You are on page 1of 15

POVIJEST NJEMAČKE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

3 ects = 90 sati rada


1.0 = 30 sati sjedenja na nastavi
0.75 = 22 sata učenja za kolokvij
0.25 = 8 sati pripreme za usmeno izlaganje (referat)
0.50 = 15 sati pisanja seminara
0.50 = 15 sati učenja za završni ispit

15.12.2014. – kolokvij – 50 ocjenskih bodova;


nema popravnog;
ne može se pasti (skupljanje bodova)

seminarski rad – minimum 18.000 znakova (with spacing) = 9 stranica čistog teksta;
rok za predaju rada 31.1.2015. (predaja mailom);
uvjet za izlaz na završni ispit
konzultacije oko seminara – dogovor termina mailom

seminarska nastava – ponedjeljkom po 3 sata;


12.1., 19.1. i 26.1. – 3 referata po satu,
10-15 minuta po izlaganju max.

obavezno prisustvo na 9 od 13 predavanja


1.12. i 22.12. nema nastave

završni ispit – 20 ocjenskih bodova, pismeni

1
NULTI SAT I HLADNI RAT

8.5. 1945. potpisana je kapitulacija III.Reicha. Iluzija potpunog početka, tzv. „nulti sat“
je vrijeme okupacije, vrijeme bez države od 1945 – 1949. Nijemci su izgubili mogućnost
donošenja odluka o svojoj budućnosti. Funkciju države preuzeli su Saveznici,
okupacijom u 4 zone: britanska, francuska, SSSR, američka. U Berlinu je bilo kontrolno
vijeće kojim su predsjedala 4 generala.

Na konferenciji u Potsdamu (mjesto blizu Berlina) sudjelovali su Harry Truman (SAD),


Clement Atlee (GB) i Staljin. Potpisan je 5.6.1945. akt kojim je ukinuta suverenost
Njemačkoj. Promijenile su se granice Poljske, te se sad Njemačka granica prostirala po
liniji Odra-Neissa, a Poljska je svoje istočne dijelove dala SSSR-u (današnja Ukrajina).

PRINCIPI 4D:

1) DEMILITARIZACIJA
Njemačka ne smije imati vojnu silu, podijeljena je u 4 okupacijske zone, Berlin također (isto bilo i sa Austrijom)
od 1955. ima vojsku Bundeswehr
2) DENACIFIKACIJA – osuđivanje zločina nacizma, vrši se svrstavanjem u 5 kategorija
denuncijacija (ljudi govorili da su susjedi nacisti kako bi dobili njihov stan) + pozitivna svjedočanstva  korupcija
3) DEZINDUSTRIJALIZACIJA
Njemačka nije smjela imati osnovnu industriju, trebalo je uništiti tešku industriju – zabranjena proizvodnja oružja
mora biti potpuno agrarna zemlja – odlučeno na konf. u Potsdamu
nema hrane i goriva '45 '46 i '47, novac je bezvrijedan, umjesto toga cigarete su dobra valuta (puši se Lucky Strike)
razvija se šverc i trgovalo se sa svime;
4) DECENTRALIZACIJA
saveznici su odlučili da će biti federalno uređenje (jer je prije sva moć bila u Berlinu)
raštrkanost saveznih institucija – nisu u istom gradu: Karlsruhe – savezni sud
5) (demokratizacija) – podrazumijevala se
1946 su sprovedeni lokalni, a 1949 savezni izbori
Nastale su stranke: CDU (kršćansko-demokratska), CSU (isto samo u Bavarskoj), SPD (socijaldemokrati),
KPD (komunisti), FDP (liberali), DP – nestala ubrzo.

Suđenje ratnim zločincima se održavalo u Nurbergu (simbolično – grad u kojem su se održavale


skupštine Hitlerove stranke NSDAP), od 20.studenog 1945. To je prvi put da se sudi radi rata i ratnih
zločina. Sprovedeno je 12 sudskih procesa (tribunala), optužbe su bile za: zločin protiv mira, ratni zločin,
zločin protiv čovječnosti. Optuženo je 23 ljudi, 12 smrtnih presuda je izrečeno, sve to samo na
1.tribunalu. Nurberški proces se prenosio preko radija, da stanovništvo shvati veličinu zlodjela nad
Židovima i Romima.

GENOCID je počinjen nad otprilike 5,7 milijuna Židova. Genocid počinjen nad Židovima u Drugom svjetskom ratu zove se HOLOKAUST
ili SHOAH. Koncentracijski logori – tvornice smrti: Buchenwald (blizu Weimara), Dachau (blizu Munchena), Bergen-Belsen i
Sachsenhausen blizu Berlina, Auschwitz i Teblinka u Poljskoj. Genocid je postao očit nakon oslobađanja logora (Njemci su pri
povlačenju prije kapitulacije pokušali uništiti i tako sakriti logore ali nisu uspjeli sve), ljudi su mogli vidjeti instrumente u
laboratorijima, za mučenje, vješanje, krematorij. Osim toga tu su bili živi svjedoci, ljudi koji su preživjeli logore. Auschwitz je nakon
godinu dana pretvoren u muzej. Vojska je na tisuće radnika dovela u Njemačku na prisilni rad. Njemački narod je na to zatvarao oči
zbog podaničkog mentaliteta – bilo je ukinuto civilno društvo i sve je postalo nacističko, građani su podanici države i ne smiju
prigovarati Hitleru. Holokaust se ne može racionalno shvatiti. Nakon rata je nastao gubitak orijentacije, biti Nijemac je bilo nešto
negativno. Neki su i bili oduševljeni sustavom nacizma, pa je bilo najlakše stvoriti drugu interpretaciju – da je Hitler svih lagao i varao.
Nad Nijemcima je sprovedena anketa koja je sadržala 131 pitanje. Svaki odrasli Nijemac trebao se izjasniti o svojim aktivnostima u
Trećem Reichu od 1933 (kad je Hićo došao na vlast) do 1945. Anketa je dijelila pet kategorija: glavni krivci, krivci, manje krivi,
suučesnici, nevini. U tom razdoblju razvijen je podanički mentalitet njemačkog naroda, što je poslije rata trebalo promijeniti.
Njemačka je bila kolektivni krivac za rat – svi su Nijemci krivi za nacionalsocijalizam. Kako su se Nijemci osjećali? –prevladavala je
tuga a istovremeno i radost, te također strah od odmazde saveznika (zbog zločina SS-ovaca i Wehrmachta) – silovanja na istoku.
Nastala je kriza opće svijesti, beznađe, letargija i samosažaljenje na toj „nultoj točki“. Sve se dobivalo na bonove. Kapitulacija je za
2
njih bila kao oslobođenje. Hamburg, Bremen, Dresden i Koln bili su totalno razoreni. Zadnjih 10.000 njemačkih zarobljenika se iz
Sibira vratilo tek 1955.

1947. ministar vanjskih poslova SAD-a, George Marshall, nudi ekonomsku pomoć svim
europskim zemljama. Te godine se prestaje sa dezindustralizacijom u zapadnoj Njemačkoj.
20.6.1984. se u omjeru 4:1 prelazi sa Reichsmark na Deutsche Mark (u zapadnim zonama) i
Mark (istočna zona). Problem je nastao u Berlinu – dvije su valute u jednom gradu koji je u
istočnoj zoni. Zbog toga dolazi do BLOKADE ZAPADNOG BERLINA koja je trajala 10 mjeseci, od
28.6.1948 – 12.5.1949. Organiziran je Berlinski zračni most (aerodrom Tempelhoff)
(ROSINENBOMBER) kojim se dnevno prenosilo i do 6.000 tona robe (željezo, ugljen, cement,
hrana). U 10 mjeseci izvršeno je preko 200.000 letova (odlasci iz zapada + polasci iz istoka).
Nije bilo kuća i stanova, niti građevnog materijala, puno žena udovica je kopalo po ruševinama
za preživljavanje (Trummerfrauen). Što se pronašlo u dobrom stanju u ruševinama se
prodavalo, također su se uzimale i cigle. Marshallovim planom sprovelo se jeftino („pomoć za
samopomoć“) kreditiranje europskih zemalja od 1948 do 1952 (nije to bilo iz čistog altruizma, SAD je htio pomoći radi sebe – da se
kupuje roba od njih..jer je bila samo jedna industrija u ratu, Američka koja je radila za sebe i Europu) tako se lagano počeo
zakuhavati hladnoratovski sukob. Nijemci su uzeli najviše (1,5 milijardi USD) i to iskoristili za investicije za izgradnju tvornica (osnova
za novu industrijalizaciju – gospodarsko čudo pedesetih). Poljska i Čehoslovačka su odbile kredite jer su bile komunističke.

Prvi komunalni izbori 1946.god - uvodi se demokracija odozgo. U državi Hessen u Frankfurtu prvi zemaljski izbori. 1949.godine prvi
savezni izbori – nositelji su zemlje i prenose kompetencije.
Londonska konferencija 1947. – nakon nje Trizone (gospodarski direktor Ludwig Erhard). Francuzi ne žele jednu Njemačku a Rusi
žele jednu Njemačku ali skroz komunističku, sovjeti u ožujku 1948 napuštaju suradnju pa nakon toga slijedi Konferencija 6 sila -
nakon osam mjeseci rada i sastavljanja 8.5.1949. donesen je ustav SRNj („osnovni zakon“). Na početku se propisuju ljudska prava,
važnija od države. SRNj je savez 16 suverenih republika, SRNj je reprezentativna demokracija (zastupnici zastupaju birače na
četverogodišnji mandat). SRNj se vodi načelom federalizma, SRNj je pravna i socijalna država (vladavina prava – podjela na 3 vrste
vlasti: zakonodavnu, sudsku i izvršnu). Parlament čini savezni + 16 zemaljskih. Osim ustava na snazi je i dalje okupacijski statut (za
pitanja vojske). Kancelar = predsjednik vlade, ima najveću moć i bira ga i može smjeniti Bundestag = parlament, glavni grad je Berlin
a provizorni glavni grad Bonn.

Prvi predsjednik je bio Theodor Heuss 1949 – 1959 (dupli mandat). Za prvog kancelara su se natjecali kandidati Kurt Schumaher
(SPD) i Konrad Adenauer (CDU). Konrad Adenauer je došao sa 73 godine na poziciju kancelara, i ostao još 14 godina. Izbori za savezni
parlament su se održali 14.8.1949. Vlada se sastavila od CDU/CSU, FDP i DP.

Istočna Njemačka – DDR ili NjDR (njemačka demokratska republika) – donijeli su ustav isto u svibnju 1949. Zvanični rođendan je bio
7.10.1949. jer je tad bilo proglašenje NjDR. Vlast je imao Centralni Komitet SED-a na čelu sa Walterom Ulbrichtom.

3
NJEMAČKA 1950-ih GODINA. GOSPODARSKO ČUDO i EUROPSKE INTEGRACIJE

Formiranje Europske unije početkom pedesetih godina. Vijeće Europe 5.5.1949. Motanska unija = Europska zajednica za ugljen i
čelik, Euroatom (SRNj, Ita, Fra, BeNeLux) zajednica za atomsku energiju, Europska zajednica za obranu (1952) nije doista nastala,
Europski parlament – u Strasbourgu (više simboličkog značaja)

Adenauer i De Gaulle su si međusobno dobri jer su oboje konzervativci. Robert Schuman – francuski ministar vanjskih poslova koji je
predložio da se ujedine zbog proizvodnje ugljena i čelika. Winston Churchill – imao ideju zajedničke europske vojske, ali nije nikad
zaživjela, SAD i VB bile protiv. Umjesto toga 1949 nastao je NATO.

1950 – 1953 Korejski rat (Sjeverna napala Južnu, zauzeli Seoul). Uključio se i SAD, hladni rat je postao vruć. Zapadna Njemačka se
zabrinula (taj rat kao simbolička opomena).

1952 Staljinova nota – prijedlog da se dvije Njemačke ujedine pod uvjetom da nova Njemačka bude neutralna i da se povuku strane
trupe, isto predložili i za Austriju (tamo je sprovedeno – nastala 1955. kao neutralna zemlja). Zapad i SAD mu nisu vjerovali ali tu su
se prevarili jer SSSR zaista nije imao atomsku bombu i bio je slabiji. Ideja nije sprovedena jer je SRNj odbila – vlada desnica
(Adenauer misli da je neutralnost rizična jer takvu zemlju može svatko osvojiti, npr. Austrija)

Problem su izbjeglice u Njemačkoj, njih oko 12.000.000 (taj broj – ¾ je u SRNj a ¼ u NjDR). Pobjegli su ili su protjerani, išli su u
ruralne krajeve i bliže dijelove Bavarske, Schleswig-Holstein, i donje Saske. U 1946 pošto još se ne zna di je granica oko 1,5 milijuna
ljudi bježi iz istočne u zapadnu Njemačku.

Staljin umire u ožujku 1953.

Štrajk radnika u Henningsdorfu 17.6.1953. kroz par sati se pretvorio u politički ustanak, pa se zvalo Crvenu Armiju. Nakon tog
ustanka bilo je jasno da ujedinjenja neće biti.

Na gospodarskom polju – čudo! U 1940-ima su se dobivali bonovi (800 kalorija dnevno), ljudi su gladovali,
bilo je puno invalida, udovica, siročadi i milijuna izbjeglica. Konstruktor čuda je bio Ludwig Erhard sa svojim
konceptom socijalne tržišne ekonomije (tržište regulira cijene i proizvodnju a država može intervenirati). Bio
je ministar gospodarstva 14 godina (=4 vlade) a zatim u 5.vladi kancelar. Postigao je stabilnost valute. DM je
izuzetno stabilna (postala brend), njezina stabilnost je prioritet. Centralna banka je neovisna o vladi. Zapadni
Nijemci žele izgraditi zemlju i zaboraviti nacizam. Ima dovoljno hrane i kompenzirali su glad, a kako se
situacija poboljšavala, počeli su kupovati i novi namještaj. Vrhunac je bio auto – VW Buba. Od 1945 do 1954
(9 godina) nije bilo putničkog zračnog prometa u Njemačkoj. 1954 je osnovana Lufthansa.

Što znači čudo?

 BNP se od 1950 – 1956 udvostručio, godišnji rast se kretao od 12-13% što je enormno ako je prosjek 2-3%
(to se događalo jer su Nijemci ponovno investirali iz čiste dobiti)
odustajanje dioničara od dividende (ako se novac dalje investira)
 subvenciranje izvoza i stanogradnje
 prosperira građevinarstvo – zbog stanogradnje (u 10 godina izgrađeno dovoljno stanova za milijun ljudi)
 visoko produktivna industrija – posebno se razvija strojarstvo (automobilska industrija, elektroindustrija – Bosch, Grunding,
kemijska i farmaceutska industrija – Bayer, BASF)
 između 1950 i 1953 nestalo je nezaposlenosti
potreban je uvoz radne snage – gasterbajteri
(Španjolci, Portugalci, Grci, Jugoslaveni, Turci – uglavnom muškarci rade 6 dana po 8 sati a žene su domaćice – KKK: kinder,
kuche, kirche (u prijevodu kuhinja-kuća-djeca, simbolizira ženino mjesto u društvu)

1953 drugi savezni izbori – CDU/CSU/FDP – Adenauer i Erhard (jer su bili dobri – narod je birao dobre)

Staljinova nota  Deutschland vertag 27.5.1952. (ugovor u Njemačkoj) – SAD, VB, IT, FR, NJ
treba postati europski partner ali preduvjet – stvaranje zajedničke vojske (europska obrambena zajednica nije nastala)

4
Problem Saarlanda: konflikt između Francuske i Njemačke

 Europska autonomna regija, pod francuskom upravom (Saarstatut) od 1945


 referendum 1955 – postaje 11.članica SRNj
 bitni ugovori: Pariški ugovori
(1947 - mirovni, 1951 - o osnivanju Zajednice za ugljen i čelik, 1954 - o uspostavljanju SRNJ kao suverene države)
5.5.1955. – potpuna suverenost (stupili ugovori na snagu)
9.5. 1955. – pristupanje NATO-u (ali još nema SRNj vojsku)
Stvaranje Varšavskog pakta 1956 nije bila reakcija na stvaranje NATO-pakta nego na SRNj pristupanje njemu.

Bundeswehr nije isto što i Wehrmacht. Bundeswehr je moderna vojska SRNj (jednostavno pretvorili
policiju u vojsku), Wehrmacht je naziv za Hićotovu vojsku 1933-45. U bundeswehr vrijedi princip:
savjest je važnija od naredbe (odnosno ako vojnik dobije naredbu koju ne može ispuniti, on ju može
odbiti). Služenje vojnog roka bez oružja (čemu takvi vojnici?) + civilno služenje („građani u uniformi“).
U NjDR Nationale Volksarmee je vojska, ustvari policija koju obilježava pruska disciplina igra ulogu
vojske + puno rezervista (oko 500.000). Ti rezervisti imaju brojne privilegije: pri traženju posla, traženju
stana... U SRNj su zabranjene dvije stranke: 1952 Socijalistička carska partija, i 1956 Komunistička
partija Njemačke.

Novi izbori 1957. Predizborna kampanja: Adenauer je furao slogan „Bez eksperimenata!“ i Ludwig Erhard napisao knjigu
„Blagostanje za sve“. Pobjeđuje apsolutnom većinom CDU/CSU, FDP nisu trebali za vladu
„kancelarska demokracija“ (mogli su izglasati sve sami – što je Adenauer rekao tako su glasali)

Rimski ugovori 25.3.1957. – Italija, Francuska, Njemačka, Benelux – EEZ = carinska unija (zajedničko tržište za 6 zemalja, bez carina)
(i van-europske zemlje spadaju – francuske kolonije)
+ važna za subvencije u poljoprivredi
+ važna za reguliranje hiperprodukcije

1958 Adenauer donio odluku o atomskom naoružanju (tada je u modi bilo imati atomsku bombu: VB, SAD, SSSR, FR)  velike
demonstracije i prosvjedi stanovništva: 18 fizičara se 1957 izjasnilo protiv atomskog naoružanja
Njemačka i danas nema atomsko naoružanje (nemaju uran – ne daju ga Ameri)

Theodor Heuss predsjednik SRNj od 1949 – 59


Hans Lubke predsjednik od 1959 – 69

Vanjska zbivanja:

 1958 donesen zakon o ravnopravnosti spolova (u Švicarskoj žene dobile pravo glasa tek 1971)
 SSSR predsjednik: Malenkov 1953-55, Nikita Hruščov 1955-1968
 1956 ustanak u Mađarskoj ugušila Crvena Armija
 4.10.1957. Sovjeti lansirali Sputnik
 stalno hladnoratovsko špijuniranje i utrkivanje
 srpanj 1961 – iz istočne u zapadnu Njemačku prešlo 30.000 ljudi (a u 16 godina, od 1945-1961 prešlo je oko 3.6 milijuna
ljudi – 20% ukupnog stanovništva istočne Njemačke), većinom mladih od 18-23 godine gospodarstvo zaostaje
 1958 – Hrušćov želi da se Berlin priključi NjDR
 1954 SRNj je svjetski prvak u nogometu, Njemci su opet netko
 književnost – Hitler ju uništio, tek 1959 – Limeni Doboš, Biljar u pola deset, Dokumenta (međunarodna izložba suvremene
umjetnosti u Kasselu)
 amerikanizacija bitna za popularnu kulturu (Nijemci idealiziraju Ameriku):
žvakaće gume, čokolada, cigarete, najlonke, hlače, supermarketi, hrana, glazba (rock n' roll, jazz, radnička mladež sluša
preko radija), stripovi, coca-cola....
ženama olakšan život – masovno se kupuju usisavač, električni štednjak, hladnjak; uvodi se telefon, radio, TV, gramofon
dolazi do motorizacije – moped, buba kasnije
 političke znanosti – znanosti o demokraciji
E. Fraenkel – katedra za političke znanosti osnovana u Berlinu (na Freiuniversitat)
 kritička javnost (novine objavljuju što moćnici rade i kritiziraju ih)

5
NJEMAČKA 1960-ih GODINA. DRUŠTVENE PROMJENE i 1968.

U SRNj gospodarstvo napreduje. Polovica stanovništva je mlađa od 25 godina. U isto vrijeme


gospodarstvo NjDR pati. Do 1961 je 3,6 milijuna ljudi pobjeglo na Zapad. Taj odlazak ljudi
postaje problem. Walter Ulbricht traži pomoć od Varšavskog pakta. Pakt odbija pomoći, nitko
nema namjeru graditi zid. Senator Fullbright je predložio gradnju zida a J.F.Kennedy nije ništa
rekao. 3.8.1961. sjednica Varšavskog pakta – dano zeleno svjetlo za početak gradnje. U noći s
12. na 13.8. 1961. počela je gradnja Berlinskog zida, armija istočne Njemačke postavlja žicu i
zid oko zapadnog Berlina. 200 ljudi je poginulo pri pokušaju bijega kroz 15 godina (upucani).
Više je generacija gradnje zida: žica  manji  viši  širi. Nastalo je nepovjerenje prema SAD-
u (kako su mogli dopustiti gradnju zida), Adenauer je bio šokiran kad je 9 dana kasnije stigao.

Willy Brandt (gradonačelnik Berlina, SPD) bio je mlad i profitirao od toga. Na izborima 1961
izgubljena je većina te su morali koalirati CDU, CSU i FDP. Adenauer je 1963 dao ostavku, bio
je već star i nova generacija političara je nadolazila na scenu. Ostao je predsjednik stranke do
svoje 90.godine. Na mjestu kancelara nasljedio ga je Erhard. Spiegel afera – 1962 – politički
časopis tada jako značajan; ministar obrane i ministar unutarnjih poslova morali su odstupiti
(kritička javnost – novinari čeprkaju po prošlosti političara i otkrivaju da su neki bili nacisti,
velik problem).

Na izborima 1965 pobijedila koalicija CDU/CSU/FDP. Došlo je do krize i problema u državnom proračunu, poljoprivreda i zdravstvo
traže novac. Raste i potrošnja. Koalicija se raspala 1966, Erhard nije podnosio kritiku i konflikt se zaoštravao. Došlo je do recesije i
gospodarskog pada, prvi put nakon Drugog svjetskog rata. FDP i CDU su se posvađali zbog poreza. CDU je našao SPD za koaliciju (to
je bilo čudo, kao da kod nas koaliraju SDP i HDZ). Kancelar je postao Georg Kiesinger (1966-1969, CDU) no on je u prošlosti bio nacist
kao i njegova tri ministra, sve je popularniji bio Willy Brandt koji je za vrijeme rata bio u Norveškoj djelovao u ilegali u borbi protiv
Hitlera.

1966 – 1969 = „VELIKA KOALICIJA“ (CDU/CSU + SPD) Odlike koalicije:

 relativno lako vladaju, gledaju naprijed u budućnost


 problem: nemaju opozicije u parlamentu – ekstremna ljevica i desnica ostaju prazne
 jako uplitanje u gospodarstvo  KONCENTRIRANA AKCIJA (vlada + središnja banka + sindikati + udruga poslodavaca)
 BDI – Bund Deutsche Industrie – sjeli za jedan stol i uskladili interese
ograničili su ih: sindikati manje plaće, poslodavci manje subvencije
 nezaposlenost  zahtijeva srednjoročno planiranje (budžet za više godina)
 subvencioniranje pojedinih grana gospodarstva + zaduživanje države da bi država investirala
(država diže kredite kod vlastitih banaka sredinom 60-ih (danas ima 200 milijuna dolara – dužna svojim bankama))
 radilo se puno projekata: ceste, stanovi, znanost
 modernizacija kaznenog prava
 provođenje socijalne politike
 prelazak iz industrijskog društva u društvo uslužnih djelatnosti
 NOTSTANDSGESETZE – zakoni o izvanrednom pravu, doneseni 28.6.1968.
(mogućnost da vlada proglasi izvanredno stanje i radi što hoće  parlament je za, a narod se boji jer je tako bilo i sa
Hitlerom kad je uveo diktaturu)
 Skeptična je izvanparlamentarna opozicija – AUSSERPARLAMENTARISCHE OPPOSITION – APO
zajednice građana izvan državnih organa (uvoz iz SAD – građanski pokret)
(puno protesta  nastaju ekstremističke stranke kao što je NPD – neonacistička stranka (ali do danas nisu nikad prešli
izborni prag 5%) male grupe od po 100.000 aktivista koje su potencijalna opasnost  novi zakon BERUFSVERBOTGESETZ
o otkazima simpatizerima ekstremističkih stranaka i zabrani rada u državnim službama)

Studentski prosvjedi:

Globalno otkriće je anti-baby pilula koja se prepisivala na recept samo udanim ženama  mali natalitet. 1962 u Hamburgu nastupilli
the Beatles, masovne zabave i pop-kultura prisutna. Široka masa uživa u blagostanju i masovno troši. Taj razvitak konzumerizma čini

6
studente nezadovoljnima. Na FREIE UNIVERSITAT BERLIN prosvjedi 22.6.1966. (3.000
studenata prosvjeduje bez nasilja pred rektoratom protiv oligarhijskih odluka). Kada 2.6.1967.
iranski šaha posjećuje zapadni Berlin, ubijen je Benno Ohnesorg (policajac ubio studenta u
gužvi, sud ga oslobodio). Bild Zeitung (nakladnik Axel Springer ) je časopis protiv studenata: ko
naš 24-sata, 1966 otvorio redakciju blizu zida, napada studente i traži od policije da brutalnije
ih napada. 11.4.1968. atentat na Rudi Dutschke (vođa studenata) ali je preživio, umro od
posljedica toga 1979. Nakon atentata prosvjedi postaju nasilni, uništava se imovina. Studenti
zauzeli Springerovu zgradu i uništili je. Pobune u 27 gradova zapadne Njemačke, vrhunac u
travnju i svibnju. Marš na Bonn (tamo je vlada i parlament) njih stotine tisuća ali nisu uspjeli
fizički prodrijeti do vlade. Oni prosvjeduju protiv: stanja na sveučilištima, dosadnih seminara, slabih knjižnica, pretvaranja predavanja
u političke debate, miješanja marksizma imperijalizma i dr.(protest zbog ideologije), protest protiv američkog imperijalizma (bacali
kamenje na američki kuće zbog rata u Vijetnamu). Idoli su im gerila i Che Guevara (slabijim grupicama).

SAD je također u nemirima, u travnju 1986 ubijen je Martin Luther King a kasnije i Robert Kennedy. U SAD-u se počinje ignorirati
poziv u vojsku (za Vijetnam), 250.000 ljudi demonstriralo. Woodstock bojkotira politiku i društvo. U svibnju 1968 radnici i studenti su
blokirali Francusku – De Gaulle je pobjegao američkim busom u BadenBaden i 1969 morao odstupiti s vlasti. U Jugoslaviji također
demonstracije, u Zagrebu i Beogradu (ono kad je Tito stao na stranu studenata). Prosvjedi također u Čehoslovačkoj i Mađarskoj,
Aleksandar Dubček – Praško proljeće, nije se svidjelo Leonidu Brežnjevu (SSSR,predsjednik) pa je Crvena armija intervenirala u
Čehoslovačkoj. U Jugi su se bojali da SSSR ne upadne i njima (budi dobar ili će doći crvena armija lol)

prosvjedi 1968.

 nisu nasilni, mirni su – putem grafita i plakata se ismijava profesore i policajce, želi se privući pažnja i reakcija društva
 prosvjed protiv sveučilišta i obrazovnog sustava (dosade u školama i na sveučilištima, malo prostora, loša predavanja,
božanski položaj profesora)  rezultat otvaraju se nova sveučilišta, više škola automatski i više radnih mjesta
 politički protestni pokret – protiv velike koalicije
 protest protiv društvene nejednakosti, protiv oportunizma, protiv konzumerizma (radnici se nisu slagali sa studentima)
 renesansa marksizma – protiv kapitalizma i autoritativnih odnosa (svuda: u obitelji, školi, na fakultetu, u državnoj upravi)
 kulturna revolucija (npr. cimeri, žene ne moraju nositi suknju, 1969 biti gay je sloboda)
 međugeneracijski sukob – radikalno protiv roditelja
(studenti se ne sjećaju rata i žele znati o njemu, a roditelji ne žele se prisjećati toga)
 sukobljavanje s nacističkom prošlošću i protest protiv bivših nacista u vladi, na sveučilištima i u obiteljima
 ostvarivanje liberalnog seksualnog morala
 protiv terorizma, legitimacija nasilja u prosvjedima + terorizam (Baader, Enslin – RAF)
 uzroci: hijerarhijski organizirana sveučilišta, politika SAD (rat u Vijetnamu) i Njemačko podržavanje, ispraznost potrošačkog
društva, autoritativni odnosi (svuda: u obitelji, školi, na fakultetu, u državnoj upravi)

Hans Lubke predsjednik od 1959 – 1968 (CDU)

Izbori 1969  SOCIJAL-LIBERALNA KOALICIJA (SPD + FDP), prvi put je CDU izvan vlade
slogan SPD koji su dobili 42% je bio: „više demokracije, bez straha od eksperimenata!“

NJEMAČKA 1970-ih GODINA. EKONOMSKA KRIZA I TERORIZAM (RAF).

Gustav Heinemann predsjednik 1969 – 1974 (SPD)


predsjednik građana, propagirao građansku hrabrost i želio da građani kritiziraju vlast,
tražio odgovornost, kritičnost, angažman
istupio iz CDU i ušao u SPD  trn u oku CDU
Omiljen političar, uveo veća prava za izvanbračne zajednice.
poznat po izjavi „ja ne volim državu, ja volim svoju ženu“

7
Socijal-liberalna koalicija – kancelar Willy Brandt (SPD), ministar vanjskih poslova Walter Scheel (FDP) – zasluge:

 drukčija politika prema državama istočne Europe


 princip nenasilnog rješavanja problema i priznavanja državnih granica
 teoretičar i savjetnik EGON BAHR – „promjena putem zbližavanja“ – pomirenje s istočnim komunističkim zemljama,
poboljšanje odnosa sa NjDR
 mirovni ugovor sa Rumunjskom (Causescu od 1965, najneovisniji od SSSR-a i svih država istočnog bloka) i SSSR-om
 Brandt dolazi u Varšavski geto KNIEFALL 1970 i kleknuo na koljena – dobio nobelovu nagradu za mir 1971
 ponovno priznanje granica na Odra-Neissa (mirovni ugovor s Poljskom)
 mirovni ugovor sa ČSSR tek 1973 (bilo najteže, puno Nijemaca u Sudetima, imaju udruge da se teritorij vrati Njemačkoj)
 pregovori sa NjDR: poboljšanje veza sa zapadnim Berlinom
 1973. uzajamno priznanje SRNj i NjDR – dvije države = jedan narod
Obvezali su se na:
1. uzajamno priznanje dviju država i granica
2. mirno i nenasilno rješavanje problema
3. dobrosusjedsku suradnju (ponajprije struka i tehnologija)
4. olakšanje posjećivanja i spajanja obitelji
5. razmjenu mišljenja i znanstvenu razmjenu

Šef centralnog komiteta Walter Ulbricht je smijenjen, nasljeđuje ga Erich Honecker (na poziciji od 1971 – 1989)
Prijevremeni izbori 1972 – Brandtov trijumf – SPD 45%

Brandt Scheel Honecker

Promjene koje je Socijal-liberalna koalicija sprovela od 1969 – 1973:

 liberalizacija kaznenog zakona


 uvođenje mirovine s fleksibilnom radnom granicom
 bolji zakoni o prometu
 civilni vojni rok
 BKA – Bundeskriminalamt (tipa naš USKOK)
 zaštita prirode, uređenje gospodarenja otpada
 WOHNGELD – punomoć za stanovanje
 povećanje mirovina
 olakšanje posvajanja djece
 poboljšanje preventivne medicine + sigurnost na radu

SMJENA GENERACIJA – SMJENA KULTURA: mladi zahtijevaju promjenu – odgovara im Brandt (ima samo 45 godina)

8
RAF – ROTE ARMEE FRAKTION (frakcija crvene armije)

 nasilje prema stvarima


 ANDREAS BAADER + GUDRUN ENSSLIN, Thorwald Prall, Horst Schnlein (bomba u Frankfurtu 2.4.1968., 3 godine zatvora)
 novinarka ULRIKE MEINHOF htjela osloboditi Baadera (članci „Izgraditi crvenu armiju“ i „koncept gradske gerilje“)
 prva generacija – lideri: Baader, Ensslin, Holger Meins, Meinhof, Jan-Carl Raspe, uhićeni u lipnju 1972
 1972 – ozbiljna prijetnja: bombaški napadi na američke vojne baze i državne institucije – 5 napada: 4 mrtvih i 30 ranjenih
 druga generacija – POKRET 2.JUNA (oslobađanje kolega iz zatvora):
atentati 1974 i 1975, otmica Petera Lorentza (kandidat za kancelara),
travanj 1975 – talačka kriza ambasadi u Stockholm, vlada nije popuštala, poginula 2 taoca i izgorila zgrada
VRHUNAC u jesen 1977 – atentat na državnog tužitelja + otmica Hansa Martina Schleyera (držali ga u stanu, trajala 38 dana
vlada ne popušta, ubili ga i shvatili da nema ništa od otmica, našli Schleyera u šumi) + otmica aviona s 91 putnikom
(palestinski teroristi – odletjeli u Somaliju, promašaj specijalne jedinice antiterorističke organizacije GSG9)

9
Obrazovni boom: konačno mogu studirati i djeca iz radničkih obitelji, počelo studirati sve više žena. Širenje blagostanja: svatko imao
auto, mogli si priuštiti godišnje odmore – država pumpa novac u gospodarstvo. Uvodilo se sve više subvencija, nastaje sve više
problema – vlada je dala puno obećanja (pogotovo za socijalnu pomoć koja je porasla za trećinu). Potrebna je mirovinska reforma - u
sedamdesetima pada natalitet. Događa se efekt obrnute piramide.

penzići penzići

radeći radeći

djeca djeca

Vanjska politika

 1967. EUROPSKA KOMISIJA – EUROPSKE ZAJEDNICE (6 zemalja): BeNeLux, Francuska, Italija, SRNj
 1972. Olimpijske igre u Munchenu – u incidentu palestinci ubili 11 izraelskih sportaša
1973. prva naftna kriza (OPEC)-arapske zemlje radikalno smanjile proizvodnju nafte i žele time kazniti prijatelje
Izraela (Jom Kippur rat – Izraelci zauzeli Jeruzalem i Jordan, Palestinci pucali na Izrael)
pošto je malo židova, zapadni svijet nije reagirao
 Nixon – 1972 afera Watergate
 1973 proširenje EEZ (VB, Irska, Danska)
ECU = fiktivna valuta prethodnik Eura
 Afera s Brandtovim osobnim sekretarom – bio špijun, Brandt dao ostavku 6.5.1974.
Za predsjednika izabran Walter Scheel, kancelar Helmut Schmidt. Na izborima 1976 pobjeda socijal-liberalne koalicije
 veliki uspjeh OI u Munchenu 1972 + svjetsko nogometno prvenstvo 1974 isto u Munchenu
 ECU = preteča Eura
 Breženjev i Jimmy Carter potpisali ugovor o smanjenju naoružanja – Hladni rat se smiruje (mir iz Camp Davida)
 1975 – konferencija za europsku sigurnost i suradnju u Helsinkiju
 NATO DOPPELBESCHLUSS = prijedlog da SSSR smanji broj svojih raketa srednjeg dometa, u suprotnom će NATO stacionirat
Pershing II. u Saveznoj Njemačkoj – zagovara ga Schmidt
 1979 – SSSR intervenira u Afganistanu + islamska revolucija u Iranu (izrazito protuzapadnjačka)
 1980 – pokret SOLIDARNOŠĆ generalni štrajk u Poljskoj (Lech Walensa) = ratno stanje
zbog Afganistana i Poljske zapad bojkotira OI u Moskvi
 1980-1988 prvi rat u Perzijskom zaljevu (Irak vs Iran)
 1982 – rat za Falklande (VB vs ARG)
 1979 – KONSERVATIVE TURN
predsjednik SRNj od 1979-1984 Carl Carstens (CDU), 1980 Margaret Thatcher premijerka Velike Britanije, 1980-1988 Ronald
Reagan predsjednik SAD-a
 dvije Njemačke su se priznale 1973 ali nisu otvorile ambasade  STALNA PREDSTAVNIŠTVA
 1973 ukinuta imigracija zbog nezaposlenih ne trebaju gastarbajteri
 1976 elektronička revolucija (PC od Apple)  nastaje pojava tehnološkog viška
 1976 skandal – DRNj oduzela državljanstvo kantautoru Wolfu Burmannu jer je kritizirao državu, zabranjen mu povratak
 1980 – novi izbori: SPD pobijedio, FDP dobio preko 10%

Suma 1970-ih:

 emancipacija žena  neovisnost generacija


 seksualna revolucija  novi simboli
 pad nataliteta  potiskivanje radnika iz industrije u uslužni sektor
 atomiziranje društva  Schmidt prepolovio nezaposlenost

10
NJEMAČKA 1980-ih GODINA. DRUŠTVO BLAGOSTANJA I SOCIJALNA DRŽAVA.

Posljedica naftne krize 1973 je gradnja nuklearnih elektrana. Zbog toga se razvijaju protesti i pokret protiv nuklearne energije. 1979
incident u Three Mile Island (SAD) + 1986 nesreća u nuklearki u Černobilu (SSSR/Ukrajina, 1500 km od Berlina) + 1980-1982 je bilo 18
milijuna nezaposlenih u SRNj (prenose se iz industrije u uslužni)  nastaje nova politička stranka ZELENI. 1979 ulaze u zemaljski
parlament (Bremen), 1980 svi su na izborima, a 1983 u savezni parlament (Bundestag). Zastupaju socijalnu osjetljivost, ekologiju,
bazičnu demokraciju i nenasilje.

Velik je broj nezaposlenih. 1.10.1982. Bundestag izglasava nepovjerenje vladi. Nova vlada CDU/CSU/FDP. Helmut Kohl postaje
kancelar (i ostaje 16 godina), a Hansdietrich Genscher ministar vanjskih poslova.
6.3.1983. prijevremeni izbori. 1984 – 1994 predsjednik Richard von Weizsacker. Francuski predsjednik 1981 – 1995 bio Francois
Mitterand, zalagao se za ujedinjenje Europe i bio dobar s Kohlom. Reagan – Pershing II. stacionirane 1983 zbog čega izbijaju
demonstracije i zeleni dobivaju više glasova.
SSSR – Brežnjev umro 1982, Andropov 1983, Černjenko 1985... imali su osamdesetak godina, 1985 dolazi mlađahni Mihail Gorbačov
sa svoje 54 godinice  Thatcher je Veliku Britaniju učinila ponovno konkurentnom. Bila je protiv ujedinjenja Njemačke jer je smatrala
da je takva Njemačka presnažna za ostatak Europe i slabi Sovjetski Savez što je smatrala iznimno opasnim.

Neue Deutsche Welle – Novi njemački val (način života: svatko se mogao različito oblačiti, ženiti, blagostanje i sloboda)
novi val elektroničke revolucije: 1985 Njemačka uvodi SAT1 (EurekaTv) i Pro7 od 1989 – privatne televizijske kuće, 1985 pojavljuje se
i Commodore – Amiga1000 (računalo dostupno svima).

1.1.1981. Grčka je pristupila EU – sada ima 10 članica.


1.1.1986. Španjolska i Portugal pristupaju EU – 12 zvjezdica
Gorbačov počinje sa promjenama. 25.2.1986. – GLASNOST – dozvoljena sloboda govora, mišljenja i štampe
pregovori s Reganom o smanjivanju naoružanja (predložio da se do 2000. uništi svo atomsko naoružanje)
zbližavanje SAD-a i SSSR-a – Reagan čestitao Novu godinu
1987 – ukidanje raketa srednjeg dometa
1987 – PERESTROJKA – reforma, SSSR je u bankrotu, Crvena armija nema novca
Nijemac s avionom sletio na Crveni trg
7.9.1987. Honecker (na vlasti od 1971 do 1989) kao prvi državnik NjDR posjećuje SRNj i kancelara Kohla
19.10.1987. – krah na Dow Jones + katastrofa Černobil + eksplozija Challenger  svijet postaje skeptičan
1988 George Bush Senior (Reaganov potpredsjednik)
1989 – uvođenje višestranačke demokracije u zemljama istočne Europe (posljedica Glasnosti) + uvođenje okruglih stolova 
višestranački izbori u Mađarskoj, Poljskoj, ČSSR i Jugoslaviji
u Rumunjskoj nasilna revolucija – Ceausescu i supruga ubijeni
Rujan 1989 – DEMONSTRACIJA PONEDJELJKOM (Leipzig, Halle, istočni Berlin, Dresden) ljudi izvikuju „mi smo narod“
mirne demonstracije sa svijećom u ruci
Sloboda okupljanja, sloboda medija, pravo na putovanja
bliži se 7.10.1989 – četrdeseti rođendan NjDR
STASI – unutarnja špijunaža – ministarstvo za državnu sigurnost – obavještajna služba NjDR. šef Joachim Gauck.
Honecker  Egon Krenz novi predsjednik

11
IZLAZNE VIZE, 9.11.1989. konferencija za novinare
granični prijelazi u Berlinu: Check Point Charlie, FriedrichstraBe, Sonenallee, Potsdamer Brucke“Mi smo jedan narod“

Pregovori o ujedinjenju Njemačke: 2 + 4 pregovori (dvije njemačke i četiri


saveznika): SAD, VB, FR, SSSR, SRNJ, NJDR
preduvjet: da ujedinjena Njemačka (opet!!) prizna granicu
prema Poljskoj na Elbi i Odri

Početkom 1990 u NjDR se formiraju nove demokratske stranke:

 CDU – SPD Bundnis90 (uskoro + zeleni)


 FDP – NPD neonacisti
 SED  PDS

Izbori za parlament NjDR – Volklskammer – ožujak 1990 – CDU

1990-te. PAD BERLINSKOG ZIDA. UJEDINJENJE NJEMAČKE.


POLOŽAJ NJEMAČKE U SVIJETU I EUROPI NAKON UJEDINJENJA.

ZAKLJUČAK O UJEDINJENJU – 3.listopad 1990 (u kolovozu sastavljen ugovor)


PET NOVIH SAVEZNIH DRŽAVA preuzele su sve:

 ustav i sve zakone


 gospodarski sistem (tržišno gospodarstvo + privatna svojina)
 valutu i tržište
 upravni i obrazovni sistem
 socijalni sistem (mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje u slučaju nezaposlenosti)

1 zapadna marka = 8 istočnih maraka


BEGRUSSUNGSGELD (novac dobrodošlice) – 100 maraka – otišli s putovnicom u banku po pečat i
novac – istočni imali puno keša (iz dva razloga: niske režije u komunizmu + nisu imali na šta
potrošit jer nema robe široke potrošnje tipa auti, namještaj itd. na tržištu)

nakon ujedinjenja tko je bio špijun dobio bi otkaz. ispostavilo se da je svatko špijunirao svakog.
U STASI je bilo na milijarde papira i kazeta sa svakakvim istinama i neistinama.
TREUHANDANSTALT – institucija za upravljanje državnom imovinom za vrijeme privatizacije (u
NjDR je sve bilo u državnom vlasništvu, trebalo je vratiti što je oduzeto i privatizirati, stanje jako loše)

Savezni izbori 1990 – CDU CSU FDP – Helmut Kohl – Hansdietrich Genscher

fond solidarnosti – 1% od plaće za financiranje obnove istočne Njemačke


nacionalna manjina – Lužički Srbi - SORBEN (pojam nacionalne manjine zapadnim Njemcima nepoznat)

prosperira građevina – rade se nove fasade i istočnoj Njemačkoj, puno novih radnih mjesta
subvencije ukinute za zapadni Berlin, u istočnom Berlinu poduzeća propadaju (istočni Njemci žele kupovati bolju robu iz zapadne
Njemačke pa poduzeća iz istočne proizvode a ne prodaju)
počinje gradnja – cilj da do 2000.god Berlin bude stvarno glavni grad a ne samo nominalno
obilježje 90-ih: zaposlenost – nezaposlenost
obrazovni sustav je autonomna stvar zemalja

12
problem umirovljenika i plaća:  krajem 90-ih euforija ujedinjenja se pretvorila u nezadovoljstvo
istočnjaci – ljuti jer su im plaće i mirovine niže, (izjave tipa „da se bar opet izgradi zid“)
zapadnjaci – ljuti jer se od njihovog poreza prebacuje novac na istok

Vanjska politika:

 strah od novih nacionalističkih ratova zbog granica, nagovještaj konflikta u SSSR i SFRJ
 Ugovor iz Maastrichta – prosinac 1991:
dogovoreno uvođenje Eura i Europske Središnje Banke za 1999.,
uvođenje zajedničke vanjske politike,
i Europska Zajednica  Europska Unija
 Badinterova komisija – koje države priznati?
Danska i SRNj su na svoju ruku priznale Sloveniju i Hrvatsku u prosincu 1991 – nisu čekale rezultate komisije za 1992

Unutarnja politika:

 ksenofobija + debata o azilu  prenošenje ksenofobije: političari – mediji – stanovništvo


 1990 zakon o strancima (krajnje restriktivan: nema imigracije, opravdano samo u slučajevima ženidbe/udaje, političkog
azila, studiranja – kad završiš gibaš van, de facto izbjeglica – toleriranje zbog rata u njihovoj zemlji)
 izbjeglice iz bivše Juge su se morale vratiti 1994 jer su postojali teritoriji na kojima nema rata, sa bosanskim izbjeglicama je
bilo drugačije – živjeli su od socijalne pomoći
 jačanje krajnje desnice – neonacisti spalili dom za izbjeglice u Rostocku  političari – mirne demonstracije protiv
ksenofobije (strance izbaciti van, ali ne metodom nasilja – ili neka dobrovoljno odu, ili će ih se izbaciti putem zakona i
policije)
 stranci uzrokovali neproporcionalno jaku nezaposlenost
Prva generacija – 60te i 70te – radnici u tvornicama i mali trgovci
Druga generacija – rođeni 60ih i 70ih u SRNj – KANAAKISCH (ultrakonzervativci, crne ovce koji žive sami ; tradicionalni
moralno rigorozni sa puno djece, moderne male obitelji) – malo ih studira
Treća generacija – rođeni u SRNj 80ih i 90ih, dolaze do izražaja u 21.st.

Studiranje prije Bolonje: nominalno studij traje 9 semestara (4 godine), a u prosjeku 13-14 semestara (6-7 godina), javlja se problem
čemu završiti fakultet ako nema s time posla

Savezni izbori 1994 – CDU CSU FDP, Helmut Kohl


1996-1997: kriza postaje vidljiva (racionalizacija zatvaranja i stečajevi u istočnoj, sistem osiguranja bankrotira, okrenuta piramida,
općine i komune bankrotiraju jer plaćaju soc-pomoć koja je jako visoka),
dramatičan porast nezaposlenosti (ljudi nisu motivirani a i soc.pomoć je visoka pa ni ne moraju raditi)
zap.Njem 8% prije ujedinjenja 0% ist.Njem
8% poslije ujedinjenja 15%

Svi bi para a nema dovoljno  država pokušava izgurati ili smanjiti drugu polovicu, administracija postaje preteška

zaposleni djeca

penzići

stranci

studenti
nezaposleni

Nakon 12 godina nestaju studentski poslovi


Konzervativno rješavanje: Roman Herzig – društvo se mora trgnuti, za manje novca više raditi a istovremeno i više trošiti
zaštita od otkaza – skoro ga je nemoguće dobiti + otpremnine
profesija = identitet (brzo se mijenjaju, ako nema onda prekvalifikacija)

13
„Drugo“ tržište rada – aktivne mjere zapošljavanja (npr tako nešto je Mrsićevih 1600, država isplaćuje plaću), ispale potpuni
promašaj
krajem 90tih nova radna etika: praksa i volontiranje  vodi u pesimizam (1990 bilo 2 milijuna ljudi nezaposleno a 2000. 4 milijuna)
jer se treba od nečega živjeti

EKONOMSKA I DRUŠTVENA KRIZA U NJEMAČKOJ. 2000  danas.

savezni izbori 1998: socijaldemokrati + zeleni – SDP (Bundnis90, Die Grunen)


kancelar Gerhard Schroder, ministar vanjskih poslova Joschka Fischer (velik je pacifist)
1999 – 2004 predsjednik Johannes Rau (SPD).
Pokušaji reformi: novi zakon o imigraciji, reforma zdravstvenog sustava, reforma mirovinskog osiguranja, reforma tržišta rada
Promjene zakona o radu (fleksibilizacija):

 630-DM-Jobs (ako se zaposlilo nekog za 630 maraka (cca 325€) onda poslodavac nije morao plaćat dodatke za MO i ZO)
325 eura je bilo premalo za životpovećano na 450€
oko 1,4 milijuna ljudi živjelo je na ovaj način
 Ich-AG (ja-AG) – pogodno za slobodne profesije (do 1.000€ mjesečno odnosno 12.000€ godišnje zarade ne moraju se plaćat
doprinosi)
 ukidanje subvencioniranja radnih mjesta (aktivnih mjera zapošljavanja)
 UGOVORI NA ODREĐENO + PRAKSA + VOLONTIRANJE
(nekad se to zvalo robovlasništvo) – po više mjeseci rada za badava
 1 - €uro – job (plaćena prekvalifikacija i obaveza)
pritisak da se ide na prekvalifikaciju – izreka: „čovjek je kao limun, prvo ga se stisne, onda postane kiseo“
 HARTZ IV. – 2004 – reforma socijalne pomoći
(mlađi od 45 godina nakon 12 mjeseci nezaposlenosti mogu primat onu veliku soc.pomoć u 70% visine prosječne plaće, a
stariji od 45 nakon 24 mjeseca)

Izbori za zemaljske parlamente 1998 – 2002


CDU pobjeđuje (ksenofobija i strah od stranaca opet)
STOIBER – CSU – Bavarska – apsolutna većina (posebno konzervativni)
npr. informatičara je bilo malo pa je počelo dolazit puno Indijaca u zemlju, a onda su se Stoiber dosjetili da treba imati više djece a ne
uvoziti Indijce (ništa drugo do čista ksenofobija)

1999/2000
skandal zbog anonimnih donacija i tajnih bankovnih računa CDU (bivši kancelar Kohl i njegov ministar vanjskih poslova Manfred
Kanther)

Angele Merkel predsjednica CDU postala


skoro je nemoguće da Bavarac postane kancelar – veliki regionalni problem

siječanj 2002 – uvođenje Eura (obračunska jedinica 1 € = 1,95 DM)


nadimak „TEURO“ – skup je (trgovci u nekim trgovinama jednostavno preračunali cijene 1:1 umjesto 1:2)

Savezni izbori 2002 – nastavlja se vlada Schroder/Fischer, koalicija SPD/zeleni

2002 – 2005

 reforme uspijevaju ali još nema rezultata  loša atmosfera (dočeka novog tisućljeća)
 satnica pada
 stanovništvo je prezaduženo (krediti)  pad potrošnje
 nezaposlenost ponovno raste (2005 skoro 5 milijuna ljudi)
 glasanje o povjerenju vladi isprovocirao Schroder 2005 – pet glasova mu falilo, izglasano je nepovjerenje
 izbori 2005: VELIKA KOALICIJA (CDU/CSU – SPD)

14
Angela Merkel kancelarka

2006 Svjetsko prvenstvo u nogometu i rukometu

SMJENA generacija na tržištu rada

Problem činovnika = državnih zaposlenika

PISA katastrofa – Bolonjska reforma (kao treba u ukinuti, propast će itd – kako će propast kad ju je uvelo preko 30 zemalja?)

Informacijsko društvo – društvo proizvodnje usluga = I DRŽAVA POSTAJE PONUDITELJ USLUGA (činovnik ti dođe doma u vrijeme koje
si dogovorio u općini, platiš mu 10 € za to)

PREDSJEDNICI U SRNJ PREDSJEDNICI U NJDR

49-59 THEODOR HEUSS 49-71 WALTER ULBRICHT

59-69 HANS LUBKE 71-88 ERICH HONECKER

69-74 GUSTAV HEINEMAN 89 EGON KRENZ

74-79 WALTER SCHEEL

79-84 CARL CARSTENS (KONSERVATIVE TURN)

84-89 RICHARD VON WEIZSACKER

94-99 ROMAN HERZIG

99-2004 JOHANNES RAU

15

You might also like