You are on page 1of 28
36opuux panosa Teorpadcxor wacruryra Jovan UpHjuh", Recueil de travaux de l'Institut de Géographie ,,Jovan Cvij Kth, 32 — 1980. “, Ne 32 — 1980, UEXOMHP C. MHJIMR NUAHHWHHA TAPA TIpumep KsantHpukayuje xpamikor npoyeca yao. Tinanmacku macup Tape nanaan ce y sanaquom neay CpOnje, y mpoctopy rae [puta o6pasyje ourpy oKyKy 13 roTOBO MepuazMjaHcKor Y ynopeaHH4KH mpapay oTHilawa. VY Toj okyUH onBojena je Gacenom Tleppenre om naanmne 3anjeaze, Ha sailany; MebyTuM, tea HcTOuHa rpanuua je Hejacuuja: npema noppwm Tonukaba yrnasiiom je oneme- Ha gomuHom Conotyme pexe. Ha cesepuoj ctpaHi maya crpMHM on- cekoM y nonuny Upune, nox je jyxna Gnaxa rae je omebena nepx- HOTHTCKHM MacHBoM 3maTHGopa ca KpemaicKoM KOTMHHOM. Tlo M. 3epemckom (1956), nnaitmua Tapa, mo ommutem uarae- AY, HMa oGenexje nospum, a npy%xa ce mpasuem C3—JH ca nopp- Hom on 183 KM’ H MpoceyHoM BHCHHOM on 1200 M. Ona je y cpe- AWUHHM jeNOBHMa W3MONeMOBaHa CIVICTOM CYBHX HM cHenHxX qomHIIa, yeanaMa M BptadaMa pasHuXx AUMeHsHja, noK je Ha nepudepxjn mpo- cevella WaBOpHHHM KpauMMa opuToKa JIpune u P3apa. O pemedy Tape nucano je y Bamc napparta. Taxo, J. Usujuh (1921, 1924. 4 1926) Ha moj KoHcraTyje MauKatcKy aOpasiiony noBpur yceueHy y Tpujackom Kpewaky HM MOKpuBeny KDapueBHTHM LLLyAKOM, Koja ce on Coxomonune go Hajuimer Bpxa Tape (36opmmura) nacrasma y aysujanuy, jako panosuTy, noBpi ca HeKOMHKO eposHBHHX HMBOA. Mebytum, B. 3K. Munojesuh 1952) ueay Tapy cmatpa ¢nysu- jaiHoM nonpum no Kojoj uMa KBapueBHTor WYAKAa H wy MOBOAM y Besy ca nospuuma oxo IIuse u Tape, Koje cy ukaue uarpabene ToKOM ommro-Muouena. Hajsan, M. 3epemcxu (1956) Ha opoj mianmnn 13- maja YeTHpH OcHOBHa enemenTa: a) cpenummH, KOjH WMH cama TOBpUI; 6) cesepHu omcek c nogropHHoM suite Bajute Bauite; 8) jyroucroune naquue mpema Kpematickoj KOTAMHH; # 1) 3anaqHH ofceK u3Han Gace- Ha Jleppente u Moxporopexo-psascKe cunkanane. Tpu tome ce aue- penunpajy use uysHjanHe nospui, Bula noBpur of 1280 MH HWKa nosput (Kanybepcxe 6ape) on 1000 Mm. 3a pasmmxy on mppa qpa ayropa, M. 3epemcxKu (1956) ce, nope peseta y Tpo May, HcupnHo Gas mpo6remuma KpaliKe Mop- gonoruje u xupporpapuje Ha mianMHn TapH, wrtTo hemo yerannuje TperapaTu y AOUHMjHM vavarauMa. Yexomup C. Micah a8 Dy$0q ourfog Tinannua Tapa 89 @AKTOPM MPOUECA Teonouiku cactas 4 TeKTOHHKa Omuty mpenctasy o reonouIKoM cactaBy M TeKTOHHUM TaHHHe Tape, 32 OHOMHKO KOHKO je HaMa norpeOHO, MoxeMO yrnaBHOM 310- 6uTm Ha ocKoBy HayaHx pesynrata B. Munopanosuha (1934) a JI. KoGep-a (1952), kao m reonomxe Kapte 1:100,000 uct Bapauurre (. Muxopanosuh, 1936). Tlo B. Munosanosnuhy (1934 u 1936), rasa Maca nnaHn- ne Tape cacroju ce of KpeyHaka H jlONOMHTa U3 cpemiser HW ropiser Tpujaca, noK oGofHe HM MeCTHMHYHO WeHTpanHe genoBe mpenctaBmajy ctapuju crparurpadcKn YatosH. Tako, naneosojcKH wKpHEUH ce jaB- sajy Y MlogHoxjy cenepHor oncexa. To cy HATH, aprHnoumcTH, pas- HOOOjHH mleMwapH, KOHTNOMepaTH H Marse NaptHje KpewtbaKa mepmo- -kapOoxicKe crapoctu. Tpexo osux tBopesuna y1exe ca jenpa mpH MeTHOM AMCKOpRaHUHjoM BepdericKn cHojest w3Hax xKojuxX HacTaje CTpMH KpeuibaukH oTceK", a KOjH cy pasBajeHH yrnaBHOM nBojaKo: »Y HOpMaiiHoj Wkpmbacto-nentyapcKo} Ky OGANKY poxkHaua M neue uapa". IIpp tam je pacnpoctparsen Mo OGORHHM nenOBHMa IaHHHCKe Mace, a Dpyrd — y YHYTpalioctH, Ha KoHTakTy TpHjacKHx Kpeurba- Ka M nepugoTuta. Hajsag, jyroucrousa namuna Tape cacrapmena je y OCHOBH Of MepHAOTHTa H HHXOBA HHTPy3Hja ce ,,H3BPLIKa pe Taso- 2kelba BepeHCKHX crojena". Ha Jlonnjenoj (1924) reonoukoj Kapra sananne CpOuje (pasmepa 1:200.000) omuro-muouericke jesepcKe Hacnare ouypaHe cy y MOqMHH Kpre jene u Ocnyum, a npenctasnene cy pasHoOojHnm crpatnbiKo- BAaHHM THMHaMa, KAO H KBApUCBHTHM LUbYHKOM H TMecKOM. Tlo B. Munopanosuhy (1934), wayhu on o6oga, onHocno O Maneos0juka, re cy CBH TpHjaCKH KaTOBH pa3BHjeHH y MOTMyHOCTH, MorkKe ce jacHO 3aMa3HTH la ce NOjeqHHH wWiaHOBM TpHjaca pexyuupajy Tako ga ce y WeHTpanHOM jeny jaBmajy caMO pooKHauH HW JaxuTajHcKK KpeuwayH. Ono Huje TeKTOHCKOr nopeksa, Hero ,,.MpeKTHa nocmeqH- Wa MocteneHor Haqvpaiba TpHjacKke TpakcrpecHje, YHjH MaKCHMyM Maja Y BpeMe Tamoxera faxurajicKor Kpeuraka”. Ilo ToMe ce He MOxe TOBOPHTH O BeNMKOj HaBauH y OGnacTH 3naTHGopcKor MacHBa, a YKO- “HKO ce nojapmyjy uapecHa HaBnayeha y nojacy Kanuna rapa — Bpesa, To je aupektHa nocaequia ,oTnopa Koju je MepumoTuTcKH Ma- CHB TIpyxao juHapcKHM HaGopuma” Cynporno osom rnequuty, JI. Ko6ep (1952) sactyna munubenme Na 3naTHOopcKH MacHB MpefctaBa BeNHKy HaBylaky, HaByYeHy TmpeKo KpeurbauKe Tame Tape, na wmpunm on 70 KM. Cx. 1. Feonomxa xapra naansne Tape (Io B. Munonanosuhy) 1 — waneosojcxn mxpunun; 2 — cepneNTuiuicaHn nepugoTuTH; 3 — poxHauM u new Mapu; 4 — ra6po; 5 — veptencnn uxpunuy; 6 — cpemmwe ¥ TopweTupjacn Kpeu- wal; 7 — ropiba xpema; 8 — amcuGoautTa; 9 — tepuxjep; 10 — Keaprap. 90 Yeyomup C, Mamh TleOnuna xpeurwauxe Mace Ha Tapu, no M. 3epemMcKom (1956), Huje cpyna ucra. Tako je ona Matsa y jyKHOM memy, rae HeKe ypane xao Cexyanh noga u neo Jlodpo nome cuojum mHoM jonMpy RO BOsOAp2KRHBe nognore. Hnyhu Ka cesepy cBe ce Bulle mopehaza, Tako Ma kKpeumayKH Ofcek mpema Gaceny Jleppettte HMa Yak BHCHHY on 400 M. A TaMo je KorraxTHa nospummna mpema sepdenckoj cepujt Ha pasnHuMTHM BHCHHaMa, Gusto s6or pacenawa (Kom Bpena Paye, y Tepyhuy 1 apuuckoj cyrecun) anu a6or cHHkauHanHor yrHGa‘a. Illro ce Hye uncrohe KpewipauKix cTeHa, OAMOCHO IbHXOBOr xe- Mujckor cacTapa, MMaMO pesyuTaTe Ha OcHOBY KOjHxX ce Mozke caMo nocpenio sakmyunpaTH. Tako, Ha reonomkoj Kapta 1:100.000 muct Bapauurre wanasu ce osnaka Ts Kojom cy o6enexeHH Kpewsaun 3 nonomutTu. Ty Tpe6a npaxsyuntH u cileaehy Koncrataunjy M. 3e- pemcxor (1956): .C OGaupoM Ha Ayr Tpajaise KONTMMeNTaMHe nepHore, Ha TapcKoj nospunt He MOcTojM wena cepyja KPAMKHIX OOMHKa (NOES OX WKPana RO KpaUIKKX Toma), ¥3- POK Tome je XeMMjcKH cactas KpewsauKe Mace. Oryga je Ha TapcKoj mospuin pasijen 3eeHM M HOKDHBEH Kpac” Mebytum, o unctohu Kpeyaka naj6ome Ham rosope GpojHe KanuHMerpHjcke aHanH3e WHXOBMX ys0paKa, Kao H aHaslu3e KpallKHx Boyla 43 Bpetla H H3BOpa. 3a OBY MpHHKY Moxe ce Ges ABOYMIEIba KOH- craropaTH a ce Ha Tapu yraBHOM pag o KpeurballMma mM jOnOMH- TuMa KojH y ceOH HMajy BeoMa Mano pesHaHjyMa Kao OcHOBHOr cy6- crpata 3a oGpasonaie penaTipio geOenor renonoulKor MOKpHBaua. Tlpema Tome, yspoke oBakBOM cTalby TpeOa TpaxkHTH Ha apyroj cTpaHn. Oco6une pemedha V yaomuom geny cMo uctakam pesynrate M. 3epeMckor (1956), wa ce pemed Tape ommuxyje ubema nysujannum nospumaa, BHUIOM of 1280 MH HHWKOM on 1000 Mm (KamybepcKe Gape). Butte noppur je cacTaBmeHa of Tpujackwx Kpeyaka HW 3axBaTa BehH Neo MaHHHe. Mebytum, umxa nospit je aHaTHHje ypanmena m ceue cilojese Tropiso- najeo30jcKHX KOHTAOMepata, HOHOTPHjacKHx por%kHaya W neuryapa u TOPHOTpHjackHx KpeuibaKa. M. 3epemcxu (1956) ucruye u cyBe QONHHe Kao eneMeHTe naneopeneha Tape, Koje ce jaBsbajy Ha BHLIO] KpeumayKoj noBpuN 1 umajy npasan J—C. Meby uma ce kapaktepuiy: Bpavesuuck 70, Bapcxu go, Kpa jesa « Topyumua. Hajuntepecantuuja je gonna Kpwe jene, koja npeceua ueny naanmuy, noues on Koicxe pexe na J3 no [pune na CH. Ona je Guna npeqmer npoyyasatsa u apyrux ayTopa — O. Ampferera u W. Hammer-a (1917 u 1928), N. Krebs-a (1922), L. V. Loczy Sema (1924) u B. K. Munojesuha (1952). Mebyrum, y ememente neopeneda yOpajajy ce HUCKa nOBpuI on 800 m y Gaceny epsenre (M. 3epemcxn, 1954), saruM nonmHe TIipune, Paue, Conotyuxe pexe, Komcke pexe Aayuixor moroKa ca cepujom peysux tepaca (0. Ampferer u W.Hammer, 191 Taawwa Tapa ot L. V. Loczy Sen,, 1924; B. KK. Munxojesuh, 1952 n M. 3e- pemcku, 1956). Y ose enemente M. 3epemcxu (1956) npukmysyje H Kpaume o6suKe: Nospumicke — ysane, KpalliKe AONMHe c MOHOpHHYaMa (cuene aonuHe — npum. Y. C, M.) 1 Bptaye H nog3emHe — jame u nehnue. 3a Peulapatbe Hauer OCHOBHOr npoGieMa OBH MogauH cy on GHTHOT 3Ha- yaja, ma hemo uM crora NOKNOHUTH Bue NaxIBe. Ovaj ayrop npema senmumnn pasnnkyje apa THna ysaaa. ,,JenHo cy Mare ypasie 3a Koje cy BesaHe Kpatke noHOpHHue, Kao Bacuha 10- op, Hasop 3a60j u Cexyauh Boma. Ipyre cy ache 4 uMajy Kapaktep 3aTBOpeHHx enpecHja; Ty Aona3H Dopo Moe, Jbyto Tome u Borna- vopatl, Hajeha oa tux ypasia je Loopo Mone (npe 61 oBo 60 KpaniKo nose — npum. YU. C. M.), Koje sexH y cpeauuiom aeny nospui, Hma muHapcku npasau... TysxnHa my je 4, a tajseha uwimpana y jyxKHOM je- ay H3HOCH OKo 2 KM. JlexH Ha mpoceunoj BAcHHH om 1150 Mm... Behn neo Ha noma je MpHAWGHO ypaBibell HM CacTaBBeH MpeTerxkHO OA KpeuaKa, Y KojuMa ce Mectumuuno japnajy ppraye. Ha yerupu Mecta cy oTKpH BeHe 0a3e poxKHalyja HM MeuIvapa ...” Meby xpamkym jonunama (nonopHuuama) wajmapKantunje cy ByavGanosauxa 4 Murposauka novopxuua. O6e uMajy mo 1a W3BOpH- ulHa kpaxa. IIpu tome je uxtepecautHuja opa apyra, Koja je oOpasopana Y PacrpecutoM mateprijany naneogonmne Kpiwe jene, a Kpaun cy joj Kyprana u Upsena 6apa. Teo naato nawmue Tape onauKyje ce spravaMa pa3Hux HUMeH- suja 4 oOnnka, Koje cy Hajueuthe Mackupane rycTHM LyMCKHM nOKpH- auem. Tako, no M. 3epemcxKom (1956), Ha Murposuy uma oKo 20 BpTaua JeBKacte dopMe, Mpewnika oxo 50 u gyGuHe go 10 M, a gHa cy MM OO“UHO rmHHOBMTa 4 6e3 NoHOpa. Mebytum, y yomMHH Kpme jene BpTave, ONHOCHO NOHOpH ca MpeuNHKOM H AyOuHOM 2-3 M. Onakne 6yna- Ppacte pptaue ce Bune w y Tapa nomy. C apyre crpave, Ha Mekorama HMa TaMMpactux MU KapsMuacTHx BpTaua, TaKO Wa ce y jemnoj on WwHX o6pasozaza noksa Ha cy6ctpaty of upBennye. Comune spraue ce BHAe Ha nyry uaMeby Jbyror w Tapa noma. [pu Tome ce ponaje: nJJOK cy ORE BpTaNe MpeTexHo NoKpHBeHE TAMHOBMTHM MaTepHjanom, oTAe ce wa ocnyuixoj noapu jasmajy aprave ucrux quMeHs¥ja u OSmMKA Kao Ha MuTposuy, anh cy wuxone crpaHe aa KpeNIbasiGt, TaKo cy OMe creHosTe M rome, Kana cMO Swim wa Ocayunt, noGumK cmo yrucax fla ce Hana3MMO Y NpaKOM xpUly: 70 cy CyXO- Mebiaiama orpabex Mais MpoctopH ¢ OcKyaHOM TpaBHOM Bereraumjons." Osa pastonuxoct spraya uma ompebene pasnore. Hayme, tamo me cy Bptave mesKacte 4 GyHapacte, OSwuHO cy Y MHTatKy apeam TIO IyMOM H Ha OCOjHMM CTpavama, re je MexaHMuKo pacnamarse Kpeyrsa- Ka YMalbeHo Mi rie ce Billie samp»kaBa cier TOKoM roguue. To je THN TSB. Hupanior Kpaca. MebyraM, Ha jeBacTHpanuM noppulHHaMa HM MpHcojy He mocToje ycnoOBH 3a HHTe3HBHO Aerpamqupalbe UPBeEHHUe, KOja 3aTO Ae- ayje Kao TaMNOH NpoTHB javer HN>UNTpHpawa KUMINHNe y KpeusauKy yuyrpaunsocr. JIen npumep HMaMo y jenHoj Ouaroj cyBoj nomH ca Be- OMa TMIUTKHM TaKMpacrTuM BpTayaMa, Koja ce HazlasH Ha MecTy 3B. Ha- 92 Yenomup ¢. Muah Gojue, ncnog Kprser 6paa (1325 m). To je na 1200 M, rae Ha nponzanun- Ma JOMMANpa uppeHuua, Koja je y oOmWxKHOj ‘veTHHapcKoj mYyMH Berpanupana. Y a0Hm Hpannor Kpaca HanasH ce M HeKoAHKO jama, O wHMa hemo uctahu exe nonarke Koje Ham naje M. 3epemcxn (1956): wHajseha je jama ua Mexorama. Hanasx ce wa pMcmH of 1150 M, y mosehoj ‘Tasupactoj BPTAYK, YMjx MpeMHHK H3HOCH 70, a AYGHHA 10 M. Y cesepHoM Aeay np- rave 3a 1 M u3Haa AHA je oTBOp jame. TIpasoyraonor je oOnuxa, ayr je y npasny J—C 12 ma umpox y mpasuy M — 3 4 M. On orsopa KaHan ce onyuira sepraKanHo No AyOwHe Of 25 M; TY ce UIMPHHA KaNana CyKava HOM MMA CKOpO xopHSOHTanax npa- au npema cesepy Jama wa Benwxoj Jima wMa oTBop KpyxHor oGmMKa, ¢ MpesMHKOM oO 4 M. Og wera cunasM septuxano KaHan 3a 10 M, a 3aTHM ce mpyxa xopH3oHTanHO npasuy 3C3—VJU « mpenasn y mehuny. Jama wa Yyuxonman je wa eMcHKK om 1110 mM. Mma orsop mpasoyraouor 06. aka opwjertucan y npasuy CC3—JJM. flyxuma my je y wcyom mpasuy 4 M, a wH- puHa 1,5 M. [lyOnna xaxana je oxo 5 M. Kanan ce 3aspuiasa nehisom”, M. 3epemcxn (1956) je yTBpaio ga ce Ha Tapa nehnne yayOmene Ha sONMHCKUM cTpaHaMa. One ce japmajy Ha ceBepHoM oT- cexy Tape, sume Mepyhua 1 ucnog Kosje Creve, wa crpmMuM crpaHama noumHe Pave, ncrio, CoKonoBHHe, Kao wy KamOHCKHM jOmHHaMa Jep- seHte u ComoTyuike Pexe. Cae nehune, cem nepyhauke, gmyrauke cy najpmiue 20 20 M, Tako ya HMajy Kapaxtep noTkanmna". Tlo osom ayTopy, Tov3eMHM Kpaluku oOnHuH Ha Tapu BesaHH cy normapito 3a ABa HHBOa. IIpsH om WHX mpescTaB%a cyBy 30HY y Kojo} ce japmajy jame Onwoxe nospumuHn u neline Ha fomMHCKHM cTpaHaMa. Kako cy néhuwe penatupio Kpatke M cAMYHe, 3aTHM Ha MpHONKHO HCTHM BHCHHaMa Ha NOMWHCKHM CTpaHaMa H HeMajy mehHHckor HaKH- Ta, TO usrmena Ma cy cTBopee y ucro Bpeme. BHCHHCKH oHe onroBa- pajy IleucToueHcKHM peuuMM Tepacama H nO Tome GH Gume m1eHcTO- neHcKe crapoctu. Mebyram, apyroM wunoy uaM BnasKkuoj xHaporpad- cKoj 30mm mpunagzajy nehune nesaHe 3a peuentHe BoneHe ToKoBe. Tamo cy Kpeumau Mare MORHOCTH Ha BOJO[p2%HBOM NOgNOrOM, Kao WTO je cayyaj ca Bysanonauxom ronopumuom. To tome 6u mehune, Be- BaHe 3a BOlleHe ToKoBe, OuNe nocTMmeHcTOUeHcKe crapocTH. 3a ope now3emHe Kpallike OGiHKe, no HallleM MHULey, CBaKAKO je Guna y ycxoj Beau M esonyuHja nospumucKor Kpaca. Jep, ma Kpaut- KM Mpowec HHje JenoBao AK NyKOTHHa Ha NOBpuHHH He Ou ce Mori CTBOpHTH HH KOpecnonmenTHH oGnMuA y mMog3eMBy. Ose HanoMene cy Hy2He noBonom cnenelinx Koncrataunja M. Bepemcxor (1956): vs++Tipema ToMe cay eposusHM oGmmi (emma Kpewnauxa nospul c eposie HUM HMBOMMa, HwOKA MOBpLI Kanybepcxe Bape, cyse one u yomma Kpwe Jene) nocramm cy MopdomOWKHM mpouecHMa mpe mMpatepuje m enuporeHor u3qMSama; a6or ‘Tora oum mpunazajy crapom pemecy uan nancopenedy. Tinamna Tapa Tlocne nupatepuje 4 enuporenor waqH3ama nowMme Hos nepHoR y pasBojy pemecba Tape. Kako y saqsopeHum xenpecnjama (o6pom Tlomy Bapama) wicy Ha- enn jesepcxn ceaumentu, wako je y To Bpeme Ha jyrouctowtoj orpan Tape. y Kpe- MaiicKoj KOTAMKM nocTojano je3¢po, TO cc MODE pehu Aa ce eposMBHH npoliec Ha aehem neny Tape ana mmbeperumpao va KpamiKn H cbaysnjamHn V3 yenoxynHor wanaraba wanasK Aa Ce y exonyunjH pemecba nanMe Tape Mory nSABOjHTH ase Nepyoze: a) nepwona usrpabswatea nancopeneda, Koja je umaqaza ox noverkKa TepwH- jepa no Kpaja qower MMolcHa 6) nepwoga creapama Hcopemeda, Koja Tpaje oA cpeawer MMOueHA no qastac. Tlowerak ose nepwoge osnaxen je nuparepujom qosmme Kpisc Jere x enuporenum nlokperuma ...” Hs opora ce BAM na ce Hajnpe KoHcTatyje aa cy mom3emAM KpalliKH OONHUH y CyBOj 30HH MuIeHcTONeHCKe cTapocTH (HHXOBa eBOsY- ja je y ycKoj Bean ca o6pasoparsem noBpUMCKAX OOTNKAa — MpHM. UW. C. M.), norom ce nojase Kpaca Besyjy 3a Bpeme opMHpaisa Heo- pemeda y BpeMeny Of cpeaber MHOWeHa BO AaHac. Hcto Tako, KoHcTa- tyje ce na je ua Tapy sactymsen Tun noKpuscior min 3eneHor Kpaca, OuHOCHO Ba KpallkH pemed npHnaya mpetasiom tuny — THny Kocosa, WITO ce MOBOAH y Be3y Ca XeMHJjCKHM CacTaBOM KpeulbauKe Mace. PasMuumbajyh 0 OBHM KOHCTaTalMjaMa onpaBaaHo ce 3anaga y munemy: na m4 je Kpac Ha Tap crap Hm Maaq Kao nojapa y peme- by, uu na 1m ce opaj Kpac cnopo ui 6p30 pasBujao Ha KpeurayKoj Macu Koja ce ucTatbyje om cenepa Ka jyry? ja Gu ce no6vo npasn OTOBOp NO OBOM NMHTalby, HYKHO je Ja ce NpHKagaHM YMIbeHMUKH Ma- Tepujan — ys HeKe Hope MoMeHTe — nocmarpa Ha cappemenHjH 1 OGyx- BaTHHin HayHH. Kauma 1 xuaporpaduja Pag go6vjatba mpenctaBe 0 KBaHTHTaTHBHOM M3HOCy KpalKor mpoueca Ha Tapu, ykasahie ce Ha Heke KIMMaTcKe H xHAporpadcKe mo- gaTke Koju cy yrspbenu 3a ony o@aacr. Tipema Kapra waoxujera HPI npoceynwx rommmeux nagapnna 3a nepuon 1925—1940. rognne Bun ce ja je oBa maaHuHa 3axpahena vaoxujerom on 1000 mm.) To A. Zaanhy (1952), o6mact cpenwe J[pune je non yrauajem KouTunentammx Kuusa, a ca cnegehom pacno- AeNOM Kua No TOAMMDUM noGHMa Kom Bajnue Baurre: 3uMa — 21,8%, uponetie — 26,7%, neto — 21,8% n jecen — 29.7%, Koju neo uany- MeHHX Kuta One y OOmMKIKe BOgeHe TOKORe, MoOxXe ce YTBPRUTH Ha ocHopy nogataka u3 Ta6. 1. 1) Vogarse Xugpomereoponomne cayxGe HPJ (Beorpaa 1953) o4 Yenomup C. Manih Tab. 1. Cpeain roguutu nporuyaj Apune Kog Bajune Bautre?) Tlepwon of 1952. 20 1939. rox, s P P Q q c 14870-1106 6812 2 322 21,69 0,61 Mmajyhu y suzy cpemtbu Koeduunjent ornuaja 3a o6mact cpen- we [pune (C = 0,60), onza 6u on 1000 mm rogMueHx KommuMHa Ta napa wa Tapn y npotnuajy okonuHx soneHx ToKoBa yyecTBOBATO 600 mM. Tlo M. 3epemcxom (1956), Tapa je peaarusno cupomauma Boao. ,,HeKomHKo usBopa je AOKanu30BatO y jy%HOM jery nospuIH. Onw ce japtajy no mAY yBana, Ha 1Opy Kpeursaka uM Oa3sHYHHX cTeHa, xao Bujena Bona, Bacuha Honop, Cuxyauh-Boza Hssop 3a6oj. Ha Mutposuy cy uBa-TpH w3Bopa Ha noAMpy pactpecHTor 3eMmHUITa Cc kpeuwannma”. Mebyram, na Kanybepcxum Gapama ussopu cy yecTu, wiro je u cayyaj mpema Kpemancxoj kotanin. Y npeacry YUemepuure — Munomesau, Ha sananiom miaHHHcKoM oyceKy, jaBma ce HeKONHKO cna6ujux H3B0pa Ha KOHTaKTy KpeuHaka M CHNMKaTHHX cTeHa. Ocum uanopa, Ha onoj naan w3Onjajy m jaxa spena. Meby YHMa Ippo MecTo 3ayauma Tlepyhauxo pero, ycnoBmeHo KoHTaKTOM Kpeuwbaka u BepdevcKux wkpHmaya Ha 265 M anc. sucHHe. M. 3e- PeMcKu (1956) Hanon noatak 3a mpoceunH mpotnuaj on 300 n/cex. ~Bpeno je nperexkHo cranHo, alu KaTKan He pajlH nO ileKoAHKO caTH. To je 6vo cnyyaj y nero 1948, u satum y neTo 1950 rogune”. Oxaj ayrop nomute u mpyro Bpeno, Barscko Bpeno, Koje ce Hx muBa u3 culapa y TlomHoxjy Barsckor Tounna, Ha Bucm on 300 M. 3a pasmuxy on Hepyhayukor, ono je akTHBHO caMO 3a BpeMe ja4HXx KHila, anu je 3aTo HaTanoxuno Mohnwje Hacnare Ourpa Koju cmyxKM 3a Tpa- besuncke norpete. Burperie wacnare o6pasopano je # TepManno Bpeso Jlabesau, na necHoj nommicKoj crpanu Paue (M. 3epemcku, 1956), Hanasn ce na 18 m (498 M) HaHaq peuHor Kopura, a Oxo 200 M HHSBORHO Om TIaB- Hor Bpena ope pexe. Ha6uja ua Hu3a BepTHKATHHX NYKOTHHa y KiO6y- HMa Hc BenHKHM >y6OpOM u3 BHCOKOr KpeuauKor onceKa. [lo npu- vay MellTaHa, OBa ,,MsaKa Boma" Mana je mpe ner roMHa 3HaTHO nel mporuutaj o nariamer. Ona ce y crBapy cnycTana y HMxKe ny- KOTHHe Koje Cy y AMPeKTHO} Bes ca GurpeHHM TBopesunama. Bpeno Pave wa6uja c ese crpavie cyse KnMCypacre ONHHe, Ha oxo 490 M, 4 To H3 Mane Tpoyraacte noTkanune. Ona je y OcHOBHUH 2) Tipema nogaiwma m3 Ta6. 3 A. Taswha (1952), $= nospunma campa y xM'; P= KoaMMMHa aTM, Tanora y MM Koja NaaHe wa crip; P= scuna ormuaja; Q = npormuaj y Mi/oex; q = cneundusnn onmaj; C = xoedu- uujext ormuaja, Koeuunjent oTnyaja Koaq Buwerpaga u3Hocu 0,60, Koy Bajwe Bautre 0,61 x KOR SBopHuKA 0,59, TIpema Tome, cpeqimt Koedmnujent 3a opy oOxacr Gu xo C= 0660. Tinaumta Tapa 95 umMpoKa oxo 2,5 M a BucoKa je 1 M. VapoaHo cy jou ame mujaksase ca Boom Koja BpH. Jame, yssomnuje je cyBH neo KiHcype ca Gn0KO- BHMa cron Kojux noBpeMeno Teve nona. Huaue, speno je ycnoumeHo garaToM Of BepdeHCKHX LIKpHballa Of KOjHX je HH3BOLHO CactaBena sepa OAMHCKa CTpana, AOK je qecHa jour of KpewaKa ca jeqHUM Ma- 16M RpevIOM HW ,MaKOM Boao" JIabesua. Osum saratom je Taxobe, no M. 3epemcxom (1956), ycnos- seo Bpeto Conotyuike pexe, Ha 552 m anc. sucune. H ono u36nja 43 NYKOTHHa c Nese crpaHe cyBe KAHCype ca GAOKOBUMA MpeKO KOjHX m0- BPeMeHO Teve ofa, WTO ce CYAH Ha OCHOBY KaNKOINHHX MaxOBHHa. Tleo werope Bone je 3ajaxken 3a norpede jenHe BoreHHue. Hemro nussoguuje on wera cy, ca o6e pomMHcKe crpane, jom Ba Marba Bpeta o KojHMa he gouHuje OuTH peu. Jou jenHo Bpeso, BpesHo nomena, HanasH ce y Gaceny Jepsen- te, To M. 3epemcKom (1954), To je apeno y Joxuhuma, koje n3- 6uja wa KpetauejcKe cepuje Ha 870 M ca jauuHoM OKO 50 m/cen. Bereraynja u menzochepa Ha ochopiom naatoy Tape, no B. Mumuhy (1980), nomunn- pa amuhapcKo-verHwapcKa Bereraynja. To cy, mpe cBera, utymMe OyKBe, jene 4 cMpue, Kojuma je Herae npHMewan upHH un Gem Gop, oMo- PHKa UH NIpHH rpad vi Apyre Bpcre. Opge je y mHTaIBy jenar on Haj- ehux pepyrujyma jpesHHx mpaulyMcKux MeuloBuTHx THNOBa ca Tep- uxjepnum penuxtuma, meby Kojuma je Hajsiauajunja Manushena omo- puka. Osaj pedyrnjym je jeamHcrped u Mo ToMe wITO ce OBH MellIO- BHTH eKOCHCTeMH Haja3ze y Nojacy 6yKBe, NOK cy y OcTanHM yenoBHMa Cp6uje oun Hajyemthe y xpacrosom nojacy wan Ha peasy uaMeby xpactonor # 6ykosor mojaca. OcuM nonMqOMHHaHTHe UWyMcKe 3ajemHHue ca OMOpHKoM, jenoM, 6yxsom, 6opoM, CMpyoM H ApyrHM BpcraMa, Ha Tapu je 3acTyriben Ww THM IIyMe ca OMOpHKOM Ha MouBapHom semmuuty. To J. Yornhy u A. Turosy (1958), ro je uyma omopuxe, jone, Gyxse, janopa, jene, cMpe i" apyrux spcra Ha cranmurty Kon [[ppenor noToKa Ha Murpos. ny. »Y wemy cy ce He caMo ouysane pemuKTHe Bpcte, Beh y sHaTHO} MepH M cacTaB, KapakTep H OMHOCH HeKanaluux TepuMjepHux (T1H0- ueHcKux) uyma. Opa cpequna je takobe npeactapmana Mecto, omakie cy ce TepunjepHa penHKTH y TorosHMM MOMeHTHMa name mupHm" (I. Yonuh, 1964, 1965 # 1967). Tio B. Muumby (1980), najsehe nospumue ua Tapx npen- cTapmene Cy MelIOBHTHM TPOOMHHaHTHuM wyMama GyKBe, jene M cMpue, Koje ouptasajy hazy no Koje je jowlao npouec ocapomautiapa- wa mpeqaukux ulyMa jour Gorarujer u Mewloputujer cactapa. One ce Hajlaze Ha BHicHHaMa of 950 no 1250 M HB, M TO Hajyeuthe Ha Kpeu- 1auKoj nlowiosv, a Kapaktepuny ce GoraTuM 1 pasHospcHum dnopn- CTHUKHM cacTanoM y cnpaty %GyHoBa H 3emacTHx GHeaka H MaxoBHHa. Mebyrum, wa rpeGeHuma u CTpMuM nanHHama mpema JIpuiicKom jesepy Yegomup C. Muawh BHAe ce MyMe upHor H Genor Gopa Koje ce Herne Mewlajy ca xpacro- BuMa Wn GyKBaMa, HIM ca UIpHOM rpa6oM, 11H cauMaBajy MeiopuTe MIyMcKe exocucTeMe. Hwxu aenosu Tape, y kamoncxoj xoaunu J[pune, oxmmyjy ce BereTauHjom TepModuaHux wyMcKHX eKocucTema. ,H opie, y xpacro- BOM nojacy, HajcrapHju THNOBH myMa cy ouyBaHH (Maqa Ha MamUMt TMOBpUIHHaMa H ja¥e Aerpanonanu Hero y nojacy OykBe) TOAHAOMHHaH- THH THnoBH nysta. To cy mryme: Gykne, upHor rpa6a, janopa, jacena 1 MpyrHx Bpcta, HTM: xpacra, jaceHa, upwor rpaba 4 MpyrHx BpcTa, HIM: upior 6opa, upHor rpaéa H apyrax upcra. Janac Hanasumo cBe mpe- Ha3¢ Ojl NOAMAOMHHAHTHHX 1O MOHOROMHHANTHHX THTOBa 1yMa y KO- jvma ZOMUHHpa nornyHO jeaHa on Bpcra: GyKpa, xpacr, upHH rpad 1 gp.” (B. Mumih, 1980). Cpe oB0 ronopH o penaTupio cKopalnbHM mpomeHama y ¢uTo- uevoan Ha Tapi, Koja je y ycKoj Bean ca cekysapHHM KAMMATCKAM npomenama. Ha Ta6. 2 Moxemo yrepauTH opy CyKuecHjy TOKOM Haj- Moabux jenoza xBaprapa. Ha Taps — y sapucnocr oa reonouor cyGcrpata, aaTHM 1a- ra6a 1 excnosnunje TepeHa, xiaporpadckor ctaiba 1 OoueHose — 3a- erynmenn cy paamHunTH THnoBN 3eMDIUITa: cKeneTHa Hi cKemeToNAHA, Monsonacta, pyga, upBeruua, Gyanuue 1 Tpecane ca NMBAACKHM UpHH- uama. 3a Hac cy, 3a OBY MpHanKy, uajumTepecantije upBemmye H Tpe- cape, jep ce Ha OCHOBY 1IX MOXKE PeKOHCTpyHcaTH TOK KPalIKOT MpOo- ueca fia onoj naam Upsenna ce o6uno wanasH Ha any Kpaumsx penpecuja, Bpra- YaMa it ypanasa, y mpocTopuMa jeBacTupaHe iyMe 1 ta MpHcojitHM crpatiama. Makciimania BuciHa, re CMO KOHCTaTORamH ¥eHO MpHcy- crBo, u3HocH oxo 1200 M, H To Ha Mecty 3B. HaGojc, acnox Kpwer Gpna (1325 m). Hayhu vapmue, Hapounto Ha cknONHTHM MecTuMa, TO 3eMBUUITe ce erpaqupa v MpaBuy pyfor 3eMBUITa UIH Yak Mo_s0ra. Oxo nocaeaibe HapowHiTo TaMo Te ce HaHsaaH Ha Beha HaroMnitara anlorerior KBapueBator Matepujaia Cynporio npseHnus, tpecane 1 aMpancKe upHHue Hanaze Ha Maze OLIe;IHHM MecTAMa H fie y OTNSHHH HMA CHAMKATHHX creHia, ayTOX- TOHOT HI asloreHor Mopekna, OAHOCHO Ha TepeHHMa daysHjanHor 4 Kpauikor nopexsra. Tako, Ha nonuHcKom Hy Japesaykor noroxa, Kon. Kanybepcxux Gapa, npyxka ce y IH30BHMa HeKOAHKO TpecaButta ca AeOmHHOM Tpe- cerux wacnara fo 1m (M. Bornanosuh u A. Turon, 1965, pykonnc). Oswx Hacnara Taxobe uMa 4 y H3BOpHWWHHM KpaljHMa OBOr TloToKa, KOjH ce HeKOOpAHHMpaHo yByave Ka Mpocropy ManwNapcKor moma. Y Bakar, jentom saceoxy SaosuHa, KoHcTatopane cy TpecaBe na Mecty 3B. ,JIyxe", Ha oko 800 M, BeOMa HHTepecaHTHor KapakTepa (A. Turos, K. Tewuh u M. Bornanonuh, 1980, pyxonuc). Hexe om wHx cy ca jeaMHcraeHom crpaTHpukaujom Tpecera, BenHKe ne6mune, a MpHnagajy noctrnayyjamyom nepHony. BeoMa ci07xKeHO O- Tawa Tapa 97 Ta, 2. Mpwxas wymcxx basa na naannnn Taps (Mo A. Tarony) Ceno Bemana Uppers morow 800 m 1080 m % % Fagus 40 7 Fagus 34 Subatlantska Abes'4 Abies 21 ‘Alnus 20 Pinus 20 Picea 10 Pinus 30 Fagus 30 } ‘Tpecawcxa Fagus 26 Subborealna Pinus 20 aaa | Abies 25 Picea 10 Fagus 35 Abies 32 Atlantska Abies 20 | Fagus 23 Alnus Picea 20 7 \ Pinus 12 Quercus 30 Quercus 50 Borealna Abies 12 Pinus 25 Pinus 12 Picea 10 Abies 25 Pinus 65 mladi deo Fagus 15 Picea 18 Pinus 12 Preborealna Fagus 30 stariji deo Picea 20 Alnus 10 Picea 20 Pozni glacijal Abies 15 Fagus 15 Alnus 15 Wirm HI Picea 65 Abies 20 Picea 20 Rani glacijal Abies 15, Fagus 13 Alnus 15 Fagus 25. druga polovina Pinus 20 We:Ws interstadijal 1 Tpecascxa 7 Abies 45 pasa Prva polovina Picea 20 Z Fagus 15 / Genexxje uma Tpecawa Koja ce Hasasi HenocpenHo Hcnoz wKome, TaKo, TOpisH eo TpecetHor npodusa je aocTa myOoK, a ucTOM Hera ce pe- bajy: wajnpe cnoj xamporexor canponena geOmbuHe 1,5 MM TOTOM To- 98 Meaonmp C. Maman HoBo Tpecet MohHocTH oko 2,5 M. Hnaye, canponen je 6orat BuBuja- HATOM, OK je LOH TpeceTHH C:10j BIE OAMaKao y xyMHduKOBaHOCTH. Vavhu on Kpemme npema Kaaybepcxum Sapama, wa any naur- KUX gONMHIMa Koje npecenajy ccpHeHTHHCKe Koce, BIH Ce HeKOMHKO TpecaBHua NMBancKor THM. Ha Murposuy (1082 m), y cuenoj zoanmmua Uprenn notox (wn: Upsena apa), ro 2K. Tewuhy, M. Boraanopuhy, M. To- noposuhy u A. Tirosy (1969), dopmupana ce jenna mesorpo- bua tpecapa. Hajschum aenom oga Tpecasa je non uymMom (,,11yMo- -tpecasa") re, nope ocramor, pacre omopHka, a jenai Maru eo je o6pactao THmIlem mM TpeceTHIM MaxoBHHama. DeOmunia tpeceHux Hac- gara une u no 3,5 m. Mcbyram, wenanexo onasne — y Kypranoj Gap — Tpecer uma ne6muny Jo 1 M. V Jbyrom nomy tpecetuc Taopesune vcnywapajy nha BHMe Bp- Ta¥a U wUXOBa neOmHHa He Mpenasu 1,5 M. Ha nokanntery ,,Buio” neOmuwa tpecera y sprayaMa u3HocHt oko 1 M; MebyTHM, y cysoj qommuHu BynuGanosuy tpecet noctuxe ne6- muy H 70 2 M. Ha ocHopy uanecesor unmeHuuHor MaTepHjana Moxemo yTBpAH- TH fa ce ropa rpanatta upsenue (1200 m) yrnaBHoM noKaana ca Haj- BHUIAM jenOBHMa (01 950—1250 m) Tlojaca MeuIOBHTe TpoxoMMHaHTHe myme Gykue, jene uv cap4e, KOja npeycTaBa, Kao WITO CMO BHeIH, jenny of $a3a ocupomatlaBatea npemauxux utyMa. [lo tome 6u 610 NOrWYaH 3akby¥ak Ja HM UpBeHHa cHocH cyAGuHy BereTayHoHor amGu- jeura, omHocHo ma ce opme He pag o peyleHTHoj Beh penukTHoj me- RonouKoj Taopenuimm. Han, 6ome peyeno, OBO 3eMHUITe TpMH one HcTe MOcHesMUe KaO M IYMCKH NOKpHBay ycnem ceKyNapHux KAHMaT- ckHx mpomena. Cyehn m0 alaxpoHHYHOM BHCHHCKOM monO%Kajy y m0- jacy 6ykne, ymecro 1a je BesaH 3a TepMouany pereruunjy, oBaj pe- WHKTHH Yan nejocdepe yerpanupa ce He camo 36or onuiTHx BapHja- uHja KIMMe Hero H 3Got Hardor H3QHaaHa MAHUHCKe Mace y HajMma- bum genoBuma reosouxe ucropuje. Tame je noropmane KnHMe Ha 80M mpocTopy jou! BAUIe noTeHUMpaHo. XEMM3AM KPAIIKUX BOA Ha 6u noxyuraj KeantuuKannje xpauiKor mpoueca 6Ho KOAHKO- -TOAHKO ycneuan Mopajy ce, Mopen HaHerHx daxtopa, Takobe mpuxa- 3aTH XeMMjcKe OCoOuHe Boa Ca KPAIUKHX M3BOPa M Bpesa, KAKO OMa- 6pamux penpesevata wa Tap TaKO Hy OOaMKIDAM nogpy4jama, KOjn cy GMM qocTynHH BilleKpaTHoM mpoMatparsy y pasnoGmy on 1979. no 1980. rogune, TIpukas nodataka hemo BpUIMTH mower on ceBepHor On- ceka, TIpeko MOBpUIH Ka soKaTHOCTHMa Ha jyry oBe manne. 1) Cenamxa C aene crpane Jlepsente, y orem xpajy cena Pacruura a mpen ynasom Y KamOHCKY JONMHY, M3 jemHe OrpoMHe MmaBHHe HanHBa ce Tinanwna Tapa 99 vapop Cenamka na 6 M uaHaq peynor Koputa. To je y uIyMcKoM aM- Gujenty rpa6a, jacena u xpacta.') h oy Qo pH H tH SO, co. 35 Oe 2 00s, 1, 5 8 99,64 Al 05 8,10 150 150 13, 58 0,3 7,60 150 150 1 148,33 10,66 2) Mepykan Bpeno Tepyhau ua6uja wa konrakty xpeuibaka Hu BepdeHcKHX WIKpumalla HW npegcTaBea wHTaBy peKy o noAHOxjy Tape, a mpocesna jaya My je — xako Hapomn M. 3epemcKu (1956) — 300 x/cex. Hanasu ce y amOujenty utyme Gpecta, jacena, rpaéa u Garpema. h T Q pH H tH SO, CO; 265 10 300 7,40 245~—«285 45 99,60 95 500 745 210 225 65 10 800 752 15 2~C«02 Cpeame. —— 237335 3) Bucep Boga Ucrowno 03 Wepyhua cnymra ce xparka gonuna az. Jo, unje ugpopuuute npencrapma Bucep Boga. Opa foauHa npeceua Kpeuiauky naptHjy 4 nonupe no BepdercKe cepuje, unjam je KOHTAKTOM ycnoB- meHa H nojapa vanopa. OxomHa myma je cactapmena on rpa6a, jaceva, Gyxse 1 Mazo uepa. T Q pH H tH SO, : 115 127) 2 12 77 0,15 4) Bpeazo Pawe Hapopiure Pave UHHH HCTOHMeHO Bpeno, Koje Hapom HasHBa u speno Ilvupopwuxe peke, ycnonmexo aaratoM Kpeuinaka HM BepdericKe uppere cepuije. To je y 30K SyKee H rpaGa. 1) h=MaqM. sucuHa y M; T= temmepatypa pone y °C; Q=npormnaj y xaxumjesa Tepnoha y mg/l; tH = Toranxa Teproha y mg/l; SO, = cyabara Nj COy= xapGomarst y crews y Mo, 490 10 200 7,63 145 180 Ge 10 150 pee 130 190 Cpemme: 185 55 5) Bpeao Paue II Oxo 100 M muspoino om Bpena Pave, c necHe crpae gonmue, cnyurra ce jena japyra ca maapHHcKMM KoHycom npu yuthy. Ogmax ca mecHe crpavie, 13 1lyKoTIHa WaOHja GesHMeHo peso, I—2 Mm pesa- THBHe BHCHHe W3HaX KopuTa Paye WM oTHYe MpeKO KanKoumMx Ma- xoBiHa. h Tv Q pH H tH SO, CO; 490 4 107,76 95 210 2 99,66 6) Nabesan Kao mio je peseno, tepmanio peno JIabepau u36uja ua xpeu- wauke JIMTHYe Ha OKO 200 M HHSBOZHO om Bpena’ Pave, y HcTOM UWIyM- cKOM amOujeury. h a Q pH H tH SO, co; Tye ie) he) 9) (oe iis 100 714 98 195 2 Cpentse: 195 25 7) KweGay Maybu nytem ox Kanybepcxux Gapa xa Bajunoj Bama, ¢ je- cHe crpare KomoBo3a a HemaseKo Of KaMeHOnOMa Mm Kpeyata, HanHBAa ce cna6 uapop sn, %KxcGauy 1a KoNTaKTy nOOMMTAUHX KpeuaKa 1 Bepdericke cepuje. h T Q pH H tH SO, 0, 810 10 002 7,53 265 350 16 98,86 7,53 190 280 «18 210 10 MaammHa Tapa 101 8) Bena soaa Cnyurajyha ce game ava opaj nyt, Henanexo on Kpeyara, Ha AecHoj nomMNCKoj crpanu Paye vaBupe Besta nova, Ha KOHTaKTY Kpey- Waka 1 jnja6aa-porknauKe cepuje. h T Q pH H tH ‘SO, CO; 755 8 02 762-232 210 13,5 99,96 9) Conotyurko ppeao Coaoryuiko speno w36uja y saccoxy Hoarpana, nog KyanHom (917 m), c seBe joaMHCKe Crpane H y 3oNu WyMe SykBe, rpaGa H jacena. h T Q pH H tH ‘SO, COs 552 ul = eS | ey Ce 7 “13 7 150 780 126 ot oe Cpente: a — 190 4 10) ConotymKo spexo II Hussoavo of Conoryuikor apena, 1a yaamenocta 20—30 m, ca jecue AONMHCKe’ Crpave, H3 THTHUe ce HanMBa cHPoHCKO GearIMeHO ppexo, Ovo rpas OMtpery KynYy BHCOKY OKO 4 M H3Haq peuHor KopHta. h T a pil iW . SO, CO, “555 14si2si—iTTSs—<“(<«é‘iS TC‘ O!#OCS(99;22 a7 «15 si74s=—“‘azCRCkS a eee 7 425 i) Yeauna Hemrro nussosnnje, c mee xonmacKe crpare, na 5 m (546 M), vaaHa ce 13 KpeubauKe NanmHe usB0p Yeania. Tako cy Ha KpatkoM oucTojaiy rpyncava Tp Bpema, ai ca pasdiuNTHM KapakteplcTH- kama. n T Q pH H tH ‘SO, CO; 546 8 8,05 100 »= 110.—«d10S-——«é94.B’ 8 7,22 100 106 «14 Cpentee: 108 12,25 102 Yegomup C. Maah 12) XajayuKka Boga Ha npoctopy usmeby Mutposya u Kanybepcxnx Gapa, jyxHo on nyra, HanaaH ce ysana 3p. Payancka U[sMpopuya ca HH30M 1MK-WaK pacnopebenux spraua. Ha oGoay ysane us6uja Ha KonTaKTy KpeuHbaxa HM nujaGas-poxauKe cepje cna uawop Koju je KanTupax y yecmy. Hime my je Xajayaxa ona. h T Q pH H tH ‘SO, CO; 990 10 — 748 45 180 7~——«O9AT 10 — 76 162 18 75 Cpentee: 1825 7,25 13) 3a60j uanop Ha jysoj crpan Mazor noma, jyroncrowno on Jo6por noma, nanasu ce 3a60j HaBOp y 30H MelOBHTe, GykoBe HM YeTHHApCKe mIyMe. Vis6uja na KouTaxry Kpeubaxa u guja6az-porxHayke cepuje, Ha neBoj cmpann jenue cnene jonuunue. Kantupan je y apa xnanenua. h T Q pH H tH SO, CO, 1160 9 0,52 7,70 185 255 _- 99,63 14) Wemepumre Ha jyroucrouriom ogcexy Tape, Ha Yemepuurry, us6uja uspop- -kaanedal Ha KOHTAKTY Kpeuwiaka H IOAMHe Of naNoposHTHX Kpeursa- xa. Oso je 30Ha Memlopnte, OyKope H YeTHHapcKe INyMe ca nogs0na- cTMM seMmunuTeM. h T Q pH H tH SO, CO, 1185 8 005 755 200 215 6 99,50 85 005 753 192 205 10 95 001 7,36 160 1507 a2 Cpemme: 198,33 9,33 15) [paruha zona Y ceny 3aopunama, c nese ctpane Benor Psapa, y HMBOy allyBH- janue pasHn, “3 Kpeumauxe Opeye H36Hja HeKONHKO M3BOpa HM Uypalia. Taawwna Tapa 103 h 7 Q pH H tH SO, 0, : 05 7,28 225-225 8 96.40 (084m 5 1750) gp 1908 5 91005 5 (2)g 005 ae 207,510 16<) Yecma y Bexawu Boga uecme y Bexkalu, aaccoxy Saosiia, ucTHYe 3 samopo- BuUTHX KpewHbaka, OxonHa neretaysja je GapcKa ca Garpemapom. h iy Q pH H 1H SO, CO; 820 95 1 7,28 210 225 40 (96,34 9 1 745 225 225 41 Crease: 225 405 17) Byxpa C apyre ctpane Jajauxor noroxa, y Beskatsu, Ha pen. nuciint on 10 m (810 M) na6uja usBop Bykpa 1a xonMpy slanopoputux Kpeu- waka u aanopaua. To je y MeloBuTOj, GyKoBOj 1 veTHHapcKOj WwyMH, AOK Ha Apyroj nonMAcKOj cTpaHH AOMUHMpa jestona Wyma. 3emmutite je nonaonacro. h 7 Q pH H tt S80, co, ‘B10 «10SOOS TAT 250 25199797 18) Mujatoauha cryaenay Y saceoxy Keceposuun cena Buocke, w36uja speno Mujaroouha ctysevay Wa KoHTaKTy Kpewwaka u nemapa. JlecuH Kpax je KanTH- pau y uecMy, a neBu ce nojapHo pe YeTHpH rosNHe HM oTaxa ce Bona Y 4ecMH MyTH Mlospemeno. To je y 30H MemopHTe myMe: uepa, rpada Ht HajMaise Gykne, 10x je 3emmuuITe mpercranmerto upneHttoM. h T Q pH H tH SO, CO, 720 10 0,25 718 200 245 9,5 97,93 10 0,20 7,34 245 290 7 Cpemwe: 2675 8,25 104 Yenommp C. Mauuth 19) Bpena Ha mecry ap. Bpena wanaq cena lowe Bapaumte, c gece crpa- He jeqne am@uteatpanne yempecuje, myxune oxo 130 M MK UIMpHHe oxo 100 M, H3mMBajy ce fBa Bpena y 30HH rpaOose wiyme. J\HO nenpe- cuje je ypasisevo Hacnarama 6urpa u KpeurbauKe mpoGuHe. h T Q pH H tH SO, CO; 550 us 7 7,17 255 255 25 97,16 20) Bpenxa con JoOpyna Yaponno on AO6pyHcKe upKae, Ha necHoj crpann Psapa, wa6uja HeKOANKO H3B0pa HM Bpesa ua cHMapcKor H anyBHjanHor MaTepHjana. Viauay mux je KpewauKa amTHua ca gujaknasaMa uM Apyram NYyKOTH- Hama, ca jeHom noTKanHom Ha 35 M pen. nricune, Ono je y aMOu- jeuty rpadone nereranuje. Haye, opye ce pple KanTaxkHH paflopy 3a BonoBog Buuerpaza. n T Q pH H tH SO, CO; 390 11,5 = 744 180 180 5 96,30 Oo o Ha ocHopy usHeTHx nogataka y TaGenama o xeMH3My KpaluKHXx Bpeyla H H3BOpa MO%Ke Ce 3aKJby4ATH: NpBO, O KapakTepy KapOoHaTHOr cy6ctpata u, pyro, o nea Tapgohe Bone # Apyrax nmapamertapa. Illro ce Tuye xapakrepa Kap6onaTnux crea, Ha Tap u y 06- IWKHUM TompyujHMa wMaMO BeoMa LWHpoKy cKamy Moyes Om YHCTHX (Cenamxa), 3aTHM nanoposutux (Jparuha noma, Yecma y Bexarn, Byxsa, Bpena y J. Bapgumry u JoOpyxy) u neckosuTHx KpeurmaKa (Mujatosuha cryaenan), npexo pasHux ONOMHTHUHHX KpeumaKa cBe No npapux zoumomura (Paya II 1 Sabena). AKo morsiegamo pacnopes Behux Kpakux empecuja, ysana um noma (J[o6po nore), ona Mata y O4M YHHeHMUa ga OHe HHCY BesaHe HMTH 3a YHCTe HHTH 3a Nanoposnte mM MeckoBuTe Kpewake, nef 3a NONOMHTHUHE KpedHbake H ROAOMHTe — UNTO w3rnena napaqoKcanHo ca cranopuiira xemujcxe eposnje. Opne je, nopen ocranor, onayuyjyhy yaory onmrpana jeGmuHa KapOonaTHe Mace Ham BOMOAPAUBMBOM TOD- MOroM: TaMO rye je Tatba, KpauIKH Mpouec je Bue 7eN0Bao MaTepanHo y3 KOMOuHauMjy KoposHje H MeXaHWuKOr paciajlaia, KoMe cy MogN0- 2KHH HapO¥HTO HOOMHTH H AOMOMMTHYHH KpedHanH. Ya ogo tpe6a mpumetuTa fa yraepbewm usHoc u ofHOc KanyHjyM kapGoHata M MarHesujym KapGoHata y nojemHHHM HSBOpHMa H BpenuMa He TOBOpH HCKJbYYHBO O KapakTepy KapGoHaTHHX CTeHa Hemocpemie OKO- amue. jep, y xpajsoj aMHHjM, Bona CBOjoM Ton3eMHOM uMpKynayHjoM Ha AYKHM OAcTOjaibuMa Mo2ke Ja cyMupa u ompebenu xemusam. Amu, y Txanuwa Tapa 105 cBakoM cnyyajy, 6mMm2%Ke CMO HCTHHM Hero Kafla MaKpoOckonCcKH mocMa- TpaMo Te cTeHe M Kajla C€ 340BO/baBaMO OMLITOM KOHCTaTalHjom a je, Ha mpumep, Ha Tapu sacTynueen THM MOKpuBeHor UTM 3eneHor Kpaca. Xemujcxe oco6une Kap6owatHe monmore, ONHOCHO BeoMa Mam mpoueraT pesHpujyMa y avanH3HpaHHM ys0pyHMa, Ka3yjy ma y3poKe oBakBoM THnY Kpaca Ha Tapu TpeOa TpaxknTH Ha Apyroj crpann. Tlopexno penatupno yeGenor nenonomKor noKpHsaya HMje camo y pesuanjymy seh w y mperanoxenum jeaysHjanuHM Matepujamama Koja cy 4HHWIH noKpos TpHjackuM KpeweauMMa 1 AONOMUTHMa. Haume, Tao Te HMaMO HaOOpHe H pacemHe cTpyKType Moryhe je aa BonO”p%*suBe cree H3 MO_MHe 3ay3My BHILH TepeHCKH TlodO>Kaj, Ma Ma TaKO HHXOBI, qepusaTH Gymy mpenetTH Ha HM2Ke TepeHcke Tauke cacTaBybeHe Of Kap- GonaTHHx crea. Mebytum, opge ce pal 0 BeoMa MaJIHM MpoctpaHCTBH- Ma orommhene ummepMea6umHe ocHose. 3atTo, mpe OfTOBOpa MCTHHH fa je ogaysyjyhy yaory onurpano mpHicycrso jeGenux Hacnara anorenvx Marepujaia Ha aysajannum nospiuuma Tape KojH cy y craapy, y3 pe- BHRMjaqHe THe, UMHHNH OCHOBHH cyOcTpaT 3a ObpagzoBatse 3eMoBULLITa. VY waumem cayyajy, 360r HeKagalibHx NOBOMHHX KMMaTCKHX MpHiika, Y Way cy pasiHyHTH THNOBH UpBeHHue. Ta6. 3, Mperneg cpeqtsix apeqnoctn KapGonara m cyadara Bpeno au u380p tH SO, tH +S0, 1. Cenama 148,33 10.66 158,99 2, Tlepyhay 237,33 5 242,33 3. Bucep sona 127 12 139 4, Bpeno Pave 185 55 1908 5. Bpeno Pave IT 210 2 212 6, Jlahesau 195 25 197,5 7. %Kmeoan, 210 7 227 8. Bena noxa 270 13,5 2835 9. Conotyusxo speno 190 4 194 10, Conoryuxo spexo TI 172 428 176,25 41, Vemma 108 12,25 120,25 12, Xajmyaxa soma 182,5 7.28 285 13, 3at6oj usn0p 285 - 255 14, Yemepuusre 198,33 9,33 207,66 45. [paruha soa 2078 10 2178 16. Yecma y Berxannju 225 405 2655 17, Byxsa 278 19 294 18. Mujatoouha cryqenay 267.5 8,25 275,78 19. Bpena 255 28 2575 20. Bpena Kon Mo6pyna 180 5 185 Cpenwe: 204.9245 95245 214,449 Tlocmarpajyhu temnepatype 3Bopa Bpenia, cem HeKUX MayseTa- Ka, OHe ce yrmaBHOM CMatbyjy ca MopehawsemM HayMopcKe BHcuHe, Y TOM Hpabuy pacty 4 Kamuujepa H ToTamHa TBpyoha, HapownTo Ha ocojy. To 106 Yegonuep C. Mitath ce 3amaxKa M Ha HeKHM H3BOpHMa H BpeHMa, KOje CMO OCMaTpamH y PasmHYHTHM roguibHmM yoOuMa: neTH je o6uyHO TBpyoha mara. Ona je taxobe Matsa m npHaHxom nopehatsa mpormiaja Ha jeaHoM HcTOM xH- aporpadcKom oGjexty. Mebyrum, Hac 3a oBy MpHNHky MHoro He HHTepecyjy nojenuua- uHH cayyajesH Beh yKyraH 113HOC Kpallike epo3Hje Ha OCHOBHOM MIaToy Tape. To hemo Mohu yo6uru yrapbuparsem cpemtsaka, omHocHO ca6H- PalbeM CpefbHX BpemHocTH ToTamHe TBpzohe u cymata. Jep, y Kpajoj HHHjH, OBa UBa MapamMerpa osHayaBajy KBaHTHTATHBHH H3HOC XeMHjcKe eposuje y oKxsupy oupeberne KapOonaTHe mace. Hs Tad. 3 Banu ce xa mpocex cpeasux BpeaHocTH u3 36upa cpea- waka kapGonata (roranne Tapnohe) u cymata waHocu 214,449, muro ce Moxke 3a0KpyXKHTH Ha BpenHoct of 214,5 mg/l. Ta BpeaHoct nocay- 2xue Kao Gaza 3a faba oGpauyHanatha. _ V ysoaHom geny je peyeno na noppumHa Tape wanocu 183 xm’, a ua Tad. 1 H nogaraka A. JIlasuha (1953) puneno ce na je C = 60% oaHocHo na 600 MM roqMulbe KONMMHHe aTM. Tamora yuecTByje y OKOsI- HHM BOCHUM TOKOBHMa. To 3HaYH ja Ca OBe MNOBpIUMHe OTeKHe 109,800.00 m’ Boze. Koanxo ce ca ose nonpumte enakymue pasmoxKenux Kpeuaka M monomuta Guhe Ham on nomohu dopmyna Kojy Haponu J. Nicod (1970), a no Meroay Il. Birot-a (1954) u J. Korbel-a (1957) m = Qt m = KoNHUHHa pasioxeHor H OAHECeHOr KpeurbaKa Q = roguma KoMHUMHa OTHUajHe Boge y M’ t =cpenien canpxaj Kap6onata u cynpara uspaxen y mg/l ann gm? Vajyhu y sugy nogatke u3 Ta6. 3 aa cpeniba BpegHocT H3 36upa KapOonata cynata (tH +SO,) usHocu 214,5 mg/l naw 214,5 g/m’, onga 64 — mpeMa npeTxoqHoj dopmynH — ca Tape Guno rommumbe eposoBanio: m = 109,800.000 . 214,5 = 23.552,100.000 r = 23,552.100 xr ane, kaxo 1 aM’ canpxn 2,5 xr xpeumaka (J. Corbel, 1959), to aHauH: 23,552.100 xr = 9,420.840 aa’ = 9.420,840 m’ Kap6. crena ya ca 1 xm’ = 51,48 mw? Ha ca 1m’ = 51,48 cm® MebytuM, opaj Metox Ma u jegny cnaGoct. Ta cnaGoct Huje y TOMe UITO Ce HHMe He MO>Ke YTBPUMTH YKyMHa KONHYHHa KopomoBaHor Kpeurbaka, jep je oHa cacTabHH neo mpoTHiajne Bose, Beli y TOMe ITO Taaumua Tapa 107 je nemoryhe pasmyyuTH ropplunucKy of Hon3eMHe Koposuje Mju ce peayatar y crBapH cyMupa y cpemmem canpokajy KapOonata H cymba- Ta H3paskenom y mg/l wu gm’. 36or Tora je BeOMa TelIKO HH HeH3- BOUBHBO fa ce H3pauyHa KONHKO je BpeMeHa NoTpeOHO Wa ce eo Kpey- mauKe Mace eponyje TOKOM opMupatba MOBPUIMHCKHX KpaluKHXx 06- suka, Y ty capxy HykHo je aa ce Bpue anain3ze KHUNMYe, omNocHO Mila3¢Ba BOfe 11a KpeywauKHM OTOKOBHMA, ITO 3a OBY MpHIHKy HHCMO GMI. 3AKIBYYAK Tnawuna Tapa Kao KpeurauKu MacuB, Kako CMO BHAeNH, mpen- crapma oporpadcxy jequHuuy BeoMa uHTepecauTHy 3a reomophonomKa M Apyra mpuposwauka mpoyyanarwa. OcHoBHe upte eBouyunje oBe MOp- ocrpyxtype mpukazao je M. 3epemcku (1954 u 1956) u Ty Hema uita Muoro ja ce noma. Mebytum, Kaya ce cycpetHemo c mpobremom Bpemenckor pasrpaHHuasatba u3sMeby esleMeHata mMasleopemeda wu Heo- peecdba, ocoduTo y norsegy Kpaca, ona je Beh notpedHa HaBecHa joza oupesnoct#, To Gu BaxHIO H 3a weroBe cymme y Jlounjene Ha- na3¢ OAMTO-MHOUHCKAX TROpeBHHa y Kproj jem u Ocnyun. Heocnopuo je fa BHUa NOBpUI, 3aTHM HWDKa TOBpI, CyBe NOMMHE H gona Kpwe jere mputagajy jeaHom nepHoay npe napatepiije, on- HOCHO pa3OHjalba crape peyHe MpexKe OpujeHTHcaHe Ka cesepy. Ty 6H ce MOF MpHKBYYHTH H BeNHKe KpaluKe ;lenpecuje Kao, Ha NpHMep, ToSpo nome unje je ao Ha 1150 m. Aq, Kana ce pan 0 HHXOBOM aaTiparby, Ot MoYeTKa Tepunjepa No Kpaja ower MHOYeHA, OHA ce TO MOpa CTaBHTH MON 3Hak NHTarba. TlponpatHa nojapa OBHxX enemeHata pemeda cy neGene Hacnare lapellor UbyHKa, HapowHTo of KBapua. Taj MaTepHjan ce Moxke cpe- crit Hy jloMesmMa yBana u noma. JloGap npuMep 3a To je ysana Ba- culia nonop, no 4njem oGony ce HanasH WbyHaK, npewHnKa 0,5—3 cm, 04 KBapua 4 Kpeurbaka. S3ao6eHOCT, OFHOCHO O4yBaHOCT OBOr MaTepHjalia — HapouHTO Kpeuibaka Koj je BeoMa noqio2%KaH pagiaramBy — He ue y nputor MOMOMHOUCHCKe WH paHje cTapoctu o6uMKa, Koje roroBo cByfa Mmpa- tm. [Ipyra je crsap ako Ou ce paano o pacnaguytom Matepujany. Ya HM TaMo rae je OH pacnamHyr maTHpa ce Kao Maabu, mro je cnyaaj c tepacama Kane u Kazaa y Bepnany rae je pacnaanyTa KBapu HaTa- noxKeH Mpexo KpeumauKe nogiore. A ope dopMe cy AepuHcane Kao miKouencKe HM nocrmmoyencke (J. Usujuh, 1908 w 1921.4 Y. C. Munuh, 1976). Za on enementn pemeda mpunanajy Hexom mabem reomomKom nepHosy Hero uITO ce y3HMa, Ka3yje HaM M MpHicycTBO penMKTHe MIHO- ueHCKe BereTayHje H Hacnara UpBeHHje Koje cy aHaxponW4He Kao TO- jaBa y HuBoMMa (yo 1200 M) xoju npxnamajy nojacy 6yxse. Haxo Hema UBpCTHX noKa3a, OHM He 6H Mormu GHTH crapuja om TuTHOUeHA. Ose nojase, penuxtna nereraumja m uppeHuma, cBeqoue o nar- UM H pevlaTHBHO MilaqHM KNHMaTCKHM TIpoMeHama, jep jou HHCY yc- meme jla ce H3MeHe MpeMa HOBOHacTanoM ctamy. VY oBoM ciyyajy, mpo- MeHe KMMe cy M3a3BaHe — Nlopex OMMITHX y3poKa — HaPOUHTO HH Yeyomup C. Mstth TeHSHBHIM HaAHBAIKeM AHHiCKe Mace Tape y oxBHpy J[unapuna. TIpx Tome je OH10 H MapunjanHHx pa3sMinjara TepencKnx G10KOBa: Ha TO ac ynyhyjy mpumepn Bpena u uapopa Paue u ConurtyuiKe pee, Kojn na KpaTKHM pacTojaisuMa noKasyjy pasiuuute ocoOuie. Y taKBoj cH TyauMju %*HBH cBeT, ropa 1 ayia, KONUKO-TONIIKO ce Mpusarobanao HOBHM ycnosHMa. Mebytia, anoren umyHak Ho Mpsemma saucy OAH y sehoj Mepu u3ao>Keun aatepaunjy. To vapounTo Bark 3a UpBeHHUy, koja je uanHrHyta sajenHo ca ocHoBom ma KOjoj je odpaszosaria. Kao mito je peveno, nanvaarbe naannncKe Mace 6ux0 je mpompa- heHo cekyrapHuM KAHMATCKIIM npoMeHama. O Tome Ham Haj6oe roBo- Pe noweHoBe aHanu3e y TpeceTHHM HacnaraMa u3 BUpMcKor WH Mitabexo- nouencKor neproga. To ce HecyMISHBO onpasHnO HM Ha puTaM reomop- oxomKHx npoueca. A Taj putam kao fla je Guo nopemehen H Ha Beoma KPaTKOM OACTOjamy, pasMunarem TepeHcKux GnoKoBa Beare u Mu TpoBya: Ha npBoj JoKaHocTH cy sa0enexeHe gBe a Ha pyroj jequa Tpecacka ¢ba3a, ancrpaxyjyhu u Mabe Bapujauuje y passojy wWymcKe sereTaunje. Husenene nospum u cyse aonme Gune cy, y cBaKom cayuajy, unMynjanne nospumne 3a o6pa3zonawe KpamKux xenpecuja, moves on noyba Na cpe no Bpraua. Ca wHMa cy Y YCKOj BeaH H jaMe H noTKannne. Tipyram peauma, enementH Kpaca cy MOrnH fla Ce Hakaseme Ha OCHOBHe opme u ocne uappureHe nupatepuje u ma ce y 0B0j OOnacrH MaHH- ectyje Kao BeoMa Manu, an ca pasiHYHTHM WHTeH3HTeTOM O6pas0- Bana. Osye, 3avcra, HMaMo Mapagokcanny cHTyauMjy Ja ce Ha BenHKe Kpamke opme (1osa H yBane) Hanopesyjy nomsemHH OOnMUM CKpOMHH- jux auMenanja. Ilo nora cTeapy, BemHKe nenpecuje 64 Tpe6ano na Oyay ctapuje, n0K je 3a NoTKanuHe H jaMe O¥KTMe_HO, Kako je yTBPAHO M. 3epemcku (1956), ma cy KBaprapHe crapoctu. Y HapeaHoM 13 uararby nloxyilahemo ja pasjacH4mo Ty HecarsiacHocr, ako je To yormTe Hecarmacuocr. Tipe cpera, ope Beauke Kpauike gempecuje, Kao uiTo je cayyaj # ca Bprayama, yayOmene cy y BMIy H HiDKy NoBpuT Kao HHMUAjanHe nospiumne. O Tome HeMa uiTa MHoro na ce pacnpapma, jep je omure nosHaTo a cy 3apaBHw HajnoronuMje 3a COpazoBarse OBAKBHX OGNHKa. Jegnuo tpe6a na ce oOjacHH s3alTo Here HMaMo ysasie ca wm Gea BpTava, a Herfe caMo BpTaye. Panuje je Beh peueno na cy ysane m moma (Jo6po nome) nesane 9a AONOMHTHYHE Kpewrbake H JOOMHTe, PacMpoctpalbeHe MormaBHTO y HcTOYHOM Hi LeHTpasHOM jeny MlaHHHe, WTO je yoctanoM cnyyaj HM ca BprauaMa Koje HX Ha pasmMuMte HauHe npate. Anu, Ty je onayayjyhy ynory opurpana yeOmura KapSonatHe Mace, Koja ce HcTarbyje On ce- Bepa ka jyry. Jlakne, KpaumKH mpouec je — 360r 6nmauHe waqaHH — BHIe enoBao aTepamHo, y3 KOMOMHauMjy KoposHje H MexaHHuKor pacnanata. To sHauu wa je, nopem HeocnopHor pejcraa BepTHKamHe KOMMOHeHTe, Guna npicyrHa H Gouna eposuja. Ipyrim pewwMa, octBa- pet je sHauajan uaHoc Kpamike eposuje. 3auiTo ce TO Tako ellIaBaTo y jyroucrounum genopyMa Kpeumauxe Mace Tape, pasnore Haa3suMo He caMo y HeHoj ne6muHH. Tlnaxnua Tapa 3 pamnjer uanaratba cMo Moram yrapanitH ma ce 3oHa yBana it Noa, nloper Tora uITo je Ha NoBpuiHMa, HamasH y ToprbeM miojacy 6yK- pe (on 950—1250 M) ca TpoxomnianTHoM tyMoM 6ykne, jee 1 cMpye. Ha gpyrom mecty (Y. C. Muanh, 1962) Beh cMo yrBpanmm ga y OOM Reny mojaca Gykse HajmHtensuBHAje meayje noAsomaltja semMaH- uta MH KpaiNkH mpoitec y mpasny oGpasonaisa ysana. Tipu rome ce onpapaaio nocrapia muraise: 3auiTo onox30mapa- Wee PEMHKTHE UpBeHHUe, Koja je MSMHTHyTa y BULUIC perHouc, 1 HHTeH- gual KpaluKH Mpouec Huje CHO akTHRaN Ha enOM npoctpaticTBy Kpex- wauke Mace Tape? H Ha To muTaibe uMaMo mpaBit onronop. Peuevo je aa Kpewrauka Maca oze mlaHuHe uMa roToBo aNHap- ckH npapay npyxawa. Y Taxpum ycxobuMma TOK aHepie uucomaLNje one oporpadcke wenie je BeoMa unTepecaHtaH: npenomHeBHH YacoBH ce naHac oOwuno Kapakrepumy nojasama Marae. Y Taxnum ycsoBuMa, Tana je Bpxo oTeKaHO ocyHYawalse Ta u 360r Tora OHO ocraje Ha BHIeM cTeneny pnaxnocTH. Ca apyre crpatie, y mlonoanemHum 4aco- BHMa — Kaya ce Maria AlrHe — Bue cy odacjane jyrosananne 4 ganafie MaHnHICKe NlaqHHe, Tako Ja je BNAKHOCT BasAyXa H THa oneT zeha ta jyroncrouxoj “ uctouoj crpanu. Y yemuun, stat, MIKpo- kaa je HajBlaxkHNja Ha THM CTpaHaMa M 3aTO TaMO IiMaMo HajsHTe- SUBHHJe ONOAsOMABAKE UPBEHHYe HW HajHHTeNIHBHHjH KpaLIKH Mpouec, ca ypajlama Kao mpeacraBHMuima nloppluuicKor Kpaca. A OBO ce, Ka0 ITO CMO Bet, KOMONHYje ca YTHUAjeM BOLOUPs%MUBE HosTOrE Uc now tater KpeurbauKor noKpHBaua. Cynpotno of tora, Tao rae je onog30manaiwe upremmye 6110 wa- Weer HHTeHBHTeTa, HapoyHTo Na MponmanuyuMa u nipHcojy, Bpraye cy 10- MAHaHTHa Tlojasa. One cy rormaBHTo KapsMyacte H Tarbupacte, iro oneT 3aBHCH Of NOKaHUX npHinka. Hamme, Ha CKOHHTHMM MecTIiMa My BH- INHM perHosMMa — y 30HM TSB. HitBasIHOr Kpaca — Kom mux TaKobe mipeosnabyje BeprHkaava KoMnoneHta. To Hajpuuie Tamo tie je Kpeutba- uka Maca 1e6%a, WTO ycnoBsmaBa nojasy Guo jama Gus0 nouopa Ha BHY slepkacTuXx Bpraya. Aan, epugentna je ummennua 2a Ha auy rosa 1 ypana (Jo6po no- wee u Peyancxa UWbusopmya) uMaMo mM BpTaye, TWO ToBOpH o Bema KpaulkuM KeMO pelWTH MMTalbe enuporeHeTcKor n3qM3amba Kpeulbauke Mace Tape H JesopraHHaalHje peue Mperke Ko- ja je mpecenana ony naanimy mpema cenepy. Ouysanoct anorenux WULyHKoBa, 3aTHM UpBeHMYe H peAHKTHa nM ouleHcka BereTauHja, KaO WTO CMO Buen cBeqOuH cy reoMopdoxont- KHX Mpoueca y MpouwnocrH a KOjH cy HMaNH AlOMMHAHTHO dmysHjamn kapaxtep. OnM cy Taj Kapaktep usryOunM TeK TOKOM MaxcuManHor sej- crBa Kpauskor mpoueca 3a W/W, Win HewTO pauHje, Kana je oTNOYeTO yayOnupalbe yBaa HM Noma. To, ApyrumM peynMa, 3Hayn ya je op- MMpalse NOBpUM, 3aTHM CyBHX jlomMHa v onHHe Kpwe jene BpuieHu y NYTOM BpeMeHCKOM pa3qoOsy O4 MOHTa ma cBe 70 BHpMa. Jep, kao urTO je nosnaro, oOpasopae UpBeHHe KaO BONOApKGHBOr 3eMBULITA HW iponpatHe nojane ananauuje KpewsauKux Tepena Gusto je npucyTHU H TOKOM uHTeprnayujaynja crapujer nena naencrouena (D. Jaranoff, 1944). Cue To, Ha Kpajy, yKasyje ma cy OOnHuH naneopemeda Hu nupa- repuija MHoro Miabu Hero wto ce yauma (M. 3epemcxu, 1956), a na ce H He ToBOpH O OOnMUHMa Heopeneda. To opaksux sakby¥aka MornH cMo nohn saxnamyjyhw yamennunt urro je maaHuna Tapa n06po npoyyena u ca craHoBHMUiTa apyrux mpm pominx Hayka, Mpnencrero Guonornje. A camo HiTepancuMTonmapHam crynijama Moxe ce BMule IpHGmDkuTH HayyHoj ucTHHM. VY TOM cMucAy. Hac O¥eKyjy joul MHOTH 3azayH, Tako na he 1 KBaHTHpMKauHja KpaliKor npoyeca — y3 ayropounuja ocMatparsa — Ona nommyHnja mu KBamHTeT- anja, Tinawma Tapa iit BUBNUOTPASUJA Ampferer O. und Hammer W.: Exster Bericht iber eine 1917 im Auflage und Kosten d.KA.dWiss. ausgefihrte geol. Forschungsreise im Nordwest-Ser- bien (Wien 1917). a Amferer O. und Hammer W.: Ergebnisse d. geol. Forschungsreisen in West-Serbien III. Ampferer: Zur Tektonik und Morphologic des Zlatibor—mas- sivs (Wien 1928). Birot P.: Problemes de morphologie karstique (Annales de Géographie, 336, Paris 1954), Corbet J.: Les Karsts du Nord-Ouest de !'Europe (These, Paris 1957). Corbet J.: Vitesse de V'érosion (Zeitschrift fir Geomorphologie, 3-1, 1959.) Cvijié J.: Entwicklungsgeschichte des Eisernen Tores (Peterm. Mitt., Er- ganzungsheft 160, Gotha 1908). Lsnjuh J.; BepaancKe tepace (T'mac CKA, CI, Beorpay 1921). Usujuh J.; A6pastove v chaysijanie nospum (Pracwrx CTY, 6, Beorpan 1921). Upninh J.: Peomopionornja I (Beorpan 1924). Usujah J.: Feomoptonornja I (Beorpay 1926). Yoauh J. « Puros A.: Acowsjaunja ca Tlanunhesom omMopuKom (Picea oMopuKa Tamunh) xa Mownapnom cranmumy (Boonounot umctutyt, 5, Beorpax 1958). Yoash [.: Topexso w cyxnecuja ulymckux 3ajeaunua 3a Manynhesom omo- puxom (Picea oMopuKa Uawanh) wa naasomm Tapy (3auiria npupore, 29/30, Beo- rpag 1965). Yonuh j.: CumexonowKa aManw3a cbaope reupa y pesepsaty ca Tlanunhesom omopukom Ma Murposuy (MImannHa Tapa). (3auruta npupope, 34, Beorpag 1967) Jaranoff D.: Das Klima des elmeergebietes wahrend des Pliozans und des Quartars (Geol. Rusch., 78, Stuttgart 1944). Kober L.: Leitlinien der Tektonik, ugoslawiens (Pos. izdanja SAN, CLXXXIX, 3, Beograd 1952). Krebs N.: Beitrage zur Geographie Serbiens und Rasciens (Stuttgart 1922). asnh A.: Pen [pmie (Mlocesa naqama CTIL. 20 Beorpaa 1952) Loczy Seen. L. V.: Geologische Studien im Westlichen Serbien (Berlin und Leipzig 1924). Muauh I. C.: Taaste oaauxe xpaca Cyse naannne (360pxmx panona Teorp. mucr. J. Usnjuh”, 18, Beorpan 1962). Muanh 4. C.: Pew campos Kao enemenns pemetba ucroune Cp6xie (Moc. wogaiea CT], 42, Beorpam 1976). Muaojesuh B, XK: Tawtacta nenosm waunn raamuwx pexa (Craw CPL, XXVIII, 2, Beorpay 1948). Munojesuh B, XK.: Tnasme onmue y Jyrocnasuju (loc. wanana CAH, 5, Beo- rpaq 1952) Munonanosuh B.: Teonowest © Textouckn mpoOnema 3nar6opeKor maciea (Peon. anann B. I, XII, 1, Beorpax 1934) Muaowanonh B.: Teonouka Kapta 1:100.000 xuct Bapauurre (Beorpan 1936). Myuish B.; Tapa naawna ca xawouom Spune (Capemena xonoruja, XI, 2, Beorpag 1980). Nicod J.: Sur la vitesse d’évolution au cours Quaternaire de quelques formes superficielles (Extrait, Annale de Géographie, Paris 1970). Teumh XX, Borgattosth M., Togoposmh M. 4 Tsrop A.: naaxums Taps (Exonorija, IV, 2, Beorpax 1968). Tewmh XX. Tiron A., Borgawosuh M, w Muauh Y.: Tpecase Cpuje (350pHHK Pagosa Teorpatp. uncr. J. Hpujuh”, 31, Beorpan 1979). Bepencen M.: O pemedy y Gaceny Mepsente (36opank panona Teorp. sanoga TIM®, 1, Beorpan 1954) Sepemckn M.: Pened> naaunne Tape (Iloc. usqama CI, 33, Beorpag 1956) (pew noTOR” Ha 112 Yeaomup C. Muanh Résumé CEDOMIR S, MILIC LA MONTAGNE DE TARA Un exemple de quantification du processus karstique Le massif montagneux de la Tara est situé dans la partie occiden- tale de la Serbie, dans I’espace oii Ia Drina forme un coude aigu passant de la direction d’écoulement suivant presque celle du méridien en direc- tion de la paralléle. Par son aspect général il a le caractére d'une plate-fo- me ct s’étend dans la direction NW-SE, ayant une superficie de 183 km’ et une altitude moyenne de 1200 m. Dans la partie centrale il est modelé par un entrelacs de vallées séches et aveugles et ensuite par les poljés, uvalas et dolines, tandis qu’a la périphérie il est coupé par les bras des affluents de la Drina et du Rzav, sortant de leurs bassins de réceptions. Parmi les éléments du paléorelief on compte les pénéplaines flu- viales de 1280 et 1000 m d’altitude et une série de vallées séches s’éten- dant dans la direction S—N, dont la plus intéressante est la vallée de Krnja jela. A juger d’aprés la présence des cailloux allogénes, ensuite de la végétation, survivance du pliocéne et les dépots de terre rouge qui atteignent le niveau de la zone du hétre (1200 m). toutes ces formes se sont constituées au cours d'une phase d’érosion qui n’était pas anté- rieure au pliocéne. Parmi les éléments du néorelief on inclut la pénéplaine de 800 m, ensuite les vallées de la Drina et du Rzav avec Jeurs affluents et une série de terrasses fluviales. II y faut joindre aussi les vallées aveugles, les poljés, les uvalas, les dolines, les grottes et les gouffres. Ils se sont formés tous aprés la capture par laquelle le réseau fluvial de cette région avait pris ]'orientation actuelle. Bgalement évident est le fait qu’au fond des poljés et des uvalas (Dobro polje et Ratanska Sljivovica) nous avons aussi des dolines, ce qui dénote deux phases karstiques. Ceci a également son explication. Si I’on jette un coup d’oeil sur les données relatives aux phases sylves- tres dans le Tab. 2 ou l'on constate — sur l'exemple de Vezanja — deux phases de tourbicres. La formation des poljés et des uvalas a pu étre synchrone au temps ot les conditions pour la formation des pénéplaines fluviales et la rubificativa du sol ont cessé. A juger d'aprés tout, ceci s'est produit pendant le pléistocéne qui est aussi caractérisé par les variations cli- matiques. Cela veut dive que nous avons la premiére phase karstique dans cette époque-ci avec le maxiinum au cours de la premicre phase de tourbities, pendant I’interstade W2/Ws. A partir de ce temps, la karstification diminue, c'est & dire la podzolisation de la terre rouge et la karstification étaient les plus faibles au cours du boréal, lorsque la chéne prédomine dans la forét mixte. C’est alors qu'a cause du climat relativement plus chaud et plus sec la terre rouge s’était soit régénerée Taawnna Tapa 113 soit était moins dégradée, ce qui a produit des répercussions négativ +s sur la composante verticale du processus karstique. Pour cette raison la composante latérale a assumé le réle dominant, avec la décompos tion mécanique des dolomies et des ca!caires dolomitiques. Finalement, au cours de la deuxitme phase de tourbitres la podzolisation s’était ac- tivée. avec la formation des dolines nouvelles, soit au fond des poljés et des uvalas, soit en dehors de ceux-ci. Par la détermination des maxima des phases karstiques, liés a la fin du pléistocéne et a Ia fin de l’holoctne on peut faciliter la solu- tion de la question du soulévement épirogénique de la masse calcaire de la Tara et la désorganisation du réseau fluvial antérieur qui coupait cetic montagne vers le nord. La conservation des matériaux fluviaux allogénes et de la_ terre rouge: ainsi que de la végétation survivance du pliocéne, sont les té- moins des processus géomorphologiques au passé qui avaient le carac- tere fluvial dominant. Is n’ont perdu ce caractére qu’au cours de |’effet maximum du processus karstique pendant W2 Ws ou un peu plus tot, lorsque I'enfoncement des uvalas et des poljés a commencé. En d’autres termes, cela voudrait dire que la formation des pénéplaines fluviales et des vallées séches (Krnja jela, etc) se faisait dans un long intervalle de temps a partir du Pontien jusqu’au Wiirm. En cette occasion, on a effectué aussi les analyses hydrologiques et chimiques des sources karstiques en vue d’établir le caractére général et le montant du processus karstique dans la montagne de Tara. L’observation des températures des sources a montré que, sauf quelques exceptions, cies dimiruent généralement avec l'accroisse- ment de Ualtitude. En ce sens croit aussi la dureté de calcium de l'eau ct la dureté toiale de l'eau, surtout a lombréc, De l'autre cété, la du- reié de l'eau est ordinairement plus petite pendant l'été. Elle est éga- Jement plus petite lorsque le débit sur un mCme objet hydrographique augmente Sous co rapport moins intéressants suit les cas particuliers que le montant total de I'érosion karstique sur Je plateau de base de la montagne de Tara. Ca pout lobtenir en établissant la moyenne, ow Lica cn additionnant les valeurs moyennes de la dureté totale et des sulfates. Du Tab. 3 en voit que la moyenne des valeurs moyennes de Ja somme des moyennes des carbonates (de la dureté totale) et des sulfa- tes (s‘tléve & 214,5 I, ce qui sert de base pour les computations ul- téricures. La superficie de la moniagne de Tara est de 183 km? ct 60 p. 100, suit 600 mm de la quantilé annuelle des précipitations participent aux cours d'eau avoisinants. Cela veut dire que de cette superficie s’écou- Tent 109,800.000 m' d'eau par an ct prennent part 4 la dissolution de la masse calcire, 4 savoir: m 109,809.090 + 214,5 - 23.552,109.000 g ~ 23,552.100 kg Ensuite, comme 1 dm? contient 2,5 de calcaire, cela veut dire: 14 Yeqommp C. Maumth 23,552.100 kg = 9,420.840 dm’ = 9.420,840 m° de calcaires ou 51,48 m‘/km? ou 51,48 cm'/m? Cependant, cette méthode a aussi un point faible. Il n’est pas en cela que cette méthode ne permet pas d’établir la quantité totale du caleaire érodé, mais en ce qu'il est impossible de séparer la corrosion superficielle de la corrosion souterraine, dont le résultat est en effet additionné dans la teneur moyenne en carbonates et en sulfates en mg/l. Tout cela, en dernitre analyse, signifie que la processus karsti- que dans la montagne de Tara n'a commencé a dominer qu’au pléisto- céne et il a gardé cette domination jusqu’a nos jours, lorsqu’il a assu- mé, dans les parties particuliéres de cette montagne, le caractere du karst nivéen.

You might also like