Univerzitet u Sarajevu

Filozofskifakultet u Sarajevu

Odsjekzabosanski, hrvatskiisrpskijezikiknjiževnostnarodaBiH

Metodičkapripremazačas u okvirupolaganjaispita

Realizatoricačasa: Mirnesa Ahmetagić

Predmet: Metodikanastavejezikaiknjiževnosti

Predmetniprofesor: prof. dr. MuhidinDžanko

Sarajevo, 19.11.2015.god.
Pripremazanastavničas:Realizatorica: Mirnesa Ahmetagić

Datum i sat održavanja časa: 19.11.2015.god., 9:50h

Realizatorica časa: Mirnesa Ahmetagić

Predmetni nastavnik: Željko

Naziv škole: Osnovna škola: „Safvet-beg Bašagić“

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjževnost

Razred: Sedmi (VII)

Odjeljenje: Dva (II)

Nastavno područje: Književnost

Nastavna jedinica: Analiza lirske pjesme „Pjesma o keruši“, Sergeja Jesenjina

Tip časa: Čas interpretacije lirske pjesme s motivom životinje

Nastavne metode: Dijaloška, usmeno izlaganje nastavnice, analiza pjesme, metoda

demonstracije

Nastavna sredstva: Čitanka, fotografije, tabla, kreda, hamer papir

Zadaće nastavne jedinice:

Obrazovne: prepoznati vrstu pjesme (lirska pjesma s motivom životinje);

dojam o pjesmi;

odrediti likove;

uočiti elemente ritma;

odrediti temu i ideju pjesme;

pronaći metafore;

pronaći onomatopeju.

1.
Priprema za nastavni čas: Realizatorica: Mirnesa Ahmetagić

Uvodni dio časa (5 min.):

Nakon predstavljanja učenicima realizatorice časa i prisutne komisije, s ciljem usmjeravanja

učeničke pažnje na zanimljivost nastavne jedinice i davanja nagovještaja o sadržaju glavnog
dijela časa:

- Razgovor o razumijevanju riječi „keruša“ (za očekivati je da učenici pojam vežu za ženku
psa)

Kada posmatrate ovu fotografiju, šta možetezaključiti da se nalazi na njoj? (Očekuje se

odgovor: Na fotografiji se nalazi ženka psa, odnosno majka kučića i kučići.)

Šta kučići rade na fotografiji? (Očekivani odgovor: Spavaju uz svoju majku.)

2.

Priprema za nastavni čas: Realizatorica: Mirnesa Ahmetagić

Glavni dio časa:

Glavni dio časa sastoji se iz više poddijelova, i to:

1. a) Upoznavanje učenika sa nastavnom jedinicom časa: „Pjesma o keruši“, Sergeja

Jesenjina;

b) Upoznavanje učenika sa biografijom i bibliografijom pisca:

Za ovaj dio časa učenicima će poslužiti slika pisca Sergeja Jesenjina i tekst pjesme „Pjesma o
keruši“. Oboje će biti predstavljeno učenicima: slika pisca na hamer papiru, biografija i
bibliografija pisca kao i pjesma koja je isprintana (sličan tekst imaju u čitanci), ali ja ću usmeno
reći podatke o piscu.

Sergej Aleksandrevič Jesenjin je bio ruski pjesnik. Rođen je u Konstantinovu, 3. oktobra,

1895.god., a umro je u Lenjingradu, 28. decembra, 1925.god. Dakle, živio je samo 30 godina,
izvršio je samoubistvo. Ja nikada ne bih opravdala to što je uradio, jer Bog nam je dao život, mi
mu na tome trebamo biti zahvalni i trebamo se maksimalno boriti sa svim problemima u životu i
nastojati pobijediti te probleme jer nikome od nas život nije dat bez razloga. Njegova poznata
djela su: „Breza“, „Jesen“, „Pjesma o keruši“, „Mangup“, „Ispovijest mangupa“, „Ja sam
posljednji pjesnik u selu“, „Molitva za umrle“, „Pismo majci“, „Sniježno polje“,...

3.

c) Pročitati pjesmu:
Učenicima će se pročitati pjesma kako bi mogli razumjeti pjesmu za analizu. Poslije čitanja
pjesme pitat ću učenike da li su razumjeli tekst i sve riječi iz pjesme, ako bude potrebe pjesmu
ponovo pročitati te objasniti nepoznate riječi. Pjesmu će pročitati rukovodilac časa ili će biti na
kasetofonu (ako škola bude imala CD) radi razgovijetnosti iste.

d) Učenici će reći o čemu se radi u pročitanoj pjesmi.

(Očekuje se odgovor: U pjesmi se radi o kuji koja je oštenila sedmero mladih. Naveče je došao
gospodar koji je odnio kučiće i ubio ih. Kuja je tugovala, trčala za gospodarom. Mjesečev oblik
joj se učinio kao jedno od njenih štenadi. Nije mogla izdržati bol zbog nedostatka svoje djece, pa
je uginula.)

e) Dojam o pjesmi. (Učenici će dati svoj utisak o pjesmi.)

Sada ćemo pročitati četvrtu i petu strofu pjesme:

A ona je za tragom trčala,

stizala ga, kao kad uhode...

i dugo je, dugo drhtala

nezamrzla površina vode.

Pri povratku vukuć se po tmini,

i ližući znoj s bedara lijenih,

mjesec joj se nad izbom učini,

kao jedno od kučića njenih.

Poslušali ste ove dvije strofe. Da li biste sada mogli odgovoriti na sljedeća pitanja?

4.

Šta uočavamo, da li je keruša htjela da spasi svoje kučiće? (Očekuje se odgovor: Da, htjela ih je
spasiti.)
Zbog čega, da li je u ovoj pjesmi prikazana ljubav keruše prema svojoj djeci kao simbol svake
majke prema svojoj djeci? (Očekuje se odgovor: Da!) Dakle, ovdje nam je pjesnik prikazao
kerušu koja je simbol za sve majke, bile one u ljudskom ili životinjskom obličju.

Naš sljedeći zadatak jeste da zaključimo kojoj vrsti pjesme pripada „Pjesma o keruši“. Da li neko
zna? (Očekuje se odgovor: Pjesma pripada lirskoj vrsti.) Ako niko ne bude znao, ja ću da kažem
da pjesma pripada lirskoj vrsti. Ako neko bude odgovorio tačno na pitanje, pitat ću ga zbog čega
misli da je to lirska pjesma, ako ne odgovori onda ću ja reći: Lirska pjesma je kraće književno
djelo napisano najčešće u stihu. Iskazuje različita osjećanja, a u nekima misli.

Sada ćemo da odredimo motive u pjesmi. (Učenici će da navedu motive i da ih opišu.)

Motivi su:

kuja (simbol majke, plemenita, toliko je voljela svoju djecu da nije mogla izdržati bol zbog
njihovog nedostatka);

štenad (tek rođeni, nedužno uginuli);

gospodar koji ubija štenad (zao, nije imao osjećaja ni prema kučićima ni prema boli njihove
majke).

U pjesmi nailazimo i na metafore. Šta je, ustvari, metafora? (Očekuje se odgovor: Metafora je
skraćena poredba, to je stilsko izražajno sredstvo koje zamjenjuje stvarnu priču ljepšom
pjesničkom slikom.):

Dakle, na početku pjesme Jesenjin slika ambijent u kome se rađaju mladunci. On je krajnje
idiličan, u skladu s majčinskim osjećajem. Keruša liže mladunce i doji ih. Svjesna je svoje
dužnosti i obavlja je strpljivo i nježno. Ovdje je keruša prikazana kao metafora za sve majke,
odnosno njihovu ljubav prema njihovoj djeci.

U pjesmi se životinje spremaju za počinak, to je savršena seoska slika pred smiraj dana.

5.

U pjesmi nailazimo i na onomatopeju (zvukovi iz prirode). Neko od učenika će prepoznati

onomatopeju. (Očekuje se odgovor: „Zavijala bolno za svojima.“)
Sada ćemo odrediti ritam u pjesmi. Da li u pjesmi prepoznajemo rimu? (Očekuje se odgovor: Da:
šuška-kučka, krutih-žutih, nježno-neizbježno, rudi-grudi, juri-tmuri, jak-džak, trčala-drhtala,
uhode-vode, tmini-učini, lijenih-njenih, slatki-tanki, svojima-poljima, sreće-pseće, brijeg-snijeg.)
Dakle, u riječima zadnji slogovi se rimuju.Dakle, ovdje imamo vezani stih.

Izdvojite epitete iz pjesme (epiteti-pridjevi koji stoje uz imenicu i uljepšavaju je):

niz rogoza žućkastih i gustih, oštenila sedmero žutih, i lizala niz dlaku što rudi, i slio se mlak sok
neizbježno, iz toplih maternskih grudi, pale su i njene oči pseće kao zlatan sjaj zvijezda u snijeg.

Sada ćemo da odredimo temu ove pjesme. (Učenici će odrediti temu.)

Moja tema je: „Bezgranična ljubav keruše prema svojim kučićima.“

Zatim ćemo da odredimo ideju ove pjesme. (Učenici će odrediti ideju.)

Moja ideja je: „Majčina ljubav je bezuslovna, ona je svezaštitna, sveobuhvatna.“

Kada smo već kod teme, navest ću nekoliko mudrih izreka o majci:

„Majke su osjetljivije na svoju djecu od očeva jer su one više sigurne da su to njihova djeca.“
Ovo je rekao Aristotel.

„Bog ne može biti svuda, pa je zato stvorio majke.“ Ovo je jedna jevrejska poslovica.

„Majka-nemoj biti toliko iznad nje. Ona te zna i kad si bio mlađi.“ Matija Bećković

„Majke nikada nisu same u svojim mislima. Majka uvijek mora razmisliti dvaput, jednom za sebe
i jednom za svoje dete.“ Sophia Loren

I jedna mudra izreka u koju ćete se uvjeriti za nekoliko godina: „Muškarac svoju djevojku voli
najviše, svoju suprugu najbolje, a svoju majku najduže.“ To je jedna irska izreka.

6.

Završni dio časa: (10 min.)

Domaća zadaća:
Ako neko od vas ima kućnog ljubimca, neka napiše kratak sastav s temom „Moj kućni ljubimac“,
a ko nema kućnog ljubimca neka napiše da li bi volio da ima i koji je to kućni ljubimac, također
kratak sastav.

Ponavljanje gradiva:

Hajdemo provjeriti šta sve znamo.

Naziv pjesme, ime autora? (Očekuje se odgovor: „Pjesma o keruši.“, Sergej Jesenjin)

Motivi: (Očekuje se odgovor: kuja, štenad, gospodar koji ubija štenad)

Šta je epitet, i navesti jedan primjer iz pjesme?

Ako ostane vremena (a vjerovatno da hoće), djeca će se igrati igre pantomime. Po dva učenika
će izlaziti pred tablu i oponašati životinje koje žele (mačku, pticu, kokoš, majmuna i sl.). Dok
jedan pantomim pokazuje životinju, drugi pogađa koja je to životinja, ako odgovori tačno onda
drugi radi istu stvar a ovajprethodni pogađa, a ako ne odgovori tačno učenici se javljaju i
pogađaju i taj učenik koji pogodi sljedeći izvodi pantomimu.

Napomena: Ovaj čas će biti reliziran u specifičnim okolnostima utoliko što se učenici i
realizatorica časa prvi put susreću u nastavi. Da bi se na brz način smanjio stepen nepoznavanja
između učenika i realizatorice časa, učenici će biti zamoljeni da na papir napisu svoje ime i isti
takav stave ispred sebe na klupu. Tako će se poništiti distanca koja bi inače postojala između
učenika i nastavnika koji se susreću prvi put u nastavi. Istovremeno, ispisivanje svog imena
simbolički će biti pristanak učenika i njegova garancija da će učestvovati u „timu“ koji sarađuje
taj čas na polju znanja.

7.