanja iz jedne nastavne cjeline i završni ispit.
Literatura: „ANTOLOGIJA BOSANSKOHERCEGOVAČKE DRAME XX VIJEKA“, priredila

Gordana Muzaferija, „Alef“, Sarajevo,2000.
„ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE DRAME XX VIJEKA“, priredila Gordana
Muzaferija, „Alef“, Sarajevo, 1996.g.
„SAVREMENA KNJIŽEVNOST NARODA I NARODNOSTI BIH“, Drame,
„Svjelost“, Sarajevo, 1984/85.
„MUSLIMANSKA KNJIŽEVNOST XX VIJEKA“, „Svjetlost“, Sarajevo, (dramski
pisci), 1991.
„BOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST U 100 KNJIGA“, (dramski pisci), „Preporod“,
Sarajevo, 1995.
„BOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST U KNJIŽEVNOJ KRITICI“- novija književnost,
drama), priredila Gordana Muzaferija,“Alef“, Sarajevo, 1998.
Gordana MUZAFERIJA „Činiti za teatar“, Tešanj, 2004.
Josip LEŠIĆ „Dramska Književnost“, Knj. I, II, III „Institut za književnost“,
Sarajevo, 1991.
Josip LEŠIĆ „Istorija pozorišta BiH“, Saraevo, 1983.
Josip LEŠIĆ „Savremena drama i pozorište u BiH“, Novi Sad, 1984.
Zdenko LEŠIĆ „Teorija drame kroz stoljeća“, Sarajevo, 1996.
kvaliteta i tijelima odgovarajućih katedri i ASU, a uspješnost procentom prolaznosti
uspješnosti
izvedbe
predmeta:

predmeta:
Naziv predmeta: LUTKARSTVO II
Predavanja 1
Seminar:
Vježbe: 2
Individualne 1
vježbe:
Drugi oblik Konsultacije, seminari, analiza predstava, diskusije, javna prezentacija.

nastavnog rada:
ECTS: 6

saradnika:
Trajanje/semestr VIII
i:
izborni:
Preduvjet za upis Upisan VIII semestar.

predmeta:
Cilj studijskog Sadržaj predmeta Lutkarstvo podrazumijeva teorijski dio ( uvod u lutkarstvo –
programa povijesni razvoj ) i praktični dio ( predmet – animacija – lutka ) koji bi se realizirao
kroz vježbe i individualni rad sa studentima.
(Kompetencije
koje stiče Zadaci predmeta su:
student):
-Upoznavanje sa lutkarstvom kao specifičnim oblikom teatrske umjetnosti
-Kroz povijesni razvoj lutkarstva ukazati na vrijednost glumačkog aktiviteta i

vitaliteta u razvoju teatra uopće
-Upoznavanje sa specifičnim izražajnim sredstvima u lutkarskom teatru – osnovne

lutkarske tehnike – demonstracija i upoznavanje sa osnovnim karakteristikama svake
od njih ( ginjol, prstna lutka, zijevalica, marioneta, javajka)
-kroz vježbe pokazati odnos glumca prema lutki
- kroz praktični rad i demonstraciju razvijati svijest o principima animacije
-dramaturgija lutkarskog teatra i predstave
-usvajanje osnovnog principa savremenog lutkarstva – lutka kao glumačko izražajno

sredstvo
- suvremeni lutkarski teatar – uvodni dio

- povijesni pregled razvoja lutkarske umjetnosti krajem 19. i u 20. stoljeću -
lutka u kabareu Chat Noir, u Bauhausu, kod Craiga, Apije, Artoa, Jarryja,
Majerholjda
- Lutke Vitoria Podreca, Iv Yollija, Mihaela Meschea, Petera Shumana,
Obrascova - opalescentnost lutke i opozicija između lutke i glumca
- osnovne karakteristike lutkarske dramaturgije – pisci i reditelj
- demonstracija različitih lutkarskih tehnika i princip animacije
- odabir teksta, bilo kroz lutkarsko-dramaturšku obradu klasične drame ili
dramatizaciju priče – «prevođenje» riječi na jezik metafora
- odabir i izrada «moja lutka»
- glumačka igra sa lutkom - uspostavljanje odnosa lutka-glumac, lutka-lutka,
glumac-glumac, te opalescentnosti lutke i njezine opozicije sa glumcem .
- Scenska etida «tekst-moja lutka-igra»– grupna ili individualna u zavisnosti
od opredjeljenja studenata
Vidovi ili načini Predavanja, verbalna elaboracija i dokumentarna prezentacija. Praktični dio – kroz
realizacije vježbe i demonstraciju upoznavanje sa različitim principima animacije kao posebnog
nastave: vokabulara glumačkog izražavanja. To iskustvo primijeniti na izradi «moje lutke».
Poseban seminar – scenska etida „tekst-moja lutka-igra“.
Provjera znanja i Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa.
polaganje ispita: Teorijski dio provjeriti kroz kolokvijum, a praktični dio kroz javnu prezentaciju
individualnih etida, na kraju šesnaeste sedmica.
Literatura: Henryk Jurkowski: POVIJEST EUROPSKOG LUTKARSTVA – II dio, Zagreb

2005; Radoslav Lazić: UMETNOST LUTKARSTVA – Beograd, 2007.; Radoslav
Lazić SVETSKO LUTKARSTVO, Beograd 2004. (posebno F.C. Greco «Teorije
lutkarskog teatra», Agnes Pierron «Od lutke do animiranih formi», Brunella Eruli
«Tekst i praksa u lutkarskom pozorištu»); časopis POZORIŠTE, broj 1-2, Tuzla
1987.
kvaliteta i tijelima Katedre za glumu nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a uspješnost
uspješnosti procentom prolaznosti.
izvedbe
predmeta:
ODSJEK ZA GLUMU
Bodovanje aktivnosti studenata u nastavi i završnom ispitu
GLUMA I, II, III, IV
Bodovi Ocjene
do 55 5 (F) 1. Pohađanje nastave 5 4-5
Provjera znanja i ocjenjivanje Kriteriji Bodovi Uslov za ispit

min-max
55 - 64 6 (E) 2. Angažman u nastavi 5 4-5
65 - 74 7 (D) 3. Kolokvijum I 15 10 –15
75 - 84 8 (C) 4. Piismeni seminarski rad 10 6--10
85 - 94 9 (B) 5. Kolokvij II 15 10 - 15
95 - 100 10 (A) 6. Završni ispit 50 20 - 50
UKUPNO 100 55 - 100
GLUMA V, VII
Bodovi Ocjene

min-max
65 - 74 7 (D) 3. Kolokvijum I 30 20 –30
75 - 84 8 (C) 4. Piismeni seminarski rad 10 6-10
85 - 94 9 (B) 6. Završni ispit 50 20 - 50
95 - 100 10 (A) UKUPNO 100 55 - 100
GLUMA VI
Bodovi Ocjene
do 55 5 (F) 1. Pohađanje nastave 5 4- 5

min-max
65 - 74 7 (D) 3. Kolokvijum I 20 11 –20

75 - 84 8 (C) 4. Piismeni seminarski rad 20 6--20
85 -94 9 (B) 5. Završni ispit 50 30 - 50
95 - 100 10 (A) 6. UKUPNO 100 55 - 100
GLUMA VIII
Bodovi Ocjene

min-max
65 -74 7 (D) 3. Pismeni seminarski rad 30 20--30
75 - 84 8 (C) 4. Završni ispit 60 25 - 60
85 -94 9 (B) UKUPNO 100 55 - 100
95 - 100 10 (A)
GOVOR I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII
Provjera znanja i Kriteriji Bodovi Uslov za

ocjenjivanje ispit
min-max
Bodovi Ocjene
Do 55 5 (F) 1. Pohađanje nastave i 25 15 - 25

angažman u nastavi
Pisani rad
(seminarski rad)
55-64 6 (E) 2. 5 2- 5
65-74 7 (D) 3. Kolokvij 20 8 - 20
75-84 8 (C) Ukupno do 50 25 - 50

završnog ispita
85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50
95-100 10 (A)
UKUPNO 100 55 - 100
VIZUELNE KOMUNIKACIJE I, II
Provjera znanja i ocjenjivanje Kriteriji Bodovi Uslov za

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
55 - 64 6 (E) 2. Aktivnosti u nastavi 5 2-5
65 - 74 7 (D) 3. Testovi tokom semestra 5 1–5
75 - 84 8 (C) 4. Seminarski radovi 5 1-5
85 - 94 9 (B) 5. Praktični rad i vježbe 30 20 - 30
95 - 100 10 (A) 6. Završni ispit 50 30 - 50
UKUPNO 100 55 - 100
DRAMATURGIJA I,

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
55 - 64 6 (E) 2. Aktivnosti u nastavi 10 5 - 10
65 - 74 7 (D) 3. Testovi tokom semestra 5 1-5
75 - 84 8 (C) 4. Seminarski radovi 10 5 - 10
95 - 100 10 (A) 6. Završni ispit 50 30 - 50
UKUPNO 100 55 - 100

ENGLESKI JEZIK I, II, III, IV, V, VI
Kriteriji Bodovi
Bodovi Ocjene
do 55 5 (F) 1. Aktivnost na časovima do 20
55 - 64 6 (E) 2. Samostalna aktivnost (zadaće, do 10

pripreme za čas)
65 - 74 7 (D) 3. Lični rječnik do 10
75 - 84 8 (C) 4. Parcijalni ispit (Seminarski rad) do 20
85 - 94 9 (B) 5. Završni ispit (Projekt i odbrana) do 40
95 - 100 10 (A) 6. UKUPNO 100
ESTETIKA I, II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
do 55 5 (F) 1. Pohađanje nastave 5 3–5
55 - 64 6 (E) 2. Aktivnosti u nastavi 5 3–5
Završni ispit 50 30–50
4.
75 - 84 8 (C)
85 - 94 9 (B)
95 - 100 10 (A)
UKUPNO 100 55–100
ELEMENTI FILMA I RAZVOJ FILMSKIH VRSTA I, II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
65 - 74 7 (D) 3. Testovi tokom semestra 10 5 – 10
85 – 94 9 (B) 5. Završni ispit 50 30 – 50
95 - 100 10 (A) UKUPNO 100 55 – 100
POKRET I, II, III, IV, V, VI
Provjera znanja
i ocjenivanje uslov za
ispit
Kriteriji bodovi
min-max
bodovi ocjene
do 55 5 (F) 1. Redovno pohađanje nastave 10 7 - 10
55 - 64 6 (E) 2. Aktivno učešće u istraživačkom procesu, 15 10 - 15

redovno donošenje vježbi
65 - 74 7 (D) 3. Kolokvij 10 2 - 10
75 - 84 8 (C) 4. Individualni rad 6 1-6
85 - 94 9 (B) 5. Dnevnik rada: Moje iskustvo pokreta 5 1-5
95-100 10 (A) 6. Završni ispit 54 34 - 54
UKUPNO 100 55 - 100
POKRET VII
Provjera znanja
ispit
Kriteriji bodovi
min-max
bodovi ocjene
do 55 5 (F) 1. Redovno pohađanje nastave 15 10 - 15
55 - 64 6 (E) 2. Aktivno učešće u istraživačkom procesu na 15 10 - 15

časovima
65 - 74 7 (D) 3. Redovno donošenje vježbi 20 10 - 20
75 - 84 8 (C) 4. Dnevnik rada 5 1-5
85 - 94 9 (B) 5. Završni ispit 45 24 - 45
95-100 10 (A) UKUPNO 100 55 - 100
POKRET VIII
Provjera znanja
ispit
Kriteriji bodovi
min-max
bodovi ocjene
do 55 5 (F) 1. Ativno i produktivno učešće u procesu rada 40 25-40
55 - 64 6 (E) 2. Dnevnik rada „ Moje pozorište“ 10 5-10
65 - 74 7 (D) 3. Završni projekat „ Moje pozorište“ 50 25-50
75 - 84 8 (C)
85 - 94 9 (B)
95-100 10 (A) UKUPNO 100 55 - 100
GLAS I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII
Provjera znanja i Uslov za

ocjenjivanje ispit
Bodovi Ocjene min.-max.

KRITERIJI Bodovi
do 55 5 (F) 1. Prisustvo na nastavi 10 8-10

55-64 6 (E) 2. Angažman na nastavi 15 5-15
65-74 7 (D) 3. Kolokvijum 20 10-20
75-84 8 (C) 4. Seminarski rad 5 2-5
85-94 9 (B) 5. Završni ispit 50 30-50
95-100 10 (A) UKUPNO 100 55-100
SCENOGRAFIJA KOSTIM I MASKA 1, II

ocjenjivanje ispit min-
max
Bodovi Ocjene
65 - 74 7 (D) 3. Testovi tokom 10 5 – 10

semestra
85 - 94 9 (B) 5. Završni ispit 50 26 - 50
95 - 100 10 (A) UKUPNO 100 55 - 100
ISTORIJA JUŽNOSLOVENSKE DRAME I POZORIŠTA I, II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene

95 - 100 10 (A) 6. Završni ispit 50 30 - 50
UKUPNO 100 55 - 100
ISTORIJA BH DRAME I TEATRA I, II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
95 - 100 10 (A) 6. Završni ispit 50 30 - 50
UKUPNO 100 55 - 100
ISTORIJA SVJETSKE DRAME I POZORIŠTA I, II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
95 - 100 10 (A) 6. Završni ispit 50 30 - 50
UKUPNO 100 55 - 100
ISTORIJA UMJETNOSTI I, II
ispit min-
max
Bodovi Ocjene
65 - 74 7 (D) 3. praktični zadaci tokom semestra 10 3 - 10
75 - 84 8 (C) 4. Seminarski radovi 25 11- 25
85 - 94 9 (B) 5.
95 - 100 10 (A) 6. Završni ispit 50 30 - 50
UKUPNO 100 55 - 100
KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA I, II, III, IV, V, VI

ocjenjivanje ispit
min-max
Bodovi Ocjene
Do 55 5 (F) 1. Pohađanje nastave 5 2- 5
55-64 6 (E) 2. Aktivnosti u nastavi 10 5-10
65-74 7 (D) 3. Kolokvij 35 18-35
75-84 8 (C) 4. Završni ispit 50 30-50
85-94 9 (B)
95-100 10 (A)
UKUPNO 100 55-100

LUTKARSTVO I

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
65 - 74 7 (D) 3. Seminarski rad 20 10–20
4. Kolokvij 30 18-30
5.
75 - 84 8 (C)
85 - 94 9 (B)
95 - 100 10 (A)
UKUPNO 100 55–100
LUTKARSTVO II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
65 - 74 7 (D) 3. Seminarski rad 20 10–20
5.
75 - 84 8 (C)
85 - 94 9 (B)
95 - 100 10 (A)
UKUPNO 100 55–100
MUZIKA I. II
Kriteriji Bodovi Uslov za

ispit min-
max
Provjera znanja i ocjenjivanje
Bodovi Ocjene
65 - 74 7 (D) 3. Semestralni ispiti 40 20–40
4.
75 - 84 8 (C)
85 - 94 9 (B)
95 - 100 10 (A)
UKUPNO 100 55–100
OSNOVI NAUKE O JEZIKU I i II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene

4. Seminarski radovi 10 2 - 10
75 - 84 8 (C) 4.
85 - 94 9 (B)
95 - 100 10 (A)
UKUPNO 100 55–100
PLES I, II, III, IV, V, VI

ocjenjivanje ispit
Bodovi Ocjene min-max
Do 55 5(F) 1. Prisustvo na nastavi 5 1-5
55-64 6(E) 2. Angažman u nastavi 5 3-5
65-74 7(D) 3. Pismeni seminarski rad 10 1-10
75-84 8(C) 4. Kolokvijum 30 20-30
85-94 9(B) 5. Završni ispit 50 30-50
95-100 10(A) 6. UKUPNO 100 55-100
OPŠTA PSIHOLOGIJA SA PSIHOLOGIJOM UMJETNOSTI I

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
55 - 64 6 (E) 2. Aktivnosti u nastavi 10 5-10
65 - 74 7 (D) 3. Seminarski rad 30 15–30
Završni ispit 50 3 0–50

75 - 84 8 (C) 4.
85 - 94 9 (B)
95 - 100 10 (A)
UKUPNO 100 55–100
SCENOGRAFIJA KOSTIM I MASKA 1, II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
65 - 74 7 (D) 3. Testovi tokom semestra 10 5 – 10
75 – 84 8 (C) 4. Seminarski radovi 25 5 - 25
85 – 94 9 (B) 5. Završni ispit 50 26 - 50
95 - 100 10 (A) UKUPNO 100 55 - 100
OPŠTA PSIHOLOGIJA SA PSIHOLOGIJOM UMJETNOSTI II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
65 - 74 7 (D) 3. Semestralni ispiti 40 18–40
4.
75 - 84 8 (C)
85 - 94 9 (B)
95 - 100 10 (A)
UKUPNO 100 55–100
RAD GLUMCA SA REDITELJEM I

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
55 - 64 6 (E) 2. Angažman u nastavi 5 4–5
65 - 74 7 (D) 3. Praktični rad 10 6–10

5.
75 - 84 8 (C)
85 - 94 9 (B)
95 - 100 10 (A)
UKUPNO 100 55–100
OSNOVE REŽIJE I, II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
55 - 64 6 (E) 2. Angažman u nastavi 10 8–10
65 - 74 7 (D) 3. Pripremanje filmske vježbe 10 5–10
4. Provjera teorijskog znanja 20 10–20

75 - 84 8 (C)
85 - 94 9 (B) Završni ispit 50 25 - 50
5.
95 - 100 10 (A)
UKUPNO 100 55–100
OSNOVE TEORIJE UMJETNOSTI I, II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
95 - 100 10 (A) 6. Završni ispit 50 30 - 50
UKUPNO 100 55 - 100
TEATAR I FILM POD OPSADOM I

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
55 - 64 6 (E) 2. Angažman u nastavi u nastavi 5 4–5
65 - 74 7 (D) 3. Seminarski rad 20 10–20

75 - 84 8 (C) 5.
85 - 94 9 (B)
95 - 100 10 (A)
UKUPNO 100 55–100
UVOD U TEORIJU GLUME I REŽIJE I,II

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
95 - 100 10 (A) 6. Završni ispit 50 30 - 50
UKUPNO 100 55 – 100
OSNOVE PRODUKCIJE

ispit min-
max
Bodovi Ocjene
do 55 5 (F) 1. Pohađanje nastave 5 2- 5

65 - 74 7 (D) 3. Praktični radovi 20 10 - 20
75 - 84 8 (C) 4. Seminarski rad 15 8 - 15
85 - 94 9 (B) 5.
95 - 100 10 (A) 6. Završni ispit 50 30 - 50
UKUPNO 100 55 - 100

STUDIJSKI PROGRAM - GLUMA - I Ciklus PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

STUDIJSKI PROGRAM - GLUMA - I Ciklus PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI

ODSJEK ZA GLUMU – ( BA )STUDIJ I CIKLUSA

II. CILJEVI ORGANIZOVANJA STUDIJA

šifra predmet broj časova broj kredita

šifra predmet broj časova broj kredita

šifra predmet broj časova broj kredita

GLU 0309 Istorija svjetske drame i pozorišta I 4 3

šifra predmet broj časova broj kredita

šifra Predmet broj časova broj kredita

Šifra predmet broj časova broj kredita

Šifra Predmet broj časova broj kredita

Šifra Predmet broj časova broj kredita

Studij organizuje Akademija scenskih umjetnosti .

Studij će izvoditi nastavnici Akademije

1. Admir Glamočak , redovni profesor za Glumu

Svi kandidati koji su završili četvorogodišnje školovanje .

Provjera znanja na prijemnom ispitu bi se sastojala od dva dijela:

Minimalni broj bodova potreban za upis studija je 24, a maksimalan 40 bodova.

V. NASTAVNI PLAN STUDIJA

Struktura predmeta studija

Obavezni predmeti studija su:

Izborni predmeti studija su:

1. Osnove nauke o jeziku I,II

Način realizacije nastavnog plana i programa na dodiplomskom studiju gluma

Osnovi oblici rada su su predavanja, vježbe i seminari.

Ostvareni rezultati se stepenuju od F ( nedovoljan ) do A ( odličan ). Svaki stepen donosi maksimalno po

5 ( F,FX)- NE ZADOVOLJAVA MINIMALNE KRITERIJE, MANJE OD 55 BODOVA.

VI. METODE I STRATEGIJE UČENJA I OCJENJIVANJA:

1. Predavanja iz temeljnih vještina

Ocjenjivanje koje se primjenjuje:

1. Pojedinačni praktični ispiti

VII. STRUČNI I AKADEMSKI NAZIV

VIII. ISHOD UČENJA

 Uspostavljanje, razvijanje i praktična primjena znanja, iz oblasti glume i glumačkoih sredstava /

 Profesionalne i praktične vještine (ili: praktična primjena)

 istraživački pristup i produktivno/kreativno uključivanje u realizaciju umjetničkog djela uz

 profesionalno bavljenje glumom u projektima sa istraživačkim zahtjevima

IX. PRAVA STUDENTA

Šifra – kod predmeta: GLU 0101

Šifra – kod predmeta: GLU O102

Naziv predmeta: GOVOR I

Ime nastavnika i saradnika: Izabrani nastavnici

Jezik nastave: bosanski / hrvatski / srpski

Status/obavezni, izborni: Obavezni

Preduvjet za upis Upisan I semestar.

Cilj studijskog programa Sadržaj predmeta Govor I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

1.Stvaranje svijesti o relaksiranom i centriranom vlastitom tijelu

2.Osvještavanje glasovnog i govornog sistema

3.Svijest o slobodnom i pravilnom disanju

4.Usvajanje optimalnog načina disanja,uključujući dva

5.Osvještavanje rezonantnih propstora u tijelu

6.Upoznavanje sa procesom proizvopdnje artikulisanog govora ( kultura

7.Prepoznavanje osnovnog sistema govornog izražavanja( dijelovi govorne

8.Upoznavanje sa osnovnim vidovima saopštavanja

Opis programa: TEME:

Upoznavanje sa predmetom govor

Kultura govora-kultura mišljenja

Osnovni vidovi saopštavanja

Reklama kao osnovni vid saopštavanja najave, oglasi

Glasnost, jačina, intenzitet

Upotreba pravilnog disanja

Jačina i volumen glasa

Logički akcenatMetodi određivanja logičkih akcenata