POVIJEST RUSKE KINEMATOGRAFIJE (20.

STOLJEĆE)
 prvi svjetski rat dao redateljima nove realistične vizije
 sovjetski filmaši poput Eisensteina i Dovženkova teže generiranju ideja
podsvjesnog
 nacionalna kinematografija SSSR-a
 novo oslobođenja od vladavine Romanova
 zanimanje za film
 1920-ih uzdiže se vibrantska filmska kultura u sovjetskom savezu koja je
uslijedila nakon ruske revolucije
 rezultiralo utjecajnim postignućima u filmskoj teoriji i distinktivnim
filmovima
 neki od tih filmova kao landmarks u pojmu svjetske kinematografije
 sovjetski filmaši 1920-ih – formiranje formalizma, snažan naglasak na
vanjski doživljaj i formu umjesto sadržaja i značenja
 formalizam kao dominantna filmska teorija ere nijemog filma
 formalisti vide umjetnost kao alat društvene promjene
 Vladimir Lenjin koristi film kao propagandu kojom educira narodne mase
o vrlinama komunizma
 filmskoj industriji nedostaje novčanih sredstava
 također većina takvih umjetnika i tehničara odlazi iz države ili se bore u
ratu
 kratki filmovima se educiralo i energiziralo državu s patriotskim
naglaskom i protiv onih koji su opozicija novom poretku
 RANA RUSKA KINEMATOGRAFIJA – DZIGA VERTOV (1896 –
1954)
 sovjetski redatelj i teoretičar te osnivač sovjetskog nijemom filma kao i
pionir u dokumentarnim filmovima
 nakon ruske revolucije 1917. direktor Kino Nedelya – započeto 1918.
kako bi promoviralo ideale revolucije
 radi dugometražne dokumentarce 1919. – za educiranje i unificiranje
raznovrsnih naroda Sovjetskog saveza
 iste godine osniva grupu eksperimantalnih dokumentarnih filmaša i počeo
objavljivati manifeste kojima se zalaže za radikalno novu kinematografiju
baziranu na stvarnom životu
 1922-1925 promovira koncept Kino Pravda – filmske istine
 kroz svoje kratke filmove (filmski žurnal) prikazuje svoju viziju kojom
želi uhvatiti fragmente aktualnosti koji kad se spoje zajedno pokazuju
dublju istinu koja ne može biti vidljiva golim okom
 u serijalu Kino Pravda fokusira se na svakodnevna iskustva, brige
buržoazije, snimajući tržnice, barove i škole ponekad sa skrivenom
kamerom bez dozvole
 Jedna šestina svijeta, Čovjek s filmskom kamerom – najutjecajnije djelo
koje formira njegovu reputaciju u svijetu
 utječe na razvoj dokumentarnog filma kao važnog alata u masovnoj
komunikaciji tijekom vremena velike političke promjene
 istovremeno s njim važan je i rad LEVa KULEŠOVa
 on vjeruje da je najbitnija stavka u filmu upravo režiranje (editing) –
spajanje u cjelinu zasebnih dijelova filma kako je to redatelj zamislio
 u jednom od svojih eksperimenata on kombinira približenu sliku glumca
koju presjeci s ostalim scenama u određenom gibanju
 prenosi glumčev osjećaj gladi, tuge i radosti – suptilno izmjenjivanje
emocija – dokazuje kako redoslijed scena u filmu utječe na percepciju i
značenje određene akcije
 VSELOVOD PUDOVKIN – the foundation of film art is editing
 učeni znanstvenik ali radi filmove
 Mother 1926., The End of St. Petersburg (1927), Storm Over Asia (The
Heir of Genghis Khan), 1928.
 Mother- adaptacija romana Maksima Gorkog-prikazuje kontrast
majčinske figure s radikalnim i grubom akcijama (depicting one woman's
struggle against Tsarist rule during the Russian Revolution of 1905)
 filmovi mu bazirani na nečijim životima i osobnosti, a ne na
revolucionarnim akcijama
 ne koristi tada poznate glumce već manje stereotipna lica u kojoj publika
može prepoznati osobnost i svakodnevnost
 SERGEJ EJZENŠTEJN
 1925. filmski debi – Štrajk (razvija umjetnost montaže – juxtapostion
naizgled nepovezanih scena za stvaranje dramskog efekta)
 vrhunac internacionalne slave 1927. – u am. časopisu The Nation opisuje
inovaciju montaže – interlacing of various amera angles for dramatic and
narrative effect
 vjeruje kako sovjetska kinematografija stvara novu revolucionarnu vrstu
umjetnosti za mase
 Battleship Potemkin 1925.- o pobuni na ratnom brodu; bazirano na
revoltu iz 1905., nijemi film, najbolji film svih vremena; nakon što se
mornari bune na brodi bune se i ljudi na Odessi njima u potporu, carske
snage masakriraju ljude na stepenicama
 dobio zadatak da napravi film u čast 10 godišnjice revolucije – Oktobar,
1928.- dramski dokumentarac o boljševičkoj revoluciji 1917., film
 neuspješan zbog njegovih novih eksperimenata u montaži – nerazumljiv
masama

 europska kinematografija 40-ih dominirana drugim svjetskim ratom i

poslijeratnim zbivanjima
 mračno razdoblje
 u SSSR-u kinematografija podređena partiji i Staljinu
 većinom drame upotpunjene patriotizmom
 krajem WW2 predstavljena nova tematika
 Staljin naređuje da se stvaraju nacionalni patriotski filmovi koji se bave
povijesnim stanjem prije revolucije i ruskim junacima
 Aleksander Nevski (Eizenjštejn) – 1938. prikazan je njegov prvi zvučni
film "Aleksandar Nevski" koji prikazuje bitku Rusa i Teutonaca na
zaleđenom Čudskom jezeru, a filmom dominira ideja patriotizma. Junak u
ovom filmu više nije kolektiv, već herojski povijesno autentični lik-ruski
princ iz 13. stoljeća; kao upozorenje na Hitlera
 nakon Staljinove smrti 1953. razvoj ruske kinematografije na
internacionalnoj razini
 ANDREI TARKOVSKY
 sljedeći veliki redatelj
 prvi film My name is Ivan ili Ivan's Childhood - won the Golden Lion
award at the Venice Film Festival in the year 1962, story of orphan boy
Ivan and his experiences during World War II.,
 nekonvencionalno, drukčije, inovativno
 sekvence iz snova, podsvjesno, intelektualno, sofisticirano
 7 filmova u 25 godina
 Andrei Rublev about the life of Andrei Rublev, the fifteenth-century
Russian icon painter; Solaris, an adaptation of the novel Solaris by
Stanisław Lem., Mirror, a highly autobiographical and unconventionally
structured film drawing on his childhood and incorporating some of his
father's poems; The last film Tarkovsky completed in the Soviet Union
was Stalker, inspired by the novel Roadside Picnic by the brothers Arkady
and Boris Strugatsky; Nostalgia, Sacrifice
 često simbolični filmovi u čovjekovom duhu i vrlinama
 vjerovao da čovjek može doseći podsvjesno kroz umjetnost filma
 većina filmova kritizirana od strane Sovjeta, morao rezati scene iz filmova
 1983. odlazi u Italiju i tamo ostaje do smrti
 oko 1985. promjena u pravilima u SSSR-u, početak vladavine Gorbačeva
– otvaranje i restukturiranje
 prvom plovicom desetljeća još dominiraju filmovi starog stila i
kvalitetama Brežnjeve ere
 kasno 20. stoljeće – više slobode nego ikad prije, prikazivani stari filmovi
koji su bili zabranjeni pred 20 godina (Aleksandr Askoldov: Komisar
1967.-tada snimljen ali pušten 1988.,, smatran ideološki inkorektnim,
prikazuje židovske religiozne vrijednosti u pozitivnom svijetlu)
 filmovi više orijentirani profitu s manje umjetničkog značaja
 nekoliko iznimki : Burned by the Sun, The Barber of Syberia, Moscow
Soes Not Believe in Tears, Russian Ark
 propagandistički filmovi izumrli
 tijekom 19. i 20. stoljeća Rusija je umjetnost izdigla na novu razinu, nije
čudo da su ruski filmovi inspirirali svjetske redatelje već postavili
ljestvicu za najkvalitetnije filmove na internacionalnoj razini