MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Sabina Silajdzic, PhD

Pitanja za diskusiju i metodologija provjere znanja

1. Metodologija provjere znanja:

II dio Ispita iz predmeta Međunarodna ekonomija koncipiran je na način da razdvaja nivoe
znanja kao osnov za provjeru, te je shodno tome podjeljen u 3 dijela;
 Prvi dio ispita reflektira Evaluaciju elementarnog nivoa znanja koji ima za cilj
ustvrditi znanje i razumjevanje pojmova, ideja i ekonomskih principa/zakonitosti. U
okviru ovog dijela pitanja su zatvorenog tipa i u formi npr. definicija/razumjevanja
ključnih pojmova, jednostavnih 'multiple-choice' pitanja, navoda i/ili dopunjenja.
( ukupno 5-7 pitanja) Od studenta se očekuje da razumjeva ključne pojmove koji se
razmatraju/analiziraju u predmetnom gradivu/predavanjima, te elementarnih znanja
proisteklih iz pitanja za diskusiju koji su predočeni studentima.
 U drugom dijelu ispita analizira se sposobnost ' Objašnjenja, ilustracija, sažimanja’
kroz otvorena pitanja koja su predočena studentima u vidu pitanja za diskusiju. Od
studenta se očekuje da pripremi/nauči gradivo shodno ili uz pomoć pitanja za
diskusiju, koja su razvrstana/odvojena po tematskim poglavljima.
 Treći dio ispita zapravo nije obligatoran! Student ima mogućnost da odgovori na jedno
od dva ponuđena dopunska pitanja (esejska) koja imaju za cilj da reflektira vanredne
sposobnosit 'Kritičke i usporedne analiza, ili kritičke sinteze ' određene oblasti/ ili
istraživakog pitanja obrađenog u materijalima/predavanjima. Predmetna pitanja nalaze
se u sekciji

2. Pregled predavanja i Pitanja za diskusiju

I i II predavanje Uvod u međunarodnu političku ekonomiju: konceptualna i analitička

pitanja; Uvod u globalnu ekonomiju

Sažetak predavanja
Ciljem predavanja jeste upoznati studente sa poimanjem i značenjem globalizacije u
ekonomskom kontekstu, s fokusom na relevantnost političke ekonomije za razumijevanje
specifičnosti i karakteristika savremene globalizacije. Prvobitno se razmatraju konceptualna i
analitička pitanja međunarodne političke ekonomije, odnosno pitanja od interesa, akteri i
metodi analize. U okviru ovog predavanja prikazan je kratak historijski osvrt na evoluciju
globalizacije sa ciljem sagledavanja različitosti između savremene globalizacije i ranijih
historijskih procesa globalizacije svjetske ekonomije. Poseban fokus predavanja jeste analiza
promjene strukture globalne ekonomije i to sa osvrtom na promjene unutar: i) međunarodne
trgovinske razmjene, ii) međunarodnih tokova kapitala, i iii) industrijske proizvodnje od
1980-tih na ovamo, te faktora savremenih globalizacijskih procesa U konačnici studentima se
predočava različitost pogleda (protažeri vs. kritičari) na globalizacijske procese u smislu
karakteristika, prilika i izazova savremene globalizacije.

Ključni pojmovi:
 Globalizacija, Internacionalizacija, Funkcionalna integracija, Industrijalizacija, Zemlje
u razvoju (ZUR), Industrijalizirane/Razvijene zemlje (RZ)

Predmeti analize:
 Valovi globalizacije (rani oblici globalizacije vs. savremena globalizacija)
 Promjene stukture globalne ekonomije (promjene u svjetskoj trgovini)

1
  Faktori savremene globalizacije
 Globalizacijske debate:različitost pogleda

Pitanja za ponavljanje/diskusiju:
1. Kako poimamo međunarodnu političku ekonomiju (MPE)? Koja su to ključna pitanja
od interesa koje razmatra MPE? U čemu se ogleda relevantnost izučavanja političke
ekonomije
2. Pojasnite popularno poimanje globalizacije! Kako David Held definira savremenu
globalizaciju? Objasnite značenje globalizacije u ekonomskom kontekstu!
3. Prema D. Collier-u i D. Dollar-u moguće je identificirati tri vala globalizacije:
globalizacija ranog kapitalizma (period 1870-1913), industrijska globalizacija (period
1950-1980) i savremena globalizacija (počev od 1980- ). a) Objasnite odlike i ključne
karakteristike globalizacije ranog kapitalizma! b) Nasuprot tomu, šta karakteriše
globalnu ekonomiju u periodu između dva svjetska rata?
4. Prodiskutirajte ključne zajedniče karakteristike dva glavna vala globalizacije
(globalizacija ranog kapitalizma i savremene globalizacije) i objasnite suštinske
razllike između njih!
5. Neki ekonomisti poput Glyn A. i Stutcliffe B. su stajališta da je danas svjet mnogo
manje integriran nego prije 100 godina (Glyn&Stutcliffe, 1992). a) Da li se slažete sa
ovim stajalištem? b) Prodiskutirajte da li je globalizacija novi ili stari fenomen
imajući u vidu specifičnosti i karakteristike savremene globalizacije?
6. Koja su to tri glavna područja/aspekta savremene globalizacije unutar koji se
najočiglednije manifestiraju rapidne promjene svjetske ekonomije? Navedite neke od
baznih indikatora/pokazatelji transformacije globalne ekonomije npr. Sta se desava sa
svjetskom trgovinom, GDP-om u posljednje tri dekade? Da li rapidan rast DSI (FDI)
of 1980-tih na ovamo (sa prosječnom godišnjom stopom rasta od oko 8 %) svjedoči o
intezivirajućoj 'funkcionalnoj integraciji' svjetske ekonomije? (Pojasni!)
7. a) Prema A. Hill-u koji su to pozitivni a koji negativni faktori savremene globalizacije
koji ubrzavaju/usporavaju globalizaciju? b) W.H Reinecke i Witte J.M. smatraju da su
ključni faktori globalizacije mikroekonomski igrači, pojasni! c) Šta ukazuju historijski
trendovi u smislu faktora/uzročnika savremene globalizacije, pojasni!
8. Tehnološki progres se nedvojbeno smatra jednim od ključnih faktora globalizacije.
Koje su to najznačajnije a) tehnološke promjene u transportu, a koje u b) Sektoru
Informacionih Tehnologija i Komunikacija (ICT) koje su omogućile ovakvu
dinamičnost globalizacijskih procesa ili, popularno govoreći učinle globalizaciju
'opipljivom'? (navedite/pojasnite)
9. a) Koji su historijski događaji prethodili (inicirali) snižavanju trgovinskih barijera, kao
ključnog faktora savremene globalizacije? b) Koji su to ključni indikatori
liberalizacije svjetske trgovine?
10. Tokom ranih 1990-tih mnoge zemlje su sa snižavanjem trgovinskih barijera otklanjale
i restrikcije za inozemna ulaganja. Navedite bazne pokazatelje ove finansijske
deregulacije! (vidi npr prvo poglavlje, materijal 1)

III predavanje:Globalna ekonomija, tržište i država

Sažetak predavanja
Cilj ovog predavanja jeste predodžba podudarnosti i implikacija ekonomske teorijske misli ,
odnosno relevantnosti neoklasične i neoliberalne ekonomske doktrine za razumijevanje

2
globalizacijskih procesa. S tim u vezi razmatra se pitanje 'optimalne' uloge države u
ekonomiji, odnosno odnosa tržište i država. U svijetlu dominacije neoliberalne paradigme
slobodnog tržišta, razmatra se relevantnost zagovaranja minimalne uloge države u
historijskom kontekstu razvoja i industrijalizacije. Konkretno, razmatran je hitorijski diskurs
promjena ekonomskih politika odnosno dominacija politika deregulacije i liberalizacije
nacionalnih ekonomija, kao ključnog faktora savremene globalizacije, te efekti i implikacije
ovoh politika na karakter i dinamiku globalizacije.

Predmeti analize:
 Priroda i uloga tržišta u neoklasičnoj ekonomiji
 Optimalna uloga države u neoklasičnoj i neoliberalnoj postavci

Pitanja za ponavljanje/diskusiju:

1. Šta je svrha ekonomske aktivnosti, pojasni prema konvencionalnom stajalištu? Šta je svrha
ekonomske aktivnosti kroz prizmu političke ekonomije?
2. Šta je zadatak (misija) ekonomske znanosti? Pojasni postavke 'ograničenost resursa',
efikasna alokacija resursa?
3. Organizacija ekonomske aktivnosti (slobodno tržište, komandna ekonomija, mješoviti
sistem) je pitanje od najvišeg političkog interesa. Sagledaj vezu izmedju političke ideologije
npr. liberalizam, marxisam i prevladajućeg ekonomskog sistema/mehanizma ? (vidi materijal
1, poglavlje 2)
4. Prodiskutiraj i objasni ključne ekonomske principe (predpostavke) i zakonitosti na koje se
naslanja 'paradigma' efikasnosti slobodnog tržišta! Npr. Šta podrazumijeva efikasno-slobodno
tržište, te kako se ponaša pojedinac (ekonomski subjekt) , i kako se to dovodi u vezu sa
efikasnom alikacijom resursa!
5. Objasni šta ekonomisti podrazumijevaju pod predpostavkom o 'perfektnom tržištu', a šta
pod 'tržišnim propustom'. Navedi neke primjere tržinog propusta?
6. Kako je viđena uloga države prema neoklasičnoj doktrini? Koji se argumenti navode protiv
drzavnog intervencionizma?
7. Da li je neoliberalna postavka o minimalnoj ulozi države relevanta uzimajući u obzir
historijski kontekst ekonomskog razvoja?

IV Predavanje: Politička ekonomija razvoja i fenomen nerazvijenosti

Pitanja za diskusiju
1. Koje je ključno pitanje koje razmatraju politolozi pri razumijevanju fenomenologije
nerazvijenosti? Zašto je relevantno sagledati političke aspekte/dimenzije društva,
prema njihovom stajalištu?
2. Prodiskutiraj faktore/izvore prosperiteta, ekonomske i druge faktore? Šta se misli pod
3. Šta je cilj/svrha discipline ekonomskog razvoja? Koje su to univerzalne vrijednosti
ekonomskog razvoja, koji su ciljevi ekonomskog razvoja? Navedi neke indikatore
ekonomskog razvoja!
4. Objasni značaj integriranja drugih indikatora razvoja pored GDPpc, koji su to
prednosti i nedostaci GDP pc!
5. Prodiskutiraj i objasni osnove teze 'neoliberalne' paradigme (teorija slobodnog tržišta,
teorija javnog izbora)!

3
V Predavanje: Politička ekonomija industrijskog razvoja i konkurentnosti

Ključni pojmovi
Industrijalizacija, konkurentnost, tehnološka industrijska klasifikacija (prema UNICTAD),
Zemlje u razvoju (ZUR), Razvijene zemlje (RZ)

Predmeti analize:
 Trendovi i izvori ekonomskog rasta
 Industrijska aktivnost razvijenih zemalja i zemalja u razvoju
 Industrijalizacija i karakteristike globalizacije
 Obrasci industrijalizacije ZUR
 Determinante industrijalizacije/konkurentnosti

Sažetak
Ciljem ovog predavanja jeste upoznati studente sa trendovima i izvorima ekonomskog rasta u
eri intezivirajuće globalizacije, te sa karakteristikama razvoja i obrascima industrijalizacije
razvijenih zemalja (RZ) i zemalja u razvoju (ZUR). S tim u vezi studentima se predočava
detaljna analiza industrijske aktivnosti zemalja u globalnom okruženju, s posebnim osvrtom
na obrasce industrijalizacije i determinante konkurentnosti ZUR shodno empirijskim
istraživanjima Lall (2004), UNICTAD (2003). Studenti se upoznaju sa; a) rastućom
polarizacijom između industrijaliziranih zemalja i zemalja u razvoju, koju reflektira visoka
koncentracija industrijske aktivnosti (tj. proizvodnih i izvoznih kapaciteta manufakturnog
sektora), trgovinske razmjene i kretanja kapitala uključujući FDI, kao i b) rastućom
polarizacijom između industrijalizirajućih zemalja (odnosno ZUR), te faktorima koji
objašnjavaju fenomene ekonomskog uspjeha i rastuće nejednakosti i među ZUR.

Pitanja za ponavljanje/diskusiju:
1. Prodiskutirajte koji su to izvori (svjetskog) ekonomskog rasta; npr. a) da li empirija
bilježi pozitivnu relaciju između ekonomskog rasta i izvoznih i proizvodnih
kapaciteta, b) da li su stope rasta manufakturog outputa i izvoza bilježile trendove
rasta koji idu 'ruku uz ruku' sa trendovima rasta GDP-a.
2. Empirijske analize ukazuju da je tehnološki progres-a važna komponenta
konkurentnosti i održivog rasta u globalnom okruženju. Čime se potkrepljuje ovo
stajalište, obrazloži?; npr. koji su to indikatori koji ukazuju na važnost tehnološkog
progresa (vidi slajdove 8,9,10,12,13)
3. Objasnite karakteristike industrijske aktivnosti RZ i ZUR u globalnom okruženju
(slajd 14); npr. a) da li je industrijske proizvodnja koncentrirana, i ako jeste gdje je
koncentirara (vidi slajd 19, 22, 25); b) da li dolazi do ravnomjernijeg razmještaja
(raspodjele/lokaliteta) industrijskih aktivnosti (tj. prerađivačke proizvodnje, dodane
vrijednosti proizvodnje) na globalnom nivou (vidi slajd , i ako jeste zehvaljujući kojim
zemaljama (vidi slajd 21), c) da li dolazi do rastuće polarizacije između bogatih i
siromašnih -da li se taj jaz povećava( vidi npr. slajdove 22, 26,27,28).
4. Lall (2004) je stajališta da danas u ovim uvjetima 'nove revolucije' svaka zemlja mora
neminovono ulagati u tehnološki razvoj bez obzira na dostignuti nivo razvijenosti,
koje su to implikacije za zemlje/industrije/kompanije. Da li se slažete sa ovim
stajalištem (npr. vidi slajd 33)? Prodiskutiraj!

4
5. Koje ZUR su se uspješno industirjalizirale u periodu intenzivirajuće globalizacije,
shodno rezultatima UNICTAD studije (1985-2002) (razmotrite indikatore
konkurentnosti)? b) Da li je došlo do rastuće polarizacije između ZUR, ? i zašto?

Pitanja koja reflektiraju sposobnost kritičke sinteze (nisu obligatorna)!

1. Argumentirajte tezu da savremena globalizacija nudi (univerzalne) velike potencijale
za rast i manje razvijenim zemljama!
2. Zašto antiglobalisti nisu zadovoljni efektima globalizacije, koji su to razlozi?
3. Da li je država gubi na značaju, u smislu dominantnosti tržišta i derodirajućeg uticaja
(suvereniteta) država u globalnoj političkoj ekonomiji?