BIBLIOTHECA CROATICA-SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA

Posebna izdanja: knjiga 2

Izdavači
HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST- PODRUŽNICA ZA POVIJEST SLA VON/JE, SRIJEMA I
BARANJE, Slavonski Brod
MUZEJ BRODSKOG POSA VUA, Slavonski Brod
Za izdavače
Dr. Mato Artuković
Josip Lozuk, prof
Uredničko vijeće
Dr. Stanko Andrić, dr. Mato Artuković, Ivanka Cafuta, prof, Josip Lozuk, prof,
mr. Josip Kljajić, Željka Marić, dr. Zlata Živaković -Kerže
Glavna urednica
Dr. Zlata Živaković-Kerže
Lektorica
Mr. Latinka Golić-Samaržija
Korektori ea
Suzana Bilić- Va rd ić
ZBORNIK RADO VA
Prijevodi sažetaka s hrvatskoga na njemački jezik SA ZNANSTVENOG SKUPA O SLAVONSKOM BRODU
Snježana Babić, lektorica U POVODU 750. OBLJETNICE PRVOGA PISANOG SPOMENA
Prijevodi sažetaka s hrvatskoga na engleski jezik IMENA BRODA
Marija Omazić, lektorica
Naklada
1000 primjeraka
Tisak
Grafika d.o.o. Osijek
CIP-Katalogizacija u publikaciji
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

UDK 908(497.5 Slavonski Brod)(063)

UDK 94(497.5 Slavonski Brod)(063) ZNANSTVENI SKUP ODRŽAN JE OD 13. DO 15. LISTOPADA 1994.
ZNANSTVENI skup o Slavonskom Brodu ( 1994 U SLAVONSKOM BRODU
; Slavonski Brod)
Zbornik radova : sa znanstvenog skupa
o Slavonskom Brodu u povodu 750.
obljetnice prvoga pisanog spomena imena
J Broda, održan 13. do 15.listopada 1994.
u Slavonskom J? rodu/ <glavna i odgovorna
urednica Zlata Zivaković Kerže : prijevodi
sažetaka na njemački Snježana Babić;
prijevodi sažetaka na engleski Marija
Omazić.>- Slavonski Brod : Hrvatski
institut za povijest, Podružnica za povijest
Slavonije, Srijema i Baranje : Muzej
Brodskog Posavlja, 2000. - 480 str. :
ilustr. ; 29 cm.- (Bibliotheca Croatica-
Slavonica, Sirmiensia et Baranyensia.
Posebna izdanja : knj. 2)
Bibliografske bilješke uz tekst.
- Summaries. - Zussammenfassungen
ISBN 953-6659-03-9
400407001 Slavonski Brod, 2000.
 2

Nives Majnarić-Pandžić*

BRODSKO POSAVLJE U BRONČANO I ŽELJEZNO DOBA

-POSLJEDNJA DVA TISUĆLJEĆA PRIJE KRISTA

Uvođenje proizvodnje bronce, prvog od čovjeka proizvedenog metala, kovine koja nije

2
postojala u prirodi, promijenilo je i intenzivirala prometne kontakte u čitavoj Europi.' Dobava
kositra, nužno sada potrebne sirovine, a u prirodi rijetke u usporedbi s bakrom, uspostavila je po-
sve nove komunikacije, a sama trgovina i raspodjela gotovih brončanih predmeta stvorila je nova
središta i oko njih nove kulturne grupe. Brodsko Posavlje pokazalo je već do sada, iako se tek na-
lazi na pragu većih sustavnih istraživanja, da je njegov zemljopisni položaj uvjetovao značajni
ekonomski i kulturni razvoj tog prostora u brončano doba. Treba ga promatrati kao područje
2

tranzita iz vrlo naprednih i sirovinski bogatih krajeva u široj okolini; nalazeći se između značaj­
nih središta u karpatskom Podunavlju i na Balkanu, prvenstveno bakrom bogatih Bosne i zapad-
ne Srbije, brodsko je Posavlje razvijalo svoje brončanodobne kulture odražavajući tu
3
povezanost.
l
J
l
l
Najstarije brončano doba u brodskom Posavlju arheološki još nije zadovoljavajući doku-
mentirano, ali ne bi trebalo sumnjati daje bilo povezano s razvojem vinkovačke kulture poznate
dobro iz istočne Slavonije i Srijema. Moglo bi se pomišljati na nešto dulje zadržavanje kasne
4

vučedolske kulture u tom prostoru, ali ta pretpostavka nije arheološki potvrđena. U razvijenom
5

do kasnom razdoblju ranoga brončanog doba došlo je do transformacije vinkovačke podloge pri-
livom utjecaja sa sjevera i istoka. 6 Šezdesetih godina 20. stoljeća, kada je Muzej Brodskog Po-
savlja počeo intenzivnije rekognoscirati i sondirati svoj arheološki teren (Katarina Petrović sa
suradnicima) došlo je do značajnih otkrića upravo za poznavanje ranoga i srednjega brončanog
doba: otkriveno je postojanje nove kulturne grupe s osebujnim tipološkim obilježjima koja je

* Prof. dr. sc. Nives Majnarić-Pandžić, Filozofski fakultet, Zagreb

' J. E. Dayton 1971/72.- J. D. Muhly 1976.- G. Childe 1956.- H. G .D. Clark 1957.- J. M. Coles- A. F. Harding
I 979.- J. M. Col es I 98 I.
2 Pojedini nalazi uz Savu pokazuju kako je ta rijeka bila važna prometnica već od razvijeno ga ranoga brončanog doba

(Boui-Teor mač iz Doline na Savi- K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama, Zadar 1973., T. 6,13.- Kratki mač
tipa Apa iz Donje Doline- Z. Vinski, O oružju ranoga brončanog doba u Jugoslaviji, VAMZ 2, I 961., 18 i d., T. VIII,
l.- Za ugarske bojne sjekire iz okolice Vinkovaca vidi- N. Majnarić- Pandžić, Srednje brončano doba u istočnoj Sla-
voniji, Izd. HAD-a 9, I 984., sl. I I ,3- Za zlatnu narukvicu iz Bilja vidi- Z. Vinski, O prethistorijskom zlatnom nakitu
u Jugoslaviji, ARR I, I 959., T. IX, 8 l.)
3
B. Čović, Sjeverna Bosna i Karpatski bazen u rano i srednje bronzano doba, Zbornik Arheološkog društva BiH, Sara-
jevo I 983.; Praistorijsko rudarstvo i metalurgija u BiH- stanje i problemi istraživanja GCBI 20., 1984.; I. Bona, Die
3 mittlere Bronzenzeit Ungarns und ihre siidostliche Beziehungen, Budapest 1975.; A. B anko ff Metal Ores and Trade
on the Middle Danube, Ancient Europe and the Mediterranean, Warminster 1977.
' S. Dimitrijević, Arheološka iskopavanja na području vinkovačkog muzeja, Acta Musei Cibalensis l, Vinkovci I 966.;
Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, Izd. HAD-a 4, Vinkovci I 979.; Die friihe Vin-
kovci-KlJ!tur und ihre Beziehung zum Vučedoler Substrat., OA 7. 1982.
' J. Lozuk, Kontinuitet naseljavanja brodskog Posavlja, Zagreb 1987., (neobjavljeni diplomski rad) 17.-18.
6
K. Vinsti-Gasparini, Kultura polja sa žarama, Zadar l 973., T. 6, I 3.; Z. Vinski, O oružju ranoga brončanog doba u Ju-
goslavij , V AMZ 2, 1961., 18 i d., T. VIII, I.; N. Majnarić-Pandžić, Srednje brončano doba u istočnoj Slavoniji, Izd.
HAD-a , 1984., sl. 11,3; Z. Vinski, O prethistorijskom zlatnom nakitu u Jugoslaviji, ARR I, 1959., T. IX, 81.

102 103
 ubrzo doživjela svoju interpretaciju. Zapazivši karakteristične bradavičaste ukrase na nalazima
7
fr~gmenata glinenog posuđa iz Gornje i Donje Bebrine te Starog Slatinika, kao i stanovite novo-
sti u oblikovanju, S. Dimitrijević je novu kulturnu pojavu definirao kao "regionalnu hatvanoidnu
varijaciju" s nazivom bebrinska kultura. Pritom je ocijenio da početak bebrinske kulture
označava kraj vinkovačke kulture. Donio je i prvi pregled tipova bebrinske kulture. 8 Na istu se
temu vratio nakon petnaestak godina i ustvrdio daje širenjem rane vinkovačke kulture prema za-
~~d~ nastala u srednjoj Slavoniji regionalna varijanta vinkovačke kulture- tip Bebrina. 9 Zanim-
lJIV Je nastavak Dimitrijevićevih izlaganja. On smatra da je bebrinski tip (tu je dakle suzio
značenje bebrinskih nalaza od naziva kultura iz ranijeg rada u tip, što se s obzirom na neo-
brađ~nost odnosnih keramičkih nalaza čini podesnijim) ekspandirao dalje na zapad i na jug, pre-
ko Like sve do Hrvatskog primorja. Tu je kao primjere za svoje tvrdnje naveo humke iz Ličkog
Osika i Vlašku peć na Velebitu iznad Senja. To je, dakako, zanimljiva kombinacija, ali u ovom
10
času nema pravih potvrda za njezino konačno prihvaćanje. U oba se naime slučaja, na oba nave-
dena nalazišta, radi o vrlo raširenim novim tipološkim obilježjima, prisutnima na širokom pro-
storu. Lički se Osik osim toga više veže uz alpsko i češko-slovačko Podunavlje, nego li za istok
Pa?o~ije _gdje ~~ na~azilo matično hatvansko područje. 11 Vezanje uz grupu Hatvan čini se stoga
uprtmm, Jer se sirenJe te grupe ne prati u pravcu juga, pogotovo ne u tako udaljene krajeve kakvi
s~_naši u _međuriječju S~ve, Dunava i Drave. U nastajanju bebrinske grupe (tipa) odigrale su
12
oc~t? ~~OJU ~-logu vrlo Široko rasprostranjene tipološke ideje koje su u panonskom Podunavlju
obiljezrle pnJelaz s ranog na srednje brončano doba. Autori novijih regionalnih studija odlučili
su se za uvođenje novog naziva za bebrinski tip - dali su mu ime brodska kultura. Takav naziv
predložila j~ već K. Petrović, a u novije gaje vrijeme uveo i J. Lozuk, koji u zbirci Muzeja Brod-
sko~Po~avlja raspo~aže s vin: dosadašnjim nalazima relevantne keramike i podacima o njihovom
na!a~enJu, pa_ se cr~I pozvamm da sve to prikaže stručnoj javnosti. Lozukov vrlo savjesno i zna-
lack! napravljen pnkaz arheoloških nalazišta u brodskom Posavlju do 1987. godine osnovno je
polazište za daljnji rad. 13
Oba stručnjaka iz brodskog Posavlja (K. Petrović i J. Lozuk) odlučili su se za naziv brod-
ska kultura umjesto bebrinska, osobito je to eksplicitno u često navođen om radu J. Lo zuka. 14
Zato začuđuje tvrdnja M. Markovića da bi nazivom brodska kultura trebalo označiti kasno-
bron~anodobnu kulturu Brodskog Posavlja, poznatu iz brojnih ostava, izvjesnog broja grobalja i
naselJa. Kako on na tom mjestu citira Katarinu Petrović, mora daje došlo do nesporazuma, tj.
15
?a M. Marko~ ić nije točno pročitao tekst iz kataloga Oriovac koji citira, a u kojemu autorica vrlo
Jas~o određuJ~ brods~~ ~ulturu u rano i srednje brončano doba. Tome dodajem daje prema naj-
bolje poznatoj ostavstlm kasnog brončanog doba u brodskom Posavlju, prema brojnim i silno
bogatim os tavama brončanih predmeta, posavska kasnobrončanodobna kultura sastavni dio kul-
ture polja sa žarama sjeverne Hrvatske, a nalazi iz brodskih nekropola i naselja sugerirali bi
eventualno neke druge nazive.
' S .•~imitrijev!ć, ~rhe~lošk~ iskop~vanja na po?ručju vinkovačkog ... , n. dj.; Arheološka topografija i izbor arheo-
loskih ... , n. dj.; Die fruhe Vmkovci-Kultur und Ihre ... , n. dj.
' S. Dimitrijević, Die friihe Vinkovci-Kultur und ihre Beziehung zum Vučedoler Substrat., OA 7. 1982., sl. 7.
9
o.c.l9
R. D~ec~sler-~iži~, ~straživanje tumula ranog brončanog doba u Ličkom Osiku, VAMZ 9, 1975.; V. Mirosavljević,
10
Gradme _I gradmski Sistemi u prethistorijsko i protohistorijsko doba, ARR 7, 1974., 259.; d.; S. Forenbaher Vlaška peć
kod Senja, OA 11-12, 1987 ., l, id. ' 1976.
" Vidi analiz_u sjekire Krtenov tipa uR. Drechsler-Bižić, Istraživanje tumula ranog brončanog ... , n. dj.; U kulturi Hatvan
nema dobnh analogija za bebrinske ukrase.
" Širenje hatvansk~ k~lture nije išlo u pravcu juga, ne&o zapada i sjevera, vidi G. Bandi, Die Lage der To kod Gruppe un-
ter de~ bronzezeJthche~ Kulture_n Nordtransdanubiens und der Slowakei, Musaica 14(3), Bratislava 1963., 3 i d.;
Međutim, ukras na bebnnskom tipu svakako je panonskog podrijetla i odgovara vrlo raširenom ukusu toga doba.
" K. Petrović, Oriovac- prilozi za povijest mjesta, Oriovac 1971. 22. ·J. Lozuk Kontinuitet naseljavanja Brodskog
n. d., 20.-21. ' ' ' ... ,
K. Petrović, Oriovac- prilozi za ... , n. dj., 22.; J. Lozuk, Kontinuitet naseljavanja Brodskog ... , n. d., 20.-:0.
14
" M. Marković, Brod, kulturno-povijesna monografija, Slavonski Brod 1994., 34.
104
U 60-im godinama 20. stoljeća otkriveni su i drugi vrlo važni podaci za poznavanje razvo-
ja ranoga i srednjeg brončanog doba u brodskom Posavlju. Na lokalitetu Gradina u Novigradu na
Savi otkopani su tada uz ostatke kasnobrončanodobnog i dijelovi znatno starijeg naselja (litzen-
sku) i jednu varijantu vatinske keramike. 16 Iako se radilo o istraživanjima vrlo malog opsega,
ipak su time tada dobiveni bitno novi i vrlo značajni podaci. Stečeni su argumenti za praćenje
razvoja pod jakim utjecajima iz istočne Slavonije, a dobili smo i novu granicu širenja vatinskih
elemenata prema zapadu. 17 Rezultati istraživanja K. Petrović u Novigradu potvrđeni su i u
istraživanjima 1977. godine kada su na obali Save pronađeni iz profila obale isprani fragmenti li-
censke keramike. O postojanju licenske keramike u sjevernoj Hrvatskoj povelo se računa tek u
18
novije vrijeme. Stoga novigradski nalazi nisu pri svom nalaženju pobudili veću pozornost, jer se
u ranim šezdesetim godinama ni u srednjoeuropskoj, pa dakako ni u našoj literaturi o tom feno-
19
menu nije pisalo. Tzv. licenska keramika (die Litzenkeramik; die Litze- usukana uzica) dobila
je ime po načinu izvedbe svog ukrasa: na vratima ili na dršci posude izmjenjuju se paralelne tra-
ke otisaka usukane vrpce s neukrašenim i glatkim površinama. Fina licenska keramika vrlo je
kvalitetna - u sjevernoj Hrvatskoj je crne boje s uglačanom blistavom površinom, ali se uz nju
javlja i gruba žutosmeđa i crvena keramika, fragmenti većih posuda za zalihe ukrašenih na istov-
jetan, ali grublje izveden način. Još nije zadovoljavajuće riješeno pitanje tehnike ukrašavanja, tj.
da li se zaista u svim slučajevima ukras izvodio otiskom vrpce, ili, što je u pojedinim slučajevima
vjerojatno, kotačićem. Da bi se to pitanje zadovoljavajuće riješilo, kako općenito tako i za po-
dručje sjeverne Hrvatske, trebalo bi provesti pouzdane tehnološke i komparativne analize. U
20
nas se počelo objavljivati i sistematizirati dotadašnja i nova saznanja o licenskoj keramici tek na-
kon otkrića jedne veće naseobinske jame u Podgoraču kod Našica. Objave nalaza iz Slovenije
21
bile su nešto starijeg datuma. Otkriće u Podgoraču sretno se poklopilo s obnovljenim interesom
22
za licensku keramiku u Austriji i okolnim krajevima. Nakon većeg broja malih objava i studija
23
moglo se napokon pojaviti i sintezno poglavlje o toj problematici u velikoj sintezi - Praistoriji
jugoslavenskih zemalja. Iz svega navedenog je očito da je u nas pravi i početni impuls
24
istraživanjima tog zanimljivog kulturnog fenomena, koji premošćuje prijelaz iz ranog u srednje
brončano doba, dalo upravo rano istraživanje na području brodskog Posavlja. Kao u Podgoraču i
Đakovu (Grabrovac), gdje se licenska keramika pojavljuje vezana s panonskom inkrustriranom
keramikom u jedinstvenim naseobinskim objektima- jamama, tako se i u Novigradu ne pojav-
ljuje samostalno, nego u zajednici s vatinskom keramikom. Ta "nesamostalnost" pojave licenske
keramike u nas povezane, koliko do sada znamo, uvijek s drugim vrstama keramike, navela je
16
N. Majnarić-Pandžić, Prilog problematici licenske keramike u sjevernoj Jugoslaviji, A V 27, 1977.,75.-76.; o. e. 19
17
N. Majnarić-Pandžić, Srednje brončano doba u istočnoj ... , n. dj., 66., sl. 3
" N. Majnarić-Pandžić, Prilog poznavanju naselja i naseljenosti brodskog Posavlja u kasno brončano doba, Izd. HAD-a
16, 1993., 149.
Najveći je tekst bio objavljen u Pittionijevoj velikoj monografiji iz 1954, ali onje licensku keramiku datira~ u ene~li­
19
tik.- Disertacija G. Mossler o licenskoj keramici iz Drassburga iz 1943. bila je neobjavljena, a A. Mozsohcs se VIŠe
bavila fenomenom Kisapostag grupe nego li popratnim licenskim nalazima; A. Mozsolics, Bronzefunde aus Ungarn,
Budapest 1985.
20
Analize koje su proveli L Meri, Der friihbronzezeitliche Urnenfriedhof von Kisapostag, Archaeologia Hungarica 26,
Budapest 1942.; W. Neugebauer, Ein weiteres Bei trag zur Problematik der sogenannten "Litzenkeramik", Archeolo-
gisches Korrespondenzblatt 6/1, 1976., nisu do kraja dovele sva pitanja tehnike ukrašavanja.
N. Majnarić-Pandžić, Gradina, Novigrad na Savi- Kasno brončanodobno naselje, Arheološki pregled 19, Beograd
21
22
Z. Benkowsky-Pivovarova, Zur Problematik der Litzenkeramik in Osterreich, PZ 47/2, Berlin 1972.; Zum neusten
Forschungsstand liber die Litzenkeramik in Osterreich, Mitteilungen des Archaeologischen Irtstituts Beiheft 2, Buda-
pest 1981.; Grabfunde der Kultur mit Litzenkeramik in Ostčisterreich und in Westungarn, Arch. Austr. 71, 1987 .; P.
Korošec, Keramika s licensko ornamentika na Ljubljanskem barju, A V 8, 1957.
23
N. Majnarić-Pandžić, Die Litzenkeramik in Slawonien, Istraživanja 5, Novi Sad 1976.; M. Šimek, Licenska keramika
u Gradskom muzeju u Varaždinu, Godišnjak Gradskog muzeja u Varaždinu 5, 1975.; Z. Marković, Rezultati
istraživanja prcthistorijskih lokaliteta oko Koprivnice, PZb 82,245 i d., 1982.; Licenskokeramičkakultura u vremenu i
prostoru, Muzejski vjesnik 15, Kutina 1992.; L Pavlović, Rezultati arheoloških iskopavanja na lokalitetu Grabovac,
Izd. HAD-a 9, 1984.
24
K. Vinski-Gasparini, Litzen-keramika savskodravskog međuriječja, PJZ IV, 1983.
105
neke autore da posumnjaju u stvarnu nazočnost nositelja licenske keramike u krajevima izmedu
slovenske Podravine preko sjeverne Hrvatske do u sjevernu Bosnu, smatrajući ih oblicima izvjes-
25
nih keramičkih funkcionalnih garnitura inkorporiranih u razne domaće kulture. Kako do sada u
Novigradu raspolažemo malim brojem nalaza, moramo pomišljati na to da su i licenska i vatin-
ska keramika ovdje bile samo popratna pojava, a da je domaća i matična kultura ovog prostora
bila već spomenuta brodska kultura. Nažalost, za ovu vjerojatnu pretpostavku nemamo zasad
26
dovoljnih i pouzdanih arheoloških potvrda.
Pravi procvat materijalne kulture, proizvodnje i gospodarskog razvoja postiglo je brodsko
Posavlje tek u kasnom brončanom dobu, točnije u posljednja 3 stoljeća drugog tisućljeća prije
Krista. Odavno je ovo područje bilo vrlo dobro poznato po značajnim i veoma bogatim kasno-
brončanodobnim os tavama koje su se isticale i svojom brojnošću i vrlo kvalitetnim predmetima,
27
pohranjenima zbog raznih uzroka u zemlju. Impresivan korpus brodskih ostava razdijeljen je
nažalost izmedu tri muzeja: Arheološkog muzeja u Zagrebu, Muzeja Brodskog Posavlja i Muze-
ja Slavonije u Osij~ku. Ni sve ostave nisu još obrađene na način koji zavrijeduju, a neke od njih
nisu još ni objavljene u cijelosti; isto tako, nisu sve zajedno objavljene najednom mjestu, što bi
bilo potrebno ukoliko ih želimo koristiti u punoj mjeri kao rječito svjedočanstvo metalurške dje-
latnosti i cirkulacije na u to vrijeme značajnom brodskom teritoriju. Do sada je brodsko Posavlje
dalo 25 ostava, a one sadrže uz uobičajene i sigurno lokalne proizvode (kakvi su srpovi i šuplje
sjekire - keltovi, te drugi primjerci oruđa i jednostavni oblici oružja) i rijetke skupocjene
brončane predmete. Brojni srpovi, pile i sjekire dobri su svjedoci porasle poljoprivredne djelat-
nosti u kasnom brončanom dobu u međurječju Save, Drave i Dunava, a brojni ostaci brončane si-
rovine, najčešće u obliku tzv. "kolača" ili "pogača", katkada i vrlo velike ukupne težine u
28
pojedinoj ostavi, govore o lokalnoj trgovini i lj evačkoj djelatnosti. Medu skupocjenim predme-
tima pohranjenima u ostave, pretežito u fragmentarnom stanju, ističu se brojni mačevi, bodeži i
koplja, kao primjeri ofenzivno g oboružanja te ulomci kaciga, štitnika za potkoljenice (knemida),
možda i karakterističnih okruglih štitova - sve kao predstavnici obrambenog osobnog oružja.
Sadrže i brojne ulomke od brončanog lima izrađenih posuda, kao i velikih pojasa od kojih je naj-
reprezentativniji onaj iz Livadićeve ulice u samom Brodu.
Tako je na primjer Brodski Varoš, kao najveća ostava u čitavom medurječju, sadržavala
29
bolje ili slabije sačuvane primjerke dvadesetak mačeva (dominiraju tipovi Sprockhoff la, zatim
30
tzv. "slavonski mačevi", a zastupljeni su i tipovi Sprockhoff lb te Ila) , ulomke kalotaste i zvo-
31
nolike kacige, najstariji tip knemida u srednjem Podunavlju , ostatke limenog ukrašenog pojasa
te razne antropomorfne i zoomorfne privjeske (najčešće ptičje protome) sa simboličkim i apotro-
pejskim značenjem. Iako se u gotovo svim brodskim ostavama nalaze fragmenti posuda od
32
brončanog lima, samo je jedan primjerak iz Podcrkav lj a bilo moguće prepoznati u njegovom pri-
marnom obliku - kao zdjelicu tipa Baierdorf. Ipak, ne treba sumnjati da su i ostali oblici
brončanog posuda uobičajeni u 12. i ll. stoljeću u Podunavlju bili poznati i u brodskom Posav-
lju.33 Brojni i tipološki raznovrsni mačevi, uz ostalu ratničku opremu defenzivnog i ofenzivnog
25
B. Teržan, Das Pohorje- ein vorgeschichtliches Erzrevier? A V 34, 1984.,58.-60., sl.4-5; kako i sama autorica kaže na
tu ju je ideju navelo novo razmišljanje o značenju i širenju kulture zvonastih pehara.
26
Tu mogućnost spominje i J. Lozuk, Kontinuitet naseljavanja brodskog ... , n. dj.
" K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama ... ,n. dj.; O novim mogućnostima interpretacije razloga za ukopavanje
ostava u zemlju vidi K. F. Rittershofer, Der Hortfund vom B ii hl und seine Beziehungen, 64. BerRGK, 1983. posebno
338.-352.; P. Schauer, Der umenfelderzeitliche Depotfund von Dolina .... , Jahrbuch RGZM 21/1 1974.; A. v. Brunn,
Mitteldeutsche Hortfunde der jiingeren Bronzenzeit, Berlin 1968. osobito 230. i d.
28
J. Lozuk, Kontinuitet naseljavanja brodskog ... , n. dj. navodi pojedine ostave sa sirovinom: Polj anci I sadrže uz 176 ko-
mada lomljene bronce i oko 3 kg sirove bronce. Poljanci ll oko 200 komada bronci i 18 kg sirove bronce, Brodski
Varoš oko 1000 predmeta i komada sirove bronce.
29
K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama .. ., n. dj., 178., 101.-104., 109. i d. T . 52-65 .
JO o.c. 91-92, T. 54-55
" o.c. T . 57 T . 48., 19.; T. 44.
32
o.c. T. 53.
" o.c. T.66,41.
106
karaktera, svjedoče o postojanju istaknutog društvenog sloja ratnika, što je i razumljivo s obzi-
rom na već spomenuto značenje brodskog područja kao važnog proizvodnog i tranzitnog faktora
34
u južnoj Panoniji. Dakako daje svako bogatstvo i ekonomski poredak trebalo čuvati i braniti u
svim vremenima!
U svim se brodskim ostavama kriju mogućnosti za produbljeni studij materijalne kulture,
tehnologije i duhovnih sadržaja, posebno za brodsko područje u vremenu od kraja 13. do pred
kraja ll. stoljeća prije Krista, kada je i ukopan najveći broj brodskih ostava. Velika je šteta da
ovim os tavama suvremeni grobovi jedva da i sadrže poneki brončani prilog, a i sam ritual spalji-
vanja onemogućava da priložene komade nakita, nošnje ili ratničke opreme nađemo u položaju
kakav im je primarno pripadao (za to su, naravno, daleko podesniji skeletni grobovi).
Posebno je zanimljiva mala brončana plastika koja prikazuje bika (slika 1), a nađena je u
ostavi Polj anci I. Taj nevješto oblikovan i u priličnoj mjeri stiliziran prikaz ipak odaje i smisao za
naturalistička izražavanje detalja- u formiranju glave, njuške i naglašenih rogova. Posve stran
uobičajenoj simbolici kulture polja sa žarama, a u njezinom je kontekstu pronađen, taj lik bika je
prvi i najstariji u Hrvatskoj, a stoji na vrhu znatno kasnije produkcije stariježeljeznodobnih zo-
omorfnih brončanih ili glinenih figurica. 35
Za upoznavanje ornamentike kasnog
brončanog
doba zanimljiv je nalaz dobro
sačuvanog i bogato ukrašenog pojasa iz Liva-
dićeve ulice u Slavonskom Brodu (slika 2.).
Sasvim je sigurno predstavljao dio nošnje iz-
vjesnih kasnobrončanodobnih odličnika.
Ukrašen je geometrijskim motivima izvedeni-
ma urezivanjem i ubadanjem s lica pojasa, što
je geometrijskim motivima izvedenim urezi-
vanjem i ubadanjem s lica pojasa opet različito
od inače uobičajene tehnike punciranja i isku-
cavanja koja se izvodila na naličju ukrašavane
površine, proizvodeći na licu predmeta pia-
Slika l. Brončani privjesak iz ostave Poljanci stični ukras. Brodski se pojas odlikuje uravno-
teženim i elegantnim ukrašavanjem: iz
ljestvičasto ispunjenih traka koje raščlanjuju cijelu površinu, izdižu se simboli sunca -konce-
trični krugovi u vertikalnom nizu; vijenac kukica oko sunčeve ploče predočava zrake i potcrtava
značenje simbola, kao što porub i ispune s nizom kukica ističu središnju ulogu solarnog motiva.
Ta simbolika, tipična inače za podunavske kulturne grupe kasnoga brončanog doba, dana je ov-
dje trezveno, bez osjećaja da je potrebno ispuniti cijeli prostor pod svaku cijenu. Karakterističnu
dekoraciju brodskog pojasa neki autori dovode u vezu s ukrašavanjem tekstila i daju joj ime "tek-
36
stilni sti1". Brodski je pojas prema analogijama iz Podunavlja, ali i prema predmetima iz ostave
u kojoj je bio nađen savijen u više navoja, bio nošen u ranom razdoblju kulture polja sa žarama,
tj. u kasnom 13. ili 12. stoljeću prije Krista. Ne znamo nažalost jesu li takvi pojasi pripadali
muškoj ili ženskoj nošnji. Po svom obliku brodski pojas nastavlja tradiciju srednjobrončanodob­
nih limenih pojasa, nošenih takoder u srednjem Podunavlju. 37
Dok se u češkoj, slovačkoj, mađarskoj i austrijskoj literaturi posvetilo dosta pozornosti opremi kasnobrončanodobnih
34
ratnika, u nas je to zadatak koji predstoji, a upravo će ostave iz okolice Broda dati snažni impuls za takvu sintezu
znanja o naoružanju ratnika iz posljednja tri stoljeća drugog tisućljeća prije Krista
" K. Vinski -Gasparini, Kultura polja sa žarama ... , n. dj ., T. 48. ,22.; K. Petrović, Oriovac- prilozi za povijest..., n. dj.;
27.
36
J. Miškiv, Brončanodobna ostava iz Slavonskog Broda- Livadićeva ulica, VMBP 5-6, 1982.; I. Kilian-Dirlmeier,
Giirtelhaken, Giirtelblech - und Blechgrtel der Bronzezeit in Mitteleuropa, Miinchen 1975, T. 44.-45., 428.-435.
37
T. Kemenczei, Der Bronzefund von Vajdacska, Studien zur Bronzenzeit, Mainz 1981., 156. sa starijom literaturom.
107
 Slika 2. Paradni pojas od brončanog lima
Izgleda da su se radionice takvih, kako srednjobrončanodobnih tako i kasnobrončanodob­
nih pojaseva nalazile u jugoistočnoj Panoniji i zapadnoj Transilvaniji; 38 zasad brodski pojas ne
možemo sa sigurnošću povezati s produkcijom domaćih radionica, iako je njihovo postojanje
pokazano nizom drugih oblika i brojnošću ostava na tom području. Dio upravo navedenih sku-
pocjenih. predmeta bio je najvjerojatnije uvezen u brodsko područje i taj uvoz predstavlja dra-
gocjeni dokaz o povezanosti karpatskog Podunavlja i Posavine. S obzirom na već pokazane veze
u ranom i srednjem brončanom dobu upozoreni smo time na trajnu važnost savske komunikacije
tijekom čitavog brončanog doba. Ostave same, ma koliko bogate i brojne bile, ma kolika nam
39
saznanja, kako smo upravo vidjeli omogućavale, ne mogu zadovoljavajuće odgovoriti na brojna
pitanja bitna za rekonstrukciju života u odgovarajućem razd.oblju. U tu nam je svrhu potrebno
poznavati barem i naselja i groblja; tek tako, u kombinaciji dobiveni podaci omogućavaju sagle-
davanje onovremene materijalne, a u pojedinim sretnim slučajevima, kao s prikazom bika iz
Poljanica ili amuletnih privjesaka iz Brodskog Varoša, uvid i u duhovnu kulturu. Od tih drugih
važnih arheoloških izvora u brodskom Posavlju znamo za postojanje grobova tipa Gredani te
ponešto i o kasnobrončanodobnim naseljima. Do sada je ubicirano oko 15 naselja: najviše njih
na povišenoj lijevoj obali Save, ali ih ima i u ravnici i na uzvisinama Dilj gore. 40 Iz svih dosada
navedenih arheoloških izvora najjača koncentracija života otkrivanaje uz Savu, pogotovo na po-
godnim prijelazi~a u Bosnu, tj . na Balkan- u Novigradu, Poljancima, Donjoj Bebrini i u Sla-
vonskom Brodu.
Jedino do sada istraživano kasnobrončano naselje leži na položaju Gradina na zapadnom
kraju sela Novigrad na Savi. Istraživanja su provedena 1977. godine. Kao značajan kasno-
42
brončanodobni lokalitet Novigrad je bio otkriven još 1894. godine pri gradnji nasipa uz Savu.
Medutim, J. Brunšmid, koji je, pozvan, odmah posjetio teren, skupio je tamo manju kolekciju ka-
rakterističnih nalaza, no nije izvršio nikakva iskopavanja. Prema tim Brunšmidovim predmeti-
43
ma, sačuvanima u Arheološkom muzeju u Zagrebu, predstavila nam je Novigrad K. Vinski -
Gasparini u svojoj već često spominj anoj sintezi. Šezdesetih godina našeg stoljeća Novigrad je
44
otkrio i svoju stariju fazu naseljenosti iz ranog i srednjeg brončanog doba. 45 Potreba za iskopa-
38
o.c. 157.-158.
39
M. Petrescu-Dlmbovitza, Depozitele de bronzuri din Romania, Bucuresti 1977., na više mjesta.
40
Pojedini nalazi u.z Savu pokazuju kako je ta rijeka bila važna prometnica već od razvijeno ga ranoga brončanog doba
(_BoUI-Te.or mač IZ Do ime na Savi- K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama, Zadar 1973., T. 6, 13.- Kratki mač
tipa Apa IZ Donje ~oline-. Z. _Yi nski.' O oružju ranoga brončanog doba u Jugoslaviji, VAMZ 2, 1961 ., 18 i d., T. VIII,
l. -.~a ugarske boJne SJekire IZ okolice Vmkovaca vidi- N. Majnarić- Pandžić, Srednje brončano doba u istočnoj Sla-
VOniJI, Izd .. ~AD-a 9, 1984., sl. ll ,3- Za zlatnu narukvicu iz Bilja vidi- Z. Vinski, O prethistorijskom zlatnom nakitu
u JugoslaVIJI, ARR I, 1959., T. IX, 81.) · bočen drugim, pliće ukopanim (sl. 4, 1). U jednom je primjeru jasno dokumentirano pražnjenjem
" J. Lozuk, Kontinuitet naseljavanja brodskog ... , n. dj., 21.-23.
" Mislim da bi se ~bog koncentraciJe ost~~~ i pojedinih nalaza u području sela Polj anci, kao i pogodnog prijelaza preko
Save na ovom mJestu trebalo ovdje tražiti Jedno od jačih središta starije kulture polja sa žarama u brodskom Posavlju.
43
N. Majnarić-Pandžić, Prilog problematici licenske keramike ... , n. dj .
44
J. Brunšmid, Naselbina brončanoga doba kod Novoga grada na Savi, VHAD IV, 1900.
" N. Majnarić-Pandžić, Prilog problematici licenske keramike ... , n. dj .; Srednje brončano doba u istočnoj ... , n. dj.; Pri-
log poznavanju naselja i naseljenosti ... , n. dj.
108
ID
Slika 3. Ostave u Livadićevoj ulici u Brodu
vanjem bila je već tada urgentna, jer je nakon Drugog svjetskog rata podignut novi veliki nasip,
udaljeniji od Save i starog nasipa. Taj novi nasip i danas je u funkciji, a po njemu vodi seoski put.
Na dva se mjesta na području vrlo prostranog arheološkog lokaliteta novi nasip spajao sa starim,
a nizina izmedu oba nasipa i do obale višekratno je oštećivana bagerom, mjestimično i do dubine
od l m.
Zatekavši se 1977. godine na umjetno zaravnjenoj savskoj obali, gazeći po obilju iz
oštećenog arheološkog naselja izbačene keramike, shvatila sam da se jedina relativno
neoštećena mjesta mogu očekivati ispod starog nasipa, nasutog 1894. bez mehanizacije na po-
stojeću razinu zemlje. Zemlja za nasipavanje tog nasipa vjerojatno je uzi mana iz neposredne bli-
zine, pa su tada i počela prva oštećivanja naselja. Mali segmenti starog nasipa bili su sačuvani na
dva mjesta, ondje gdje su ostavljeni da nose oznake podjele terena na tzv. "table". Uz te ostatke
nasipa odlučili smo otvoriti dvije sonde i zamisao se pokazala ispravnom jer smo u objema son-
dama zatekli neoštećeni kasnobrončanodobni sloj, a probni "bunari" na ostalom prostoru poka-
zali su oštećene slojeve.
46
Dimenzije sonde I iznosile su 15x5 m, a sonde II, udaljene od sonde I u pravcu istoka oko
2
100 m, 10x5 m. Ukupno je, dakle, istraženo 144 m • U svakoj smo sondi otkrili po jedan stambe-
ni objekt, kuću A u sondi I i kuću e u sondi II. Obje su kuće bile jednako konstruirane: pravokut-
nog tlorisa i izgrađene na drvenoj platformi podignutoj na drvenim stupcima. (sl. 3-5) Kuće su
uglavnom bile dobro sačuvane, dakako posve urušene, a vrlo bogate pokretnim arheološkim na-
lazima: keramikom, kostima i kućnim lijepom. Brojni ulomci kućnog lijepa govore o konstrukci-
ji kućnih zidova i podova s kućnim mazom, a na jednom je mjestu očuvan veći komad
premazanog poda (sl. 3, 2). Kao i pri prvom otkriću novigradskog naselja, kada su otkriveni
brončani predmeti- oružje, nakit i kalup za lijevanje brončanih predmeta, tako su i u iskopa-
47
vanjima 1977. godine nađeni takvi nalazi: brončana igla s topuzastom glavicom u ruševini kuće
A, a u neposrednoj blizini kuće kalup od kamena pješčenjaka namijenjen lijevanju šuplje sjekire
- kelta (sl. 6, 2). U sondi II, uz samu ruševinu kuće e nađen je opet odlično sačuvan brončani
keJt, bez tragova upotrebe (sl. 6, 1). Tako se potvrdilo već u Brunšmidovo vrijeme zapaženo bo-
gatstvo novigradskog naselja brončanim predmetima i kalupima za njihovo lijevanje. Sudeći po
svim do sada poznatim nalazima iz Novigrada, u naselju je postojala radionica, ili više manjih ra-
dionica, za izradu brončanog oruđa, a vjerojatno i nakita i oružja. Dok su ruševine kuća A i e
48
bile relativno dobro očuvane, sama platforma na kojoj je izgrađena kuća u sondi I predočena je
vrlo dobro, izvrsno očuvanim i vidno zamjetljivim rupama za ukopavanje stupaca. Stupci su
sačuvani u boji zemlje, jer su bili ukopani u zdravicu; katkad je vidljivo da je neki stupac pod-
jamice da je dodatni stupac bio zakošeno, dakle vrlo namjenski otesan. U primjeru kuće A bilo je
46
N. Majnarić-Pandžić, Gradina, Novigrad na Savi ... , n. dj.; Prilog poznavanju naselja i naseljenosti..., n. dj.
47
K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama ... , n. dj. , T. 21.
'' N. Majnarić-Pandžić, Prilog poznavanju naselja i naseljenosti .. , n. dj., 155., 157.- 158.
109
 sigurno daje njezina platforma bila šira od same kuće. U neposrednoj blizini te kuće otkriveni su
ostaci primitivnije izvedene i nepravilnije konstrukcije, nažalost vrlo oštećene; vjerojatno je
služila kao gospodarski objekt. U sondi I otkrivene su i tri otpadne jame, ispunjene pepelom, ga-
rom, ulomcima keramike i kućnog lijepa te životinjskim kostima. Na razini ukopa tih jama, na
dubini od 0,60 m otkriveno je i veće spalište.
S obzirom na to da drvo stupaca koji su nosili platformu nije sačuvano, treba pretpostaviti
da naselje nije bilo sojeničarsko u klasičnom smislu, nego je bilo podignuto na suhoj obali, ali su
zbog vlage i mogućih periodičnih poplava kuće bile dignute na nižu platformu. 49 Stupci nisu bili
visoki, a život se u naselju odvijao i među platformama na razini riječnoga naplavljenog sloja. O
tome svjedoče ognjišta i spališ ta, a s te su razine ukopane i jame.
Analizirajući potanko malobrojne, ali tipične i značajne nalaze iz kraja prošlog stoljeća K.
Vinski- Gasparini odredila je trajanje novigradskog naselja u stariju fazu kulture polja sa žara-
ma, s vjerojatno neprekinutim življenjem do u početke mlađe faze, tj. od 13. do u 10. stoljeće pri-
50
je Krista. Naselje, dakle, predočava posavsku kulturu tog vremena, suvremenu kulturnim
skupinama Virovitica i naročito Zagreb, koje su se prostirale zapadnije i sjevernije od brodskog
Posavlja. Najstariji novigradski nalaz predstavlja mali bodež s trokutastom bazom, a neki se na-
lazi, kao šuplja sjekira, nož i igla mogu datirati na prijelaz u 10. stoljeće. 51 Opisujući nekoliko
starijih nalaza novigradskog keramičkog posuđa K. Vinski- Gasparini tipološki ih je povezala i
uz kulturu Baierdorf-Velatice, ali i uz pojave poznate u sjevernoj Bosni i jugoistočnoj Slavoniji.
Na isti se način uglavnom mogu definirati i novi keramički nalazi, samo se, naravno, nakon
istraživanja 1977. godine uzorak mnogostruko povećao. Ovdje donosimo grafički prikaz osnov-
nih oblika (sl. 7-12), a prava tipološka i tehnološka obrada keramike nije još obavljena. 52 Noviji
su nalazi pokazali da se uz osnovne baierdorfsko-velatičke tipove javljaju često i obilježja kera-
mike poznate iz nekropola tipa Gređani- Barice, kao i iz kasnobrončanodobnih naselja u sjever-
noj Bosni, odnosno bosanskoj Posavini: iz Starijeg naselja u Donjoj Dolini na Savi kod Bosanske
53
Gradiške te s gradina Zecovi, Visa i Pivnice. Dominiraju oblici s izvučenim i fazetiranim ili
uvučenim obodima. Sva je keramika dosta gruba, pretežno crvenkastosmeđe mrljasto oksidacij-
ski pečena, a rjeđi su sivocrni primjerci pečeni redukcijskim postupkom. Keramika je mogla biti
izrađena, a tako je vjerojatno i bilo, u naselju- bez kompliciranijih lončarskih peći (sl. 13-15).
Glineni nazubljeni kotačić s drškom nađen u kući e (sl. 15, l) služio je za otiskivanje ukrasa na
plastičnim trakama (poput onoga na sl. 13, l). Posve analogno oblikovan alat nađen je u Donjoj
Dolini u Truhelkinim iskopavanjima 1904. Nema importiranih komada keramike, ničega što bi
po kvaliteti ili tipološki odstupalo. Pošto proučavanje ove posavske kasnobrončanodobne kultu-
re nije u cijelosti izvedeno, ne možemo još iznijeti načela razvitka pojedinih keramičkih tipova,
kao ni njihovo preciznije kronološko definiranje. Moramo opet, da bismo odredili vrijeme živ-
ljenja u obje otkrivene kuće- A i e, zajedno s njihovom infrastrukturom, posegnuti za nađenim
kovinskim predmetima. Opće je poznato da je u nas do sada valorizacija ukupnih nalaza bila
oslonjena najčešće na tipove brončanih artefakata. To je, dakako, samo pomoćno sredstvo i s vre-
menom će se definiranje kulturnog sadržaja i vremenskih okvira trajanja života na pojedinim ar-
heološkim nalazištima morati obavljati kompleksnije, ali na ovom stupnju istraženosti kakvim
danas raspolažemo, ne možemo se odreći već uobičajene (i nažalost nesavršene) metode oslanja-
nja na tipove brončanih nalaza.
Još 1977. bila je u Novigradu vidljiva starinska seoska kuća podignuta na nisku platformu; kuća je smještena blizu
49
obale Save i nalazi se istočnije od našeg lokaliteta.
50
K. Vinski- Gasparini, Kultura polja sa žarama ... , n. dj., 36.-37.
" o.c. T. 21., 1., I 1., I 2.
" K~ko j~ poznat?, sve su muzejske zbirke u sjevernoj Hrvatskoj sklonjene i zbog rata nedostupne, pa tako i arheološka
zb1rka IZ MuzeJa Brodskog Posavlja.
" Ć. Truhelka, Der vorgeschichtliche Pfahlbau im Save bette bei Donja Dolina WMBH IX, I 904.; A. Benac Pred iliri
Protoiliri i Pr~!liri, Simpozijum o terit<?rijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u praistorijsko doba: Sarajev~
1964.; Z. Manc, V1s kod Dervente naseljckasnog bronzanog doba, GZM 15-16 1960/61.· B. Cović Uvod u stratigra-
fiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bosni, GZM 20, I 965. ' ' ' u Poljancima.
ll o
Kalup izrađen u kamenu pješčenjaku nađen u sondi I, na površini s koje su ukopani stupci
za platformu, gorio je sekundarno u jakoj vatri (sl. 6,2). Izrađen je od tufitične stijene vulkanskog
podrijetla, kakvih ima u Požeškom gorju, na Motajici i Papuku, ali takvo kamenje nosi sa sobom
54
i Sava. Služio je za lijevanje šuplje sjekire koja tipološki pripada mlađoj fazi kulture polja sa
žarama, no s ponekim arhaičnim reminiscencijama. Treba ga datirati najvjerojatnije u l O. st. (re-
lativnokronološku fazu Hallstatt B l). Po obliku je blizak tipu koji se lijevao u starom kalupu,
nađenom 1894. godine i koji je bio izrađen za višestruku namjenu, tj. za lijevanje nekoliko pred-
meta.55
Brončani kelt (sl. 6, l) nađen je u blizini kuće e u sondi II i tipološki je mnogo određeniji.
56
Riječ je o obliku Ha A 2 vremena, s najbližim analogijama iz ostava Siče i Slavonski Brod. I
57
inače je to tip čest u os tavama ll. stoljeća. S obzirom na to da je K. Vinski - Gasparini naglasila
pomanjkanje sigurnih nalaza iz tog vremena u Novigradu, ali je ipak pretpostavila neprekinuto
trajanje naselja, taj je nalaz, zajedno s nekim oblicima keramike, dragocjen za popunjavanje do-
58
sadašnje praznine. S obzirom na veliki prostor na kojemu se prostiralo novigradsko naselje, na
oko 2 km uzduž savske obale, to je naravno i horizontalna stratigrafija normalna i očekivana po-
java. Odatle i raznovrstan materijal, od brončanog doba D do u Ha B, zasad s težištem u vremenu
faze Ha A l (12. stoljeće prije Krista).
Stanovnici novigradskog naselja bavili su se poljoprivredom i stočarstvom te lovom i ribo lovom.
Analiza životinjskih kostiju nađenih u obje sonde ističe prisutnost goveda (Bos taurus L.) zatim
59
svinje i koze, a ima i kostiju jelena. Dominiraju odrasle životinje, starije od godinu i pol. U na-
selju su izrađivani i keramički proizvodi- posuđe, utezi za tkalačke stanove, preslice ili za ribar-
ske mreže i sl., a stanovnici su se bavili, očito, i lijevanjem bronce. S obzirom na spomenuto
izvanredno bogatstvo brodsko-posavskih ostava, takvu smo djelatnost u velikom novigradskom
naselju i očekivali, a arheološki suje nalazi potvrdili. Najveći broj brodskih ostava potječe iz Ha
A l vremena, tj. iz 12. stoljeća prije Krista, a dosada su u literaturi redovito tumačene kao ostave
ljevača, trgovaca i skupljača lomljenih brončanih predmeta. Sve su se, naravno, shvaćale kao
svjedočanstvo žive metalurške djelatnosti u brodskom Posavlju, što je nesumnjivo istina, ali pra-
60
va je povijesna slika sigurno mnogo složenija. Čini mi se da uz naselje u Novigradu na važne
metalurške radionice treba računati u Poljancima i Brodskom Varošu. Svakako tamo nađene
ostave i okolnosti u kojima su nađene ukazuju na takve pretpostavke koje ipak još čekaju svoje
61
arheološke potvrde.
Preostaje s nekoliko riječi rezimirati naše znanje o grobljima koja su nastajala u isto vrije-
me kada se živjelo u naseljima poput novigradskoga i kada su se ukopavale u zemlju velike i
brojne brodske ostave. Danas je fenomen tih nekropola dobro rasvijetljen zahvaljujući
istraživanjima u brodskom Posavlju susjednim krajevima: u sjevernoj Bosni, Posavini oko Gra-
diške i u Požeškoj kotlini. Radi se o specifičnim grobljima s paljevinom koja po svom grobnom
54
Geološko istraživanje izvršio je D. Rukavina iz Geološko-paleontološkog muzeja u Zagrebu.
55
K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama... , n. dj., T. 21, 13 a.
56
o.c. 218,7; 106 C,7; F. Holste, Hortfunde Slidosteuropas, Marburg!Lahn 1951., 7, T. 9, 29.-38.
57
A. Mozsolics, Bronzefunde aus Ungam ... , n. dj., 76.-84.
" K. Vinski- Gasparini, Kultura polja sa žarama ... , n. dj., 152.-153.
59
Analizu cjelokupnoga osteološkog materijala iz Novigrada napravio je M. Jurišić iz Zavoda za zaštitu spomenika kul-
ture Ministarstva Republike Hrvatske.
60
K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama ... , n. dj.; O novim mogućnostima interpretacije razloga za ukopavanje
ostava u zemlju vidi K. F. Rittershofer, Der Hortfund vom Bh! und seine Beziehungen, 64. BerRGK, 1983. posebno
338.-352.; P. Schauer, Der umenfelderzeitliche Depotfund von Dolina .... , Jahrbuch RGZM 21/1 I 974.; A. v. Brunn,
Mitteldeutsche Hortfunde der jlingeren Bronzenzeit, Berlin I 968. osobito 230. i d.
61
Već kod K. Vinski-Gasparini I 973. ocrtana situacija pri nalaženju ostave u Brodskom Varošu, podijeljene u tri hrpe,
međusobno udaljene oko I m, a okružene spaljenom zemljom i ostacima brončane šljake, sve smješteno izgleda, unu-
tar naselja, upućuje na takvo mišljenje. Nažalost, nikada nisu provedena daljnja istraživanja ni u Brodskom Varošu ni
111
 ritualu či?e osebujnu ~jelinu. !a groblja nazvana tipa Gređani-Barice zapažena su odavno, a do-
bro defimrana u radovima B. Covića i K. Minichreiter. 62 Dok uobičajena groblja kulture polja sa
žarama sadrže grobove u grobnim jamama ukopanima na ravnom ili lagano zakošenom terenu,
obično bez grobne konstrukcije, groblja tipa Gređani ukopana su u izduženim humcima. 63 Isto
tako, ~~k -~e~ina k_asnobr~nčanod~?.n!h grobova ~a?rži sp~ljene ostatke pokojnika ukopane u
p~aVOJ zan Ih nekoJ posudi u funkCIJI zare, grobovi tipa Bance-Gređani sadrže paljevinu pokoj-
m~a smještenu na dno grob~e jame i pokrivenu okrenutom posudom u funkciji urne. Kako je ta
poJa~a vr~o d~~ro predstavljena ~ netom navedenoj literaturi, ne treba se ovdje na tome dulje
zadrzavati, ah Je _zgodno_ potcrt_ati da su takvi grobovi u Slavoniji zapaženi vrlo rano upravo u
brodskom Posavlju, u Onovcu, 1 da su odmah pravilno povezani sa sjevernobosanskimgrobljima
tipa Barice. Dakako da među tim grobljima iz srednje Slavonije i sjeverne Bosne ima međusob­
64
nih razlika u ritualu i oblicima grobnih priloga, ali govoriti o tome nije ovdje mjesto.
~ Prema dosada~?jim istraživanjima -~zgle~a da su se trgovačke i druge komunikacije u
broncanom dobu ~dvtple prek? Save na v~se mJesta, a da su u vrijeme starijega željeznog doba,
dakle_nakon zavr~etka dugo_t_raJne, petstolJ_etne etape kasnoga brončanog doba, tj. od 8. stoljeća
nadalJe,_koncentnr~ne na pnJelaz kod DonJe Doline. 65 Nakon 10. stoljeća prije Krista opada, nai-
me,_ b~OJ arh~ol~_škth nalaza u brods~?j Posa:~ni i prijelaz na starije željezno doba tijekom 8.
stoljeca~u~pce n~Je d~kumentaran. VnJ eme pn h va znatnih utjecaja s istoka u 8. stoljeću dobro je
arheoloskt posvjedoceno s_ar_n_o uz Du?av, gdje se ~}žu osta_ve i nalazi s tzv. tračko-kimerijskim
br~ncama, uglavnom r~~vtz~ttm_a konJske opreme. Za krajeve uz Savu u Slavoniji takvih svje-
docanstava nemamo, ah Je VJeroJatno da su se krajem 8. i u 7. st. intenzivirale veze kako s Balka-
nom, gdje se upravo kristalizirala etnogeneza Ilira, tako i s jugoistočnoalpskim halštatskim
krugom. Nalazi u značajnom groblju na Lijevoj bari u Vukovaru govore o postupnoj ilirizaciji
67
P~~onsk~g pr~stora već od 7. s_to!ieća yrUe ~ista nadalje, a u te je procese moralo na svoj način
btti uvu~e~o 1 b_rodsko Posavlje. Nazalost Je u samom brodskom kraju čitavo starije željezno
doba, _koJe Je t:aJalo_od_8. ~o pred k:aj 4. stoljeća prije Krista arheološki gotovo posve nepoznato.
Postoje, ?oduse, pojedmacm nalazi uglavnom skupljeni površinski i bez svog kulturnog kontek-
sta (Novigrad- sl. 15, 2 te Slavonski Brod- grad), 69 no oni svjedoče samo o nastavku života na
poj ed! nim povoljnim lokacijama. Svakako treba imati na umu izvanredno bogate kneževske gro-
~o~e IZ humaka u K~ptolu u brodskom Posavlju vrlo bliskoj Požeškoj kotlini 70 te dugotrajno
zelJez~odobno naselJe s pripadajućim grobljem u Donjoj Dolini 7 ' uzvodno od Broda na Savi,
kako biSI~lO _shvatili d~ je i šire područje brodskog Posavlja moralo sudjelovati u životu tih pro-
st~rno bhsklh kulturmh zajednica. Tim više pomislimo li da su i u Kaptol i u Donju Dolinu uz
B. Čović, Barice -.ne~op.ola kasno~ bronzanog doba kod Gračanice, GZM 13, 1958.; K. Minichreiter, Brončanodob­
62
ne nekropole s paljevmskim grobovima grupe Gređani u Slavoniji, Izd. HAD-a 9, 1984. s navedenom stari]' om litera-
turom.
" K. Minichreiter, Brončanodobne nekropole s paljevinskim ... , n. dj., 91.-92.
K. Pe.tr~v~ć, Ori?va~- prilozi. z~ p~vijest..., n. dj., 22.-25.- O cijeloj situaciji u kasnom brončanom dobu u sjevernoj
64
Bosm Vidi K. Vmski- Gaspanm, L1tzen-keramika savskodravskog ... , n. dj., 617.-626.
Mo~?aje to s~mo _mišljenje u.~jetovano sta_njem istraženosti, ali sudeći prema dosadašnjim nalazima uz Savu koncen-
65
~~C~J~ nalaza l vaznost nalazi st~ tu ~pada IZa 10. st. pr. Kr., a važnost i postupni rast naselja pokazuje Donja Dolina.
~d1 C. Truhelka, !?er v~rgesch1chthche Pfahlbau ... , n. dj.; Z. Marić, Donja Dolina i problem etničke pripadnosti pre-
d nmskog stanovmstva SJeverne Bosne, GZM 19, 1964.
f9 8j~nski-Gasparini, Litzen-keramika savskodravskog ... , n. Vasić, Srednjopodunavska regija, PJZ V,
66
dj., 600.; R.
" A. Benac, ~rediliri, Protoiliri i Prailiri_, Simp~zijum o teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u praistorijsko
d?b~, SaraJ.~ vo 196~.; S. G.abro_ve.':, D1e ~erbm~u~gen zwis~hen den Siidostalpen und demjugoslawischen Donauge-
bi et m der al teren Eisenze1t, D1e altere E1senze1t m der Wojwodina ... Novi Sad 1981.
Z. Vinski- K. Vinski-Gasparini, O utjecajima istočno-alpske halštatske kulture na slavonsko-srijemsko Podunavlj'e
68
ARR II, 1962. ' ka, Stari Mikanovci, možda i Orolik) nismo imali analognih slučajeva navedemh u hteratun za panonsko Podunavlje.
69
J. Lozuk, Kontinuitet naseljavanja brodskog... , n. dj., 24.
:~ ~-Vinski-Gasparini, Gru_pa rv.rartijanec- Kaptol, PJZ V, 1983, 182 i d., 1987.; 1982 i d. sa starijom literaturom.
<,;:. tr~?elka, Der vo_rgesch~chthche Pfahlbau ... , n. dj.; Z. Marić, Donja Dolina i problem etničke pripadnosti..., n. dj.; B.
Cov1c, Grupa DonJa Doima- Sanski Most, PJZ V, 1987., 232. i d.
112
jake utjecaje iz alpskih i balkanskih prostora stizali i izričiti istočni elementi. Može se očekivati
72
da će dobre strateške pozicije na Dilj gori vjerojatno u budućnosti otkriti stariježeljeznodobna
naselja i njima pripadajuća groblja.
73
Slika koju je M. Marković u svojoj više puta već spominjan oj monogafiji dao za halštatsko
razdoblje vrlo je slikovita, ali nažalost počiva velikim dijelom na zastarjeloj literaturi i danas se
velik dio Markovićevih mišljenja o etno genezi pojedinih zajednica, s aspekta našeg znanja, a po-
sebno za brodsko Posavlje, ne bi mogao koristiti. Možda je najilustrativnija ocjena uloge ostave
iz Šarengrada koju rečeni autor navodi kao prvi primjer uporabe željeza u Srijemu i datira je u 6.
stoljeće prije Krista. Ostava u Šarengradu pripada dunavskom pojasu ostava i treba je datirati
74
oko 700. godine prije Krista ili u najranije 7. stoljeću prije Krista. To je posve jasno određeno u
modernoj literaturi, ali M. Marković citira za ostavu objavu J. Brunšmida iz 1900. godine, a
uopće nije konzultirao monografiju K. Vinski- Gasparini iz 1973. godine s ispravljenom dataci-
jom! Na taj način govoriti o prvoj pojavi željeza u Srijemu tek u 6. stoljeću pravi je apsurd! 75
Kada su se u istočnoj Slavoniji i Srijemu pojavili Kelti oko 300. godine prije Krista ne-
sumnjivo su se ta zbivanja odrazila i u brodskom Posavlju. Opet se tu treba posredno prisjetiti ko-
liko je ranih keltskih, tj.latenskih oblika, pogotovo nakita, stiglo već u drugoj polovici 4. stoljeća
76
prije Krista u Donju Dolinu te preko Save u sjevernu Bosnu. Do sada najstariji latenski ženski
grob u sjevernoj Hrvatskoj potječe isto tako iz Požeške kotline. Prema tome, očekivanja nalaza
77
iz starijeg i mlađeg željeznog doba u brodskom Posavlju nisu prazna i neopravdana nada.
Poznavanju razdoblja kasnog latena u l. stoljeću prije Krista brodsko je Posavlje već dalo
značajan doprinos. Na obali Save kod sela Donja Bebrina otkriveno je utvrđeno kasnolatensko
naselje sa specifičnom zemljanom (u vatri prepečenom) fortifikacijom. Kako se to naselje, s
78
vrlo karakterističnim nazivom Paljevine, povezuje s istodobnim istraživanim naseljima u vinko-
vačkom području/ a i samo je dalo zanimljivog materijala, i ono mora biti uključeno u još ne-
9
dovršenu diskusiju oko vremena izgradnje i namjene takvih specifičnih bedema. Brodsko će
80
Posavlje biti, dakle, i dalje važno područje za takva istraživanja, konkretno upravo na Paljevina-
ma.
Najnovija zaštitna i u našim prilikama vrlo opsežna iskopavanja u selu Kupina, istočno od
Broda uz trasu autoputa, dala su obilje kasnolatenskih nalaza iz naselja na otvorenom. I inače se
81
na više mjesta naišlo na nalaze koji indiciraju dosta intenzivnu naseljenost brodske Posavine u
82
kasnom latenu.
Naročito vidljivo u oblicima konjske opreme.
72
73
Ovdje imamo prvenstveno na umu komleks starijega željeznog doba u Kaptolu u Požeškoj kotlini: ispod ~tyrđeno~
naselja tipa halštatskog "burga" zvanog Graca položeni ~u istraže~i. "knežev s~(_ t~~~li._ Pos_v~da u s:ednJO~ E~rop1
takva halštatska središta traže sličnu konfiguraciJU terena 1mogao b11h se nabroJiti Cijeli mz; Vidi skupljene pnmJere u
Die hallstattkultur- Friihform europaischer Einheit, Steyr 1980.
" M. Marković, Brod, kulturno-povijesna ... , n. dj.; 35.-36.
75
B. Čović, Počeci metalurgije željeza na sjeverozapadnom Balkanu, GCBI 16, 1980.,_63 i d. s relevantnom literaturom;
R. Vasić, Trakokimerski, skitski i trako-getski uticaji u jugoslovenskom Podunavlju, PjZ V, 1987., 531.-536.
76
Ć. Truhelka, Der vorgeschichtliche Pfahlbau ... , n. dj., T.; Rezultati prehistoričkih istraživanja u Bosni i Hercegovini
... , GZM 13, 1901.; Z. Marić, Keltski elementi u mlađem željeznom dobu Bosne i Hercegovine, GZM 18, 1963.,
67-70, T. I, 1.-12.
77
D. Sokač-Štimac, Prilog arheološkoj topografiji Požeške kotline u svijetu iskopavanja 1980. godine, Izd. HAD-a 9,
1984., 130., sl. l.
78
K. Petrović, Vijesti Muzeja Brodskog Posavlja 3, 1964.; J. Todorović, Kelti u jugoistočnoj Evropi, Beograd 1968., 23.
79
N. Majnarić-Pandžić, Prilog problematici kasnolatenski utvrđenih naselja u Slavoniji, OA 9, 1984.
80
Osim u Slavoniji otkrivenih "paljenih" bedema u okolici Slavonskog Broda (P~ljevi!le) i u ~koli ci Vinkovaca (Priv~a­
U novije vrijeme pojavili su se u austrijskom Gradišću i zapadnoj Mađarskoj primjeri koji su nalik na naše bedeme, a
datiraju ih u srednji vijek, u 9. i l O. stoljeće. -vidi Soproni Szemle 4114, Sopron 1987 ., 330.-347.
" Iskopavanje je u suradnji sa stručnjacima Muzeja Brodskog Posavlja vodila Kornelija Minichreiter koja mi je ljubaz-
no pokazala teren i nalaze.
82
J. Lozuk, Kontinuitet naseljavanja brodskog ... , n. dj., 25.
113
 Na kraju treba s optimizmom istaknuti da je izgradnja prometnica u brodskom Posavlju
(nedavno je to bila trasa autoceste) pokazala kako sustavna rekognosciranja terena, pa čak i tak-
va - svedena na uski pojas jedne ceste, mogu pružiti obilje saznanja za najstariju prošlost
dotičnog kraja. A upravo na takve prilike i nove perspektive za arheološka istraživanja željno
čekamo!
Digresija na samom kraju rada
Treba napisati par riječi o vrlo reprezentativno tiskanoj kulturno-povijesnoj monografiji o
Slavonskom Brodu autora Mirka Markovića. Iako je autor na njoj očito godinama radio, u svo-
83
joj je konačnici monografija namijenjena visokoj i svečanoj obljetnici postojanja grada Broda,
proslavljenoj 1994. godine. Knjiga je za naše prilike izvanredno bogato opremljena - ističu se
brojni naočiti i efektni ilustrativni prilozi koji, očito, predstavljaju veliku privlačnost monografi-
je i bit će dragocjeni ne samo Brođanima, već i zainteresiranim stručnjacima. Ovdje se, dakako,
sumarna osvrćem na poglavlje koje zahvaća razdoblje mog izlaganja na znanstvenom skupu, tj.
samo na brončano i željezno doba. Kako u Markovićevu tekstu ima zastarjelih, pa i netočnih
84
tvrdnji, komentiram ih koliko to nužno zahtijeva moj vlastiti tekst. Nesumnjivo se M. Marković
prihvatio vrlo zahtjevnog zadatka u koji je, dakako, trebalo uključiti cijeli niz suradnika koji poz-
naju današnje stanje istraženosti i obrade pojedinih tema. Bojim se daje autor za područje arheo-
logije tu suradnju propustio, bar takav dojam stječe upućeni čitatelj, kako pri upoznavanju s
Markovićevim arheološko-povijesnim izlaganjem tako i prateći literaturu koju je autor konzulti-
rao za pisanje navedenog poglavlja. Mnogo tu važnih djela nedostaje! Kao primjer navodim izo-
stanak značajne monografije Ksenije Vinski-Gasparini o kulturi polja sa žarama u sjevernoj
Hrvatskoj, što rezultira pogrješkama u Markovićevim vrednovanjima. Bez knjige K. Vin-
85
ski-Gasparini ne može se ni zamisliti ocrtavanje kasnoga brončanog doba u brodskom Posavlju,
a to je bilo vrlo prosperitetno razdoblje u prapovijesti tog kraja. Koliko razabirem izostalo je i
konzultiranje s arheolozima u Muzeju Brodskog Posavlja koji najbolje raspolažu znanjem i po-
dacima sa svog terena, kako starijima, tako i posve novima. A o mnogim se značajnim otkrićima
već u nekoliko navrata referiralo na znanstvenim skupovima i prikazivala ih se na izložbama.
(Kao primjer navodim nadregionalno važan nalaz brončane knemide s prikazom boga Marsa iz
korita Save kod Slavonskoga Broda). Iako taj nalaz, značajan i u europskom koteks tu, ne pripada
razdoblju kojim se bavi moj rad, navodim ga ovdje kao gotovo paradigmu zanemarivanja novijih
nalaza u Markovićevoj knjizi. Knemidaje nađena čak prije dvadesetak godina, a bila je izložena
na posebnoj izložbi u Brodu, o njoj je referirano barem u dva navrata, a sudjelovala je i na repre-
zentativnoj europskoj izložbi o rimskom oružju u Njemačkoj. Dalje navodim, bliže mojem raz-
86
doblju, izostavljanje otkrića značajnoga badenskoga metalurškog središta u Donjoj Vrbi na
položaju Saloš, koje se zbilo još prije 6 godina. Tim istraživanjem dobiveni podaci u velikoj su
87
mjeri izmijenili naše poglede i prosudbe o zbivanjima u eneolitiku brodskog Posavlja. Po sve-
mu navedenome sudeći izostala je suradnja s lokalnim stručnjacima nužna za djelo opsega i
namjene kakva je Markovi ćeva knjiga.
83
M. Marković, Brod, kulturno-povijesna .... n. dj.
84
o.c. 32.-42.
85
K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama ... , n. dj.
86
J. Miškiv je na znanstvenom skupu Hrvatskog arheološkog društva u Slavonskom Brodu 1988. opširno predstavila
"RiJ?sku_ parad_nu potk?ljenicu iz Slavonskog Broda", tiskanu u Izdanjima HAD-a, sv.l6, Zagreb 1993., 71.-81., po-
prac~nu 1zvrsn~m crt~ž1ma. Istodobno je u Brodu otvorena i izložba gdje je bila prezentirana knemida uz crteže svih
detalJa ukrasa 1 natp1sa (crtala A. Fortuna). Sumarna je J. Miški v predstavila knemidu već 1979. u internacionalno
poznatom časopisu Archaeologia Iugoslavica, 16.- Te je godine knemida izložena nakon restauracije u Mainzu, na
svjetskim izložbama u Nlirnbergu i MUnchenu.
87
J. Lozuk, Karakter istraženih lokaliteta iz vremena kasnog neolitika, eneolitika i ranoga brončanog doba na trasi auto-
ceste Slavonski Brod- Velika Kopanica, predavanje održano u Zagrebu na znanstvenom skupu Hrvatskoga arheo-
loškog društva 1989.
114
-~----~
DIE BRODER SAVE-EBENE IN DER BRONZE- UND EISENZEIT
Zusammenfasung
Die Broder Save-Ebene kann von der Bronzezeit an als Transitgebiet zwischen den weitaus entwic-
kelteren und an Rohstoffen reicheren Regionen in der karpatischen Donau ebene und dem Balkan angesehen
werden. Hierbei ist die d/teste Phase der Bronzezeit noch nicht eiforscht. ln der jiingeren Bronzezeit jedoch
formierte sich infolge siidpannonischer, kulture ller Bewegungen der sogenannte Bebriner Typ. Diese regio-
nale, in der friihen Bronzezeit entstandene Kultur, die auch eine gewisse Zeit lang in der mittleren Bronzeze-
it existiert, wird in neuerer Zeit auch Broder Kultur genannt.
ln Novigrad an der Save wurden Vberreste einer Siedlung mit
Licener und Vatiner Keramik gefunden. ln Slawonien, vor allem unmittelbar an der Save, wurde
schon friiher eine Rei he von Funden gemacht und in der Literatur beschrieben, die eine Beziehung zu den
Gebieten der karpatischen Donauebene herstellen. Die Broder Save-Ebene erreichte den Hohepunkt mate-
riel/er Kultur, Produktion und Wirtschaft in der spaten Bronzezeit, vor alle m in ihrer spiiteren Phase (die
Bronzezeit: D bis Ha A 2). Seit langem sind auf diesem Gebiet zahlreiche, reichausgestattete Depots be-
kannt, die au_}Jer einheimischem Werkzeug, einfachen Waffentypen und Schmuck auch kostspielige, ein-
gefiihrte Gegenstiinde enthalten: Verteidigungswaffen, wie z.B. Arm- und Beinschutz und Helme;
Geschirrteile aus Bronze; sowie ein beriihmter, reichgeschmiickter Paradegiirtel (Bild 2). All diese Waffen-
die Sprockhoff-Schwerter (l a und b, sowie Ila), Exemplare des "slawonischen Typs" und zahlreiche Speere
von guter Qualitiit- zeugen von der Existenz einer kriegerischen "Aristokratie".
Die d/teste Darstellung e ines S tiers in Siidpannonien stammt aus dem Depotfund Poljanci l (aus der
Phase HA A l) (Bild l). Der Giirtel aus der Livadićeva-Strafte (Bild 2) wurde in der friihen Phase dieses Zei-
talters getragen (Bronzezeit D-Ha A l). Er wurde wahrscheinlich in einer der vie len Werkstiitten des siidij-
stlichen Pannoniens und westlichen Transsilvaniens hergestellt.
Die einzige eiforschte Siedlung aus der spiiten Bronzezeit - von insgesamt fiinfzehn registrierten in
der Broder Save-Ebene- ist jene in Novigrad an der Save. 1977 wurden im Gebiet Gradina, direkt am Save-
ufer, zwei Fundstellen geoffnet, mit einer Gesamtfliiche von 144 qm. Beijeder Ausgrabung wurde ein Woh-
nobjekt entdeckt - das waren viereckige Hauser, die auf einer bre i ten, holzernen Plattform auf niedrigen
Pfiihlen, gebaut wo rden waren (Bild 3-5). Anhand zahlreicher Verputzteile kann man die Hauskonstruktion
erkennen, an einer Stelle ist der FujJboden sogar zum Teil erhalten geblieben. (Bild 3, 2). Eine GujJform
(Bild 6, 2) und eine Lochaxt zeugen davon, dajJ in der Siedlung selbst Gegenstiinde gegossen wurden (Bild 6,
l). Die Abdriicke der Pfiihle, die die Plattform gestiitzt haben, sind in den FlujJanschwemmungen gut erhal-
ten (Bild 4 und 5). Das Leben in der Siedlung spielte sich in diesen Pfahlbausiedlungen ab. Die Pfiihle tru-
gen das Fundament, darunter waren Grube n und dariiber Feuerstellen.
Die Siedlung iiberlebte von der Bronzezeit bis zur HA B l, was man an der horizonta/en und nicht an
der vertikale n Stratigraphie erkennen kann. Oberirdischen Funden nach erstreckte sich die Siedlung etwa
zwei Kilometer die Save entlang. Zahlreiche Tongeschirrfunde sind hier nur nach ihren grundtypologi-
schen Kennzeichen angefiihrt (Bild 7-12). Eine richtige typologische und technologische Untersuchung
wurde noch nicht vorgenommen. Man kann sehen, dajJ es aujJer den baierdorfisch-velatischen Grundtypen,
auch Merktnale gibt, die aus Nekropolen vom Typ Gređani-Barice bekannt sind, sowie aus den spiitbronze-
zeitlichen Siedlungen in Nordbosnien. Die Ke ram ik wurde auf sehr einfache Weise hergestellt. Es ist offen-
sichtlich, dajJ sie in der Siedlung selbst entstanden ist. Es gib t keine importierten Stiicke. Die Bewohner der
Novigrader Siedlung beschdftigten sich mit Landwirtschaft, Viehzucht, Jagd und Fischerei. Eine Analyse
der Tierknochen bele gt das Vorhandensein von Rindern (Bos Tau rus L.), Schweinen, Ziegen und Hirschen.
AujJerdem stellte man auch Keramik her und gossen Bronze. GiejJereien erwarten wir der bisherigen
archiiologischen Evidenz nach auch in Po/janci und in Brodski Varoš. Zeitgemiifte FriedhOfe vom Typ Bari-
ce-Gređani sind auch in der neueren Literatur beschrieben.
Der Ubergang zur al teren Eisenzeit ist in der Broder Save-Ebene nicht dokumen tie rt. Es gib t nur ei-
nige oberirdische Funde (Novigrad, Bild 15, 2 und Slavonski Brod, die Stadt), die von Lebenszeichen im
7.Jahrhundert v. Chr. und spater zeugen. Es wird angenommen, dajJ die Lebensbedingungen im Požeger
Talkessel, bekannt aus dem Kaptol, sowie die aus den dauerhaften Siedlungen in der Donja Dolina (unteres
Tal) auf eine gewisse Weise auch das Leben in der Broder Save-Ebene bestimmten.
115
 Auch der Beginn der jiingeren Eisenzeit ist nicht dokumentiert. Doch sollte man sich des iiltesten
Frauengrabs aus der La-Tene-Zeit in Nordkroatien besinnen, dajJ im Požeger Talkessel gefunden wurde,
sowie friiherer Frauengriiber in der Donja Dolina, also direkt in unmittelbarer Niihe der Broder Sa-
ve-Ebene. Es gib t in der Broder Save-Ebene jedoch einen interessanten Fund aus der spaten La-Tene-Zeit (l
Jahrhundert v.Chr.): eine Siedlung direkt am Saveufer, be im Do rf Donja Bebrina. Die Siedlung ist mittels
ausgebrannter Erdwiille und Verschanzungen befestigt.
Die jiingsten Ausgrabungen im Do rf Kupina, ostlich von Slavonski Brod, offenbarten die Uberreste
einer geriiumigen Siedlung aus der spiiten La-Tene-Zeit. Die geplante Ausgrabung verspricht neue
Erkenntnisse durch die Rekonstruktion dieser Siedlung.
THE SAV A BASIN OF BROD IN THE BRO NZE AND IRON AGE, THE LAST TWO
CENTURIES BEFORE CHRIST
The transition to the early Iron Age is not documented in the Sava basin of Brod, ther~ are only~ Je~
surface finds (Novigrad, fi g. 15, 2 and Slavonski Brod-town), which bear witness to the existence of life 111
the area since the 7" century. We believe that the situation in the Požega Valley, known from Kaptol and
Donja Dolina settlements, was in a way reflected on the Sava basin of Brod.
The transition to the late Iron Age is also not documented. One has to think ofthe latest La Tene grave
oja women in northern Croatia discovered in the Požega Valley, and othe~early.graves of~omen in Donja
Dolina, i.e. in the vicinity of the Sava basin of Brod. From the late La Tene pe1rod, the l centu'!' before
Christ, an interesting find was discovered in the Sava basin of Brod: a late La Tene settlement fortified by a
defensive wall made of burnt earth and surrounded by a di tch.
The latest excavations in the village of Kupina, east of Slavonski Brod, reve aled the remains ofa lar-
ge, late La Tene settlement. The future construction work will involve systematic reconaissance of the area,
which will make it possible for us to discover new sites and gain more knowledge.

Summary

From the Bronze Age on, the Sava basin of Brod has to be observed as the area of transit between the
more advanced regions in the Dunav Basin of Karpati and the Balkans, which were rich in ore. The earliest
period ofthe Bronze Age is not well known, but in the developed stage ofthe Bronze Age, the so-called Bebri-
na type was formed in accordance with the south-Panonian cultural migrations. It is suggested to call this
regional variant, which developed in the early Bronze Age and lasted some time into the middle Bronze Age,
Brod culture.
The remains of the settlements with licenska and vatinska ceramic were found in Novigrad on Sava.
There had been some earlier finds about the area around the Sava river at that time, connecting Slavonia
with the Danube basin of Karpati. The material culture, production and economy of the Sava basin of Brod
flourished in the late Bronze Age, especially in the latest phase (Bronze Age D tilt Ha A 2 ). There are nume-
rous, rich and famous storages found, containing tools, simple weapons and jewelry, but also imported go-
ods such as knemide, helmets and fragments of containers made ofcopper, as well as the famous, parade and
richly ornamented belt (Fig.2 ). The weapons and the Sprockhoff swords I a and b, the Ila example s of the
žSlavonian type', and a number of high quality spears may serve to p rove the existence ofa distiguished gro-
up of žwarrior aristocracy '.
The o/dest illustration of a bull in eastern Panonia (Fi g. l) was found in the Poljanci I storage (from
the Ha A l phase). The belt from the Livadić street was worn in the early stages of the culture (Bronze Age
D-Ha A l), and it was probably made in one of the workshops located in south-eastern Panonia and western
Transilvania.
The only investigated late Bronze Age settlement, out of 15 that have been investigated so far in the
Sava basin of Brod, is the one in Novigrad on the Sava. In 1977, two experimental excavations sites of 144
m2 were opened in Gradina, on the bank ofthe Sava river. In each of the sites, one dwelling was found: squa-
re houses built on a broad, wooden platform elevated on low poles (Fig. 3-5).
A number offragments indicate the house structure, and there are remains of a part of the floor (Fi g.
2,3 ). The casts for casting celts Ha B l (Fi g. 6, 2) and a hollow axe- ce lt Ha A 2, show that casting work was
done in the settlement (Fi g. 6, l). The prints of the pole s supporting the platform are well p reserved in the
flooded, hard-packed earth (Fig. 4 and 5). The life in the settlement went on at the level of the packed river
band, with dug in poles supporting the dwellings, pits and hearths.
The settlement livedfrom the time ofbronze D to Ha B l, what is evident from the horisontal, not ver-
tical stratigraphy. According to the finds, the settlement stretched 2 km along the Sava river. Numerous pie-
ces of clay pottery were showe d here only in accordance with the basic typological characteristics (Fi g.
7-12), but the real typological and technological analysis has not been done yet. We can note that besides the
basic beiersdorfvelatic types, there are features similar to those found in the necropolis of Gređani-Barice,
as well as in the late Bronze Age settlements in northern Bosnia. The ceramics is very simple, obviously in
the settlement itself, with no imported elements. The settlers of the Novi Grad were farmers, cattle-breeders,
hunters andfishermen. The analysis of animal bones showed that there had been cows (Bos Taurus L.), pigs,
sheep and deer. The settlers also produced ceramics and casted bronze. According to the archeological
data, the casting workshops are more likely to be found in Poljanci and Brodski Varoš. Modern cemetaries
of the Gredani-Barice type are well presented in the recent works.

116 117
 l l

2 2

Kuća A iz Novigrada na Savi: 1- očišćena ruševina; 2- ostatak kućnog poda Novigrad na Savi: l -rupe za stupce koji su nosili platformu kuće A; 2 -ruševina kuće C
118 119
 l

o
l

2 2

o 5
l · _.d
Novigrad na Savi: l -ruševina kuće C; 2 - rupe za stupce platforme kuće C Novigrad na Savi: l -šuplja sjekira iz sonde ll; 2- kalup za lijevanje šuplje sjekire iz sonde

120 121
 (:~--- ----------------r----------- -------:----..~
' l ""

i
l )
;"
.,.''
/

l
l
l
"
l
l '\

\ .. ' ... ,_
~
................ ,,
..... .,"
~

' .................
'-----------L __________ ,, . . ' ",/'""'
/

l
l \
l l
l '
1 l
1 l
l l
'\ ll
\ l
\ l

\
' ' ', / ,
/

' '' .. . '/

."
' l

''
'· /
..
', j /.1'
'-----~----~--------- _/

'

'

..
' l
' \ l l
''
.
~
' \ l l
'
', ~'
' /
'' ... '
' ',
', ' ' ........ ______________
J
.
,'"';
l
l
l

,'·, ,'
l /""

Novigrad na Savi - osnovni tipovi keramike: trbušaste posude s izrazitim vratom Novigrad na Savi- osnovni tipovi keramike: visoke posude s izvučenim i faze ti ranim obodom

122 123
 ! ~ l

ll i 11

l'

\, ,' :
l.

::
\ \ ,''/'
•
l
l
l

'\ ' l

,,',, L-- ...... ___ ~:,',,'~

,.- ," l '

, ,' - - - - - - j! _______ ,, , '

,-----.. . -----!--- ------. "';\

, l
'l l
,
l
.
l

•
,,
~ ~

''

~ ·~
l l
l l
l l
l
l
\
l
\ l
l
l
l
l
j
\ l
\ l
l' l'

'' /
l l
l
l
l
l
l

' /

' ' ' ' ..._ ____ l' _ - -

'
, , ""
-~

Novigrad na Savi- osnovni tipovi keramike: amfori ce i lonci s cilindričnim vratom i koljenastim
Novigrad na Savi- osnovni tipovi keramike: jajoliki lonci za zalihe drškama

124 125
 ~~~
~ \
(
{ n '

r
~n
n •

l
'
' : ll
l < n
f=7 i « l

j ' (
i\
ll •

Novigrad na Savi- osnovni tipovi keramike: različiti tipovi oboda Novigrad na Savi- osnovni tipovi keramike: šalice s visokim drškama

126 127
 l

l
l

Novigrad na Savi: l -posuda s plastičnom trakom; 2- amforica s cilindričnim vratom Novigrad na Savi: J - amforica; 2 -lonac za zalihe s plastičnom trakom

128 129

lli
 l
II.

(--:

)
\.,
-... l
J

---
/
l
l

Novigrad na Savi: l -glineni alat za ukrašavanje keramike; 2 -vrčić iz starijega željeznog

doba, površinski nalaz
130