Professional Documents
Culture Documents
seminarski rad – minimum 18.000 znakova (with spacing) = 9 stranica čistog teksta;
rok za predaju rada 31.1.2015. (predaja mailom);
uvjet za izlaz na završni ispit
konzultacije oko seminara – dogovor termina mailom
1
NULTI SAT I HLADNI RAT
8.5. 1945. potpisana je kapitulacija III.Reicha. Iluzija potpunog početka, tzv. „nulti sat“
je vrijeme okupacije, vrijeme bez države od 1945 – 1949. Nijemci su izgubili mogućnost
donošenja odluka o svojoj budućnosti. Funkciju države preuzeli su Saveznici,
okupacijom u 4 zone: britanska, francuska, SSSR, američka. U Berlinu je bilo kontrolno
vijeće kojim su predsjedala 4 generala.
PRINCIPI 4D:
1) DEMILITARIZACIJA
Njemačka ne smije imati vojnu silu, podijeljena je u 4 okupacijske zone, Berlin također (isto bilo i sa Austrijom)
od 1955. ima vojsku Bundeswehr
2) DENACIFIKACIJA – osuđivanje zločina nacizma, vrši se svrstavanjem u 5 kategorija
denuncijacija (ljudi govorili da su susjedi nacisti kako bi dobili njihov stan) + pozitivna svjedočanstva korupcija
3) DEZINDUSTRIJALIZACIJA
Njemačka nije smjela imati osnovnu industriju, trebalo je uništiti tešku industriju – zabranjena proizvodnja oružja
mora biti potpuno agrarna zemlja – odlučeno na konf. u Potsdamu
nema hrane i goriva '45 '46 i '47, novac je bezvrijedan, umjesto toga cigarete su dobra valuta (puši se Lucky Strike)
razvija se šverc i trgovalo se sa svime;
4) DECENTRALIZACIJA
saveznici su odlučili da će biti federalno uređenje (jer je prije sva moć bila u Berlinu)
raštrkanost saveznih institucija – nisu u istom gradu: Karlsruhe – savezni sud
5) (demokratizacija) – podrazumijevala se
1946 su sprovedeni lokalni, a 1949 savezni izbori
Nastale su stranke: CDU (kršćansko-demokratska), CSU (isto samo u Bavarskoj), SPD (socijaldemokrati),
KPD (komunisti), FDP (liberali), DP – nestala ubrzo.
GENOCID je počinjen nad otprilike 5,7 milijuna Židova. Genocid počinjen nad Židovima u Drugom svjetskom ratu zove se HOLOKAUST
ili SHOAH. Koncentracijski logori – tvornice smrti: Buchenwald (blizu Weimara), Dachau (blizu Munchena), Bergen-Belsen i
Sachsenhausen blizu Berlina, Auschwitz i Teblinka u Poljskoj. Genocid je postao očit nakon oslobađanja logora (Njemci su pri
povlačenju prije kapitulacije pokušali uništiti i tako sakriti logore ali nisu uspjeli sve), ljudi su mogli vidjeti instrumente u
laboratorijima, za mučenje, vješanje, krematorij. Osim toga tu su bili živi svjedoci, ljudi koji su preživjeli logore. Auschwitz je nakon
godinu dana pretvoren u muzej. Vojska je na tisuće radnika dovela u Njemačku na prisilni rad. Njemački narod je na to zatvarao oči
zbog podaničkog mentaliteta – bilo je ukinuto civilno društvo i sve je postalo nacističko, građani su podanici države i ne smiju
prigovarati Hitleru. Holokaust se ne može racionalno shvatiti. Nakon rata je nastao gubitak orijentacije, biti Nijemac je bilo nešto
negativno. Neki su i bili oduševljeni sustavom nacizma, pa je bilo najlakše stvoriti drugu interpretaciju – da je Hitler svih lagao i varao.
Nad Nijemcima je sprovedena anketa koja je sadržala 131 pitanje. Svaki odrasli Nijemac trebao se izjasniti o svojim aktivnostima u
Trećem Reichu od 1933 (kad je Hićo došao na vlast) do 1945. Anketa je dijelila pet kategorija: glavni krivci, krivci, manje krivi,
suučesnici, nevini. U tom razdoblju razvijen je podanički mentalitet njemačkog naroda, što je poslije rata trebalo promijeniti.
Njemačka je bila kolektivni krivac za rat – svi su Nijemci krivi za nacionalsocijalizam. Kako su se Nijemci osjećali? –prevladavala je
tuga a istovremeno i radost, te također strah od odmazde saveznika (zbog zločina SS-ovaca i Wehrmachta) – silovanja na istoku.
Nastala je kriza opće svijesti, beznađe, letargija i samosažaljenje na toj „nultoj točki“. Sve se dobivalo na bonove. Kapitulacija je za
2
njih bila kao oslobođenje. Hamburg, Bremen, Dresden i Koln bili su totalno razoreni. Zadnjih 10.000 njemačkih zarobljenika se iz
Sibira vratilo tek 1955.
1947. ministar vanjskih poslova SAD-a, George Marshall, nudi ekonomsku pomoć svim
europskim zemljama. Te godine se prestaje sa dezindustralizacijom u zapadnoj Njemačkoj.
20.6.1984. se u omjeru 4:1 prelazi sa Reichsmark na Deutsche Mark (u zapadnim zonama) i
Mark (istočna zona). Problem je nastao u Berlinu – dvije su valute u jednom gradu koji je u
istočnoj zoni. Zbog toga dolazi do BLOKADE ZAPADNOG BERLINA koja je trajala 10 mjeseci, od
28.6.1948 – 12.5.1949. Organiziran je Berlinski zračni most (aerodrom Tempelhoff)
(ROSINENBOMBER) kojim se dnevno prenosilo i do 6.000 tona robe (željezo, ugljen, cement,
hrana). U 10 mjeseci izvršeno je preko 200.000 letova (odlasci iz zapada + polasci iz istoka).
Nije bilo kuća i stanova, niti građevnog materijala, puno žena udovica je kopalo po ruševinama
za preživljavanje (Trummerfrauen). Što se pronašlo u dobrom stanju u ruševinama se
prodavalo, također su se uzimale i cigle. Marshallovim planom sprovelo se jeftino („pomoć za
samopomoć“) kreditiranje europskih zemalja od 1948 do 1952 (nije to bilo iz čistog altruizma, SAD je htio pomoći radi sebe – da se
kupuje roba od njih..jer je bila samo jedna industrija u ratu, Američka koja je radila za sebe i Europu) tako se lagano počeo
zakuhavati hladnoratovski sukob. Nijemci su uzeli najviše (1,5 milijardi USD) i to iskoristili za investicije za izgradnju tvornica (osnova
za novu industrijalizaciju – gospodarsko čudo pedesetih). Poljska i Čehoslovačka su odbile kredite jer su bile komunističke.
Prvi komunalni izbori 1946.god - uvodi se demokracija odozgo. U državi Hessen u Frankfurtu prvi zemaljski izbori. 1949.godine prvi
savezni izbori – nositelji su zemlje i prenose kompetencije.
Londonska konferencija 1947. – nakon nje Trizone (gospodarski direktor Ludwig Erhard). Francuzi ne žele jednu Njemačku a Rusi
žele jednu Njemačku ali skroz komunističku, sovjeti u ožujku 1948 napuštaju suradnju pa nakon toga slijedi Konferencija 6 sila -
nakon osam mjeseci rada i sastavljanja 8.5.1949. donesen je ustav SRNj („osnovni zakon“). Na početku se propisuju ljudska prava,
važnija od države. SRNj je savez 16 suverenih republika, SRNj je reprezentativna demokracija (zastupnici zastupaju birače na
četverogodišnji mandat). SRNj se vodi načelom federalizma, SRNj je pravna i socijalna država (vladavina prava – podjela na 3 vrste
vlasti: zakonodavnu, sudsku i izvršnu). Parlament čini savezni + 16 zemaljskih. Osim ustava na snazi je i dalje okupacijski statut (za
pitanja vojske). Kancelar = predsjednik vlade, ima najveću moć i bira ga i može smjeniti Bundestag = parlament, glavni grad je Berlin
a provizorni glavni grad Bonn.
Prvi predsjednik je bio Theodor Heuss 1949 – 1959 (dupli mandat). Za prvog kancelara su se natjecali kandidati Kurt Schumaher
(SPD) i Konrad Adenauer (CDU). Konrad Adenauer je došao sa 73 godine na poziciju kancelara, i ostao još 14 godina. Izbori za savezni
parlament su se održali 14.8.1949. Vlada se sastavila od CDU/CSU, FDP i DP.
Istočna Njemačka – DDR ili NjDR (njemačka demokratska republika) – donijeli su ustav isto u svibnju 1949. Zvanični rođendan je bio
7.10.1949. jer je tad bilo proglašenje NjDR. Vlast je imao Centralni Komitet SED-a na čelu sa Walterom Ulbrichtom.
3
NJEMAČKA 1950-ih GODINA. GOSPODARSKO ČUDO i EUROPSKE INTEGRACIJE
Formiranje Europske unije početkom pedesetih godina. Vijeće Europe 5.5.1949. Motanska unija = Europska zajednica za ugljen i
čelik, Euroatom (SRNj, Ita, Fra, BeNeLux) zajednica za atomsku energiju, Europska zajednica za obranu (1952) nije doista nastala,
Europski parlament – u Strasbourgu (više simboličkog značaja)
Adenauer i De Gaulle su si međusobno dobri jer su oboje konzervativci. Robert Schuman – francuski ministar vanjskih poslova koji je
predložio da se ujedine zbog proizvodnje ugljena i čelika. Winston Churchill – imao ideju zajedničke europske vojske, ali nije nikad
zaživjela, SAD i VB bile protiv. Umjesto toga 1949 nastao je NATO.
1950 – 1953 Korejski rat (Sjeverna napala Južnu, zauzeli Seoul). Uključio se i SAD, hladni rat je postao vruć. Zapadna Njemačka se
zabrinula (taj rat kao simbolička opomena).
1952 Staljinova nota – prijedlog da se dvije Njemačke ujedine pod uvjetom da nova Njemačka bude neutralna i da se povuku strane
trupe, isto predložili i za Austriju (tamo je sprovedeno – nastala 1955. kao neutralna zemlja). Zapad i SAD mu nisu vjerovali ali tu su
se prevarili jer SSSR zaista nije imao atomsku bombu i bio je slabiji. Ideja nije sprovedena jer je SRNj odbila – vlada desnica
(Adenauer misli da je neutralnost rizična jer takvu zemlju može svatko osvojiti, npr. Austrija)
Problem su izbjeglice u Njemačkoj, njih oko 12.000.000 (taj broj – ¾ je u SRNj a ¼ u NjDR). Pobjegli su ili su protjerani, išli su u
ruralne krajeve i bliže dijelove Bavarske, Schleswig-Holstein, i donje Saske. U 1946 pošto još se ne zna di je granica oko 1,5 milijuna
ljudi bježi iz istočne u zapadnu Njemačku.
Štrajk radnika u Henningsdorfu 17.6.1953. kroz par sati se pretvorio u politički ustanak, pa se zvalo Crvenu Armiju. Nakon tog
ustanka bilo je jasno da ujedinjenja neće biti.
Na gospodarskom polju – čudo! U 1940-ima su se dobivali bonovi (800 kalorija dnevno), ljudi su gladovali,
bilo je puno invalida, udovica, siročadi i milijuna izbjeglica. Konstruktor čuda je bio Ludwig Erhard sa svojim
konceptom socijalne tržišne ekonomije (tržište regulira cijene i proizvodnju a država može intervenirati). Bio
je ministar gospodarstva 14 godina (=4 vlade) a zatim u 5.vladi kancelar. Postigao je stabilnost valute. DM je
izuzetno stabilna (postala brend), njezina stabilnost je prioritet. Centralna banka je neovisna o vladi. Zapadni
Nijemci žele izgraditi zemlju i zaboraviti nacizam. Ima dovoljno hrane i kompenzirali su glad, a kako se
situacija poboljšavala, počeli su kupovati i novi namještaj. Vrhunac je bio auto – VW Buba. Od 1945 do 1954
(9 godina) nije bilo putničkog zračnog prometa u Njemačkoj. 1954 je osnovana Lufthansa.
BNP se od 1950 – 1956 udvostručio, godišnji rast se kretao od 12-13% što je enormno ako je prosjek 2-3%
(to se događalo jer su Nijemci ponovno investirali iz čiste dobiti)
odustajanje dioničara od dividende (ako se novac dalje investira)
subvenciranje izvoza i stanogradnje
prosperira građevinarstvo – zbog stanogradnje (u 10 godina izgrađeno dovoljno stanova za milijun ljudi)
visoko produktivna industrija – posebno se razvija strojarstvo (automobilska industrija, elektroindustrija – Bosch, Grunding,
kemijska i farmaceutska industrija – Bayer, BASF)
između 1950 i 1953 nestalo je nezaposlenosti
potreban je uvoz radne snage – gasterbajteri
(Španjolci, Portugalci, Grci, Jugoslaveni, Turci – uglavnom muškarci rade 6 dana po 8 sati a žene su domaćice – KKK: kinder,
kuche, kirche (u prijevodu kuhinja-kuća-djeca, simbolizira ženino mjesto u društvu)
1953 drugi savezni izbori – CDU/CSU/FDP – Adenauer i Erhard (jer su bili dobri – narod je birao dobre)
Staljinova nota Deutschland vertag 27.5.1952. (ugovor u Njemačkoj) – SAD, VB, IT, FR, NJ
treba postati europski partner ali preduvjet – stvaranje zajedničke vojske (europska obrambena zajednica nije nastala)
4
Problem Saarlanda: konflikt između Francuske i Njemačke
Bundeswehr nije isto što i Wehrmacht. Bundeswehr je moderna vojska SRNj (jednostavno pretvorili
policiju u vojsku), Wehrmacht je naziv za Hićotovu vojsku 1933-45. U bundeswehr vrijedi princip:
savjest je važnija od naredbe (odnosno ako vojnik dobije naredbu koju ne može ispuniti, on ju može
odbiti). Služenje vojnog roka bez oružja (čemu takvi vojnici?) + civilno služenje („građani u uniformi“).
U NjDR Nationale Volksarmee je vojska, ustvari policija koju obilježava pruska disciplina igra ulogu
vojske + puno rezervista (oko 500.000). Ti rezervisti imaju brojne privilegije: pri traženju posla, traženju
stana... U SRNj su zabranjene dvije stranke: 1952 Socijalistička carska partija, i 1956 Komunistička
partija Njemačke.
Novi izbori 1957. Predizborna kampanja: Adenauer je furao slogan „Bez eksperimenata!“ i Ludwig Erhard napisao knjigu
„Blagostanje za sve“. Pobjeđuje apsolutnom većinom CDU/CSU, FDP nisu trebali za vladu
„kancelarska demokracija“ (mogli su izglasati sve sami – što je Adenauer rekao tako su glasali)
Rimski ugovori 25.3.1957. – Italija, Francuska, Njemačka, Benelux – EEZ = carinska unija (zajedničko tržište za 6 zemalja, bez carina)
(i van-europske zemlje spadaju – francuske kolonije)
+ važna za subvencije u poljoprivredi
+ važna za reguliranje hiperprodukcije
1958 Adenauer donio odluku o atomskom naoružanju (tada je u modi bilo imati atomsku bombu: VB, SAD, SSSR, FR) velike
demonstracije i prosvjedi stanovništva: 18 fizičara se 1957 izjasnilo protiv atomskog naoružanja
Njemačka i danas nema atomsko naoružanje (nemaju uran – ne daju ga Ameri)
Vanjska zbivanja:
1958 donesen zakon o ravnopravnosti spolova (u Švicarskoj žene dobile pravo glasa tek 1971)
SSSR predsjednik: Malenkov 1953-55, Nikita Hruščov 1955-1968
1956 ustanak u Mađarskoj ugušila Crvena Armija
4.10.1957. Sovjeti lansirali Sputnik
stalno hladnoratovsko špijuniranje i utrkivanje
srpanj 1961 – iz istočne u zapadnu Njemačku prešlo 30.000 ljudi (a u 16 godina, od 1945-1961 prešlo je oko 3.6 milijuna
ljudi – 20% ukupnog stanovništva istočne Njemačke), većinom mladih od 18-23 godine gospodarstvo zaostaje
1958 – Hrušćov želi da se Berlin priključi NjDR
1954 SRNj je svjetski prvak u nogometu, Njemci su opet netko
književnost – Hitler ju uništio, tek 1959 – Limeni Doboš, Biljar u pola deset, Dokumenta (međunarodna izložba suvremene
umjetnosti u Kasselu)
amerikanizacija bitna za popularnu kulturu (Nijemci idealiziraju Ameriku):
žvakaće gume, čokolada, cigarete, najlonke, hlače, supermarketi, hrana, glazba (rock n' roll, jazz, radnička mladež sluša
preko radija), stripovi, coca-cola....
ženama olakšan život – masovno se kupuju usisavač, električni štednjak, hladnjak; uvodi se telefon, radio, TV, gramofon
dolazi do motorizacije – moped, buba kasnije
političke znanosti – znanosti o demokraciji
E. Fraenkel – katedra za političke znanosti osnovana u Berlinu (na Freiuniversitat)
kritička javnost (novine objavljuju što moćnici rade i kritiziraju ih)
5
NJEMAČKA 1960-ih GODINA. DRUŠTVENE PROMJENE i 1968.
Willy Brandt (gradonačelnik Berlina, SPD) bio je mlad i profitirao od toga. Na izborima 1961
izgubljena je većina te su morali koalirati CDU, CSU i FDP. Adenauer je 1963 dao ostavku, bio
je već star i nova generacija političara je nadolazila na scenu. Ostao je predsjednik stranke do
svoje 90.godine. Na mjestu kancelara nasljedio ga je Erhard. Spiegel afera – 1962 – politički
časopis tada jako značajan; ministar obrane i ministar unutarnjih poslova morali su odstupiti
(kritička javnost – novinari čeprkaju po prošlosti političara i otkrivaju da su neki bili nacisti,
velik problem).
Na izborima 1965 pobijedila koalicija CDU/CSU/FDP. Došlo je do krize i problema u državnom proračunu, poljoprivreda i zdravstvo
traže novac. Raste i potrošnja. Koalicija se raspala 1966, Erhard nije podnosio kritiku i konflikt se zaoštravao. Došlo je do recesije i
gospodarskog pada, prvi put nakon Drugog svjetskog rata. FDP i CDU su se posvađali zbog poreza. CDU je našao SPD za koaliciju (to
je bilo čudo, kao da kod nas koaliraju SDP i HDZ). Kancelar je postao Georg Kiesinger (1966-1969, CDU) no on je u prošlosti bio nacist
kao i njegova tri ministra, sve je popularniji bio Willy Brandt koji je za vrijeme rata bio u Norveškoj djelovao u ilegali u borbi protiv
Hitlera.
Studentski prosvjedi:
Globalno otkriće je anti-baby pilula koja se prepisivala na recept samo udanim ženama mali natalitet. 1962 u Hamburgu nastupilli
the Beatles, masovne zabave i pop-kultura prisutna. Široka masa uživa u blagostanju i masovno troši. Taj razvitak konzumerizma čini
6
studente nezadovoljnima. Na FREIE UNIVERSITAT BERLIN prosvjedi 22.6.1966. (3.000
studenata prosvjeduje bez nasilja pred rektoratom protiv oligarhijskih odluka). Kada 2.6.1967.
iranski šaha posjećuje zapadni Berlin, ubijen je Benno Ohnesorg (policajac ubio studenta u
gužvi, sud ga oslobodio). Bild Zeitung (nakladnik Axel Springer ) je časopis protiv studenata: ko
naš 24-sata, 1966 otvorio redakciju blizu zida, napada studente i traži od policije da brutalnije
ih napada. 11.4.1968. atentat na Rudi Dutschke (vođa studenata) ali je preživio, umro od
posljedica toga 1979. Nakon atentata prosvjedi postaju nasilni, uništava se imovina. Studenti
zauzeli Springerovu zgradu i uništili je. Pobune u 27 gradova zapadne Njemačke, vrhunac u
travnju i svibnju. Marš na Bonn (tamo je vlada i parlament) njih stotine tisuća ali nisu uspjeli
fizički prodrijeti do vlade. Oni prosvjeduju protiv: stanja na sveučilištima, dosadnih seminara, slabih knjižnica, pretvaranja predavanja
u političke debate, miješanja marksizma imperijalizma i dr.(protest zbog ideologije), protest protiv američkog imperijalizma (bacali
kamenje na američki kuće zbog rata u Vijetnamu). Idoli su im gerila i Che Guevara (slabijim grupicama).
SAD je također u nemirima, u travnju 1986 ubijen je Martin Luther King a kasnije i Robert Kennedy. U SAD-u se počinje ignorirati
poziv u vojsku (za Vijetnam), 250.000 ljudi demonstriralo. Woodstock bojkotira politiku i društvo. U svibnju 1968 radnici i studenti su
blokirali Francusku – De Gaulle je pobjegao američkim busom u BadenBaden i 1969 morao odstupiti s vlasti. U Jugoslaviji također
demonstracije, u Zagrebu i Beogradu (ono kad je Tito stao na stranu studenata). Prosvjedi također u Čehoslovačkoj i Mađarskoj,
Aleksandar Dubček – Praško proljeće, nije se svidjelo Leonidu Brežnjevu (SSSR,predsjednik) pa je Crvena armija intervenirala u
Čehoslovačkoj. U Jugi su se bojali da SSSR ne upadne i njima (budi dobar ili će doći crvena armija lol)
prosvjedi 1968.
nisu nasilni, mirni su – putem grafita i plakata se ismijava profesore i policajce, želi se privući pažnja i reakcija društva
prosvjed protiv sveučilišta i obrazovnog sustava (dosade u školama i na sveučilištima, malo prostora, loša predavanja,
božanski položaj profesora) rezultat otvaraju se nova sveučilišta, više škola automatski i više radnih mjesta
politički protestni pokret – protiv velike koalicije
protest protiv društvene nejednakosti, protiv oportunizma, protiv konzumerizma (radnici se nisu slagali sa studentima)
renesansa marksizma – protiv kapitalizma i autoritativnih odnosa (svuda: u obitelji, školi, na fakultetu, u državnoj upravi)
kulturna revolucija (npr. cimeri, žene ne moraju nositi suknju, 1969 biti gay je sloboda)
međugeneracijski sukob – radikalno protiv roditelja
(studenti se ne sjećaju rata i žele znati o njemu, a roditelji ne žele se prisjećati toga)
sukobljavanje s nacističkom prošlošću i protest protiv bivših nacista u vladi, na sveučilištima i u obiteljima
ostvarivanje liberalnog seksualnog morala
protiv terorizma, legitimacija nasilja u prosvjedima + terorizam (Baader, Enslin – RAF)
uzroci: hijerarhijski organizirana sveučilišta, politika SAD (rat u Vijetnamu) i Njemačko podržavanje, ispraznost potrošačkog
društva, autoritativni odnosi (svuda: u obitelji, školi, na fakultetu, u državnoj upravi)
Izbori 1969 SOCIJAL-LIBERALNA KOALICIJA (SPD + FDP), prvi put je CDU izvan vlade
slogan SPD koji su dobili 42% je bio: „više demokracije, bez straha od eksperimenata!“
7
Socijal-liberalna koalicija – kancelar Willy Brandt (SPD), ministar vanjskih poslova Walter Scheel (FDP) – zasluge:
Šef centralnog komiteta Walter Ulbricht je smijenjen, nasljeđuje ga Erich Honecker (na poziciji od 1971 – 1989)
Prijevremeni izbori 1972 – Brandtov trijumf – SPD 45%
SMJENA GENERACIJA – SMJENA KULTURA: mladi zahtijevaju promjenu – odgovara im Brandt (ima samo 45 godina)
8
RAF – ROTE ARMEE FRAKTION (frakcija crvene armije)
9
Obrazovni boom: konačno mogu studirati i djeca iz radničkih obitelji, počelo studirati sve više žena. Širenje blagostanja: svatko imao
auto, mogli si priuštiti godišnje odmore – država pumpa novac u gospodarstvo. Uvodilo se sve više subvencija, nastaje sve više
problema – vlada je dala puno obećanja (pogotovo za socijalnu pomoć koja je porasla za trećinu). Potrebna je mirovinska reforma - u
sedamdesetima pada natalitet. Događa se efekt obrnute piramide.
penzići penzići
radeći radeći
djeca djeca
Vanjska politika
1967. EUROPSKA KOMISIJA – EUROPSKE ZAJEDNICE (6 zemalja): BeNeLux, Francuska, Italija, SRNj
1972. Olimpijske igre u Munchenu – u incidentu palestinci ubili 11 izraelskih sportaša
1973. prva naftna kriza (OPEC)-arapske zemlje radikalno smanjile proizvodnju nafte i žele time kazniti prijatelje
Izraela (Jom Kippur rat – Izraelci zauzeli Jeruzalem i Jordan, Palestinci pucali na Izrael)
pošto je malo židova, zapadni svijet nije reagirao
Nixon – 1972 afera Watergate
1973 proširenje EEZ (VB, Irska, Danska)
ECU = fiktivna valuta prethodnik Eura
Afera s Brandtovim osobnim sekretarom – bio špijun, Brandt dao ostavku 6.5.1974.
Za predsjednika izabran Walter Scheel, kancelar Helmut Schmidt. Na izborima 1976 pobjeda socijal-liberalne koalicije
veliki uspjeh OI u Munchenu 1972 + svjetsko nogometno prvenstvo 1974 isto u Munchenu
ECU = preteča Eura
Breženjev i Jimmy Carter potpisali ugovor o smanjenju naoružanja – Hladni rat se smiruje (mir iz Camp Davida)
1975 – konferencija za europsku sigurnost i suradnju u Helsinkiju
NATO DOPPELBESCHLUSS = prijedlog da SSSR smanji broj svojih raketa srednjeg dometa, u suprotnom će NATO stacionirat
Pershing II. u Saveznoj Njemačkoj – zagovara ga Schmidt
1979 – SSSR intervenira u Afganistanu + islamska revolucija u Iranu (izrazito protuzapadnjačka)
1980 – pokret SOLIDARNOŠĆ generalni štrajk u Poljskoj (Lech Walensa) = ratno stanje
zbog Afganistana i Poljske zapad bojkotira OI u Moskvi
1980-1988 prvi rat u Perzijskom zaljevu (Irak vs Iran)
1982 – rat za Falklande (VB vs ARG)
1979 – KONSERVATIVE TURN
predsjednik SRNj od 1979-1984 Carl Carstens (CDU), 1980 Margaret Thatcher premijerka Velike Britanije, 1980-1988 Ronald
Reagan predsjednik SAD-a
dvije Njemačke su se priznale 1973 ali nisu otvorile ambasade STALNA PREDSTAVNIŠTVA
1973 ukinuta imigracija zbog nezaposlenih ne trebaju gastarbajteri
1976 elektronička revolucija (PC od Apple) nastaje pojava tehnološkog viška
1976 skandal – DRNj oduzela državljanstvo kantautoru Wolfu Burmannu jer je kritizirao državu, zabranjen mu povratak
1980 – novi izbori: SPD pobijedio, FDP dobio preko 10%
Suma 1970-ih:
10
NJEMAČKA 1980-ih GODINA. DRUŠTVO BLAGOSTANJA I SOCIJALNA DRŽAVA.
Posljedica naftne krize 1973 je gradnja nuklearnih elektrana. Zbog toga se razvijaju protesti i pokret protiv nuklearne energije. 1979
incident u Three Mile Island (SAD) + 1986 nesreća u nuklearki u Černobilu (SSSR/Ukrajina, 1500 km od Berlina) + 1980-1982 je bilo 18
milijuna nezaposlenih u SRNj (prenose se iz industrije u uslužni) nastaje nova politička stranka ZELENI. 1979 ulaze u zemaljski
parlament (Bremen), 1980 svi su na izborima, a 1983 u savezni parlament (Bundestag). Zastupaju socijalnu osjetljivost, ekologiju,
bazičnu demokraciju i nenasilje.
Velik je broj nezaposlenih. 1.10.1982. Bundestag izglasava nepovjerenje vladi. Nova vlada CDU/CSU/FDP. Helmut Kohl postaje
kancelar (i ostaje 16 godina), a Hansdietrich Genscher ministar vanjskih poslova.
6.3.1983. prijevremeni izbori. 1984 – 1994 predsjednik Richard von Weizsacker. Francuski predsjednik 1981 – 1995 bio Francois
Mitterand, zalagao se za ujedinjenje Europe i bio dobar s Kohlom. Reagan – Pershing II. stacionirane 1983 zbog čega izbijaju
demonstracije i zeleni dobivaju više glasova.
SSSR – Brežnjev umro 1982, Andropov 1983, Černjenko 1985... imali su osamdesetak godina, 1985 dolazi mlađahni Mihail Gorbačov
sa svoje 54 godinice Thatcher je Veliku Britaniju učinila ponovno konkurentnom. Bila je protiv ujedinjenja Njemačke jer je smatrala
da je takva Njemačka presnažna za ostatak Europe i slabi Sovjetski Savez što je smatrala iznimno opasnim.
Neue Deutsche Welle – Novi njemački val (način života: svatko se mogao različito oblačiti, ženiti, blagostanje i sloboda)
novi val elektroničke revolucije: 1985 Njemačka uvodi SAT1 (EurekaTv) i Pro7 od 1989 – privatne televizijske kuće, 1985 pojavljuje se
i Commodore – Amiga1000 (računalo dostupno svima).
11
IZLAZNE VIZE, 9.11.1989. konferencija za novinare
granični prijelazi u Berlinu: Check Point Charlie, FriedrichstraBe, Sonenallee, Potsdamer Brucke“Mi smo jedan narod“
nakon ujedinjenja tko je bio špijun dobio bi otkaz. ispostavilo se da je svatko špijunirao svakog.
U STASI je bilo na milijarde papira i kazeta sa svakakvim istinama i neistinama.
TREUHANDANSTALT – institucija za upravljanje državnom imovinom za vrijeme privatizacije (u
NjDR je sve bilo u državnom vlasništvu, trebalo je vratiti što je oduzeto i privatizirati, stanje jako loše)
Savezni izbori 1990 – CDU CSU FDP – Helmut Kohl – Hansdietrich Genscher
prosperira građevina – rade se nove fasade i istočnoj Njemačkoj, puno novih radnih mjesta
subvencije ukinute za zapadni Berlin, u istočnom Berlinu poduzeća propadaju (istočni Njemci žele kupovati bolju robu iz zapadne
Njemačke pa poduzeća iz istočne proizvode a ne prodaju)
počinje gradnja – cilj da do 2000.god Berlin bude stvarno glavni grad a ne samo nominalno
obilježje 90-ih: zaposlenost – nezaposlenost
obrazovni sustav je autonomna stvar zemalja
12
problem umirovljenika i plaća: krajem 90-ih euforija ujedinjenja se pretvorila u nezadovoljstvo
istočnjaci – ljuti jer su im plaće i mirovine niže, (izjave tipa „da se bar opet izgradi zid“)
zapadnjaci – ljuti jer se od njihovog poreza prebacuje novac na istok
Vanjska politika:
strah od novih nacionalističkih ratova zbog granica, nagovještaj konflikta u SSSR i SFRJ
Ugovor iz Maastrichta – prosinac 1991:
dogovoreno uvođenje Eura i Europske Središnje Banke za 1999.,
uvođenje zajedničke vanjske politike,
i Europska Zajednica Europska Unija
Badinterova komisija – koje države priznati?
Danska i SRNj su na svoju ruku priznale Sloveniju i Hrvatsku u prosincu 1991 – nisu čekale rezultate komisije za 1992
Unutarnja politika:
Studiranje prije Bolonje: nominalno studij traje 9 semestara (4 godine), a u prosjeku 13-14 semestara (6-7 godina), javlja se problem
čemu završiti fakultet ako nema s time posla
Svi bi para a nema dovoljno država pokušava izgurati ili smanjiti drugu polovicu, administracija postaje preteška
zaposleni djeca
penzići
stranci
studenti
nezaposleni
13
„Drugo“ tržište rada – aktivne mjere zapošljavanja (npr tako nešto je Mrsićevih 1600, država isplaćuje plaću), ispale potpuni
promašaj
krajem 90tih nova radna etika: praksa i volontiranje vodi u pesimizam (1990 bilo 2 milijuna ljudi nezaposleno a 2000. 4 milijuna)
jer se treba od nečega živjeti
630-DM-Jobs (ako se zaposlilo nekog za 630 maraka (cca 325€) onda poslodavac nije morao plaćat dodatke za MO i ZO)
325 eura je bilo premalo za životpovećano na 450€
oko 1,4 milijuna ljudi živjelo je na ovaj način
Ich-AG (ja-AG) – pogodno za slobodne profesije (do 1.000€ mjesečno odnosno 12.000€ godišnje zarade ne moraju se plaćat
doprinosi)
ukidanje subvencioniranja radnih mjesta (aktivnih mjera zapošljavanja)
UGOVORI NA ODREĐENO + PRAKSA + VOLONTIRANJE
(nekad se to zvalo robovlasništvo) – po više mjeseci rada za badava
1 - €uro – job (plaćena prekvalifikacija i obaveza)
pritisak da se ide na prekvalifikaciju – izreka: „čovjek je kao limun, prvo ga se stisne, onda postane kiseo“
HARTZ IV. – 2004 – reforma socijalne pomoći
(mlađi od 45 godina nakon 12 mjeseci nezaposlenosti mogu primat onu veliku soc.pomoć u 70% visine prosječne plaće, a
stariji od 45 nakon 24 mjeseca)
1999/2000
skandal zbog anonimnih donacija i tajnih bankovnih računa CDU (bivši kancelar Kohl i njegov ministar vanjskih poslova Manfred
Kanther)
2002 – 2005
reforme uspijevaju ali još nema rezultata loša atmosfera (dočeka novog tisućljeća)
satnica pada
stanovništvo je prezaduženo (krediti) pad potrošnje
nezaposlenost ponovno raste (2005 skoro 5 milijuna ljudi)
glasanje o povjerenju vladi isprovocirao Schroder 2005 – pet glasova mu falilo, izglasano je nepovjerenje
izbori 2005: VELIKA KOALICIJA (CDU/CSU – SPD)
14
Angela Merkel kancelarka
PISA katastrofa – Bolonjska reforma (kao treba u ukinuti, propast će itd – kako će propast kad ju je uvelo preko 30 zemalja?)
Informacijsko društvo – društvo proizvodnje usluga = I DRŽAVA POSTAJE PONUDITELJ USLUGA (činovnik ti dođe doma u vrijeme koje
si dogovorio u općini, platiš mu 10 € za to)
15