Renata Kožul Blaževski, Toni Milun

Analiza podataka pomoću MS Excela

ANALIZA PODATAKA POMOĆU MS EXCELA

UVOD

Učenici često ne vide povezanost između nastavnog gradiva i pojava u

svakodnevnom životu. Već u petom razredu osnovne škole susreću se s potrebom
interpretiranja grafova i tablica s prikazom grupiranih podataka.
Ideja ovog rada je ilustrirati učenicima na konkretnom, njima bliskom
primjeru način prikupljanja, grupiranja i grafičkog prikaza podataka korištenjem
alata: Histogram i Zaokretna tablica u MS Excelu. Podaci koje ćemo analizirati
mogu se prikupiti upitnikom kojeg će anonimno ispuniti sami učenici, tako da im
dobiveni rezultati budu zanimljiviji.

PRIMJER ANKETE

Obradit ćemo jednu zamišljenu anketu nad učenicima 7.C razreda osnovne
škole. Svaki učenik ispunjava anketni listić u kojem anonimno popunjava podatke
o spolu, boji očiju, ocjeni na posljednjem testu iz matematike i svojoj visini u
centimetrima.
Skup objekata koji se promatra su 30 učenika 7.C razreda.
Spol je kvalitativno (alternativno) obilježje i poprima dva modaliteta: muški
(M) i ženski (Ž). Boja očiju je kvalitativno obilježje i ima četiri modaliteta: crna
(C), smeđa (S), zelena (Z) i plava (P). Visina je kontinuirano numeričko obilježje,
a ocjena na posljednjem testu iz matematike je obilježje ranga i poprima pet
modaliteta: odličan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5).

Podaci prikupljeni anketom prikazani su u tablici 1.

Redni broj Visina učenika Boja Ocjena na posljednjem

Spol
učenika (cm) očiju testu iz matematike
1. 175 M C 1
2. 160 Ž S 4
3. 158 Ž S 5
4. 180 M Z 1
5. 173 M S 3
6. 165 M P 2
7. 170 Ž S 4
8. 172 Ž S 4
9. 178 M S 5
10. 163 Ž S 1
11. 164 Ž S 2
12. 164 M C 1
13. 169 M S 3
14. 161 Ž P 3
15. 158 M S 4
16. 175 Ž S 5
17. 158 Ž Z 5
18. 169 Ž C 3

1
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

19. 181 M S 2
20. 164 Ž S 1
21. 162 Ž S 1
22. 168 M P 2
23. 172 M P 2
24. 166 Ž C 4
25. 169 M S 3
26. 170 Ž S 3
27. 164 Ž Z 4
28. 165 M C 1
29. 168 Ž Z 3
30. 171 M C 2
Tablica 1. Podaci prikupljeni anketom

Dobivene podatke potrebno je unijeti u MS Excelov radni list. Budući da

ćemo grupirati podatke korištenjem alata Histogram, modalitete svih kvalitativnih
obilježja moramo kodirati, odnosno pridružiti im brojčane oznake. U ovom
primjeru modaliteti obilježja spol kodirani su na sljedeći način: muškarac - 1, žena
- 2, a vrijednosti obilježja boja očiju: crna - 10, smeđa - 11, zelena - 12, plava -
13. Ocjene na posljednjem testu iz matematike već su kodirane.

Podaci su uneseni u MS Excelov radni list kako je prikazano u Tablici 2.

Tablica 2. Unos kodiranih podataka u MS Excelov radni list.

GRUPIRANJE I GRAFIČKI PRIKAZ KVALITATIVNIH PODATAKA

Grupiranjem kvalitativnih podataka dobit ćemo frekvencije pojedinih

modaliteta promatranog obilježja, pa ćemo ih iz tablice i grafa očitati.
Prvi korak u grupiranju je formiranje niza modaliteta promatranog obilježja.
Budući da spol može biti: muški – 1 i ženski – 2 u stupcu F ćemo navesti oba
moguća modaliteta. U ćeliju F1 upisujemo naziv obilježja: 'SPOL', u ćeliju F2 '1', a
u F3 '2' (Tablica 3)

2
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

Tablica 3. Formiranje niza modaliteta obilježja 'spol' u stupcu F.

Drugi korak je korištenje procedure Histogram koja se nalazi u padajućem

izborniku Alati u opciji Analiza podataka.

Nakon pokretanja procedure Histogram dobije se sljedeći dijaloški okvir

(Slika 1)

Slika 1. Dijaloški okvir Histogram

U prvom dijelu dijaloškog okvira u polje Input Range unose se adrese ćelija
u kojima se nalaze podaci koji se grupiraju, a u polje Bin Range adrese ćelija s
formiranim nizom modaliteta. Ako prilikom unosa uključimo i naslovne ćelije
potrebno je uključiti opciju Labels. U drugom dijelu dijaloškog okvira određuje se
ćelija u kojoj će biti smještena tablica frekvencija i po potrebi se odabire grafički
prikaz.

U ovom primjeru adrese ćelija s podacima o spolu učenika, uključujući

naslovne ćelije, su C1:C31, a niz modaliteta nalazi se u F1:F3. Možemo odabrati
da ispis tablice i grafa bude na postojećem radnom listu te da prvo polje tablice
bude u ćeliji A33 (Slika 2).

3
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

Slika 2. Dijaloški okvir Histogram-obilježje 'spol'

Rezultat procedure Histogram su Tablica 4 i Slika 3.

SPOL Frequency
1 14
2 16
More 0
Tablica 4. Rezultati procedure Histogram

Histogram
Frequency

20
10 Frequency
0
1 2 More
Spol
(M-1,Ž-2)

Slika 3. Grafički prikaz frekvencija obilježja 'spol'

Prvo ćemo urediti tablicu. Polje 'More' u Tablici 4 predstavlja sve one
modalitete koji nisu obuhvaćeni formiranim nizom modaliteta u stupcu F. Budući
da nema takvih modaliteta pripadna frekvencija je 0. Redak 'More' i njegovu
pripadnu frekvenciju možemo izbrisati.
Promijenit ćemo i sadržaj ćelija: zamijeniti broj '1' tekstom ' Muški', a broj
'2' 'Ženski'. Dodat ćemo redak 'Ukupno' i zbrojiti broj dječaka i djevojčica tako da

označimo njihove frekvencije i kliknemo na ikonu Automatski zbroj . Rezultat

se ispiše u prvoj slobodnoj ćeliji (Tablica 5).

4
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

SPOL Frekvencija
Muški 14
Ženski 16
Ukupno 30
Tablica 5. Tablica frekvencija obilježja 'spol'

Interpretacija: U 7.C razredu ima 14 dječaka i 16 djevojčica.

Ako želimo znati koliki dio 7.C razreda čine djevojčice treba izračunati
relativne frekvencije:

relativna frekvencija = frekvencijazbroj frekvencija

Da bismo izračunali relativne frekvencije u ćeliju C34 upisujemo

=B34/$B$36 i pritisnemo Enter. Za izračun relativne frekvencije ženskog spola
označimo ćeliju C34 i pokazivačem miša dođemo do donjeg desnog kuta. Kad se
kursor preoblikuje u znak '+' razvučemo ga do zadnje ćelije u kojoj želimo dobiti
relativnu frekvenciju (u ovom slučaju to je ćelija C35). Razlog stavljanja oznaka $
je fiksiranje ćelije B36. Kad kliknemo dvaput na ćeliju C35 u njoj piše
=B35/$B$36. Ako želimo prikaz relativnih frekvencija u obliku postotka označimo
obje relativne frekvencije i kliknemo na ikonu Oblik postotka . Ukoliko želimo
povećati ili smanjiti broj decimalnih mjesta kliknemo na ikone ili . Ponovo
možemo zbrojiti dobivene relativne frekvencije koristeći ikonu Automatski zbroj i
rezultat bi trebao biti 100% (Tablica 6).

Relativne
SPOL Frekvencije
frekvencije
Muški 14 46,67%
Ženski 16 53,33%
Ukupno 30 100,00%
Tablica 6. Tablica frekvencija i relativnih frekvencija obilježja 'spol'

U 7.C razredu od 30 učenika 53,33% su djevojčice, a 46,67% dječaci.

Uredit ćemo i grafikon. Desnim klikom na graf u Područje grafikona

dobijemo skočni izbornik (Slika 4).

5
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

Slika 4. Skočni izbornik grafikona

Procedurom Histogram dobili smo graf s jednostavnim stupcima. Ukoliko

želimo neki drugi oblik grafa odaberemo opciju Vrsta grafikona i među desetak
ponuđenih odaberemo tip grafa koji nam najviše odgovara. Odabiremo tortni graf
- strukturni krug (Slika 5).

Slika 5. Odabir vrste grafikona

6
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

Ponovo kliknemo desnim klikom na graf i odaberemo opciju Izvorišni podaci

koja ima dvije kartice. Na drugoj kartici Nizovi pod Vrijednosti piše
'=Sheet1!$B$34:$B$36', a u Natpisi kategorija '=Sheet1!$A$34:$A$36' što
predstavlja ćelije koje su temelj za grafikon. Budući da je u ćelijama A36 i B36
prikazan ukupan broj učenika, te su ćelije višak i promijenit ćemo oba intervala na
A34:A35, odnosno B34:B35 kako je prikazano na slici 6.

Slika 6. Izvorišni podaci

Kad ponovo desnim klikom pokrenemo skočni izbornik odaberemo

Mogućnosti grafikona.
Na prvoj kartici Naslovi možemo promijeniti naslov. Naslov bi jasno trebao
opisivati skup objekata kojeg predstavlja (Slika 7).

7
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

Slika 7. Odabir naslova

Na kartici Legenda opcija Pokaži legendu ostaje uključena i možemo

odabrati položaj legende na grafu (Slika 8).

Slika 8. Opcija legenda

8
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

I na kraju na kartici Naslovi podataka možemo odabrati dodatne informacije

koje želimo na grafu. Odabirom opcije Postotak ispisat će se relativne frekvencije
izražene u postotcima (Slika 9).

Slika 9. Naslovi podataka

Na kraju dobijemo strukturni krug kojeg možemo uređivati: smanjivati ili

povećavati cijeli graf, pojedine dijelove, veličinu teksta, mijenjati boje i ostalo
prema željama (Slika 10).

Razdioba učenika 7.C razreda prema spolu

(N=30)

47%
53% muško
žensko

Slika 10. Grafikon razdiobe učenika 7.C razreda prema 'spolu'

Na sličan način nakon grupiranja podataka po boji očiju dobijemo sljedeću

tablicu frekvencija i relativnih frekvencija i grafikon (Tablica 7 i Slika 11)

9
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

BOJA Relativne
Frekvencije
OČIJU frekvencije
Crna 6 20,00%
Smeđa 16 53,33%
Plava 4 13,33%
Zelena 4 13,33%
Ukupno 30 100,00%
Tablica 7: Tablica frekvencija i relativnih frekvencija obilježja 'boja očiju'

Razdioba učenika 7.C razreda prema boji očiju

plava
Boja očiju

zelena

smeđa

crna

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18
Broj učenika
Slika 11. Grafički prikaz učenika 7.C razreda prema 'boji očiju'

Ovog puta odlučili smo se za trakasti dijagram (položeni stupci).

Od 30 učenika 7.C razreda njih 6 odnosno 20% imaju crnu boju očiju, 16
odnosno 53,33% smeđu, a po 4 ili 13,33% zelenu i plavu.

Učenike smo grupirali i prema ocjeni na testu iz matematike (Tablica 8 i

Slika 12).

Relativne
OCJENA Frekvencije
frekvencije
nedovoljan (1) 7 23,33%
dovoljan (2) 6 20,00%
dobar (3) 7 23,33%
vrlo dobar (4) 6 20,00%
odličan (5) 4 13,33%
Ukupno 30 100,00%
Tablica 8: Tablica frekvencija i relativnih frekvencija obilježja 'ocjena na
posljednjem testu iz matematike'.

10
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

Razdioba učenika 7.C razreda prema ocjeni na testu iz

matematike

7
6
Broj učenika

4
3

2
1

0
nedovoljan (1) dovoljan (2) dobar (3) vrlo dobar (4) odličan (5)

Ocjene

Slika 12. Grafički prikaz učenika 7.C razreda prema 'ocjeni na testu iz matematike'

Od 30 učenika 7.C razreda najviše – po 7 odnosno 23,33% dobilo je ocjenu

nedovoljan (1) ili dobar (3) na posljednjem testu iz matematike, po 6 odnosno
20% ocjenu vrlo dobar (4) i dovoljan (2) i 4 učenika odnosno 13,33% odličan (5).

GRUPIRANJE I GRAFIČKI PRIKAZ KVANTITATIVNIH PODATAKA

Pošto je postupak grupiranja i grafičkog prikazivanja diskretnog

kvantitativnog obilježja identičan kao i kod kvalitativnog obilježja, pokazat ćemo
taj postupak na primjeru kontinuiranog kvantitativnog obilježja 'visina'.
Za razliku od obilježja 'ocjena na ispitu' čiji raspon od najmanje do najveće
ocjene je poznat (od 1 do 5), visine najvišeg i najnižeg učenika moramo ispitati.
Kako imamo samo 30 podataka mogli bismo to postići jednostavnim pregledom
podataka. Ali MS Excel nudi jednostavniji postupak u slučaju velikog broja
podataka.
U jednom od praznih polja upišemo =min(B2:B31) i dobijemo 158, što
predstavlja najmanju visinu. Da bismo odredili najveću visinu u iduće prazno polje
upišemo =max(B2:B31) i dobijemo 181.
Podatke o visini odlučili smo grupirati u šest razreda širine 5: (155,160],
(160,165], (165,170], (170,175], (175,180] i (180,185]. Prije korištenja alata
Histogram trebamo formirati niz intervala. U ćeliju I1 upišemo 'VISINA (cm)' i
redom u ćelije ispod unosimo samo gornje granice razreda 160, 165, 170, 175,
180 i 185.
Rezultati procedure Histogram prikazani su na slici 13.

11
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

Slika 13. Rezultat procedure Histogram - obilježje 'visina'

Dobivenu tablicu i graf uredimo. Učenici često prilikom interpretacije

zaborave da podaci u stupcu 'Visina (cm)' predstavljaju samo gornju granicu
intervala. Zato ćemo u tablici zamijeniti sve visine intervalima: umjesto 160
upisujemo (155,160] i tako redom.
Budući da se radi o kontinuiranom numeričkom obilježju, trebamo spojiti
stupce u grafičkom prikazu. Dva puta kliknemo na neki od stupaca i na skočnom
izborniku izaberemo opciju Oblikuj niz podataka. U dobivenom dijaloškom okviru
na kartici Mogućnosti Širinu razmaka postavimo na 0.

VISINA
Frekvencija Razdioba učenika 7.C razreda prema visini
(u cm)
(155,160] 4
(160,165] 9 10
(165,170] 8 9
(170,175] 6 8
Broj učenika

7
(175,180] 2
6
(180,185] 1 5
Ukupno 30 4
3
2
1
0
(155,160] (160,165] (165,170] (170,175] (175,180] (180,185]

VISINA

Slika 14. Tablica i grafički prikaz učenika 7.C razreda grupiranih po obilježju
'visina'

Najviše - devet učenika 7.C razreda ima visinu veću od 160 cm i manju ili
jednaku 165 cm.
Osam učenika je visoko između 165 cm i 170 cm, šest između 170 cm i 175
cm, četiri između 155 cm i 160 cm, dva između 175 cm i 180 cm, te jedan između
180 cm i 185 cm.

12
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

GRUPIRANJE, TABLIČNI I GRAFIČKI PRIKAZ PODATAKA VEZANIH

ZA DVA ILI VIŠE OBILJEŽJA

Za analiziranje dva ili više obilježja istovremeno nad istim skupom objekata
pomoću MS Excela koristi se alat Zaokretna tablica.
Način njenog korištenja pokazat ćemo na primjeru analize obilježja 'spol' i
'ocjena na posljednjem testu iz matematike' učenika 7.C razreda. Navedene
podatke ćemo smjestiti u stupce B i C Excel-dokumenta.

Odabirom opcije Izvještaj zaokretne tablice i zaokretnog grafikona na

padajućem izborniku Podaci dobije se dijaloški okvir (Slika 15). Ukoliko želimo i
grafički prikaz1 uz tablicu, odabiremo ga u koraku 1.

Slika 15: Zaokretna tablica i zaokretni grafikon - Prvi korak

U drugom koraku označimo raspon ćelija u kojem se nalaze podaci za

grupiranje, uključujući i naslovne ćelije. U našem primjeru to su ćelije B1:C31
(Slika 16).

Slika 16: Zaokretna tablica i zaokretni grafikon - Drugi korak

1
Prikazat ćemo samo najjednostavniji oblik grafičkog prikaza.

13
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

U trećem koraku određuje se položaj i izgled zaokretne tablice. Tablicu

ćemo smjestiti u postojećem radnom listu tako da lijevo gornje polje bude
smješteno u ćeliji E2 (Slika 17).

Slika 17. Zaokretna tablica i zaokretni grafikon - Treći korak

Odabirom opcije Izgled pojavi se sljedeći okvir (Slika 18).

Slika 18. Zaokretna tablica i zaokretni grafikon - Izgled

Odredimo koje obilježje će se nalaziti u recima, a koje u stupcima. Odlučili

smo obilježje 'ocjena' smjestiti u retke, a obilježje 'spol' u stupce. Okvir 'Ocjena'
odvučemo mišem u polje REDAK, a okvir 'Spol' u polje STUPAC. Bilo koji od dva
okvira dovučemo u polje PODACI (Slika 19).

14
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

Slika 19. Oblikovanje zaokretne tablice

Budući da želimo izračunati distribuciju frekvencija, u polju PODACI

kliknemo dva puta na opciju Ukupni zbroj od Ocjena, koja bi zbrojila ocjene po
recima ili stupcima, i promijenimo je u opciju Brojanje (Slika 20).

Slika 20. Odabir opcije brojanja podataka.

Potvrdimo izbore klikom na U redu.

15
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

Odabirom opcije Završi dobijemo prikaz zaokretne tablice i grafikona

(Tablica 9 i Slika 21).

Tablica 9. Distribucija učenika 7.C razreda prema spolu i ocjeni na ispitu iz

matematike.

Razdioba učenika 7.C razreda prema spolu i ocjeni na ispitu

iz matematike

Count of Ocjena na posljednjem testu iz matematike

8

6
Broj učenika

5
Spol
(M-1,Ž-2)
4 2
1
3

0
1 2 3 4 5

Ocjena na posljednjem testu iz matematike

Slika 21. Grafički prikaz distribucije učenika 7.C razreda prema spolu i ocjeni na
ispitu iz matematike.

Interpretacija: Pet učenika muškog spola dobilo je ocjenu dovoljan (2) na

ispitu iz matematike. Pet učenica je dobilo ocjenu vrlo dobar (4). Samo jedan
učenik muškog spola dobio je odličan (5).

LITERATURA

1. Bacci, I., Plazibat, I., (2003.): Statistika u MS Excelu, Veleučilište u Splitu,

Split
2. Domijan, Ž., (2003.): Statistika 1, Veleučilište u Splitu, Split
3. Papić, M., (2005.): Primijenjena statistika u MS Excelu, ZORO d.o.o.,
Zagreb

16
 Renata Kožul Blaževski, Toni Milun
Analiza podataka pomoću MS Excela

AUTORI

Renata Kožul Blaževski

Toni Milun

17