Professional Documents
Culture Documents
rad I sr = ∫ i (t ) ⋅ dt
Kružna frekvencija: ω = 2 ⋅π ⋅ f T 0
s Za sinusoidalnu izmjeničnu struju očigledno je da je srednja
vrijednost jednaka nuli.
Sinusoidalna struja
je i kosinusna!
Kosinus je fazno
pomaknut sinus!
i1 (t ) = I m ⋅ sin (ω ⋅ t + β1 )
i 2 (t ) = I m ⋅ sin (ω ⋅ t − β 2 )
1
Elektrolitska srednja vrijednost Efektivna vrijednost
Kod elektrolize ne može se koristiti srednja vrijednost, nego RMS value (root-mean-square value): efektivna vrijednost,
elektrolitska srednja vrijednost (može se dobiti punovalnim kvadratna srednja vrijednost.
ispravljanjem). Definira se s: Efektivna vrijednost izmjenične struje odgovara onoj vrijednosti
2
1
T
I el = ⋅ I m = 0,637 ⋅ I m konstantne istosmjerne struje I koja na otporniku otpornosti R
I el = ∫ i (t ) ⋅ dt π
T 0 za sin struju. proizvede istu količinu topline kao ta izmjenična struja u istom
vremenu na istom otporniku.
T T
W = I 2 ⋅ R ⋅T i W = ∫ i 2 (t ) ⋅ R ⋅ dt I 2 ⋅ R ⋅ T = R ∫ i 2 (t ) ⋅ dt
0 0
T
1 2
T ∫0
I= i (t ) ⋅ dt
T T
1 2 1 2 I
T ∫0 T ∫0
I= i (t ) ⋅ dt = I m sin 2 ωt ⋅ dt = ......... = m = 0,707 ⋅ I m
2
2
POJEDINAČNA OPTEREĆENJA Djelatni (aktivni) otpor u
IZVORA IZMJENIČNE STRUJE izmjeničnom strujnom krugu
Omski otpor – otpor na protjecanje istosmjernje struje
• čisto djelatno opterećenje izmjeničnog strujnog Djelatni otpor – otpor na protjecanje izmjenične struje
kruga; Za frekvencije manje od 300 [Hz], omski otpor približno je jednak
djelatnom. Gradska mreža je na 50 [Hz].
• čisto induktivno opterećenje izmjeničnog strujnog Povećanje aktivnog u odnosu na omski otpor objašnjava se s tim što
kruga; izmjenično elektromagnetsko polje izaziva dodatne pojave vezane
s gubicima:
1. Istosmjerna struja je ravnomjerno raspoređena po poprečnom
• čisto kapacitivno opterećenje izmjeničnog strujnog presjeku vodiča, dok je izmjenična gušća prema površini, jer
kruga. nastaju vrtložne struje koje “tjeraju” struju od središta vodiča. To
se zove površinski ili skin učinak.
3
Djelatni (aktivni) otpor u Induktivni otpor u izmjeničnom
izmjeničnom strujnom krugu strujnom krugu
Svitci (zavojnice) mogu biti zračni i s magnetskom jezgrom
(prigušnice). Služe za generiranje induciranih napona (bobina,
Napon i struja su u fazi. transformator), generiranje magnetskih sila (elektromotor,
relej), filtriranje signala, skladištenje magnetske energije i dr.
Prolaskom električne struje kroz svitak dolazi do induciranja
napona samoindukcije. Taj napon drži ravnotežu naponu
izvora, a ta je ravnoteža dinamička - do induciranja napona
dolazi samo kada krugom protječe električna struja. Ako je
u(t)=Umsinωt, onda je: di(t ) 1
u (t ) = U m ⋅ sin ωt u (t ) + e S (t ) = 0 u (t ) = L ⋅ i (t ) = ∫ u (t ) ⋅ dt
dt L
u (t ) U m
i (t ) = = ⋅ sin ωt = I m ⋅ sin ωt
R R Um 1 π
i (t ) = ⋅ ( − cos ωt ) ⋅ − cos ωt = sin(ωt − ) π
L ω 2 i (t ) = I m ⋅ sin(ωt − )
ϕ =0 −0 =0
2
4
Kapacitivni otpor u izmjeničnom
Neki serijski spojevi
strujnom krugu
du (t ) Vektorski dijagram Trokut otpora
i (t ) = C ⋅ i (t ) = U m ⋅ ω ⋅ C ⋅ cos ωt
dt π
π i (t ) = I m ⋅ sin(ωt + )
cos ωt = sin(ωt + ) 2
2
1 1 1 V U UL
XC = = = = Ω
ω ⋅ C 2 ⋅ π ⋅ f ⋅ C 1 ⋅ As A UR
s V
I
5
Paralelni RC i RL krug PARALELNI RLC SPOJ
BC − BL
ϕ = arctg
G
Trokut vodljivosti Y = Y = G 2 + ( BC − B L ) 2
Admitancija Susceptancija
6
TROKUT SNAGE KOMPENZACIJA FAKTORA SNAGE
Radna snaga je korisna snaga koja ostaje u krugu - na trošilu. Kako
• Umnožak efektivnih vrijednosti napona i struje sa ovisi o faktoru snage cosϕ nastoji se povećati faktor snage. To se
cosϕ (faktorom snage) u nekom vremenu predstavlja naziva kompenzacijom faktora snage. Kako su električni
korisni rad kojeg može obaviti energija izmjenične
krugovi s električnim strojevima (generatori, motori,
struje. P = U ⋅ I ⋅ cos ϕ [W ] transformatori) uglavnom induktivnog karaktera zbog velikog
• Gornji izraz predstavlja radnu (djelatnu ili aktivnu)
broja svitaka, faktor snage se popravlja dodavanjem u strujni krug
snagu. Jasno je da je cilj postići veći faktor snage, jer
je tad i djelatna snaga veća. Maksimalni faktor snage kondenzatora ili baterija kondenzatora.
je 1 i tada je ϕ = 0. 3 slučaja:
Umnožak efektivnih vrijednosti napona i struje - Djelomična kompenzacija
predstavlja prividnu snagu: S = U ⋅ I [VA] (potkompenziran slučaj)
Jalova ili reaktivna snaga određena je izrazom: - Potpuna kompenzacija
Q = U ⋅ I ⋅ sin ϕ [var]
- Nadkompenziran slučaj
Jalova snaga karakterizira osciliranje energije
između izvora i trošila.
Kompleksna snaga: S = P + jQ = Se jϕ = U ⋅ I *
7
REZONANCIJA Serijska (naponska) rezonancija
Rezonancija je pojava koja se javlja u slučajevima kada se frekvencija Na nekoj frekvenciji
prinudnih oscilacija (vanjskog izvora) poklapa s frekvencijom vlastitih apsolutni iznosi
oscilacija. Rezonancija je pojava kada se energija maksimalno prenosi s induktivnog i kapacitivnog
jednog titrajnog sustava (predajnik) na drugi titrajni sustav (prijemnik), ako otpora su jednaki, a kako su
su im frekvencije titranja bliske. suprotnog predznaka,
Resonare (lat.) - razlijegati se. Porast intenziteta titraja kada se frekvencija međusobno se poništavaju.
(učestalost) vanjske sile, koja uzrokuje titraje, podudara s frekvencijom vlastitih Ta se frekvencija naziva
titraja sustava. rezonantnom frekvencijom.
Posljedice razonancije u mehaničkim sustavima su vibracije (brod, avion, automobil, Na rezonantnoj frekvenciji
vlak – vibracije nestaju kad se brzina smanji/poveća u odnosu na tu; visoki C – cijeli krug djeluje kao čisto
pucanje čaše; rušenje drvenog mosta stupanjem). U elektroenergetskim sustavima omski otpor. Struja i napon
zbog rezonancije nastaju neplanirani porasti napona koji oštećuju električne su u fazi, tj. fazni kut je
strojeve. U elektroničkim, radiokomunikacijskim, telekomunikacijskim i radarskim jednak nuli. Rezonanciju se
sustavima se koristi za npr. izdvajanje korisnog signala,selektivno pojačanje neke može postići promjenom
frekvencije itd. frekvencije, kapaciteta ili
induktiviteta. U rezonanciji
Električni krug u rezonanciji djeluje kao čisto djelatno trošilo, jer se reaktivne je struja maksimalna, jer je
(jalove) komponente poništavaju, tj. reznonanti otpor
rezonantni otpor minimalan!
( )
Im Z = 0
uk ( )
Re Z = Z = R
uk uk Z = R + X L + X C = R + jX L − jX C = R + j ( X L − X C )
Rezonancija može nastupiti i u serijskom (serijska ili naponska) i u paralelnom 1 1
X L − X C = 0 ωr ⋅ L = fr =
(paralelna ili strujna rezonanciji) oscilacijskom krugu. ωr ⋅C 2 ⋅π L ⋅ C
8
NEPRIGUŠENE OSCILACIJE U TITRAJNI PRIGUŠENI KRUG
TITRAJNIM KRUGOVIMA Uslijed omskog otpora u krugu će postojati gubici te će se
kondenzator nabiti na nešto niži napon (nešto manji naboj).
Kad se u krugu nalaze samo idealni L i C, nema disipacije Ovakav proces pražnjenja (izbijanja) i nabijanja kondenzatora
energije na otporniku R, vrijedi ista formula za računanje se ponavlja, svaki put se mijenja polaritet i svaki put se
rezonantne frekvencije. No, tada je impedancija kruga = 0, pa smanjuje napon (naboj) na koji se nabija kondenzator. S
je, iz Ohmovog zakona, struja neizmjerno velika. Takav krug obzirom na omski otpor u opisanom titrajnom krugu isti se
pretstavlja kratki spoj. Ako se takav krug zatvori bez izvora naziva titrajnim krugom s gušenjem.
nakon punjenja kondenzatora, nastaju neprigušene oscilacije Za vrijeme pražnjenja kondenzator se ponaša kao generator, a
energije iz električne u magnetsku koje traju neizmjerno dugo. zavojnica kao trošilo, kasnije je obratno. Ovakav krug gubi
energiju uslijed omskog otpora i zračenja energije. Ako krug
brzo oscilira onda je neizbježno odlaženje jednog dijela
energije u obliku elektromagnetskog zračenja pa takav krug
predstavlja izvor elektromagnetskih valova.
Aperiodičko izbijanje
9
• Antene mogu biti pasivne i aktivne. Kod radara se zahtjeva vrlo uzak dijagram zračenja, kod prijenosa
radio ili TV programa na mjestu odašiljanja se zahtjeva približno kružni dijagram zračenja. Glavni
10
RJEŠAVANJE MREŽA TRANSFORMACIJE ZVIJEZDA –
IZMJENIČNIH STRUJA TROKUT I OBRNUTO
Osim serijskog, paralelnog i mješovitog spoja, u izmjeničnim krugovima
javljaju se i spojevi u trokut i zvijezdu kao i u istosmjernim mrežama.
Naravno, treba naglasiti da je uvijek riječ o linearnim mrežama, a ne
o onima koje sadrže makar jedan nelinearni element poput nekog
od elektroničkih elemenata.
Mreže mogu biti s raspodijeljenim i koncentriranim elementima. Ako je
riječ o npr. dalekovodu, koji se sastoji od realnih vodiča, otpor ovisi
o duljini vodiča. Ako se presječe na pola, otpor će biti dvostruko
manji. To je primjer raspodijeljenih parametara. Tada se navodi da
je otpor npr. r =1 [Ω/m]. To znači da je otpor vodiča na metar duljine
1 [Ω], na dva metra 2 [Ω], itd. Isto tako se mogu definirati i kapacitet i
induktivitet. To je tipičan slučaj kod prijenosnih vodova. U nekim
slučajevima, kao npr. unutar izvora, dimenzije su relativno malene
pa se ti otpori, kapaciteti i induktiviteti mogu prikazati koncentrirano,
npr. kao jedna impedancija. U okviru ovog kolegija, uglavnom se Z1 =
Z 12 Z 31
Z2 =
Z12 Z 23
Z3 =
Z 23 Z 31 Z ∆ = Z12 + Z 23 + Z 31
obrađuju mreže s koncentriranim parametrima i idealnim vodičima Z∆ Z∆ Z∆
kako bi se olakšao proračun.
Z1Z 2 Z1Z 3
Z3Z2 Z 31 = Z 1 + Z 3 +
Z12 = Z 1 + Z 2 + Z 23 = Z 2 + Z 3 + Z2
Z3 Z1
11
JEDNADŽBE ČETVEROPOLA I JEDNADŽBE ČETVEROPOLA I
VRSTE PARAMETARA: VRSTE PARAMETARA:
PRIJENOSNI “T” ILI “ABCD” PARAMETRI Z I Y PARAMETRI
U 1 Z 11 Z 12 I 1 I 1 Y11 Y12 U 1
I1 I2 U 1 = A11 ⋅ U 2 + A12 ⋅ I 2 = =
A11 A12 U 2 Z 21 Z 22 I 2 I 2 Y21 Y22 U 2
U1 U2 I 1 = A21 ⋅ U 2 + A22 ⋅ I 2
U1
A21 A22 Z 11 =
Y11 =
I1
A11 ⋅ A22 − A12 ⋅ A21 = 1 I1
U1 U 2 =0
U1 U2 I1
U 1 = A11U 20 ⇒ A11 = Z 21 = Y12 =
U 1 A11 A12 U 2 U 2 U 20 I1 U2
⋅ = [A] ⋅
U1 = 0
= I 1 = A21U 20
I
⇒ A21 = 1 U1
I 1 A21 A22 I 2 I2 U 20 Z 12 = I
I2 Y21 = 2
U U1
U 1 = A12 ⋅ I 2 k ⇒ A12 = 1 U 2 =0
I 2k U
Z 22 = 2
I1 I2 I2
I 1 = A22 ⋅ I 2 k ⇒ A22 = Y22 =
I 2k U2 U1 =0
U 1 , h11 h12 I 1
= ⋅
I 2 h21 h22 U 2
U1 U1 I2 I2 U1 Z 2 + Z 3 I1 1
h11 = h12 = h21 = h22 = A11 =
U 20
=
Z2 A11 =
U 1 Z1 + Z 3
= A21 = =
I1 U 2 =0
U2 I1 = 0 I1 U2 U 20 Z3 U 20 Z 3
U 2 =0 I1 = 0
I1 Z + Z 2 + Z3
A21 = = 1 U 1 Z1 ⋅ Z 2 + Z1 ⋅ Z 3 + Z 2 ⋅ Z 3
U 20 Z1 ⋅ Z 2 A12 = =
I 2k Z3
I1 Z1 + Z 3 U1 I1 Z 2 + Z 3
A22 = = A12 = = Z3 A22 = =
I 2k Z1 I 2k I 2k Z3
12
TROFAZNI SUSTAV
TROFAZNI SUSTAV Ako se
kratko
spoji
Potreba za izmjeničnim strujama proistječe iz distribucije
električne energije, jer s udaljenošću rastu i gubici na
prijenosnim vodovima elektroenergetskog sustava. Vodič Tri jednofazna sustava – nastanak trofaznog
pruža otpor struji koja protječe kroz njega. Da bi se ti gubici
smanjili koristi se vremenski promjenljivo magnetsko polje
koje omogućava transformaciju električnog napona. Spoj izvora u zvijezdu
Transformacijom na visoki električni napon, od npr. 400 [kV],
smanjuju se gubici u vodovima, jer se razmjerno smanjuje
jakost električne struje. Najjednostavniji je sustav s jednom
Zvijezda-zvijezda spoj s nul-vodičem
fazom. Spajanjem dva jednofazna sustava, može se dobiti
dvofazni sustav, s tri trofazni, itd. Ako se svi povratni vodiči
svih faza spoje, nastaje višefazni sustav, za što je na ideju prvi
došao Nikola Tesla.
TROFAZNI SUSTAVI
TROFAZNI SUSTAVI
380/220 V
13
Spajanje trofaznih i jednofazniih trošila
Snaga u trofaznim sustavima
• Trofazno simetrično trošilo ima u svakoj
grani jednako opterećenje:
Z1 = Z 2 = Z 3 = Z
Radna snaga:
I
Puk = 3 ⋅ P = 3 ⋅ U f ⋅ I f ⋅ cos ϕ = 3 ⋅ U L ⋅ L ⋅ cos ϕ = 3 ⋅ U L ⋅ I L ⋅ cos ϕ
3
Jalova snaga:
IL
Quk = 3 ⋅ Q = 3 ⋅ U f ⋅ I f ⋅ sin ϕ = 3 ⋅ U L ⋅ ⋅ sin ϕ = 3 ⋅ U L ⋅ I L ⋅ sin ϕ
3
Prividna snaga:
IL
Suk = 3 ⋅ S = 3 ⋅U f ⋅ I f ⋅ cos ϕ = 3 ⋅ U L ⋅ = 3 ⋅U L ⋅ I L
3
14
OKRETNO MAGNETSKO POLJE
OKRETNO MAGNETSKO POLJE
Ako se tri namotaja prostorno razmaknu, svaki će od
namotaja stvarati svoje magnetsko polje, što znači da u
svakoj točki prostora postoji rezultantno magnetsko polje
dobiveno vektorskim zbrajanjem polja pojedinih
namotaja.
Os rezultantnog polja pomiče se duž namotaja tako da se
uvijek nalazi iznad onog faznog namotaja u kojem je
struja maksimalna. Kako su namotaji postavljeni u
cilindričnu površinu rezultantno se polje okreče, pa se
naziva okretnim ili rotacijskim magnetskim poljem. Dakle,
s pomoću trofazne struje dobiva se u namotajima koji
miruju magnetski tok koji rotira. Promjena smjera
okretnog polja postiže se promjenom redosljeda faza
trofaznog sustava. Okretno magnetsko polje je temelj
rada električnih strojeva.
Trofazna struja protječući kroz namote trofaznog motora stvara
magnetski tok koji rotira jednolikom brzinom.
15
ELEKTRIČNI KRUG BRODA ELEKTRIČNI KRUG BRODA
Izvori energije na brodu mogu biti: generatori, akumulatorske
baterije, solarne ćelije, električni pretvarači i priključak na
kopno.
Razvod i razdiobu električne energije na brodu omogućuju
kabeli. Sustav razdiobe, ovisno u izvoru, može biti:
• za istosmjernu struju (jednovodni s upotrebom brodskog trupa
kao povratnog vodiča do 50 [V], dvovodni izolirani, trovodni),
• za jednofaznu izmjeničnu struju (jednovodni ili dvovodni),
• za trofaznu izmjeničnu struju (trovodni izoliran u sve tri faze,
trovodni uzemljen zvjezdištem s tri izoloirane faze, trovodni s
tri izolirane faze i nul vodom i trovodni s tri izolirane faze i
uzemljenim nul-vodom priključenim na zvjezdiše izvora).
U ovisnosti o osjetljivosti tereta, neki spojevi se ne mogu koristiti
na nekim vrstama brodova.
16
GLAVNA RASKLOPNA PLOČA GLAVNA RASKLOPNA PLOČA
Polje 1 Polje 2 Polje 3 Polje 4 Polje 5 Polje 6 Polje 7
Podjeljena je na polja generatora, važnih trošila i manje važnih
trošila. V W A f
A W f Ω A W f Ω V W A f V W A f A W f Ω A W f Ω
Polja generatora sadrže: voltmetar, vatmetar, ampermetar,
frekvencmetar, sinkronizacijske lampice, preklopku unutar sinkr cos ϕ sinkr cos ϕ sinkr cos ϕ
440/220 (110) [V ]
transformator
Pričuvni
Polja važnih trošila (trošila uređaja strojarnice i tereta,
220 [V]
440/
osvjetljenje, pozicijska svjetla, uređaji kormila, uređaji za
zatvaranje pregrada, dojava požara, pumpe za podmazivanje
i rashlađivanje, radio uređaji, pupme za pretakanje nafte,
crpke morske vode,...) sadrže: ampermetar, voltmetar,
vatmetar, cos ϕ - metar i frekvencmetar. Imaju i ručice sklopki,
prekidače i preklopke za pojedine uređaje i trošila. Nebitna tro šila Neophodna trošila
440 [V] G
Tro šila za grijanje Tro šila za rasvjetu
440 [V] G G 220 [V] i navigaciju 110 [V]
Polja manje važnih trošila (crpka hidrofora, kompresori,
štednjaci, ventilacija, sidrena vitla,...) sadrže: imaju, uz gore Brodski Brodski Lučki Kopneni
generator priključak
spomenuto, i preklopke za pojedina trošila. generator generator
PRETVORNICI I
SINKRONI ASINKRONI KOLEKTORSKI električna električna
TRANSFORMATORI
17
NEKI POJMOVI O ELEKTRIČNIM
STROJEVIMA
TRANSFORMATORI
Transformatori mogu biti energetski, regulacijski, mjerni,
Prazan hod – nema korisnog djelovanja, trošila nisu priključena, stroj laboratorijski, autotransformatori i specijalni.
je spreman za preuzimanje opterećenja, prijelazno stanje između Energetski transformator statička je elektromagnetska naprava
motorskog i generatorskog rada. Korisnost je 0. koji povišava ili snižava izmjenični napon prema načelu
Pri djelomično optetećenju stroj nije potpuno iskorišten, a elektromagnetske indukcije. Ne mijenja frekvenciju.
preopterećenje izaziva nedopušteno veliko grijanje. Nazivno Energija je u idealnom slučaju očuvana, a snaga je
opterećenje je ono za koje je stroj izgrađen. nepromijenjena.
Kratki spoj je stanje u kojem zbog prevelikog opterećenja prestaje Primjena transformatora je velika na kopnu i na brodovima.
korisna pretvorba energije. Razvija se velika topilna, pa se stroj treba Transformator se sastoji od dvije zavojnice koje su električki
zaštititi od KS. izolirane, a povezane su magnetnim tokom. Transformatori mogu
Motor-generator se sastoji od jednog motora i jednog ili više biti bez i sa željeznom jezgrom. Za transformatore bez željezne
generatora. Motor je u takvoj kombinaciji izmjenični, a generatori jezgre kaže se da su zračni transformatori i takvi se obično koriste
istosmjerni. Za pogone promjenjive brzine koriste se tzv. kaskade, u u elektronici, a sa željeznom jezgrom u energetici. Zavojnice se
kojima su dva rotacijska stroja spojena i mehanički i električki. nazivaju primarna i sekundarna. Na primarnu se narine napon koji
Električna osovina je kombinacija dva stroja u kojoj su primarno se želi transformirati. Vrijede transformatorske jednadžbe:
spojeni na istu mrežu, a sekundarni namoti električki povezani, a s U1 N 1 I N
ciljem postizanja podudarnosti vrtnje. Strojevi mogu bit i specijalnih = W1 = W2 ⇒ P1 = P2 ⇒ U1 I1 = U 2 I 2 ⇒ 1 = 2
namjena, npr. tahogeneratori, selsini i amplidini. U2 N2 I 2 N1
1. transf. jednadžba 2. transf. jednadžba
18
TROFAZNI SINKRONI GENERATOR Asinkroni izmjenični motor
Trofazni sinkroni generator na statoru ima trofazni namot s p pari Na brodovima je većina trošila asinkroni trofazni motor, jer su najjednostavniji i
magnetskih polova raspoređenih simetrično u utorima na obodu pogonski najsigurniji. Zovu se i indukcijskim, jer se energija iz statora prenosi
rotora. Okretno magnetsko polje siječe vodiče namota i inducira elektormagnetskog indukcijom. Postoji nekoliko izvedbi asinkronog motora. Jedan od
napon e. Rotor se okreće, jer ga pokreće pogonski stroj. Magneti njih je s kaveznim (kratkospojnim) rotorom, a drugi s kolutnim (faznim) rotorom.
Stator je sličan statoru sinkronog generatora. Motorima s kolutnim rotorom fazni namot
rotora su, u biti, elektromagneti i kod sinkronog generatora se i rotora i statora imaju jednak broj polova. Krajevi namota spojeni su u zvijezdu, dok su
uzbuđuju istosmjernom strujom. Pošto se rotor okreće za stator će počeci izvedeni na tri koluta koji su na osovini. Po kolutima klize četkice koje vode
nastalo polje izgledati kao promjenjivo te će se inducirati izmjenična struju na trofazni otpornik. Njegova uloga je postupno povećanje struje rotora, a time i
sinusoidalna veličina. Struja na rotor dolazi preko koluta i četkica s statora. Nakon završenog upućivanja otporniku otpor pada na nulu.
izvora istosmjerne struje. Izvor može biti akumulator (rijetko zbog Kada se stator asinkronog motora priključi na napon mreže, namotima poteče struja
održavanja), generator istosmjerne struje (tzv. dinamo) ili se ispravlja koja stvara okretno magnetsko polje. Ono uzrokuje indukciju napona na rotoru. Kada bi
struja s izlaznih stezaljki statora. Opterećenje alternatora se mijenja, motor bio zakočen, događala bi se transformacija te bi motor funkcionirao kao
pa se, zbog održavanja stalnog napona, mijenja struja uzbude. transformator, pa se često ovi motori nazivaju i indukcijskim motorima. Svi su štapovi
Tromost u tom procesu izaziva oscilacije napona. međusobno spojeni, pa inducirani napon uzrokuje protok struje. Po pravilu lijeve ruke,
Biot-Savartova mehanička sila pokušava zakrenuti rotor u smjeru vrtnje okretnog
magnetskog polja. I okretno polje želi zakrenuti rotor. Da bi okretno polje induciralo
Sinkrona brzina napone u vodičima rotora, mora biti neka relativna brzina između okretnog polja i
vrtnje: rotora. U sinkronom stroju su ove brzine jednake, ali u asinkronom bi pri sinkronoj
f brzini motor bio nesposoban za pretvorbu energije. Svojstvo asinkronog stroja da mu
nS = 60 ⋅ brzina mora biti različita od sinkrone dalo je ima ovoj vrsti strojeva.
p Zaostajanje rotora za okretanjem magnetskog polja statora zove se klizanje:
nS − n
s=
nS
19
ISTOSMJERNI STROJEVI
Istosmjerni stroj se izvodi s uzbudom na statoru i armaturom na rotoru. Uzbuda je smještena na
istaknutim polovima i u zračnom rasporu ispod polova stvara polje indukcije B. U tom polju ISTOSMJERNI STROJ
se vrti armatura, pa se u njezinim vodičima induciraju naponi. Svaki vodič prolazi
naizmjenice ispred N- i S- pola te se smjer napona induciranog u vodiču mijenja. Unatoč
tome, na četkicama koje kližu po kolektoru (kao po vodičima armature), pojavljuje se uvijek
napon istog smjera. Kolektor koji se vrti s četkicama koje miruju zapravo je mehanički
ispravljač struje. Kolektor radi obostrano pa i mehanički pretvara istosmjernu u izmjeničnu
VRSTE UZBUDE:
struju. Kada se na četkice priključi trošilo, struja poteče i napaja trošilo. To je generatorski
način rada. Uzbudnim dijelom stroja naziva se onaj dio koji nosi uzbudni namot ili Nezavisna i vlastita.
permanentne magnete, bez obzira da li miruje ili se vrti. Armaturni dio nosi namot u kojem se
inducira napon. I armatura može biti i na rotoru i na statoru. Istosmjerni motor ima istu
strukturu kao i generator. Vlastita (samouzbuda):
STATOR
Ako se umjesto trošila na
RO
STATOR
inducirana napona. Promjenom
smjera struje promijenio se
Glavni polovi
Namot
Jezgra pomoćnog
pomoćnog pola smjer sila na vodiče, smjer
momenta i smjer protoka
R
20