NAJVEĆI DOMETI MEĐU II.

OVJEŠENIM, ZAUZDANIM I
POLUOVJEŠENIM MOSTOVIMA
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
Vidjeli smo da je pri istom rasponu za most s jednim pilonom
potrebno znatno više gradiva nego za most s dvama pilonima.
Zbog toga se ovo drugo rješenje primjenjuje redovito, a prvo
samo iznimno – kada je nužno naglasiti osobitost jedne
obale.
Valja istaknuti da su dvopilonski sklopovi manje podatljivi od
jednopilonskih pri istom rasponu glavnog otvora, pa se mogu
primijeniti i za željezničke mostove.
Ovješeni mostovi rekordnih raspona u pravilu su dvopilonski. 1
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
Mostovi vrlo velikih raspona često imaju US-ove od različitih
gradiva.
Nad glavnim otvorom rade se od čelika, a nad bočnima (a djelo-
mice i nad glavnim) – od betona; taj dio služi i kao balast.
Na sličan način i piloni vrlo velikih mostova u donjem su dijelu
betonski, a u gornjem (na sidrišnom potezu) čelični ili
spregnuti (čelično-betonski).
Prvo ćemo prikazati nekoliko pravih ovješenih mostova, a zatim
i nekoliko poluovješenih (engl. extradosed bridges).
Prisjetimo se: pravi ovješeni most može se shvatiti kao niz
vlačnih i tlačnih članaka – vlačni je vješaljka, a tlačni US.
S druge strane, u poluovješenog mosta US prenosi dobar dio
opterećenja savijanjem.
2
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.1 Most Brotonne preko Sene
Ovo je prvi veliki ovješeni most s betonskim US-om.
Odlikuje se jednom ovjesnom ravninom i pilonima usađenima
u US.
Korito Sene i priobalja premošteni su ovješenim sklopom, a na
plavištima (inundacijama) su protežni PB sklopovi (slika 3.35).

S
Sena

Slika 3.35: Uzdužni raspored mosta Brotonne preko Sene

3
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.1 Most Brotonne preko Sene
Vješaljke mahaljkasta rasporeda prolaze kroza sedla ugrađena u
pilone, a napinju se ispod kolničke ploče (slika 3.36).
čelična sedla R ≥ 3 m
A

vješaljka

čelična zaštitna cijev

pilon
B

kolnička
ploča
Slika 3.36: Uzdužni raspored ovješenog dijela s detaljima sidrena glava

Radi prijenosa ovjesnih sila u hrptove sanduka ugrađene su

predgotovljene PB zatege usidrene u srednji čvor (slika 3.37).
4
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.1 Most Brotonne preko Sene

Slika 3.37: Poprečni presjek RS-a

US sjedi na podpilonskim stupovima na osobitim elastomernim
elastomerini
ležajevima – madracima (slika 3.38). ležajevi

Razmak je vješaljaka na pilonima 1,8 m,

a na US-u 6,0 m.
Geometrijski podatci: H/L = 1/84;
hp/L = 0,22. Slika 3.38: Razmještaj ležajeva na stupu 5
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.1 Most Brotonne preko Sene
Načelna shema prednapinjanja US-a predočena je na slici 3.39.
vješaljka
poprečne natege u gornjoj ploči

uzdužne natege
natege u
kosniku
uzdužne natege u hrptu
natege

poprečne natege u donjoj ploči

Slika 3.39: Načelna shema prednapinjanja US-a

Detalj usađivanja pilona u US prikazan je na slici 3.40.

Valja uočiti kako je znatno krući u uzdužnomu smjeru (desno).
6
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.1 Most Brotonne preko Sene
Poprečni presjek Uzdužni presjek

Slika 3.40: Detalj usađivanja pilona u US i nalijeganja na stup

7
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.2 Most Vasco da Gama kod Lisabona
U povodu Svjetske izložbe u Lisabonu 1998. izgrađen je most
Vasco da Gama ukupne duljine 12,86 km.
Pri tomu je središnji, ovješeni most dug gotovo 830 m (slika
3.41).
Vijadukt Središnji
EXPO vijadukt

Slika 3.41: Uzdužni raspored ovješenoga dijela mosta Vasco da Gama

Širok je gotovo 40 m, pa ima dvije ovjesne ravnine, a s obzirom
na visok stupanj mogućega potresa rubna ukrutna PB rebra
nisu poduprta na pilonima. 8
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.2 Most Vasco da Gama kod Lisabona
Na njima su ugrađeni bočni prigušnici radi ograničavanja
titranja.
Poprečni presjek mosta predočen je na slici 3.42.
pilon
kolnička ploča 25 cm

čelični PN

Slika 3.42: Poprečni presjek mosta

Zbog vrlo velike širine poprečni su nosači čelični, blago
promjenjive visine radi prilagodbe nagibima kolnika.
Ovjesne su ravnine blago nagnute, a pilon je cio od AB-a. 9
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.2 Most Vasco da Gama kod Lisabona
U bočnim su otvorima ugrađene zatege usidrene pri potporama
(slika 3.43).

ležaj što prenosi

odizne sile
Slika 3.43: Sidrenje zatega
pri potporama

Geometrijski pokazatelji: H/L = 1/166; hp/l = 0,24. 10

3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.3 Most preko Teja u Portugalu
Uzvodno od mosta Vasco da Gama izgrađen je još jedan
ovješeni most preko Teja (slika 3.44).
pojačano tlo

sloj nenosivoga tla

nosivo tlo

duljina cijeloga prijelaza

Slika 3.44: Uzdužni raspored mosta preko Teja

Građen je tako da je prvo postupnim prepuštanjem izbetoni-
rana jezgra sanduka, a zatim je, nakon polaganja PG kosnika,
dobetoniran preostali dio kolničke ploče (slika 3.45).
AB pilon sa spregnutim sidrištem predočen je na slici 3.46. 11
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.3 Most preko Teja u Portugalu

nad potporom
prepona

na mjestu sidrenja vješaljaka

Slika 3.45: Poprečni presjeci mosta

12
3 Prikaz istaknutih
mostova
3.2 Mostovi s dvama
pilonima
3.2.3 Most preko Teja
u Portugalu
Vidimo da je i ovaj pilon
usađen u US poput onog čelična jezgra
u mosta Brotonne. spregnuta s
AB stijenama

Valja također uočiti beton-

ske graničnike za sprječa-
vanje prekomjernih boč- istaci što ograničavaju
poprečne pomake
nih pomaka.

Slika 3.46: Uzdužni i poprečni presjek pilona mosta ležajevi

13
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.4 Most Pasco - Kennewick u drž. Washingtonu
Ovo je najpoznatiji most sa zrakastim rasporedom vješaljaka
(slika 3.47). Projektirao ga je znameniti Fritz Leonhardt.

Slika 3.47: Uzdužni raspored mosta Pasco – Kennewick

Dvije su blago nagnute ravnine ovješenja, tako da je poprečni
razmak između sidrenih mjesta na US-u veći od razmaka
sidrištâ na vrhu AB pilona. (slika 3.48).
Sidrena mjesta na US-u nešto su rjeđe razmještena nego u
mosta Brotonne (slika 3.49). 14
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.4 Most Pasco - Kennewick u drž. Washingtonu

Slika 3.48: Uzdužni raspored ovješenog dijela mosta

Rubne su grede US-a oblikovane kao
trokutasti sanduci, što omogućuje
prijenos sila iz vješaljaka u okomite
hrptove (slika 3.50). Slika 3.49: Poprečni presjek
Geometrijski podatci: H/L = 1/140; hp/L = 0,19. 15
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.4 Most Pasco - Kennewick u drž. Washingtonu
Detalji sidrenja vje-
šaljaka predočeni su
na slici 3.51.
Ovjesna mjesta po-
vezuju poprečna
Slika 3.50: Poprečni presjek US-a rebra.
nenapetljiva sidra vješaljaka prijelazni tuljac
Sidrena prigušni prsten
glava
B čelična cijev

napetljivo
sidro
A
Slika 3.51: Detalji sidrenja vješaljaka
AB pilon 16
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.5 Most Øresund između Danske i Švedske
Most što spaja Kopenhagen i Malmö u Švedskoj jedan je od naj-
većih graditeljskih podhvata na kraju XX. stoljeća (slika 3.52).

Slika 3.52: Uzdužni raspored mosta preko tjesnaca Øresund

Njegov US sandučasti je nosač s rešetkastim hrptovima troku-

tasta poprečnoga presjeka.
Gornja mu je pojasnica, što nosi AC kolnik, od AB, a donja, što
nosi dvokolosječnu prugu, sandučasta rebrenica (slika 3.53).17
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.5 Most Øresund između Danske i Švedske
vješaljke AB kolnička ploča vješaljke

Slika 3.53: Poprečni presjek mosta

Dakle željeznički se promet odvija unutar sanduka, a piloni su
od AB.
Prilazni su dijelovi RS-a izrađeni kao predgotovljni dijelovi teži-
ne 7 200 t za što su bila izrađena osobita plovna dizala. 18
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.5 Most Normandie na ušću Sene u Francuskoj
Ovo je najveći ovješeni most u Europi (slika 3.54).
26 pari vješaljaka na svakih 16 m 26 pari vješaljaka na svakih 16 m

čelični sklop

Slika 3.54: Uzdužni raspored mosta Normandie

Kao i svi ovješeni mostovi izvanredno velika raspona i ovaj ima
US od PB na prilazima i ~ 1/8 raspona glavnog otvora uz
pilone, a od čelika na ~ 3/4 raspona glavnog otvora.
Poprečni mu je presjek vjetrovno ugođen (aerodinamički, slika
3.55). 19
 3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.5 Most Normandie na ušću Sene u Francuskoj

lim deb. 14 mm
lim deb. 12 mm lim deb. 20 mm

lim deb. 20 mm
lim deb. 75 mm lim deb. 12 mm

Slika 3.55: Poprečni presjeci US-a

U ovakvih su mostova u pravilu

stupovi u bočnim poljima sidreni
stupovi.
Predgotovljeni čelični odsječci US-
a mase 200÷300 t (slika 3.56) dop-
remani su plovilima i dizani.
Slika 3.56: Aksonometrija PG čeličnog odsječka US-a 20
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.5 Most Normandie na ušću Sene u Francuskoj
prigušnici
vješaljke
Sklapani su s pomo-
ću para dizalâ der-
uređaj za
sklapanje rick posebno izra-
đenih za ovaj most
(slika 3.57).
Dijelovi US-a od
uređaj za vjetrovno
PB-a izvedeni su
ugađanje postupnim navlače-
njem (nagurava-
njem) osim onih uz
sklapani odsječak US-a
pilone, što su pos-
tupno prepuštani
Slika 3.57: Shema sklapanja PG odsječaka US-a
(slika 3.58). 21
 3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.5 Most Normandie na ušću Sene u Francuskoj
uzdužno navlačenje
betonskog dijela

betoniranje postupnim
prepuštanjem

sklapanje postupnim
prepuštanjem

Slika 3.58: Faze izvedbe US-a

mosta Normandie
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.5 Most Normandie na ušću Sene u Francuskoj
Pilon oblika obrnutoga slova Y izveden je od AB, ali mu je sidri-
šte dijelom od čelične jezgre, a dijelom poprečno prednapeto
(slika 3.59).
Usidrenje vješaljaka u pilonu
stijena pilona deb. nenapeta
0,44-0,60 m armatura
natege za
prednapinjanje pilona

Slika 3.59: Pilon mosta Normandie usidrenja vješaljaka

Za ovaj je most proveden detaljan statički proračun (slika 3.60).

23
 3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.5 Most Normandie na ušću Sene u Francuskoj

Slika 3.60: Usporedba momenata savijanja i torzije

u dijelovima mosta Normandie od sile u vješaljkama
moment torzije u US-u
djelovanja vjetra izraču-
nanih po teoriji I. i II. reda
vjetar

moment savijanja u US-u

rezultati za
male pomake (teorija I. reda)
velike pomake (teorija II. reda)
 3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.5 Most Normandie na ušću Sene u Francuskoj
Na slici 3.54 vidi se da su
radi prigušenja titranja vje-
šaljaka na ovomu mostu
vješaljka
ugrađena poprečna užeta
usidrenje
što s vješaljkama čine svo-
prigušnik
štitnik za vjetrovno
jevrsnu paukovu mrežu.
ugađanje Međutim, ovo je i jedan od
prvih mostova na svijetu na
kojem su ugrađeni i osobiti
zglobno prigušnici (slika 3.61).
pričvršćenje za US
Geometrijski pokazatelji:
Slika 3.61: Prigušnik titranja H/L = 1/280; hp/L = 0,18.
25
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.6 Most Tatara u Japanu
Ovaj je most u mnogo čemu sličan mostu Normandie (slika
3.62).

Slika 3.62: Uzdužni raspored mosta Tatara u Japanu

Osjetno je širi, US mu je vitkiji, a i poprečni mu je presjek manje

vjetrovno ugođen iako bi se očekivalo suprotno s obzirom na
zemljopisni položaj mosta (slika 3.63). 26
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.6 Most Tatara u Japanu

asfaltni zastor asfaltni zastor

Slika 3.63: Poprečni presjeci US-a

Veća vitkost US-a “plaćena” je nešto većom visinom pilona.
Geometrijski pokazatelji: H/L = 1/330; hp/L = 0,20.
Most je izgrađen 1999. a sve do lani bio je ovješeni most
najvećeg raspona na svijetu.

27
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.7 Kamenarski most u Hongkongu
Prvi most u svijetu čiji je raspon glavnog otvora prekoračio
granicu od 1 000 m (slika 3.64).
22 vješaljke na razmaku 22 vješaljke na razmaku
12,25 m u razini US-a 21,5 m u razini US-a
prijelazna prijelazna
naprava naprava
prijelaz betonskog
US-a u čelični

Slika 3.64: Uzdužni raspored i tlocrt Kamenarskog mosta u Hong Kongu 28

3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.7 Kamenarski most u Hongkongu
rasvjetno tijelo na
vrhu pilona I on je načelno sličan mostu Nor-
Ø mandie, ali ima i izrazitih osobito-
sti:
čelik
• prevodi šesterotračnu AC, ali su
mu kolnici za dva smjera među-
Ø
sobno osno razmaknuti za cijela
32,0 m.
• piloni su mu od AB do razine sid-
rišta, a iznad toga su čelični (slika
Ø
3.65).
temeljna
naglavnica
• ovjesne plohe samo su na vanj-
skim rubovima US-a povezanih
Slika 3.65: Pilon mosta popr. nosačima (slika 3.66). 29
 3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.7 Kamenarski most u Hongkongu
PN svakih
US mu je još izrazitije vjet-
prepone svakih 4,50 m
21,5 m rovno ugođen, što je razu-
mljivo s obzirom na zem-
usidrenja ljopisni položaj mosta (sna-
vješaljaka
žni tajfuni).
Čelični dio US-a ima među
poprečnim nosačima još i
Slika 3.66: Poprečni presjeci US-a prepone svakih 4,5 m.
promjenjiva širina
Na prilaznim dijelovima mosta jedinstvena su
stupišta sa snažnim nakovnjastim naglavni-

promjenjiva visina
promj.
cama (slika 3.67). širina

Geometrijski pokazatelji: H/L = 1/318; hp/L = AB stup

0,20. Slika 3.67: Poprečni presjek prilaznih dijelova mosta 30

 3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.8 Most preko Labe u Podjebradima (CZ)
Most, projekt prof. Stráskoga, ima RS-om preko triju polja od
kojih su skrajnja upola kraća od srednjega (slika 3.68).

Slika 3.68: Uzdužni raspored i

poprečni presjek
mosta, te poprečni
presjek PG
odsječka US-a
3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.8 Most preko Labe u Podjebradima (CZ)
US sastoji se od PGPB odsječaka
širine 15,0 m, s tim što se puna
širina kolnika dobiva ugradbom PG
kosnika i dobetoniranjem kolničke
ploče (slika 3.69).
Jedna je, ali dvost-
ruka ovjesna rav-
nina.

Slika 3.69: Uzdužni presjek PG odsječka i poprečni presjek proširenja US-a 32

 3 Prikaz istaknutih mostova
3.2 Mostovi s dvama pilonima
3.2.8 Most preko Labe u Podjebradima (CZ)
Slika 3.70: Pilon mosta
Pilon je čelični, usa-
đen u US (slika
3.70).
Sandučasta je pres-
jeka, s tim što su
usidrenja vješaljaka
uza sam srednji
hrbat.
Dio ispod sidrišta
ispunjen je beto-
nom radi veće ot-
pornosti protiv iz-
bočavanja limova. 33
3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
Najčešće se kao višepilonske projektira mostove preko više
polja raspona od nekoliko desetaka do više od 500 m.
Obično se u takvih mostova rabe okomiti piloni koji:
y mogu biti usađeni u US, pa su onda ležajevi pod US-om poput
onih u grednih mostova,
y imaju malu krutost i mogu biti upeti u temelje.
Piloni male krutosti mogu se izobličivati i prilagođavati izobliče-
njima US-a.
Ima i mostova čiji je dugi višerasponski US ovješen o nekoliko
pilona, ali se na njih ne oslanja.
US poduprt je samo skrajnjim potporama, najčešće
upornjacima.
34
3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.1 Dolinjak Millau u Francuskoj
Neobičnost ovoga mosta koja odmah pada u oči jest to da mu
je kolnik vrlo visoko nad tlom, a ipak je izgrađen kao ovješeni.
Rasponski mu se sklop pruža preko osam polja (ukupno je dug
gotovo 2,5 km), pri čemu su mu čelični piloni usađeni u
čelični US (slika 3.71).

Slika 3.71: Uzdužni raspored dolinjaka Millau 35

3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.1 Dolinjak Millau u Francuskoj
u polju Poprečni mu je presjek do-
biven kao najpovoljniji na-
kon ispitivanja u vjetrov-
niku (vjetrovnom tiunelu,
slika 3.72).
nad potporom dijelovi za vjetrovno
Valja uočiti poprečne ukru-
ugađanje te: u polju rešetkaste, a nad
potporama punostjene.
Na slici 3.73 prikazan je
pilon mosta.
Slijed građenja ovog mosta
Slika 3.72: Poprečni presjeci mosta
predočen je na slikama
3.74a i 3.74b. 36
3 Prikaz istaknutih mostova Poprečni presjeci

3.3 Mostovi s više pilona pri vrhu

3.3.1 Dolinjak
Millau u
Francuskoj
kroza sidrište

pri dnu kraka pilona

Slika 3.73: Pilon mosta

37
3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.1 Dolinjak Millau u Francuskoj

stalne potpore privremene potpore

kljun

smjer navlačenja

smjer navlačenja

Slika 3.74a: Faze građenja mosta (I) 38

 3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.1 Dolinjak
Millau u
Francuskoj sklapanje pilona

Prigušnici titranja vje-

šaljaka slični su oni-
ma na mostu Nor-
mandie (slika 3.75).

Slika 3.75: Prigušnik titranja vješaljaka Slika 3.74b: Faze građenja mosta (II) 39
3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.2 Most preko Korintskoga zaljeva
Ovaj je most izgrađen neposredno prije početka Olimpijade u
Ateni 2004. a spaja gradiće Rion i Antirion na zapadnom kraju
Korintskoga zaljeva.
Ukupna mu je duljina malo manja nego u dolinjaka Millau, ali su
mu rasponi veći za gotovo dvije trećine (slika 3.76).

Slika 3.76: Uzdužni raspored mosta preko Korintskoga zaljeva

Most se nalazi u području silnih potresa, pa mu US nije izravno
poduprt pilonima. 40
3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.2 Most preko Korintskoga zaljeva
Na pilonima i upornjacima ugrađeni su prigušnici titranja od
potresa.
Most je projektiran na takav način da osim uvriježenih stalnih i
uporabnih opterećenja može preuzeti:
y potresne sile 7,4. stupnja po Richterovoj ljestvici,
y sile vjetra što puše brzinom > 250 km/h i
y udarac tankera nosivosti 180 000 tona što plovi brzinom 18
čvorova.
More je na mjestu triju od četiriju pilona duboko 60÷65 m, a tlo
je ispod dna vrlo male nosivosti.
Most ima spregnut US i dvije blago nagnute ovjesne ravnine uz
mahaljkast raspored vješaljaka (slika 3.77). 41
3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.2 Most preko Korintskoga zaljeva

Slika 3.77: Poprečni presjek US-a mosta

US sastoji se od čeličnog roštilja sastavljena od dvaju uzdužnih
limenih nosača presjeka I, povezanih poprečnim nosačima
(PN) svaka 4,0 m, a roštilj je spregnut s AB kolničkom pločom
deb. 25÷35 cm.
Uzdužni su nosači ovješeni s pomoću 23 para vješaljaka po
pilonu (priključuju se na svaki treći PN). 42
3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.2 Most preko Korintskoga zaljeva
Izvanredna su osobitost ovoga mosta prijelazne naprave:
omogućuju pomake od 2,5 m od ∆T, te 5,0 m od potresa.
U poprečnom smjeru US je pridržan prigušnicima jačine 3,5
MN i čeličnim razuporama nosivosti 10,0 MN.
Izveden je od PG dijelova duljine 12,0 m i to zajedno s pripad-
nim dijelom kolničke ploče, koji su sklapani s pomoću plovne
dizalice.
Spojevi:
y čelik – prednapeti vijci,
y beton – mokri spoj duljine prijeklopa armature.
Izmjere su pilona i stupova na kojima stoje vrlo dojmljive (slika
3.78). 43
3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.2 Most preko Korintskoga zaljeva
Temeljna je stopa Ø 90 m, a tlo je
pod njom pojačano zabijenim čeli-
čnim cijevnim pilotima Ø 2,0 m i L
= 25÷30 m (slika 3.79).

PG temeljna
stopa Ø 90 m

Slika 3.78: Stup i pilon mosta Slika 3.79: Temeljna stopa s pilotima 44
3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.2 Most preko Korintskoga zaljeva
Stope su izgrađivane u suhim dokovima, pa su, pošto je iscrp-
ljena voda iz klijetaka, dotegljavane na mjesto ugradbe.
Tamo su postupno potapane, a istodobno je dograđivan stup.
AB trup stupa ima oblik krnjega čunja Ø 38÷26 m i h ≈ 100 m.
Gornji dio stupa oblika je obrnute krnje piramide na kojoj stoji
četverokraki pilon.
Krakovi pilona spajaju se na vrhu u moćnu čeličnu glavicu (sidri-
šte vješaljaka) visine 35 m i težine gotovo 300 t.
Napetljiva su sidra na pilonu, a nepomična na US-u.
U vješaljke je ugrađeno više od 4 000 km užetâ.
Piloni se doimlju vitkima, a teški su oko 160.000 t; za usporedbu
Eiffelov toranj, viši od njih za 90 m težak je “svega” 10.100 t.45
3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.3 Most Ting Kau u Hongkongu
Ovo je inačica Kamenarskoga mosta, ali s dvama velikim
otvorima, doduše, znatno manjih raspona (slika 3.80).

zaštitni otok turistički kanal

Slika 3.80: Uzdužni raspored mosta Ting Kau

Osobitost su ovog mosta dvije skupine stabilizirajućih natega:

y uzdužne, što povezuju vrh srednjeg pilona i dna skrajnjih i
y poprečne, što uz pomoć čeličnih razupora daju pilonu obris u
obliku deltoida (slika 3.81). 46
3 Prikaz istaknutih mostova
3.3 Mostovi s više pilona
3.3.3 Most Ting Kau u Hongkongu
pilon
Ovdje su kolnici znatno
manje razmaknuti (12,2 m).
betonska US-ovi su spregnuti, od PG
jezgra pilona
dijelova, ovješeni u četirima
vješaljke
poprečne
ravninama.
stabilizirajuće
natege
Sidrišta su izvedena kao če-
US lični sanduci pričvršćeni za
vršne dijelove AB pilonâ.
razupora
Razmak je vješaljaka na US-
u 13,5 m, a na tim su raz-
macima i poprečni nosači
što povezuju dva kolnika.
Slika 3.81: Pilon mosta 47
3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
Ovdje se ne ćemo strogo pridržavati podjele na podvrsti, pa
ćemo u istoj skupini sažeto prikazati most na jedra i tri polu-
ovješena mosta, od čega jedan preko više polja.
Od mostova na jedra prikazat ćemo znameniti dolinjak Ganter
u Švicarskoj, a od poluovješenih:
y dolinjak Sunniberg (također u Švicarskoj),
y most Kanizawa u Japanu i
y Domovinski most u Zagrebu.
Također je zanemarena podjela po broju pilona.
Prisjetimo se, mostovi na jedra i poluovješeni mostovi imaju US
što može prenijeti i znatne momente savijanja, a vješaljke
mu služe i kao vanjske natege – odatle engleski naziv
extradosed bridge.
48
3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.1 Dolinjak Ganter u Švicarskoj
Obris je doline takav da bi bio prirodan izbor okvirnoga PB
sklopa preko više polja.
Međutim, visina bi sanduka nad najvišim stupom bila gotovo 10
m, što bi djelovalo teško.
Zato se je projektant, Christian Menn, odlučio za upola manju
visinu sanduka, ali s vanjskim nategama (slika 3.82).

Slika 3.82: Uzdužni raspored dolinjaka Ganter

49
3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.1 Dolinjak Ganter u Švicarskoj
Vješaljke zrakasta rasporeda obetonirane su u uzdu promjenjiva
presjeka (slika 3.83).
Na istoj je slici predočen i poprečni presjek rasponskog sklopa.

Slika 3.83: Poprečni presjek i pogled

na poluovješeni dio RS-a
50
 3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.1 Dolinjak Ganter u Švicarskoj
Natege su napinjane s vrha pilona, a nenapetljiva su im sidra u
hrptu RS-a (slika 3.84).
napetljiva sidra nategâ Shema usidrenja
nenapeta armatura
natega u pilonu
nenapetljiva sidra

pilon

kolnički sklop

usidrenja
natega

pilon

Slika 3.84: Detalji usidrenja

Slijed građenja predočen je na slikama 3.85a do 3.85c.
Valja uočiti da su stupovi temeljeni na zdencima (bunarima), što
je u alpskim zemljama čest slučaj.
51
3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.1 Dolinjak Ganter u Švicarskoj

Ljeto
Temelji
Stupovi

Temelji
Ljeto
Stupovi
Stolovi

Slika 3.85a: Faze građenja mosta Ganter (I) 52

3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.1 Dolinjak Ganter u Švicarskoj

Temelji
Proljeće
Stupovi
Stolovi

Jesen Temelji
Stupovi

Slika 3.85b Faze građenja mosta Ganter (II) 53

3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.1 Dolinjak Ganter u Švicarskoj

Ljeto
Stolovi

Slika 3.85c: Faze građenja mosta Ganter (III)

Ovaj je most, a osobito njegov RS, jedan od najvrjednijih
inženjerskih domišljaja u drugoj polovici XX. stoljeća.

54
3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.2 Dolinjak Sunniberg u Švicarskoj
Rasponski sklop ovog mosta (autor Ch. Menn) svakako pripada
među najzanimljivije višepilonske sklopove (slika 3.86).

Slika 3.86: Uzdužni raspored i tlocrt dolinjaka Sunniberg 55

3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.2 Dolinjak Sunniberg u Švicarskoj
Prvo, ima izvanredno vitak pločasti US s obo-
stranim rebrima, pri čemu gornja služe i kao
odbojne ograde (slika 3.87).

Slika 3.87a: Pilon P2

Slika 3.87: Poprečni presjek mosta 56

3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.2 Dolinjak Sunniberg u Švicarskoj
Drugo, taj US djeluje kao vodoravni luk, R = 503,0 m upet u
upornjake.
Treće, piloni su izvedeni kao plosnati stupovi velike krutosti u
smjeru osi mosta, a male poprečne krutosti.
Velika krutost u smjeru osi mosta služi za sprječavanje preko-
mjernih izobličenja US-a pri opterećivanju samo pojedinih
polja, a poprečna popustljivost omogućuje “rad” US-a pri
toplinskim djelovanjima.
Naime, promjena temperature okoliša izaziva samo promjenu
zakrivljenosti vodoravnog luka.
Most je u izvrsnu skladu s okolišem, što je u zemlji u kojoj se o
tomu uvijek vodi računa vrlo važno.
57
3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.3 Most Kanizawa u Japanu
Vanjske natege ne moraju biti obetonirane. Ako je kolnik
položen nisko nad tlom, a visina RS-a nije previše ograničena,
rješenje je poluovješeni sklop (slika 3.88).

Slika 3.88: Uzdužni raspored i tlocrt mosta Kanizawa 58

3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.3 Most Kanizawa u Japanu
Piloni mosta Kanizawa usađeni (upeti) su u RS, zbog čega su
nužni moćni ležajevi pod njima (slika 3.89).
Valja uočiti da su vanjske natege
sidrene u bradavicama uz hrptove,
a hodnici su na prijepustima
sanduka (slika 3.87).
Geometr. pokazatelji: H/L = 1/54,4,
hp/L = 0,12.

Slika 3.89: Poprečni presjek RS-a

sa skretnikom
Slika 3.90: Poprečni presjek RS-a 59
3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.4 Domovinski most u Zagrebu
Most je ukupno dug 840 m, a njegov poluovješeni dio 264 m
(slika 3.91).

Slika 3.91: Uzdužni raspored Domovinskog mosta u Zagrebu

Vješaljke (vanjske natege) simetrično su mahaljkasto raspore-
đene u odnosu na skretnik (devijator) visine 16,5 m, koji je
upet u RS.
Usidrene su u RS na razmacima 6,0 m, a opiru se o skretnik
preko sedala s uređajima za smanjenje trenja. 60
3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.4 Domovinski most u Zagrebu
Most je vrlo širok
pa su dvije ovje-
sne ravnine (sli-
ka 3.92).
Slika 3.92: Poprečni presjek
Domovinskog mosta

61
3 Prikaz istaknutih mostova
3.4 Poluovješeni mostovi
3.4.4 Domovinski most u Zagrebu
Budući da su ovjesne ravnine između hrptova sanduka nužni su
snažni poprečni nosači (prepone).
RS u glavnom otvoru izveden je postupkom slobodnoga
prepuštanja u 2×16 odsječaka duljine 3,05 m.
Za ovu je svrhu trebalo izraditi dvije osobite krletke širine 35,0
m, koje su same po sebi dojmljiv prostorni rešetkasti sklop.
Vješaljke su napinjane tek pošto bi se krletka odmaknula za dva
odsječka od usidrenja.
Usidrene su u poprečnom nosaču ispod kolničke ploče koji je i
sam prednapet kako bi osigurao prijenos opterećenja s
hrptova sanduka na vješaljke.

62