ZDENKO VINSKI KRSTOLIKI NAKIT EPOHE SEOBE NARODA U JUGOSLAVISI Otkada je krséanstvo priznato u Rimskom Carstvu, tj. od Konstantina Veli- kog dalje, pojavijuje se sukcesivno u toku 4. stoljeéa, a pogotovu poslije 400. godine, sve vise manifestacija kr8éanskih simbola u umjetnigkom stvaranju kasne Antike, uodljivih kako na monumentima velikih razmjera tako i na proizvodima tadanjeg umjetnigkog obrta, To u jo8 vecoj mjeri vrijedi za Istognorimsko Car- stvo, koje je svojim arealom obuhvaéalo ishodiste kr8canstva i njegovo rasadi8te 4 istonomediteranskom prostoru. Odanle su strujali kulturni utjecaji prema ltaliji i Galiji, pa i dalje u Evropu, ne samo posredstvom Konstantinopolisa maloarijsko-balkanskim cestama ve¢ i morskim putem iz Antiohije i Cezareje, a pogotovu iz tada kozmopolitskog kulturnog Zari8ta u predislamskoj Aleksan- driji, uz ostalo i importirani elementi koptskog stilskog stvaranja, djelotvornog bas na osvitu ranog srednjeg vijeka. U umjetniékom obrtu istiéu se, uz reljefe od slonovate i vanredno znalaéki tkane i vezene tekstilne rukotvorine, osobito kvalitetni metalni proizvodi srebrnog posuda i zlatarstva. Prastaro vjerovanje u mo¢ amuleta, vrlo rasireno u postkonstantinovskom vremenu vise-manje u svim provincijama Carstva, bez obzira na intenzitet kristi- janizacije s jedne strane i na jadi ili slabiji stupanj barbarizacije s druge strane, pogotovu je o%ivjelo kao popratna pojava hodofasni§tva u Svetu zemlju, kao znaéajnog fenomena ranosrednjovjekovnog krS¢anstva. Za kasnoantiéko kr8éan- stvo bio je, uz druge simbole, karakteristivan kao najstariji tzv. sveti mono: gram u razlititim varijantama, kombiniran gdjekad i s prikazom znaka kriéa. Sim motiv kriza, poznat dodu’e u starokr8éansko vrijeme, nije uSao u javnu upotrebu kao simbol prije zavrénog 4. stoljeéa, takoder kao carska insi- gnija, prosirivsi se zapravo od potetka 5. stoljeca dalje kao jasni znak distinkcije krééanina od nekriéanina, tj. nije bio samo privilegirana oznaka predstavnika erkvene ili svjetske vlasti. Kriz kao starokr8canski oblik, uoéljiv na_mnogim ima, pogevsi od kasne Antike — na plastici od kamena, drva i slonovate, ima, na tekstilnim i metalnim izradevinama koristio se dakako u latarstvu, ne samo u kultne svrhe veé i u funkciji nakita, ali po svoj prilici ne prije ranog 5. stoljeca. Sasvim je razumljivo da je motiv kriza u prvom redu karakteristitan za isto&norimske proizvode od plemenitog metala 5—6. stoljeéa, odnosno od 7. stoljeéa dalje za Guveno zlatarstvo bizantskih radionica. Na kasno- anti¢ko-ranosrednjovjekovnom nakitu u relativno je veéem broju zastuplien oblik tzv. grékog kriza od oblika tzv. latinskog krita, iako ta razlika u obliku krita —104 varirana i u nekoliko drugih oblika — tada nije imala ono znatenje koje je popri- mila znatno kasnijim erkvenim raskolom izmedu Rima i Carigrada. Arijanska hereza — nastala u Aleksandriji u 4. stoljecu — koliko god se inaée kobno mani- festirala u odnosima s athanazijskim smjerom pravovjerne crkve, nije se odrazila u upotrebi nakita 5—7. stoljeca s obzirom na oblik kriéa. Omiljena upotreba motiva kriza uvrijetila se iz. shvatljivih razloga na ukrasnim metalnim proizvo- dima, ne samo kao simbol vjerske pripadnosti veé ponekad i kao mali relikvijar, a sludili su, pored njihove nakitne funkcije, nesumnjivo takoder kao amulet. Uvodno spomenute, uglavnom poznate tinjenice valja imati na umu kad se prougavaju arheoloski nalazi krstoliko oblikovanog nakita epohe seobe naroda. Prikupivsi te nalaze s teritorija Jugoslavije (tab. X), po muzejskim zbirkama i literaturi, kao i prema terenskim zapazanjima, uvjerili smo se da broj tih nalaza iznosi ukupno barem 36 primjeraka, iako to vjerojatno nije potpuna brojka, Od toga su 24 primjerka bila publicirana, makar i sumarno, a samo 12 primjeraka su nepublicirani, Statisti¢ki podaci ukazuju na to da je broj tog nakita na teri- toriju Jugoslavije ipak znatno veéi nego ito bi se o&ekivalo, Kako dosadagnja lite. ratura u Jugoslaviji navodi krstoliki nakit te epohe éesto mimogred, u vezi s te- renskim istrazivanjem, smatramo potrebnim obraditi ga u zasebnoj raspravi. Nalaze krstolikog nakita podijelili smo u dvije skupine, prema tipoloskom i stilskom kriteriju, a samo donekle po kronoloskom, jer je vremenska razlika medu njima neznatna, odnosno dijelom su te skupine istovremene (prva skupina 5. i 6. stoljece, druga skupina 6. i 7. stoljee). Nastojat éemo materijal u tim skupinama prezentirati na pregledan nagin, bez opseénih opisa, stavljajuci uza svaki primie- rak odmah nage datiranje, koje se ponegdje ne podudara s onime u dosadaénjoj literatw Prva skupina, prsteni i pektoralni krizevi (encolpia) od zlata s uloScima almandina i granuliranim ukrasom, datirana u 5. i 6. stoljeée (oznaena znakom trokuta na karti nalaza tab. X). a) Prstenje: Stobi — Arkandelova erkva, kod Gradskog (Makedonija), u biskupskoj rezidenoiji 5, stoljeéa naden u sloju Suta s paljevinom zlatni prsten, kolut od pletene ice, kruna u obliku kriza ima 4 uloska plosno brusenih alman- dina, a ulozak u centralnoj kruznoj ¢eliji nedostaje; dat. 5. stoljece (prsten éuva Nar. muz., Beograd)*. Ovdje tab. T, 1. © 0M, Dalton, A. Guide to the Early Chris- 74. sqq., 263 sqq. — E. Coche de Ia Ferté, tion and Byzantine Antiquities, British Mu seum etc,, 1921, 28 sqq., 36, 80 sqq., 130 saa, L, Niederle, PFispévki k vyvoji byzantskych Sperkch ete,, 1930, 54 saa, 110 saa. (s lit). — L. Bréhier, L'art en France des invasions Darbares etc., 1930, 32-65. — ¢. Truhelka, StarokrSéanska arheologija 1931, 24 saq. — H. Schlunk, Kunst der Spitantike im Mit telmeerraum, 1939, passim. — J. Vogt, Con- stantin der Grosse u, sein Jahrhundert, 1949, L’Antiquité chrétienne au Musée de Louvre, 1958, 38 sqq. — M. Gough, The Early Chris: ians, 1961, 80 sqg. — J. Burchhardt, Die Zeit Constantin des Grossen, s. a., 252 saq., 267 saq., 318 sag. — M. R. Alfétdi, Die con: stantinische Goldpriigung etc, 1963, 152, — Friihchristliche u. koptische Kunst + Christ- liche Kunst aus Athiopien u. Nubien, Aus- stellungskataloge Wien 1964, passim. * Lit: D. Mano Zisi, Zbornik radova Nar. muz, Bgd IIT, 1962, 102, fig. 28) 105 Nepoznato nalazigte u Dalmatinskoj zagori, izmedu Zrmanje i Cetine (Hrvatska), okolnosti nalaza nepoznate, zlatni prsten s_granuliranim ukrasom na kolutu i centru krune, kriz na kruni ima 4 ulozena jednaka plo&no brugena almandina; dat. 5—6. stoljeée (prsten fuva Muz. hrv. arh. spom., Split)*. Ovdje tab. I, 2. Gala —Gacko, kod Citluka, Aequumt (Hrvatska), sluajan nalaz na kasno- antiékom lokalitetu, zlatni prsten ukra’en na kaneliranom kolutu i na krunj granulacijom, po jedna kruina ¢elija nalazi se na svakom vrhu krsto- like krune, a peta po sredini, nedostaju ulo8ci poludragog kamena (alman- dina?); dat. 5—6. stoljece (prsten je u priv. vlasni8tvu u Gali)’. Ovdje tab. I, 3. Pektoralni krifevi (encolpia): Gornje Turbe — Pasinac, kod Travnika (Bosna), nalaz iz starokr8éanske nadsvodene poroditne grobnice ispod bazilike, i to zlatni nakit, koji se sastoji od niza kruinih aplika (saéuvano 18 primjeraka), 5 prikazima (cuharistigkog) janjeta i andela, na najvecoj apliki Zenski portret s nat- pisom XAPIC, nadalje tom nakitu pripada zlatni krizié s ulogcima plosno brugenih almandina, nedostaje jedan iz gornje éelije, povrh kriti¢a petlja; dat, 5—6, stoljeée (nakit Guva Zem. muz., Sarajevo)’. Ovdje tab. I, 4. Solin — Manastirine, Salona (Hrvatska), nalaz u starokrS¢éanskoj bazilici 5. stoljeéa, zlatni krigié s uloScima plosno brugenih almandina, nedostaju oni u centralnoj i desnoj écliji, povrh kri#iéa petlja, a dolje na 3 alkice privjesci od zlatne ice, na srednjemu je visio sada nestali poludragi zelen- kasti kamen; dat. 5—6. stoljece (kritié Suva Arh, muz., Split). Ovdje tab. I, 5. Barbat na otoku Rabu (Hrvatska), sluéajan nalaz u rugevinama samostan- skog kompleksa sv. Stjepana, zlatni krizié na prednjoj strani pri vrhu Krakova ukrafen trokutasto komponiranim motivom granulacije, cen- tralnoj kruinoj éeliji nedostaje poludragi kamen, povth krizi¢a petlja; dat. 6, stoljeée (krizié éuva Arh, muz., Split)’. Ovdje tab. 1,6. Druga skupina, fibule, privjesci, aplike, agrafe i kopée od srebra i od bronce, datirana u 6. i 7. stoljece (oznaéena znakom kruga na karti nalaza tab. X) » prsten nije do sada publiciran, dozvolu * Lit: F. Bulié, Bullettino arch. stor. dalm, objave dugujemo Inst. za nac. arh. JAZU, VII, 1884, 55—S7. — A. Riegl, Die spitré- Split. mische Kunstindustrie etc,, I, 1901, 172 saa., * Lit: M. Maslaé, Glasnik Zem. muz. XLIV, tab, 1, 1 dalm, LV, 1953, 192 sq., tab TX, 1. 1932, 31 sq, tab. XVI. — N. Mil M. Maslaé, Glasnik Zem. muz. XLIV, * Lit: F. Bulié, Bullettino arch. stor. dalm, | Nakit XXIX, 1906, 2427, tab. II, fig. 2, 1. — VI. 1 Bosni i Hercegovini etc., 1963, 46, 99. Brusié, Otok Rab, s. a, 61106 ‘Lit a1) Fibule iz grobova: Gratanica, Ulpiana, na Kosovu polju (Srbija), u sklopu kasnoanti¢kog groblja 5—6. stoljeca do bazilike u nadsvodenoj grobnici otkriven (1954. g.) u drvenom lijesu »knezevski« Zenski grob s osobito bogatim prilo- zima, precizno datiran obolusom gotovo nerabljenog solidusa cara Justi- nijana I (kovanog u Carigradu 538—565) u sredinu 6. stoljeéa. Svi su ostali prilozi nakit, i to: velika luéna fibula (srebro s pozlatom) langobard: sko-panonskog radionizkog porijekla, par luénih fibula (srebro s pozlatom i almandinima) sjevernogermanskog oblika s anglosaksonskim paralela- ma, kopta s jezitkom (srebro s nijelom) dragocjen je zapadni import merovinskog i anglosaksonskog oblika, par provincijalnih narukvica (sre- bro) sa zadebljanim zavréecima, dva prstena (zlato) s kasnoantigkim omamentom, 2 derdana od zrna vigebojne staklene paste itd., te kasno- antiéko-ranobizantska bronéana fibula oblika stilizirane ptice (goluba), kao i krstolika bronéana fibula s ukrasom koncentritnih krugova (na poledini je igla saéuvana), vjerojatno su lokalni proizvod; dat. oko 550. godine (sav grobni nalaz éuva Muz. Kosova i Metobije, Pristina)", Ovdje tab. IT i IIT, Lisiti¢i, kod Konjica (Hercegovina), pojedinaéni djetji_grob, naknadno ukopan uz juzni zid kasnocarske rimske vile, sadr#i kao prilog samo krstoliku fibulu od bronce, ukragenu dvostrukim taékastim nizom sitnih trokutiéa, kruzno zadebljanje indicira trag nestalog centralnog ukrasa, moida od paste, na poledini ostatak Zeljezne igle; dat. 6. stoljece (fibulu éuva Zem. muz., Sarajevo)’. Ovdje tab. IV, 7. Knin—Greblje (Hrvatska), u sklopu nepublicirane nekropole 6. stoljeéa, smjeStene na istognoj padini brda Spas (sjeveroistoéno od kninske tvrda. ve), otkriven je (1967. g.) Zenski grob 114 u jednostavnoj zemljanoj raci, kao jedini prilog na desnoj kljuénoj kosti fibula oblika stiliziranog kriza s veoma progirenim krakovima, sva od bronce, ukragena tatkastim moti- vima i konveksno ispupéenim centralnim ukrasom, igla na poledini nedo- staje; dat. sredina do druga polovina 6. stoljeca (grobni materijal na nauénoj obradi u Arh. muz., Zagreb)", Ovdje tab. V, 8. Lj. Popovié i E. Cerskov, Glasnik Muzeja Kosova i Metohije T, 1956, 319 sqq., 371 sq, fig. 7. — J. Kovagevié, Varvarska ko- lonizacija etc., 1960, 19 sq., fig, 15, 16. — Z. Vinski, Arh, vestnik XI—XT1, 1960—1961, 227 — 3. Werner, Die Langobarden in Pannonien etc., 1962, 67, tab. 26, 3. — Z, Vinski, Proble- mi della civilt& ¢ dell’economia longobarda (dalje skraéeno: Problemi...), 1964, 111 sq. fig. 39, 40, 41. — J. Kovaéevié, Actes du XIT* Congrts International des Etudes Byzantines (Ohrid 1961) THT, 1964, 187—192, fig. 14 * Lit: T. €remoinik, Glasnik Zem, mur. n. s. XIT, 1957, 146, 148, fig. 4. — N. Miletié, o, ¢, 43 (navedeno datiranje 4—5, st, valia ko- rigirati u 6. stoljece). — Z. Vinski, 0. c., 110, fig. 37 Nekropola u Kninu otkrivena je 1964. g (cf. D. Jelovina, Vijesti muz. i konz. Hev. XIII, 5, 1964, 153156), ona je velikog opse- 28 i fo8 je u toku istrativanja, iskopavanjem (1966. i 1967. g.) rukovode w ime Inst. za nac. ach. JAZU u Split u suradnji s Ath, muz u Zagrebu Z. Vinski Zagreb) i D. Jelovina (Split). © iskopavanju postoji_ prethodn’ iz vjeStaj u rukopisu, predan Savjetu 2a nauéni rad SRH.107 Kranj, Carnium (Slovenija), u sklopu poznate goleme nekropole 6. sto- lieéa, smjeStene na uskoj terasi na lijevoj obali Save tik do u&éa Kokre (polozaj nazvan »na Lajhu«), otkriven je (1905. g.) Zenski grob 104/1907 u jednostavnoj zemljanoj raci, dijelom o8teéen, od saéuvanih priloga na- vode se dvije nejednake, bogato ornamentirane langobardske »Sefibule (jedna od srebra s pozlatom i almandinom, druga iskljutivo od bakra) i bronéana provincijalIna narukvica s naglaSenim zavrsecima, na desnom ramenu krstolika fibula od pozlaéenog srebra, ukraSena pseudorovasenjem, nedostaje almandinski ulo%ak centralne éelije i igla na poledini; dat. 550— 568. godine (grobni materijal guva Nar. muz., Ljubljana)". Ovdje tab. IV, 9. Sovinjsko Brdo — Mali Vrh, kod Buzeta (Hrvatska), u sklopu manieg, dijelom opljatkanog groblja 6—7. stolje¢a otkriven je (1965. g.) u jedno- stavnoj zemljanoj raci oftedeni dvojni grob 11, s prilozima samo uz Zenski kostur, i to kao obolus prsten (bronca, kruna stakleni ulotak), derdan od za visebojne paste itd., tragovi para nau8nica lokalnog »buzetskog« tipa, te na lijevom ramenu znatno ofteéena krstolika fibula od bronce, nedostaje ulofak centralne éclije (od paste ili stakla?), na poledini fibule saéuvan fragment igle i ostatak tekstilne tkanine; dat. kasniie 6—rano 7. stoljece (grobni materijal Zuva Arh, muz. Istre, Pula)". Ovdje tab. V, 10. Sisak, Siscia (Hrvatska), okolnosti nalaza nepoznate, ali vjeroiatno sa za- padnog areala, tj. kasnoantickog dijela siscijskog groblja oko Tomislavove ulice, potjege krstolika fibula od srebra s kru’nim provineijalnim orna- mentom, na poledini kompletno saéuvana Zeljezna igla s vidljivim ostat- kom tekstilne tkanine; to dokazuie da je ta fibula pripadala nesaéuvanom (Zenskom) grobu; dat, druga polovina 6. stoljeéa (fibulu éuva Arh. muz., Zagreb)". Ovdje tab. V, 11. a) Sluéajni nalazi fibula: Solin, Salona (Hrvatska), dva primjerka, ber blitih podataka, jedna fibula od srebra s kruénim provincijalnim ornamentom i konveksno ispupSenim almandinom u centralnoj éeliji, na poledini srebrna igla, kompletna; druga fibula od bronce ukragena dvostrukim crtama, slabije saéuvana, igla nedostaje na poledini; obje dat. 6. stoljece (fibule fuva Arh. muz., Split)". Ovdje tab. V, 12 i 13. Dicmo, kod Splita (Hrvatska), fibula, bez blizih podataka, od srebra s ispupgenim almandinom u centralnoi écliji, neSto o8teéena, na poledini vidljiv trag igle; dat, 6. stoljege (fibulu Guva Arh. muz., Split)". Ovdie tab. V, 14. " Lits W. Smid, Jahrbuch €, Altertumskun. de I, 1907, 67, fig. 12, 5022, 5020, 11, 5021. — I. Werner, 0. c., 44, 76, 126, 74, tab. 36, 34, 42, 2: 23, 6. — Z. Vinski, 0. c, 108, fig. 32. "Lit: B. Marusié, Jadranski zbornik VI, 1966, 276—281, tab. T, 4—7. — Opaska: Autor spomenuto groblje pripisuje skupini istarskih groblia 78. stolje¢a, aki ba’ je to groblie starije, barem jedi om, prema obliku predice sa Stitastim trnom iz groba 3 (0. c., 277, 281, tab. I, 1), pa predlazemo u tekstu navedeno datiranje. ibula nije do sada publicirana, it: Z. Vinski, 0. c, 109, fig. 33, 34,108 Knin — okolica (Hrvatska), okolnosti nalaza nepoznate, moguée Knin ili Biskupija — Katia bajami (?), fibula od srebra s nijeliranim rubovima, na poledini srebrna igla kompletna; dat. 6—rano 7. stoljece (fibulu éuva Muz. hrv, arh, spom., Split). Ovdje tab. V, 15. Vid, Narona kod Metkoviéa (Hrvatska), fibula bez blizih podataka, od srebra s ostacima pozlate, leziste za centralnu éeliju, koja nedostaje, od bronce, znatno oStecena, na poledini vidljiv trag igle; dat. 6. stoljece (fibulu Guva Arh, muz., Split)”. Ovdje tab. V, 16. Batotina kod Kragujevca (Srbija), fibula, bez blizih podataka, od bronce s kruinim provincijalnim ornamentom, na poledini ostatak igle; dat. 6. stoljece (fibulu Cuva Nar. muz., Beograd)", Ovdje tab. VI, 17. by) Privjesci, aplike itd. iz grobova i drugih arhcolo8kih cjelina: Mihaljevi¢i, kod Sarajeva (Bosna), u sklopu oiteéenog kasnoanti¢kog groblja — na koje se nadovezuje srednjovjekovna slavenska nekropola — otkriven je (1955. g.), medu grobovima 6, stoljeca, u jednostavnoj zemljanoj raci, Zenski grob 29, koji sadrai, pored manjeg noZa i fragmen- tirane bizantske fibule od Zeljeza, derdan od zrna tamne staklene paste i jantara s krstolikim neukraSenim, nesto o8teéenim privjeskom od bronce; dat. druga polovina 6. stoljeca (grobni materijal Guva Muzej grada Sara. jeva)®, Ovdje tab. IV, 18 Cipuljié — Crkvina, kod Bugojna (Bosna), s o8teéenog kasnoantikog loka- liteta, pored rusevine grobljanske crkvice 6. stoljeéa, potjee vjerojatno iz ostataka nadsvodene starokrSéanske grobnice srebrni krstoliki privje- sak, ukraen crtama i kruznim provincijalnim ornamentom, na kriiu po- duia kuka; dat. 6. stoljee (privjesak guva Zem. muz., Sarajevo)”. Ovdje tab. IV, 19. Mijele, kod Vinpazara (Crna Gora), u sklopu dijelom uniStene nekropole, prilikom pokusnih iskopavanja otkriveno 8 grobova (1966. g.), medu kojima Zenski grob 7 sadrii, pored Iunulastog para nausnica, narukvice, Predice, nota itd., derdan od zrna staklene paste s krstolikim neukragenim metalnim privjeskom (bronca ?); dat. 7. stoljece (neobjavljeno groblie, "Lit: Z. Vinski, 0. c., 109 sq., fig. 35. ® Lit: N. Miletié, Glasnik Zem, muz. n. s XI, 1956, 13, 32, tab. VITT, 8, IIL, IL, 2. — " Fibula nije do sada publicirana, dozvolu objave dugujemo Inst. za nac. arh, JAZU, Split " Lits Z. Vinski, 0, ¢., 10, fig, 36, " Lits Z. Vinski, 0. c., 110, fig. 38. — Mo- guce je da fibula potjece sa groblja na Do- ni¢kom Brdu? Vidi ovdie biljesku 200c. wini ete, grobova 6. stoljeéa u Mihaljeviéima cf. Z. Vinski, Ma- terijali VI Kongresa ADJ (Ljubljana 1963), 1, 1964, 107, n. 64-66 * Lits J. Petrovié, Glasnik Zem. n s. XVAXVI, 1961, 231, tab, IM, 7. — N, leti¢, 0. c,, 43 (navedeno datiranie u 46, stoljeée valja suziti na 6. stoljece).