Stručno znanje uključuje?

Shulman tvrdi da stručno znanje uključuje barem:

 znanje o gradivu
 znanje o širokim načelima i strategijama organizacije nastave
 znanje o nastavnim materijalima i programima vezanim za kurikulum
 znanje o poučavanju pojedinih tema
 znanje o učenicima
 znanje o pedagoškim kontekstima, od razreda do šire društvene zajednice
 znanje o pedagoškim ciljevima i vrijednostima

Najvažnija obilježja nastavnih umijeća?

Calderhead je predložio da se nastavna umijeća opišu sljedećim obilježjima:
 namjera im je postići određeni cilj
 ona uzimaju u obzir određeni kontekst
 zahtijevaju preciznost i usklađenost
 izvode se vješto (umješno)
 stječu se uvježbavanjem i praksom
Nova knjiga: uključuje svrhovito i na cilj usmjereno ponašanje; razina stručnosti odražava se
kroz njihovu preciznost, ležernost i osjetljivost na kontekst; može ih se poboljšati školovanjem i
praksom.

Elementi nastavnih umijeća?

Razlikujemo tri važna elementa nastavnih umijeća:
 znanje – nastavnikovo znanje o predmetu, učenicima, kurikulumu, nastavnim metodama,
utjecaju drugih čimbenika na poučavanje i učenje te znanje o clastitim nastavnim
umijećima
 odlučivanje – razmišljanje i odlučivanje prije, za vrijeme i nakon nastave o tome kako
najlakše postići predviđene pedagoške reultate
 radnje – ponašanje nastavnika sa svrhom poticanja učenja učenika
Obrazovne zadaće?
Obrazovne zadaće su aktivnosti kojima nastavnici učenicima olakšavaju učenje, a koje se mogu
provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja, to su npr. praktične vježbe, projekti i
rješavanje problema, radni listići, kompjuterske igre, dramatizacija i rasprave u skupinama. U
skoro svim tim aktivnostima nastavnik kruži po razredu, prati učenički rad i pomaže učenicima
prema potrebi.

Razlika između nastavnika početnika i iskusnog nastavnika?

Razlika između nastavnika početnika i iskusnog nastavnika je u tome što iskusni nastavnici
raspolažu nizom dobro organiziranih radnji koje mogu fleksibilno promijeniti i uz malo
mentalnog napora prilagoditi situaciji.

Dvije najvažnije studije o nastavnim umijećima?

Dvije najvažnije studije o umijećima poučavanja su Teacher Education Project (Wragg, 1989)
koja je obuhvatila srednje škole, te Leverhulme Primary Project (Wragg, 1993), koja se bavila
osnovnim školama.

Aktivno učenje?
Aktivno učenje su aktivnosti u kojima se učenicima osigurava visok stepen samostalnosti i
nadzora nad organizacijom, tokom i smjerom aktivnosti. Takve aktivnosti najčešće obuhvataju
rješavanje problema i istraživački rad, a mogu se i individualizirati ili proširiti u saradnju.
Aktivno učenje suprotno je frontalnom poučavnju u kojem su učenici pasivni primatelji
obavijesti čvrsto pod nastavnikovim nadzorom.
Aktivno učenje ima brojne pedagoške koristi: inteketualno poticajne aktivnosti; uspješno pomaže
u razvoju velikog broja važnih sposobnosti učenja potrebnih za proces organizacije aktivnosti;
učenici će vjerovatno uživati u takvim aktivnostima jer omogućavaju napredak; saradničke
aktivnosti omogućavaju bolji uvid utok ktivnosti učenja.
Diferencijacija?
Diferencijacija uključuje prilagođavanje načina na koji se aktivnosti određuju i ocjenjuju kako bi
se izašlo u susret raznim sposobnostima u sklopu istog razreda. Diferencijacija kroz aktivnosti;
diferencijacija kroz rezultate; diferencijacija kroz aktivnost učenja (pri čemu se pred učenike
postvlja isti zadatak i na istoj razini, ali na drugačiji način); diferencijacija kroz tempo;
diferencijacija kroz dijalog.

Metoda skela?
Jedan od najvažnijih aspekata stručnog mentorstva je metoda skela (scaffolding). Pojam skela
znači da stručno mentorstvo može uključivati pomoć učenicima u nekoj aktivnosti tako da im se
skrene pozornost na najvažnije elemente nužne za primjenu i jačanje postojećeg razumijevanja i
time omogući da uspješno privedu aktivnost kraju.

Devet dimenzija poučavanja?

Dunne i Wragg sažeto govore o tome koje se nastavnikove aktivnosti mogu promatrati. Oni
govore o devet dimenzija poučavanja:
1) etos
2) izravno poučavanje
3) upravljanje materijalima
4) vođena praksa
5) strukturirani razgovor
6) praćenje
7) upravljanje redom
8) planiranje i priprema
9) pismena evaluacija
Obilježja djelotvornog nastavnika?
Nastavnici koje smatramo djelotvornima u poučavanju iskazuju sljedeće kvalitete:
 kreiraju sređeno i privlačno orkuženje za učenje
 usredotočuju se na pooučavanje i učenje tako da maksimalno povećaju vrijeme učenja i
zadržavaju akademski ton
 poučavaju dobro organizirane i ustrojene nastavne jedinice s jasno naznačenom svrhom
 imaju visoka očekivanja i postavljaju pred učenike intelektualne izazove
 prate napredak i daju brze korektivne povratne informacije
 uspostavljaju jasnu i pravednu disciplinu

Obilježja nastavnika?
Wragg i Wood su uporedili iskusne nastavnike sa studentima budućim nastavnicima i uočili su
da su iskusni nastavnici:
 samouvjereniji, srdačniji i ljubazniji
 profesionalniji
 poticajniji
 pokretljiviji
 više gledaju učenike u oči
 češće se služe humorom
 imaju jasnije propisana pravila
 znaju se bolje nametnuti i osobno i svojim autoritetom

Obilježja temeljnih nastavnih umijeća? (nova knjiga)

O poučavanju umijeća može se govoriti s obzirom na tri središnja obilježja:
 uključuje svrhovito i na cilj usmjereno ponašanje
 razina stručnosti odražava se kroz njihovu preciznost, ležernost i osjetljivost na kontekst
 može ih se poboljšati školovanjem i praksom
Razvojne faze?
Perrot u svojoj podjeli toga kako se stječu i poboljšavaju nastavna umijeća spominje tri faze:
 kognitivna – u kojoj se promatranjem i proučavanjem mora shvatti šta je umijeće, uočiti
poveznice umijeća i njihov redoslijed, spoznati svrhu umijeća i znati kako će ona
poboljšati vašu nastavu
 praksa – najčešće razredna, ali ponekad u kontroliranim uvjetima dijelom izobrazbe
kojom se uvježbava određeno umijeće
 faza povratnih informacija – omogućava nastavniku da poboljša određeno umijećetako
da prosudi o njegovoj razmjernoj uspješnosti (povratne informacije mogu obuhvatiti
dojam o uspješnosti, detaljne povratne informacije nekog promatrača, upotrebu audio-
vizuelnih snimaka i sistemsko prikupljanje podataka od učenika o nastavnikovom radu,
ponašanju ili mišljenjima

Otvorena i zatvorena pitanja?

Otvorena pitanja mogu imati nekoliko tačnih odgovora, dok zatvorena imaju samo jedan
ispravan odgovor.

Pitanja višeg i nižeg reda?

Pitanja višeg reda uključuju logičko razmišljanje, raščlambu i prosudbu, dok pitanja nižeg reda
obuhvataju prisjećanje ili nabrajanje.
Pozitivna školska ozračja?
Razredni ugođaj koji nastavnik uspostavi može snažno utjecati na učeničku motivaciju i odnos
prema učenju. Razredni ugođaj za koji se općenito smatra da najbolje potiče učenika na učenje je
onaj koji se opisuje kao svrhovit, radni, opušten, srdačan, poticajan i sređen.
To su:
 nastavnici smatraju pedagoške ciljeve zajedničkim vlasništvom
 neprestano se rađaju nove zamisli
 nastavnici se uzajamno pomažu
 tuđa se mišljenja poštuju
 sukobi se otvoreno rješavaju
 dopušta se variranje stilova
 svako predlaže poboljšanja
 rukovodi se organski, a ne birokratski

Koje vrste umijeća očekuju školski inspektori?

 nastavni sat treba biti svrhovit i postaviti visoka očekivanja
 učenicima se treba pružiti prilika da sami organiziraju svoj rad
 nastava treba pobuditi i održavati učeničko zanimanje
 rad mora biti primjeren učeničkim mogućnostima i potrebama
 učenički vokabular treba razumjeti i proširiti
 treba se služiti različitim aktivnostima

Sedam najvažnijih aspekata koji poboljšavaju djelotvornost objašnjavanja?

 jasnoća
 struktura
 dužina
 pažnja (pozornost)
 jezik
 egzemplari (primjeri)
 razumijevanje
Šta za školski kurikulum predlažu ciljevi britanskog Nacionalnog kurikuluma predviđeni
Zakonom o reformi obrazovanja iz 1988. godine?
Oni predlažu da školski kurikulum:
 promiče duhovni, moralni, kulturni, metalni i tjelesni razvoj učenika u školi i društvu
 priprema te učenike za posao, odgovornosti i životna iskustva odrasle osobe

Kakav razredni ugođaj treba biti?

Opušten, srdačan i poticajan.

Šta možete uraditi kako biste se oslobodili stresa?

Borba protiv stresa može biti dvostrana: tehnike 'neposredne akcije' i 'palijativne' tehnike. Neki
korisni savjeti:
 uočiti i rješavati probleme čim prije
 razviti umijeća i postupke koji će pomoći u obavezama, posebno organizacijska umijeća i
ona za raspoređivanje vremena
 razmisliti jeste li sami odgovorni za neke izvore stresa, npr. nepotrebni sukobi s
učenicima ili kolegama ili prihvatanje teških obaveza
 uvijek o svemu razmišljati u kontekstu i pokušati oblikovati realistična očekivanja o
vašim i tuđim mogućnostima
 popričati o svojim brigama i problemima s drugima
 održati ravnotežu između posla kao nastavnika i privatnog života izvan škole

Najvažniji izvori stresa?

Sedam je najvažniji izvora stresa s kojima se suočavaju nastavnici:
 učenici koji imaju loš odnos prema školi i kojima nedostaje motivacije
 neposlušn učenici i razredna nedisciplina općenito
 brze promjene u kurikulumu i organizaciji
 loši radni uvjeti, uključujući promaknuća, opremu i sredstva
 pritisci vremenskih rokova
 sukobi s kolegama nastavnicima
 osjećaj potcijenjenosti u društvu
Kada bi vas kolega zamolio da mu pomognete riješiti sukob između njega i učenika, šta
biste mu savjetovali?
Korisni načini za rješavanje sukoba:
 zadržite mir – ostanete li mirni i smireno razgovarate s učenikom, učenik će se brzo
smiriti
 smirujte situaciju – nemojte produbljivati sukob, nego kažite učeniku da nema potrebe za
sukobom
 budite svjesni eksplozivnosti situacije – imajte na umu da možete reći nešto što ćete
kasnije požaliti prije nego odreagirate na učenikove riječi ili postupke
 poslužite se svojim društvenim umijećima
 pokušajte spasiti vaš i učenikov obraz
 zatražite pomoć ako je potrebno
 formalno praćenje ponašanja – tokom određenog perioda svaki nastavnik mora
svakodnevno pisati mišljenje u učenikovom ponašanju
 uvjetovani dogovor – obećati učeniku dogovorenu nagradu ako se tokom određenog
perioda bude dobro ponašao
 roditeljska pomoć
 prostorije za neposlušne učenike

Pozitivno poučavanje?
Pozitivno poučavanje je pristup razrednoj disciplini kojise temelji na postavkama bihejviorističke
psihologije. Temeljno načelo je da će se učeničko ponašanje koje se nagradi vjerovatno ubuduće
ponoviti, a ponašanje koje se ne nagrađuje ili se kažnjava će se prorijediti.

Metode ocjenjivanja vlastitog rada?

Neki od načina:
 vođenje dnevnika – bilježenje vlastitih zapažanja o održanim časovima
 snimanje nastave – audio-vizuelni snimci koji će pružiti jasan uvid u uspješnost nastave
 prikupljanje povratnih informacija od kolega posmatrača
 prikupljanje povratnih informacija od učenika
Da li ćete zadavati domaće zadatke? Obrazložite!
Da, zbog toga što su domaće zadaće veoma važne kao povratne obavijesti o tome kako učenik
radi bez tuđe pomoći, a također i zbog toga jer su domaće zadaće veoma korisne za razvitak
organizacijski sposobnosti i radnih navika kod učenika.

Šta je kazna?
Kazna je formalni čin koji učenik treba doživjeti kao neugodu, a služi tome da se učeniku
pomogne da se ubuduće pristojno ponaša.

Koji su najveći nedostaci kazni?

To su:
 one su neprimjeren model ljudski odnosa
 potiču zlovolju i zabrinutost
 imaju kratkotrajan učinak
 potiču učenie da osmisle načine kojima će ih izbjeći
 ne potiču dobro ponašanje nego služe za gašenje neposluha
 ne rješavaju uzrok neposluha
 usmjeravaju pažnju na neposluh

Jedna od kvaliteta kazne bi trebala biti i odbojnost. Šta je u osnovi ovog elementa?
Kazna mora biti neugodna za učenika; nekim učenicima neće smetati ako ih pošaljete iz razreda,
čak im se može i svidjeti, stoga svaka kazna mora biti odbojna određenom učeniku i u najmanjoj
meri sadržavati čimbenike koji će umanjiti njenu djelotvornost, imajući pri tom na umu potrebu
za pravednošću i dosljednošću.
Navedite tri mjere kojima biste preduhitrili neposluh učenika!
Najkorisnije mjere su:
 pogledom preletjeti po razredu
 kružiti po razredu
 gledati učenike u oči
 poimenično ispitivanje
 iskorištavanje blizine
 pružanje pomoći
 mijenjanje aktivnosti ili brzine rada
 uočavanje neposluha
 uočavanje neuljudnosti
 premještanje učenika

Koji su uzroci učeničkog neposluha? Objasnite jedan po vašem izboru!

Problemi s učenjem, dosada, izazivanje drugog učenika i sl.
Nova knjiga: dosada, dugotrajni umni napor, nemogućnost da se izvrši aktivnost, druželjubivost,
niska školska samosvijest, emocionalni problemi, negativan odnos, nedostatak negativnih
posljedica.

Šta je prijekor?
Prijekor je verbalno upozorenje ili komentar nastavnika učeniku koji pokazuje neposluh.
Uspješna upotreba prijekora?
Brojna su obilježja vještog i djelotvornog služenja prijekorima:
 prekorite stvarnog krivca
 čvrstoća
 izrazite zabrinutost
 izbjegavajte ljutnju
 istaknite šta je potrebno
 pojačajte psihološki učinak
 izbjegavajte sukobe
 kritizirajte ponašanje a ne učenika
 sprečavanje
 pravila i razlozi
 izbjegavajte neugodne prekore
 izbjegavajte nepravedne usporedbe
 budite dosljedni
 izbjegavajte prazne prijetnje
 izbjegavajte prekoravati cijeli razred
 egzemplarni prekori

Šta znači povratna informacija u nastavi?

Na osnovu povratnih informacija koje prikupimo od kolega koji su posmatrali našu nastavu ili od
učenika višestruko su nam korisne, jer na osnovu njih prosuđujemo uspješnost vlastite nastave, te
donosimo zaključke o akcijama koje trebamo poduzeti kako bismo napredovali i u budućnosti
uspješnije realizirali one dijelove nastave koji nisu bili na zadovoljavajućem nivuo.

Koja su dva najvažnija aspekta ocjenjivanja vlastitog rada?

Prvi je da ustanovite koja je obilježja vaše nastave potrebno usavršiti; drugi je kako najbolje
poboljšati svoj rad na podrušju koje se može usavršiti.

Šta je ocjenjivanje?
Ocjenjivanje je svaka aktivnost kojom se prosuđuje učenikov uspjeh.
Koje su najčešće svrhe ocjenjivanja?
To su:
 osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku
 učenicima osigurati pedagošle povratne informacije
 motivirati učenike
 osigurati evidenciju napretka
 poslužiti kao izraz sadašnjih postignuća
 ocijeniti učeničku spremnost na buduće učenje

Vrste ocjenjivanja?
To su:
 formativno ocjenjivanje
 sumativno ocjenjivanje
 normativno ocjenjivanje
 ocjenjivanje na temelju mjerila
 dijagnostičko ocjenjivanje
 interno ocjenjivanje
 eksterno ocjenjivanje
 neformalno ocjenjivanje
 formalno ocjenjivanje
 trajno ocjenjivanje
 jednokratno ocjenjivanje
 objektivno ocjenjivanje
 ocjenjivanje postupka
 ocjenjivanje na temelju završnog proizvoda
Elementi planiranja?
Četiri su najvažnija elementa planiranja i pripreme nastavnog sata:
 odluka o pedagoškim ciljevima koji se žele postići na pojedinom času
 izbor i pismena priprema za nastavni sat, koji uključuje odluku o tipu i prirodi
aktivnosti, redoslijed i predviđeno vrijeme te gradivo i materijal
 priprema svih predviđenih nastavnih sredstava i pomagala, uključujući nastavne
materijale, provjeru ispravnosti i dostupnosti uređaja, izgeda razreda, čak i probu
 odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati učenički napredak i postignuća tokom i
nakon nastave da bi se prosudilo jesu li naučili planirano

Razlozi zbog kojih nastavnici postavljaju pitanja?

Popis razloga zbog kojih nastavnici postavljaju pitanja:
 potiču razmišljanje, razumijevanje pojmova, pojava, postupaka i vrijednosti
 provjeravaju razumijevanje, znanje i sposobnosti
 osiguravaju pažnju, omogućavaju nastavniku da zaokruži neku misao te mogu poslužiti
kao aktivnost za zagrijevanje učenika
 ponavljaju, podsjećaju i utvrđuju nedavno naučeno gradivo i prethodne postupke
 pomažu u organizaciji nastavnog sata, smiruju situaciju, sprečavaju učenike da se
dovikuju u razredu, usmjeravaju pažnju na nastavnika ili tekst
 poučavaju cijeli razred kroz učeničke odgovore
 svima pružaju priliku da odgovore
 bolji učenici potiču ostale
 uključuju u rad stidljivije učenike
 provjeravaju učeničko znanje nakon kritičkih odgovora
 izražavaju osjećaje, stajališta i empatiju
Kako uspješno postavljati pitanja?
Sedam je umijeća vještog postavljanja pitanja:
 prilagoditi izbor riječi i sadržaja pitanja učenicima
 pitanjima obuhvatiti što više učenika
 po potrebi postavljati potpitanja
 iskoristiti učeničke odgovore (čak i netačne)
 izabrati dobar trenutak za postavljanje pitanja i odrediti primjerenu pauzu između pitanja
 progresivno povećavati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja višeg reda
 djelotvorno se služiti pitanjima u pismenom obliku

Tri najvažnija utjecaja na učeničku motivaciju u razredu?

To su:
 unutarnja motivacija
 vanjska motivacija
 očekivanje uspjeha

Kako motivirati učenike?

Tako što ćemo:
 iskoristiti unutranju motivaciju – izbabrati teme koje će vjerovatno zanimati učenike,
posebno ako su povezane sa životnim iskustvom učenika
 iskoristiti vanjsku motivaciju – povezati trud i uspjeh sa opipljivim nagradama i
povlasticama
 iskoristiti očekivanje uspjeha – postavljati izazovne zadatke koji učenicima nude realnu
mogućnost uspjeha, uzimajući u obzir njihove sposobnosti i predznanja
Sljedeće su svrhe i funkcije planiranja nastavnog sata?
To su:
 planiranje omogućava da dobro promislite o vrsti učenja koju ste odredili za nastavni sat i
da povežete pedagoške ciljeve s onim što znate o učenicima
 planiranje omogućava da razmislite o ustroju i sadržaju nastavnog sata
 planiranje prilično smanjuje vrijeme koje se mora utrošiti na razmišljanje o času
 nakon planiranja slijedi priprema svih potrebnih materijala, izvora i pomagala
 pismene bilješke će dobro doći kod budućeg planiranja

Prema Kyriacou sedam je temeljnih nastavnih umijeća?

Temeljna nastavna umijeća su:
1) planiranje i priprema
2) izvedba nastavnog sata
3) vođenje i tok nastavnog sata
4) razredni ugođaj
5) disciplina
6) ocjenjivanje učeničkog napretka
7) osvrt i prosudba vlastitog rada

Preporuke Britanske prosvjetne inspekcije za savršen nastavni sat?

Preporuke su:
 nastavni sat treba biti svrhovit i postaviti visoka očekivanja
 učenicima treba pružiti priliku da sami organiziraju svoj rad
 nastava treba pobuditi i održavati učeničko zanimanje
 rad mora biti primjeren učeničkim mogućnosti i potrebama
 učenički vokabular treba razvijati
 treba se služiti raznim aktivnostima
 red i nadzor uglavnom treba osigurati vještim održavanjem učeničkog učešća u radu i
uzajamnim poštovanjem
Navedite dva pitanja višeg reda koja biste postavili učenicima?
Pitanja višeg reda potiču se složene misaone operacije: logičko mišljenje, analiza, predviđanje,
prosuđivanje. U svojoj formulaciji sadrže glagole: objasniti, usporediti, razlikovati, izdvojiti,
procijeniti. Primjeri:

Navedite dva pitanja nižeg reda koja biste postavili učenicima?

To su pitanja koja zahtijevaju čistu reprodukciju neke informacije. Ta vrsta pitanja u svojoj
formulaciji sadrži glagole: navedi,opiši,nabroji, sažmi, definiraj.

Koje faktore nastavnik treba uzeti u obzir prilikom odabira nastavnih jedinica? Objasnite!
Faktori su:
 hoće li odabrane aktivnosti zadovoljiti potrebe određene skupine učenika, umajući
njihove sposobnosti, interese i motivaciju na umu
 vrijeme kad se nastavni sat održava
 materijalno-tehnička priprema, druge aktivnosti i vremenski rokovi također utječu na
planske aktivnosti

Autoritet nastavnika ovisi o četiri najvažnija obilježja. Koja?

Uspostava autoriteta uglavnom ovisi o četiri zadaće:
 iskazivanja vašeg statusa
 kompetentnog poučavanja
 organizacijskog nadzora
 uspješnog rješavanja učeničkog neposluha

Da bi kazna bila djelotvorna, koja se pravila trebaju poštovati?

Pravila su:
 služite se kaznom rijetko
 pravovremenost
 način
 primjerenost prekršaju
 povezanost s politikom škole
 odbojnost