Sara ievska

sP
.
.

11 J
.

, ,5 ..ir, 63
7>zn
ui

m
EVIENI 7)
...08 I SS e
,
VO

Likovna umjetnost u Butmiru.

Josip Korošec

Prošao je ve ć dugi niz godina od poznatog nalaza u Butmiru. Nekada čuvena,

samostalna i autohtona kultura, kakvom je Butmir smatran, pada uslied ogromne
množine novih nalaza u zaborav. Dok se Butmiru ranije u svim udžbenicima uslied
njegovih kerami čkih proizvoda posve č ivalo ogromne pašuse, danas se jedva i spo-
minje u vezi sa kulturorn trakaste keramike, i to jedino uslied plasti čne ornamentike.
Medutim i pokraj svoje važnosti, koje je to nalazište izgubilo, problem same
butrnirske kulture nije još riešen, ili bar nije još dovoljno riešen. Njezino datovanje
u okviru ostale tzv. neolitske kulture, dalje podrietlo plasti čne dekoracije i dr. riije
ustanovljeno, i uviek se još name će pitanje: kako i zašto? Od uviek se . najmanje
—

pažnje posve ćivalo njegovoj figuralnoj plastici. Ipak • ona karakteristi č na i za

datovanje važna, i danas će se pokraj čitavog niza poznatih plastičnih proizvoda
u drugim kulturama raznih kulturnih oblasti moći lakše da dode do jednog zado-
voljavajućeg rezultata. Treba priznati, da je sama okolina Butmira toga doba, kao
i ciela kulturna oblast uob će neizpitana. Stoga je neobi čno težko na osnovu jednoga
lokaliteta izvoditi zaklju čite od presudne važnosti. Isto je tako težko na ći odgova-
rajući izvor za pojedine oblike, u koliko je to uobće mogu će. Ranije zamišljene
direktne veze sa pojedinim udaljenim oblastima ne rnogu i ne smiju da se prime, sve
dok nedostaje čitav niz članova, koji bi se mogli povezati u jednu cielinu. Potrebno
bi prvo bilo izpitati cielu kulturnu oblast, a tek onda tražiti medusobni odnos sa
drugim kulturnim oblastima, kao i riešavati pitanje podrietla. Ipak bi to iziskivalo
suviše vremena i materijalnih žrtava, a kona č ni rezultat odmi če se pod tim okol-
nostima u nedogled.
Butmirska keramika odlikuje se naročito plastičnom dekoracijom. O njoj su
pisane čitave studije. Ipak dolazi ona u stvari u relativno malo primjeraka, ako
se uporedi sa cielokupnim materijalom, gdje su u većini slučajeva ornamenti urezani.
No i pokraj toga ona uslied svojih motiva, kao i to, da je jedini lokalitet sa takvom
plasti č nom spiralnom ornamentikom, zaslužuje naro čitu pažnjul). Možda još ve ću
pažnju zaslužuje butmirska plastika, koja se u nekim primjerima odlikuje izrazitim
realizmom, koji se na drugim lokalitetima toga doba ili uobće ne pojavljuje, ili
i) Predpostaviti moramo, da je Butmir samo jedan član neke kulture sa takvom plasti čnom
dekoracijom. Možda če on biti i jedan od manje važnih lokaliteta, kada če u toj kulturnoj oblasti
biti otkrivena sva riaselja toga doba.

•
• • •
88 [2]
samo u izuzetnim slučajevima. Alr ni sva figuralna plastika u Butmiru ne odiše
realizmom. Relativno je ovdje nadeno dosta malo primjera, koji izgledaju prije
tvorevina nekog umjetnika iz gr čko-arhaiskog doba, nego jednog umjetnika iz
neolita. Skladnost poteza, odli čno modelovanje, sigurnost u predstavi odaju umjet-
nika visokog kvaliteta. Pa ipak su te statuete nadene pokraj onih, koje su podpuno
sumarno modelovane, i kojih ima daleko ve ći broj n'ego prvih. Pitanje se name će:
zašto se upotrebljavaju istodobno i jedne i druge i odakle tolike suprotnosti u
predstavi? A to danas nije težko riešiti.
Gotovo sva butmirska figuralna plastika publikovana je ve ć na više mjesta.
Kao glavna publikacija, na čije slike ćemo se uglavnom osloniti, poslužit će nam
Radimsky--Hoernes, Butmir I, i Fiala—Hoernes, Butmir II. Kako su, opisi statueta,
njihove dimenzije, i ostale pojedinosti ve ć izložene u tom djelu, to ćemo preko toga
pre ći izuzev u slu čajevima, gdje je to neobhodnO potrebno.
Podjela i grupiranje statueta iz Butmira nije još nikada i nigdje izvršena.
Kako se tu nalazi nekoliko tipova i u pogledu glave i u pogledu predstave tiela, to
je neobhodno potrebno izvršiti grupiranje, jer tek kasnije i na osnovu toga možemo
da predemo na analogije i detaljnu obradu.
1. Ljudske statuete.
A) CIELO O ČUVANE STATUETE I TORZA.
U Butmiru je jedino poznata predstava ženske figure sa jasnim oznakama pola.
Kao takve moramo da smatramo i one, koje su bez oznake pola, uslied sumarne
predstave. Isto tako ovdje su statuete uviek predstavljene samo u stoje ćem stavu,
a nikada u sjede ćem ili leže ćem. S obzirom na položaj ruku možemo ih podieliti
na statuete, koje imaju ruke u obliku vodoravnih patrljaka, zatim statuete sa
rukama na grudima, i statuete sa rukama podignutim u vis. Samo je jedna statueta
predstavljena bez ruku, ali je ona možda zamišljena sa rukama na grudinia ili
spuštenim. U pogledu tiela imamo dva osnovna tipa, plosnate i valjkaste. I kod jednih
i kod drugih noge ili uob će nisu predstavljene, ili se nalazi na prednjoj, a ponekad
i na stražnjoj strani donjeg diela tiela vertikalno udubljenje ili vertikalni urez, koji
predstavlja diobu nogu, dok sa raztavljenim nogama imamo svega jedan primjerak.
Donja površina za stajanje redovno je proširena, kako bi se dobila ve ća i sigurnija
baza, na kojoj figura stoji. Istu pojavu zapažamo i kod statueta, gdje su noge
dieljene vertikalnim udubljenjem, odnosno urezom. Glava imamo nekoliko tipova,
koji se medusobno ne razlikuju samo u neznatnim detaljima, nego su podpuno
suprotni. Kako je u Butmiru vrlo rietko sa čuvana ciela statueta, to u ve ć ini slu-
čajeva ne znamo, kakav tip glava pTipada pojedinim torzima. Jedino možemo
predpostaviti da je pojedinim realisti čno radenim glaVama pripadalo sli čno tielo,
koje se nije sa čUvalo.
Za lakše razumievanje moramo pomenuti, da je kulturni sloj u Butmiru razne
debljine, i da dostiže najve ću visinu od 1,42 m., dok je debljina humusa iznad
njega od 0,24--1,70 m. Tu nisu ura čunate zemunice, čija normalna dubina u Butmiru
iznosi od 0,30-0,60 m., a u riedim slu čajevima do 0,75 m 2). Plasti čni proizvodi
[3] 89
nađeni su najviše na dnu zemunice ili na po četku kulturnog sloja. Riede se oni
nalaze do visine 0,40 m., tj. u donjem sloju, a samo je nekoliko statueta nadeno
srednjem, do 0,90 m. iznad sterilnog sloja, dok ih u gornjem uob će nema3). Zanimljiva
je pojava, da je u Butmiru ve ćina raznih tipova statueta, nadena na istoj visini
kulturnog sloja, pa se uslied toga vremenski ne će mo ći dieliti, jer su s obzirom na
'stratigrafiju istovremeni.
- I. Statuete ovalnog presjeka.
Imamo svega dva fragmenta dviju statueta, koje pripadaju najbolje modelovanim
do sada nadenim u Butmiru (T. I, sl. 1 ab, 2 ab, upor. Butmir II, Tab. IV, sl. 3 ab, 4 ab).
Na žalost o čuvani su samo dielovi trupa. Ovalnog su presjeka. Glutaei su bili, sude ći
po ostatcima liepo modelovani. lsto tako odli č no su bile modelovane i inguinalne
linije. Uobće uzev ova su dva fragmenta radena podpuno naturalisti čno i odgova-
raju radu nekih realisti čno predstavljenih glava u Butmiru. Jedan je fragment naden
u zemunici oko 0,15 m. iznad dna, a drugi 0,30 m. iznad po četka kulturnog sloja.
II. Plosnate statuete sa horizontalnim patrljcima.
a) bez odieljenih nogu i bez predstavljenih glutaea. (Hoernes ih naziva Brett-
idolen mit stempe1frmigen Basis, idoli u obliku daske 4). Osnovni im je oblik
podpuno plosnat, bez sužavanja u struku, sa .nešto proširenom ovalnom površinom
za stajanje. Patrljci su mali, dojke plasti č ne, aplicirane. Od tih statueta nijedna nije
nadena ciela (T. I. sl. 3 a—c, 5 ab, 6a—c, 9 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 3 ab; 9, T. II,
sl. 5; Butmir II, T. III, sl. 5, 6; T. IV, sl. 12 ab'). Taj oblik se u Butmiru pojavljuje
na dnu kulturnog sloja, odnosno u zemunicama bilo na samom dnu, bilo neštu
iznad dna. U uskoj vezi sa ovima stoje statuete, č iji je oblik isti kao kod gornjih,
samo što su u struku nešto sužene (T. I, sl. 4 a—c, 8, upor. Butmir II, T. III, sl. 16; T.
IV, sl. 88 ). Jedna od ovih statueta nadena je na dnu kulturnog sloja, a jedna u
zemunici. Ovamo moramo ubrojiti jednu cielu o čuvanu statuetu, plosnatu i suženu
u struku, čija glava ima tzv. pti čje lice. Na grudima kao i na ledima te figure;
nalazi se po jedno okruglo udubljenje, čija je namjena nerazumljiva. Dojke ta
statueta nema predstavljene (T. I, sl. 7, upor. Butmir II, T. III, sl. 11). Na đena je nešto
iznad početka kulturnog sloja (0,15 m.).
b) zasebnu grupu čini jedna cielo o čuvana plosnata statueta, sa pti čjim licem,
horizontalnim patrljcima, plasti č'nim dojkama, plasti čnim pupkom i plasti čno pred-
stavljenom vulvom sa vertikalnim urezorn. U struku se ona ne sužava, a donja povr-
šina nije proširena (T. II, sl. 4 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 12). To je jedini primjerak
u butmirskoj plastici sa predstavljenom vulvom. Stratigrafski podatci te statuete
nisu poznati. (Vertikalan urez na stražnjem dielu predstavljao bi možda dieljene
noge. Možda je isti slučaj i na prednjoj strani, i onda bi plasti čna vulva ozna čavala
u stvari plasti čno koljeno).
2) Butmir 1, str. 8 i dalje;/Sutmir 11, str. 9 dalje.
3) Butmir 1, str. 15; Butniir 11, str. 22.
M. Hoernes, Urgeschichte der bi1denden Kunst in Europa, Wien 1926., str. 288.
") Neke nisu publikovane.
") Neke nisu publikovane.
90 [4]
c) sa neznatno suženim strukom, ali sa ja č im sužavanjem izpod patrljaka
pojavl juje se samo jedna plosnata statueta (T. II, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 2).
Ona je nadena doduše u donjem- sloju, ali nešto iznad po č etka (0,30 m.). Možda pred-
stavlja samo jedan detalj u tom tipu.
d) sa predstavljenim naglašenim i vertikalno dieljenim glutaeima, nadena je
isto tako samo jedna, jako ošte ć ena (T. II, sl. 6 ab, upor. Butmir II, T. IV, sl. 6 a-c). Ona
je plosnata sa nešto suženim strukom. S obzirom na dubinu, u kojoj je nadena
(oko 60 crn. iznad dna), mogla bi se smatrati kao jedna od najmla đ ih oblika, koji
su nadeni u Butmiru. Druga jedna plosnata statueta, sa - suženim strukom, od koje
je sa č uvan samo gornji dio, a koja je po svemu sude ći imala isto tako predstavljene
glutaee, nadena je u zemunici (T. II, sl. 8 ab, upor. Butmir II, T. III, sl. 10 ab).
e) plosnate statuete sa horizontalnim poja čanjem oko cielog tiela u visini
bedara i diel jenim nogama. Izdvaja ih ve ć Hoernes, po kome je takvo poja čanje u
stvari predstava odiela, koje je u donjem dielu odvojeno od tiela 7). Osnovni je tip
ovih statueta plosnat, koji ponekada u pojasu može biti sužen, ali noge ima
dieljene vertikalnim urezom, odnosno udubljenjem, a vjerojatno, da su ponekada
bile i zasebno modelovane i zatim i raztavljene. Donja površina za stajanje je
proširena. Glavna njihova karakteristika je, što imaju u visini bedara horizontalno
poja č anje oko cielog tiela. Takvo poja č anje imala je i ve ć više puta citirana sta-
tueta od strane raznih nau č enjaka u pogledu rasne pripadnosti (T. II, sl. 3 a--c, upor.
Butmir II, T. III, sl. 11s), radi tzv. ožiljaka na njezinim ledima. Poja čanje je tu bilo
aplicirano i ono je odpalo, o čemu jasno svjedo č e zaostali tragovi na tom mjestu.
Pomenuo je to i Hoernes, ali je mislio, da je na toj statueti na navedenom mjestu
bio prije ozna čen opasa č oko pojasa°). Odlomci statueta takvog tipa relativno su
č esti i mnogi nisu ni ušli u publikaciju. To gore navedeno poja čanje može biti
podpuno vodoravno (Butrnir I, T. III, sl. 7 11), a može biti na prednjoj i na stražnjoj
strani nešto spušteno, lu č no i podignuto na kukovima (T. II, sl. 1, 7 ab, upor. Butmir I,
T. III, sl. 11; Butmir II, T. IV, sl. 9 ab). U izvjestnim slu čajevima nalaze se kod ovog
tipa i plasti č no predstavljeni kukovi (T. II, sl. 7 ab, upor. Butmir II, T. IV, sl. 9 ab). Sve te
statuete na đ ene su u zemunicama na raznim dubinama, izuzev prve, koja je nadena
u kulturnom sloju oko 0,30 m. visine. Pokraj statueta sa dieljenim nogama
moramo ovamo ubrojiti jednu, koja uob će nema ozna č enih nogu, ali se kod nje
nalazi horizontalno poja č anje u visini bedara (T. II, sl. 5 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 10),
a nadena je na dnu kulturnog sloja. Mnogi od navedenih odlomaka možda i ne ćc
spadati u grupu sa horizontalnim patrl jcima, jer sli čnu predstavu poja čanja u visini
bedara nalazimo i kod statueta sa rukaina položenirn na grudi.
f) fragmenat donjeg diela neke statuete plosnatog oblika sa suženim donjim
dielom i proširenom površinom za stajanje (T. III, sl. 1 a—c, upor. Butmir II, T. IV, sl.
13 ab). Naden je nešto iznad po č etka kulturnog Sloja i jedini primjerak sa suženim
donjim dielom u Butmiru.
g) u ovu grupu možemo staviti sve ostale fragmentirane statuete plosnato2,
oblika, sa horizontalnim patrIjcima, koje uslied neznatih ostataka ne možemo da
7 ) Butmir 11, str. 3.
m) Hoernes, Urgeschichte, str. 288; Miloje M. Vasi ć, La N ć gresse de Butmir (separatni otisak
iz Odbitka z Ksiegi, pamiatkowej ku szci prof. Dr. Wlodzimierza Demetrykiewicza).
°) Butmir 11, str. 3.
'°) Mnoge nisu publikovane.
91
[5]
stavimo ni u jednu od ranijih grupa. Prije svega su to razna torza (T. III, sl. 4 a—c,
5 ab, 3, 2, upor. Butmir 1, T. II, sl. 2 a—d, 6 ab; Butmir II, T. III, sl. 4, 8, 17; T. IV, sl. 2, 5)
od kojih su neke i sa o č uvanom glavom, koja može biti raznog tipa, a o kojima
ć e biti detaljnije govoreno kasnije.
111. Valjkaste statuete sa horizontalnim
a) sa dieljenim nogama. Nadena je svega jedna oko 0,30 m. iznad po Četk,i
kulturnog sloja (T. III, sl. 7 a—c, upor. Butmir II, T. III, sl. 9). Osnovni oblik je valjkast
naroč ito u donjem dielu statuete. Plasti č no su predstavljene grudi i pupak: Na
prednjoj strani izpod pupka predstavljeno je vertikalno udubljenje do dna statuete,
a ozna čava dieljenje nogu.
b) sa nedieljenim nogama. I od ovog tipa na đ en je samo jedan fragmenat
donjeg diela neke statuete. Kako je jako ošte ćen, ne može se sa sigurnoš ću utvrditi,
kome tipu pripada (T. III, sl. 6 a—c, upor. Butmir I, T. III, sl. 8 ab). Površina za stajanje
nešto je proširena. Plasti č an pupak ima jamicu pri vrhu. Naden je u zemunici.
c) sa horizontalnim poja č anjem u visini bedara oko ciele statuete. U svemu su
nađena tri vrlo ošte ć ena fragmenta, od kojih dva nisu publikovana (T. III, sl. 8, upor.
Butmir II, T. II, sl. 16 a—c"). Sve što se o njima može re ći, je to da su se one u
pojasu vrlo sužavale i da je u visini bedara, oko ciele statuete, bilo horizontalno
pojač anje, kakvo smo vidjeli ve ć ranije u II, e. Svi ostali detalji su nepoznati.
Publikovani primjerak naden je u zemunici").
d) sa sužavanjem prema dnu. Jedan dosta ošte ć en primjerak donjeg diela
statuete, sa valjkastim donjim dielom, koji se prema ,dnu sužava (Butmir I, T. II,
sl. 8"). U pojasu je sužen, stražnji dio je ošte ć en, ali vjerojatno, da su bili pred-
stavljeni i glutaei. Naden je skoro na dnu zemunice.
IV. Valjkaste statuete bez predstavljenih ruku.
Svega je nadena jedna ciela o č uvana, podpuno sumarno raclena statueta, bez
ikakvih detalja (T. IV, sl. 1 a—c, upor. But mir I, T. II, sl. 11 ab). Glava, koja je kod te
statuete najsumarnije izradena predstavlja specijalan tip zajedno sa nekim drugima
nadenim u Butmiru. Vertikalno urezana linija pri dnu ozna čava dieljenje nogu.
Površina za stajanje nešto je proširena. Najkarakteristi č nije na toj statueti je to,
što ona nema predstavljenih ruku. Možda su ruke ovdje zamišljene da padaju niz
tielo i radi toga nisu ni ozna č ene. Nadena je na po č etku kulturnog sloja.
V. Statuete sa rukama položenim na grudi.
Po obliku te statuete odgovaraju plosnatom tipu statueta sa horizontalnim
patrIjcima"). Ali ruke kod njih nisu odvojene, ve ć pripijene uz tielo, savijene u
laktovima i položene na grudi izpod dojki. Kod nekih je statueta vjerojatno bio
") Sliku treba okrenuti za 180°.
") Stratigrafija drugih dviju nepublikovanih statueta nije poznata, kao što se danas ne
može utvrditi statigrafija nijednog predmeta, koji slu č ajno nije publikovan.
") Sliku treba okrenuti za 45° u lievo.
") lzuzev plosnatih nije naden nijedan drugi oblik.

92 16
slič an položaj, samo što ruke nisu bile pripijene ve ć odvojene. Do tog zaklju čka
nas dovodi jedan fragmenat neke ruke sa predstavljenirn prstima (Butmir I, T. III,
sl. 4 ab). Medutim vjerojatnije je, da je ona pripadala nekoj statueti, koja ih je
imala podignute 1r vis. Drugi jedan fragmenat (Butmir I, T. III, sl. 5) poti če od ruke
horizontalnog položaja. Ovaj tip statueta sa rukama položenim na grudi možemo
podieliti u nekoliko grupa u odnosu na samu izradu oblika trupa.
a) bez predstavljenih glutaea. One mogu biti u struku nesužene (T. IV, sl. 4 ab, upor.
Butmir 11, T. 111, sl. 1) i1i sužene (T. IV, sl. 3a—c, upor. Butmir II, T. III, sl. 2). Kod prve
oblik je plosnat, a o č uvana glava sumarno radena, kod druge donji dio je više
valjkast, sumarno raden, a na o č uvanoj ruci na grudima predstavljeni su i prsti.
Možda bi u ovu grupu mogli ubrojiti još jednu statuetu, od koje je o čuvan samo
gornji dio (T. IV, sl. 2 ab, upor. Butmir II, T. 1V, sl. 1 Ove statuete u Butmiru ne
dolaze na dnu kulturnog sloja. Tako je prva nadena na 0,30 m. iznad po četka
kulturnog sloja, a druga na 0,90 m. (spada prema tome u najmlade), a tre ća na
0,20 m.
b) sa predstavljenim glutaeima nadena je svega jedna (T. IV, sl. 6 ab, upor. Butmir II,
T. 111, sl. 7 ab). U struku se ne sužava, a prema o č uvanim ostatcima glutaei su bili
predstavljeni. Drugih karakteristika nema. Nadena je na po četku kulturnog sloja.
c) sa horizontalnim poja č anjem oko statuete u visini bedara. I od te vrste
naden je svega jedan primjerak (T. IV, sl. 5 ab, upor. Butmir II, T. 111, sl. 3 ab). Noge su
dieljene vertikalnim udubljenjem. U visini bedara bilo je horizontalno poja čanje,
kakvo smo vidjeli i ranije. Kukovi su plasti č no predstavljeni. Nadena je na visini
od 0,20 m.
VI. Statuete sa rukama podi,z1mtim ti vis.
I tu se statuete razlikuju od ostalih samo po položaju svojih ruku, koje su
ovdje odvojene od tiela i podignute u vis. Kako je obi čno oč uvana samo jedna ruka,
to položaj druge nije uviek siguran, tj. da li je i ona bila isto tako podignuta u
vis. Znač enje toga stava, po mišljenju nekih nau čenjaka, bio bi adora čni. Nije
medutim izklju č eno, da su se ovdje htjele nazna č iti samo ruke u pokretu. Podieliti
ih možemo u dvie grupe.
a) plosnate bez ozna č enih nogu. Nadena su tri fragmenta raznih statueta, od
kojih je jedan sa oč uvanom glavom, sa tzv. pti č jim licem (T. V, sl. I ab, upor. Butmir 11,
T. III, sl. 15). Kod te statuete bile su predstavljene i plasti č ne dojke, dok su druge
dvie sumarni je izradene i bez ikakvih predstava (T. V, sl. 3 ab, upor. Butmir 11, T. III, sl. 13,
14"). Jedna od ovih statueta nadena je na visini od 0,20 m, druga na 0,40 m, a za
tre ć u je stratigrafija nepoznata.
b) sa raztavljenim nogama. Nadena je samo jedna ciela o č uvana statueta (T.
V, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 10 ab). Ona je više plosnatog oblika, u struku nešto
.sužena i sa raztavljenim nogama. Surnarna glava sa pti č jim licem ima oko vrata pIa-
sti č nu ogrlicu. Drugih detalja nema. Ruke su odlomljene, ali sude ći prema ostateima,
morale su biti podignute u vis.
15 ) Sliku 14 treba oltrenuti za 180°.
[7] 93
]
B. GLAVE STATUETA.
Kako su u Butmiru vrlo rietki primjeri statueta sa o čuvanom glavom, i to
u nekim manje važnim primjerima, moramo i glave statueta da dielimo na razne
tipove i to odieljeno od tiela. Nema sumnje, da je neka liepo modelovana glava
naturalisti č kog tipa vjerojatno irnala isto tako izradeno tielo, dok sumarnij pred-
stavljena glava sumarnije izradeno tielo. Ipak ta predpostavka ne koristi mnogo, i
mi ne možemo da prosudimo, kakve su glave imala pojedina torza, ni kakvb su
tielo imale nadene glave. Mnogo više pojedinosti kod butmirske plastike pružaju nam
glave, jer su kudikamo markantnije nego o č uvana torza. Mnoge medu njima mogu
se danas još smatrati unikatima, ma da je i na drugim mjestima nadeno čak
hiljadama statueta. Pomenimo samo Vin č u. Keke od butmirskih statueta ovdje u
jugoizto č noj Evropi izuzev Egeje") i u srednjoj Evropi, nemaju sebi ravnih ana -
logija. Moguć e ili šta više vjerojatno je, da će se ovdje u Bosni i Hercegovini
otkriti još više naselja sa sli čnom kulturom i sli č nom plastikom, jer je izključeno
da bi Butmir stajao usamljen. Tek onda će se mo ći objasniti pojava takvih glava
na tom lokalitetu. — Isti slu č aj, kao što je bio ranije pomenut kod oblika tiela,
zapažamo i kod glava, da se svi tipovi nalaze medusobno pomiešani na istoj
đ ubini kulturnog sloja. Prema tome je bar ve ćina od tih glava bila istovremena
ili bar vremenska razlika medu njima nije velika.
I. Naturalisti čni tip.
Uslied odli č nog modelovanja kao i podpuno naturalisti čnih predstava možemo
taj tip prosto da nazovemo naturplisti č nim, što on u stvari i jeste, jer je ve ć ranije
reč eno, da te glave izgleda prije da su djelo nekog gr čkog arhajskog vajara,
nego li predhistorijskog koroplasta. Imamo dvie podpuno razli čite predstave glava.
Jedna, koja se više približava č istom realizmu, i druga, koja je više stilizovana.
Najoč iglednija je razlika u izradi tjemena. Dok je u prvom slu čaju potiljak liepo
zaobljen i odgovara brachikephalnom tipu, u drugom, tjeme je koso podignuto
i izvuč eno naviše te uslied toga glava daje prije utisak egip ć anske plastike iz doba
Amenhotepa IV.
a) sa zaobljenim potiljkom. Nadena je jedna odli čno o čuvana glava, sa nešto
hrapavom površinom, što moramo da pripišemo odve ć jakom pe čenju (mož<Ya
uslied nekog požara), i slabijoj glini (T. V, sl. 4 a—c, upor. Butmir I, T. II, sl. 1 a—c).
čelo je vrlo visoko i odli č no modelovano. O čne jabu č ice su plasti čne u prirodnim
udubljenjima. Usta su srazmjerno široka i predstavljena urezom, slabo modelovanim
usnama što ina če nije sluč aj na predpovjestnim statuetama. Nos je prav i djeli-
mič no oštećen. Uši su plasti čne sa realisti č no predstavljenim ušnim školjkama. Brada
je nešto unapried povu č ena i zaobljena. Tjeme i potiljak su zaobljeni, zatiljak
nešto uvu č en, kao kod mezzobrachikephalnog tipa glave. Kosa, sa razdjelkom na
sredini tjemena - je urezana, predstavljena pomo ć u cik-cak linija, te pada na sliepo-
č ice i potiljak. Urezi, koji predstavljaju kosu, nalaze se u stvari na plasti čnoj masi,
koja je stavljena ovamo, da se dobije dojam plasti č nosti kose. Prema tome je u
iom primjeru ovdje kosa predstavljena i plasti č no. lzgleda, da su i obrve bile
urezane, sude ć i po jednom urezu, koji se o č uvao na jednoj strani u visini obrva.
A nije izključ eno, da je taj urez nastao i slu č ajno. Nadena je na 0,30 m. iznad
I") Literatura za Egeju, Malu Aziju i ltaliju podpuno mi nedostaje.
94 [8 1
dna zemunice. Druga sli čna, ali vrlo ošte ćena glava pripadat če isto tako ovom
tipu (T. V, sl. 5, upor. Butmir II, T. II, sl. 8). Nadena je na 0,30 m. iznad po četka
kulturnog sloja. Kao i ranija glava i ova je izradena u mezzobrachikephalnom tipu.
b) sa koso naviše izvu č enim tjemenom. Ovaj je tip, kao što je ve ć ranije
re čeno, slič'an gornjem, ali je više stiliziran. U svemu su nadene dvije glave, od
kojih je jedna oč uvana ciela, dok je druga'veoma fragmentirana. (T. V, sl. 7 ab, 6 ab,
upor. Butmir II, T. II, sl. 1 ab, 2). Posliednja je bila mnogo bolje modelovana od
prve. Očne jabuč ice, nos, uši a isto tako obrve plasti č no su predstavljene. Usta su
urezana. Kosa kao i kod gornje izradena je plasti čno i tek na tu plasti č nu masu
urezuju se cik-cak linije sa razdjeljkom na tjemenu. Nadene su na po četku kulturnog
sloja. Možda spada u ovaj tip još jedna dosta ošte ć ena glava (Butmir II, T. 11,
sl. 4 ab), sa plasti čno predstavljenim o čnim jabuč icama i nosom, koji je ošte ćen.
Usta su urezana, isto tako i obrve i to sa dva kosa ureza. Kosa je plasti čna, ali
predstavljena i urezima, a od gornjih se razlikuje po tome, što su na njezinom
tjemenu urezane paralelne prave linije, Icoje padaju okomito na čelo. Nadena je
nešto iznad po četka kulturnog sloja.
11. Naturalisti čni tip glava sa više ovalnim licem.
Taj tip glave po samoj obradi dosta je sli čan gornjem. Nadena je svega jedna
glava (T. VI, sl. 1 ab, upor. Butmir 11, T. 11, sl. 5 a—c), koja izgleda kao da pripada nekoj
crna č koj rasi. Ma da ovdje nemamo namjeru da govorimo o rasnoj pripadnosti,
daje ta glava na prvi pogled taj utisak, što je pomenuo i Hoernes") i to naro čito
uslied kose, koja je na naro čit način predstavljena. Nos, očne jabučice i obrve, koje
su tu koso izvedene, plasti čne su. Usta i uši nisu nazna čene. Kosa sa razdjelcima
urezana je. Sa tjemena pada okomito na čelo u paralelnim talasastim linijama.
Ostali dio tjemena, potiljak i sljepo čice pokrivene su ubodima. Uslied toga ona i
daje utisak kovr časte crna čke kose. Glava je dosta površno modelovana, a nadena
je na 0,10 m. visine u kulturnom sloju.
III. Glave sa trouglastim licem i horizontalnim nešto izduženim tjemenom.
Taj tip glave pojavljuje se u par primjeraka. Vrlo je stiliziran, ma da su
predstavljene gotovo sve pojedinosti. Tjeme je dosta nizko, blago zaobljeno, a
otraga se horizontalno produžava. Možemo da razlikujemo dvie grupe. Kod jedne
usta uob ć e nisu predstavljena, dok kod druge vertikalno udubljenje izpod nosa
označava otvorena usta.
a) bez predstavljenih ustiju. Nadene su svega dvie, jedna u zemunici, dok je
stratigrafija druge nepoznata. Kod jedne i kod druge nos, o či i kose obrve plasti č ne
su, kao i uši, koje su izvedene u vidu malih plasti čnih kruži ća sa malim udubljenjem
u sredini (T. VI, sl. 4 ab, upor. Butmir 11, T. II, sl. 3 ab). Kod druge glave jasno se
vidi, da je lice bilo na prednjoj strani aplicirano (T. V, sl. 8 ab, upor. Butmir I, T. II,
sl. 3 a—c). Donekle nam taj utisak daje i lice kod prve glave. Kod obeju glava je na
tjemenu i vratu urezima predstavljena kosa sa razdjeljkom na sredini tjemena.
b) sa otvoreno predstavljenim ustima. Nadena je svega jedna glava sa djeli-
mi čno o č uvanim trupom plosnatog oblika (T. III, sl. 4 a—c, upor. Butmir I, T. II, sl. 2
17 ) Hoernes, Urgeschichte, str. 288.
[1 95
a—d). O č i, nos i obrve koso predstavljene, plasti č ne su. Uši su kao i kod ranije plasti čne,
priljubljene uz sljepo č nicu sa okruglim udubljenjem na sredini. Usta su izvedena
vertikalnim udubljenjem, kao da su otvorena. Kosa je na prednjem dielu tjemena
izvedena urezima, a na ostatku tjemena kao i na potiljku nalaze se urezani rhombovi
izpunjeni ubodima. Urezana linija posred tjemena trebala bi da predstavlja razdjeljak
kose. Ta je statueta nadena u zemunici.
IV. Valjkasta glava, nerazdvojena od vrata.
Nadena je svega jedna fragmentirana, koja nije bila dieljena od vrata. Na
prednjoj strani bilo je aplicirano lice (T. VI, sl. 6, upor. Butmir I, T. 11, sl. 4 ab). Obrve su
bile predstavljene dviema urezanim linijama. Kosa je plasti č na i na plasti čnoj masi
nalaze se horizontalne cik-cak linije sa razdjeljkom na sredini. Izvedena je na
tjemenu, potiljku i vratu. Taj je fragment naden u zemunici oko 0,20 m. iznad dna.
V, Glava sa okruglim licem 1 zaobljenim tjemenom.
I od ovog tipa nadena je samo jedna glava vrlo sumarno radena, oko 15 cm.
yisoko u kulturnom sloju. Cielo, više okruglo lice, oivi čeno je plasti čnim pojačanjem
(koje možda predstavlja maramu, kojom je glava bila umotana). Nos i obrve, koje
skupa sa č injavaju slovo T, plasti čni su. O č i su predstavljene ubodima. Na tjemenu
su urezi u vidu prepleta, oko kojih su dvie urezane paralelne linije (T. VI. sl. 2 ab,
upor. Butmir II, T. II, sl. 7 a—c).
VI. Glave sa nešto naviše podignutim licem.
Uglavnom su radene grubo i sumarno. Mogli bismo da izdvojimo nekoliko -
vrsta, koje ipak ne čine neku bitnu razliku.
a) sa zaobljenim potiljkom i tjemenom. Nadena je svega jedna sa plasti čnim
nosom i obrvama u obliku slova T. O č i su predstavljene ubodima. Na tjemenu se
nalazi urezana linija pod uglom (Butmir II, T. II, sl. 9 ab).
b) sa tjemenom nižim od č ela. Nadeno je nekoliko glava, kod kojih je tjeme
vrlo suženo, a niže od čela. Jedna od njih ima o č uvan i ostatak trupa plosnatog
oblika. Lice joj je trouglasto, o či i nos su bili plastič ni, a isto tako i obrve, koje
su koso izvedene (T. III, sl. 3, upor. Butmir II, T. III, sl. 8). Nadena je na visini od 0.80 m
i prema tome je gotovo najmladi primjerak. — Druge dvie nadene su na dnu kulturnog
sloja, od kojih jedna u zemunici, imaju trouglasto lice, plasti čan nos i obrve u
obliku slova T. Oči su kod jedne plasti č ne, a kbd druge uob će nisu izvedene
(Butmir II, T. II, sl. 13, 15). — Jedna nepublikovana glava trouglastog lica irna
plasti čno i urezanim uglovima predstavljene o či, a nos izveden urezanom vertikal-
nom linijom.
c) glave nagnute u stranu. Nadena je svega jedna na visini od 0,20 m. u
kulturnom sloju (Butmir II, T. II, sl. 12 ab). Po obliku se ta glava, izuzev što je
itešto nagnuta na lievu stranu, ništa ne razlikuje od predhodne. Tjeme je nešto
niže od čela, oči su plasti čne kao i nos i obrve, koji zajedno sa činjavaju slovo T.
\(). je vrlo duga čak, sli č an prije plasti č nom rebru, i prolazi dužinom cielog lica,
/avršava se na bradi.
 96 [1 01
VII. Glave u obliku horizontainih ovalnih plo čica.
Grupa glava toga tipa najnerazumljivija je od sviju nadenih glava u Butmiru.
Relativno su nadene u najve ć em broju. Fiala je mislio, da su one vjerojatno bile
ruč ice sudova.") Hoernes smatra to mišljenje kao mogu č no, ali ne i dokazano.")
I jedan i drugi smatraju, da su one u obliku maski. Neke od njih stvarno možda
i predstavljaju nastavke ru č ica kod sudova, dok su druge medutim bile glave
statueta, jer su i statuete sa takvom glavom, tj. sa dugim vratom, na kome je
bila horizontalna plo č ica kao glava, na đ ene u Butmiru. U glavnom su svi pri-
nrjeri nadeni na dnu kulturnog sloja ili zemunica izuzev jedne na visini od 0,15 m.
i malo ranije pomenute statuete, koja se našla na visini od 0,30 m. u kulturnom
sloju. I ovdje možemo da razlikujemo dvie podvrste, jednu, kod koje lice uob če
nije predstavljeno, i drugu, koja ima lice izvedeno na na č in, kakav smo vidjeli u
posljednjoj grupi.
a) bez predstavljenog lica. Neke od ovih glava uob ć e nisu publikovane. Jedna
takva glava, koja je u obliku ovalne horizontalne plo č ice, nema nikakvih pred-
stava, osim jedno manje duguljasto udubljenje na sredini (T. VI, sl. 5 ab). U ovu
grupu moramo staviti i ranije pomenutu statuetu bez predstavljenih ruku (T. IV,
sl. 1 a—c, upor. Butmir I, T. II, sl. 11 ab), č ija je glava u obliku horizontalne ovalne
ploč ice bez ikakvih detalja. — Sli č na alava bez lica, ali sa urezanom kosom sa
razdjeljkom, nalazi se na jednoj statueti sa rukama položenim na grudi (T. IV, sl. 4 ab,
upor. Butmir II, T. III, sl. 1). Od ove glave ne razlikuje se mnogo jedna druga (T.
Vl, sl. 3 ab, upor. Butmir II, T. II, sl. 10 ab), koja je više kupastog oblika, a ima
urezanu kosu sa razdjeljkom, dok su na prednjoj strani tj. na licu dva plitka
udubljenja, koja mogu da predstavljaju o či.
b) sa predstavljenim licem. I od ovili glava, nekoliko njih bez naro čitih ka-
• rakteristika, nije publikovano. Plasti č ne obrve i nos, koji se obi čno proteže do
ivice ploč ice, u obliku su slova T. Ciela ta predstava je gruba i izvedena pomo ću
plasti č nih apliciranih rebara. O č i su predstavljene ili dviema rupicama (T. VI, sl. 8
a—c, upor Butmir 11, T. II, sl. 6 ab) ili plasti č no (Butmir II, T. II, sl. 17). Na jednom
prim jeru imamo i zenice, pomo ć u malih udubljenja usred plasti č nih oč iju (T. VI, sl. 7
ab, upor. Butmir II, 14. II, sl. 11). Ta je glava i ina č e važna za nas. Ništa se ne
razlikuje od drugih iz te grupe, ali se nalazi na vratu, koji je sa donje strane
završen. To je za sada jedini takav primjerak naden u Butmiru. Visina vrata iznosi
svega oko 1,6 cm., a zajedno sa glavom 3,6 cm. Kako nema nikakvog preloma, to
nije mogla biti upotrebljavana kao ru č ica na nekom sudu, ve ć je morala služiti kao
takva, a pošto uob ć e nije stabilna to se morala zabadati u zernlju ili tome sli čno.
Možda je to bila i glava neke statuete, kod, koje su trup i glava ra đeni zasebno,
a tek kasnije sastavljeni. Nije vjerojatno, da je ona služila kao privjesak, jer neml
. tragova, da bi bila nošena, niti je uob ć
e podesna za nošenje. Vrlo ošte ćenu takvu
glavu imala je i jedna statueta, dielimi čno oč uvana, ovalnog oblika sa horizontalnim
patrljcima (T. III, sl. 5 ab, upor. Butmir 11, T. III, sl. 4). Na prednjem dielu glave
nalaze se ostatci plasti čnih oč iju. Nadena je, skoro na dnu kulttirnog sloja.
") Butmir 11, str. 27.
Butmir II, str. 2.
97
VIII. Glave sa takozvanim pti čjim licem.
Najjednostavnija predstava lica na predhistorijskim statuetama izvodila se
pritiskom dvaju prsta č ime se dobijao plasti čan nos. Drugih detalja na takvoj
glavi obi č no nema. Za takvo lice udoma čio se izraz »pti čje lice«. U Butmiru se
taj tip dosta č esto pojavljuje na svim dubinama, od po četka kulturnog sloja do
0,40 m. visine. Pti č je lice imamo kod plosnatih statueta sa horizontalnim patrIjcima
(T. II, sl. 4 ab, T. I, sl. 7, upor. Butmir I, T. 111, sl. 12; Butmir II, T. III, sl. 11), kao i
kod statueta sa podignutim rukama (T. V, sl. 2 ab, 1 ab, upor. Butmir I, T. II, sl.
10 ab; Butmir II, T. III, sl. 15).
C. RAZNE PREDSTAVE NA STATUETAMA.
Budući da su u već ini sluč ajeva bile pomenute prilikom citiranja pojedinih
statueta, izuzeV odiela, ostale pojedinosti, to čemo ovdje da navedemo samo izvjestne
predstave na butmirskoj plastici, koje su od zna čaja.
Oči. Kod glava naturalisti č nog tipa predstavljene su one podpuno realisti čno
u prirodnim oč nim udubljenjima. Drugi na čin se izvodio u vidu plasti čnih često
apliciranih okruglih izpup č enja.- Kod sumarnije radenih glava o či su ponekad pred-
stavljane udubljenjima, odnosno ubodima. Na jednoj glavi nalaze se usred plasti čnih
oč iju mala udubljenja, zenice (T. VI, sl. 7 ab, upor. Butmir II, T. II, sl. 11).
Obrve. Naj češć e su one predstavljene plasti čno, i to bilo da su koso položene
prema o č ima ili su horizontalne i spojene sa nosom. Rjede su predstavljene urezima
ili pličim udubljenjima.
Nos. Uviek je predstavljen plasti čno, a samo u jednom slu čaju vertikalno,
urezanom linijom"). Nos je ili ravan ili više ili manje ugnut, a kod sumarno
radenih glava zajedno sa plasti č nim horizontalnim obrvama čini slovo T. U takvom
slučaju on je izr.aden kao plasti čno rebro, vrlo dug, te se često završava na vrhu
brade, a kod glava u obliku horizontalnih ovalnih plo čica završava se na ivici
pločice. Kod glava sa pti č jim licem nos je izraden stiskom dvaju prsta.
Uši. Pravilne ušne školjke nalaze se na glavama naturalisti čkog tipa. Na
nekim primjerima uši su predstavljene plasti č nim, uz glavu priljubljenim kruži ćima.
Usta. Ne pojavljuju se često, lzključivo kod naturahsti čkog tipa. Mogu
da budu dosta prirodna, tj. da se dobije i predstava usana (T. V, sl. 4 a-c, upor. Butmir
I, T. II, sl. 1 ab), ili su predstavljena urezom. Samo na jednom primjeru usta su
izvedena otvorena (T. III, sl. 4 a—c, upor. Butmir 1, T. II, sl. 2 a—c; T. 111, sl. 1 a—c).
Kosa. Najobi č nija predstava kose izvršena je pomo ću urezanih linija. Kod natu-
ralisti č kog tipa, kao i kod nekih drugih (T. Vl, sl. 6, upor. Butmir I, T. 11, sl. 4 ab),
kosa je i plastič na, izvedena na taj na č in, što su tjeme i potiljak pokriven: tanjim
slojem gline, na koji tek dolaze urezi. U najviše slu č ajeva kosa je sa razdjeljkom
posred tjemena. Obi č no je ona predstavlljena cik-cak linijama, koje su kod natura-
listič nog tipa izvedene širinom tjemena, a uzduž na potiljku. Samo u jednom pri-
mjeru cik-cak linije urezane su horizontalno na potiljku i na vratu, a tu vjerojatno
uslied razdjeljka, koji se nalazi i na pctiljku i na vratu (T. VI, sl. 6, upor. Butmir I,
2°) Nije publikovana.
7
 98
[1 2]
T. 11, sl. 4 ab), dok je ina č e predstavljen samo na tjemenu. Kod naturalisti čkog
tipa •kosa na vratu nikada nije izvedena. Povr cik-cak linija kosa je predstavljena
i pravim urezanim linijama na taj na č ;n, da u pramenovima pada na čelo. Na
tjemenu se u takvom slu č aju nalazi u trouglu dok je ostatak tjemena i potiljak
prekriven cik-cak linijama, prostim ubodima (T. VI,. sl. 1 ab, upor. Butmir 11, T. 11, sl.
5 a—c) opet sa razdjeljkom na sredini, ili pravim linijama (T. V, sl. 8 ab, upor.
Butmir I, T. 11, sl. 3 a—c). Predstava kose na jednoj glavi, (T. 111, sl. 4 a—c, upor.
Butmir I, T. 11, sl. 2 a—c; T. III, sl. 1 a—c) izvedena je na taj na čin, što
kosa u pramenovima pada na č elo, dok se na ostalom dielu tjemena i potiljku
nalaze urezani rhombovi. Izgleda, da je ovdje kosa bila povijena u maramu, a
rhombovi su uzeti kao ornamenat, koji se je na toj marami nalazio. — I glave u
obliku horizontalnih ovalnih plo č ica imaju ponekad predstavljenu kosu i to pravim
urezanim linijama, koje po sredini sie če druga linija, a koja će zna čiti razdjeljak.
Samo na jednom primjerku kosa je padala i straga na leda kao i sprieda na grudi
(T. II, sl. 3 a—c, upor. Butmir II, T. 111, sl. 12 ab), a predstavljena je ubodima.
Ruke. Mogu da budu u obliku horizontalnih patrljaka dalje nerazdvojene od
tiela i položene na grudi, razdvojene od tiela i podignute u vis.
Prsti na ruci. Predstavu prstiju na ruci imamo kod jedne statuete sa rukama
položenim na grudi (T. IV, sl. 3 a—c, upor. Butmir 11, T. III, sl. 2), gdje su sumarno iz-
radena četiri prsta. Drugi takav slu čaj imamo na fragmentu jedne ruke, gdje su
prsti izvedeni sa č etiri ureza.- Možda su prsti zamišljeni i na jednom drugom
fragmentu, na kome se nalazi više ureza (Butmir I, T. III, sl. 4 ab, 5).
Noge. Obič no su dieljene samo vertikalnom urezanom linijom ili udubljenjem
na prednjoj, a ponekad i na stražnjoj strani. Raztavljene noge imamo samo na
jednoj figuri (T. V, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 10 ab).
Stopalo. Kao što imaju gotovo sve statuete sa nedjeljenim nogama, proši-
renu površinu za stajanje, tako imaju istu i statuete sa dieljenim nogama, uslied
č ega se kod njih ne može govoriti o nekoj naro čitoj predstavi stopala. Izvedeno
stopalo nalazi se samo na jednoj o č uvanoj nozi neke statuete, gdje su urezima
vjerojatno predstavljeni i prsti (Butmir II, T. IV, sl. 10). Sli čno stopalo, ali samo sa
dva prsta, koja su tu dublje zasje č ena, nalazi se na j&Inom drugom fragmentu
neke noge (Butmir II, T. V, sl. 3).
Plasti č no koljeno. Predstavljeno je samo na jednom primjerku, a na njemt
su urezani trougli, čije je zna č enje nepoznato (Butmir II, T. IV, sl. 11).
Dojke. Često su izvedene plasti čno i u najviše slu čajeva koni č no.
Pupak. U nekoliko je primjeraka piasti č an sa jamicom pri vrhu (T. III, sl. 6 a,
upor. Butmir 1, T. III, sl. 8 a).
Kukovi. Nalaze se svega na dva primjerka, kao manja plasti č na izpupčenja (T.
IV, sl. 5 ab; T. 11, sl. 7 ab, upor. Butmir II, T. III, sl. 3 ab; T. IV, sl. 9 ab).
Glutaei. Na statuetama iz Butmira rietko se nalaze. Obi č no su samo horizon-
talna plasti čna poja č anja, dok su dieljeni glutaei samo na jednom primjerku (T. II,
sl. 6 ab, upor. Butmir II, T. IV, sl. 6 a—c).
Inguinalne linije. Predstavljene su samo na fragmenatima naturalisti čkog tipa.
Vulva. lzvedena je samo jedanput to plasti čno sa vertikalnim urezom (T. r,
sl. 4 ab, upor. Butmir 1, T. III, sl. 12).
[13] 99
Plasti čna izpupčenja na le đima statueta. Od plasti čnih predstava kod, \statuct.l,
naročito su zanimIjiva manja duguljasta plasti čna izpup čenja na ledinia, k6j'a
daju kao neki ožiljci. U Butmiru se ona dosta često nalaze, dok na drugim Icika
litetima nisu poznata. Uglavnom je pominjana uviek samo jedna statueta sa takvim
izpupč enjima (T. II, sl. 3 a-c, upor. Butmir II, T. III, sl. 12 ab). Medutim ona se nalaze i
na više drugih statueta, od kojih neke nisu publikovane (T. I, sl. 5 ab, upor. Butmir 1,
T. II, sl. 5). Fiala se nije izjasnio u pogledu takvih plasti čnih izpupčenja na ledima.
Hoernes na protiv predpostavlja, da su to ožiljci i da figura malo ranije pomenuta,
koju i on citira, predstavlja neku crna čku ženu, jer se takvi ukrasni ožiljci pojav-
ljuju samo kod naroda sa tamnom kožom. Kao dokaz navodi on, da i pojedine glave
liče na crna čki tip, što je bilo ve ć ranije pomenuto"). Vasi ć pobija Hoernesovo
mišljenje i pomoć u raznih analogija dolazi do zaklju čka, da su kod te statuete urezi
oko vrata i na grudima, dalje plasti č na izpup čenja na ledima, urezana vertikalna
linija posred leda, koja se završava sa nekoliko sitnih vertikalnih ureza u nekoliko
vrsta, samo neki ukras za glavu i leda, koji je morao da ima uzor u metalu").
Niko medutim do sada nije pomenuo da su u Butmiru plasti čna tzpup čenja na
ledima dosta č esta i da se nalaze i na drugim statuetama pokraj ove. Medutim ni
na jednoj slič noj nemamo pokraj ožiljaka nikakvih drugih predstava na grudima i
ria ledima, koja kod gornje ite zna č e ništa drugo do kosu, koja je padala niz leda
i grudi"). Prije bi bilo potrebno riešiti pitanje, da li su statuete sa plasti čnim
izpupč enjima na ledima bile zamišljene gole ili obu čene. To je pitanje možda jedno
od najdelikatnijih uob ć e, jer svi Predstavljeni urezi na pojedinim statuetama ne
mogu da ozna č avaju uviek odielo, a drugo, ako predpostavimo, da je ono i bilo kao
takvo zamišljeno, koji su dielovi onda goli i zašto? Kao što se plasti čne dojke pred-
stavljaju i onda, kada nema sumnje, da je figura bila zamišljana obu čena, koji
dielovi i kada se zamišljaju goli? Tako su plasti č ne dojke izvedene i tia toj statueti,
koja bi donekle izgledala obu čena uslied sada odpalog plasti čnog pojačanja oko
figure u visini bedara, ako to uob ć e predstavlja donji rub nekog odiela, jer mišljenje
Hoernesa, da je to kajiš, nije to č no. Možda se mogu smatrati ovdje i leda golima,
odnosno da su prenesene predstave sa golog tiela na statuetu. Dorsalno udubljenje
ovdje je jasno nazna čeno. U tome se slažu svi u čenjaci. Nije međ utim potrebno
smatrati, da plasti č na izpup č enja moraju da predstavljaju ožiljke ili metalan nakit,
posljednje tim prije, jer se kod ostalih sli č nih primjera ne nalazi urezana linija
uzduž leda. Vidjeli smo, da imamo baš u Butmiru više naturalisti čnih predstava,
nego što je to obi č aj na ostalim predpovjestnim lokalitetima jugoizto čne Europe.
Stoga bi takva izpup č enja mogla jednostavno da su prenesena sa golog, ljudskog
tiela, kao što je i dorsalno udubljenje, i da predstavljaju samo miši će na ledima,
a mogla bi da predstavljaju možda i sama rebra i to tim prije, pošto su izpup čenja
nekoliko u koso zavinuta. Što je na desnoj strani izvedenih 5, a na lievoj samo 4
izpup č enja, možemo pripisati sumarnoj izradi, jer je ve ć i tih nekoliko detalja bilo
dovoljno, da se ozna č i ono, što se htjelo predstaviti. — Kod drugih sli čnih primjeraka
(T. l, sl. 5 ab, upor. Butmir 1, T. 11, sl. 5"), kako je ve ć pomenuto, kosa nije pred-
21 ) Hoernes, Urgeschichte, str. 288; Butmir II, str. 3.
Vasi ć, La N ć gresse de Butmir, str. 6.
") Krač im urezima predstavljenu kosu vidjeli smo i na jednoj glavi (Butmir I, T. II. sl.
c).
Ostale nisu publikovane.
7*
 100
stavljena ni na ledima ni na grudima (glave nisu o čuvane), niti je predstavljeno
odielo. Uobće se ne nalazi nikakvih ornamenata na tielu. Tu bi prema tome bila
točna predpostavka, da su plasti č na izpup čenja prepesena sa golog tiela u prirodi.
Njihov broj je razli č it, a položaj može da bude horizontalan ili kos, kao na gornjoj.
Na jednoj malo ranije pomenutoj i objavljenoj statueti umjesto izpup čenja pred
stavljena su udubljenja, a samo jedno *zpup čenje. Nalaze se 4rlo nisko skoro
visini struka. I na jednom neobjavljenom fragmentu sa plasti čnim pojačanjem
visini bedara imamo isto tako nizko postavljena izpup čenja. — Ako takva izpup-
čenja stvarno predstavljaju miši če ili rebra, onda nas njihov nizki položaj ne treba
da zbunjuje, jer se na predpovjestnim statuetama uviek predstavlja ono, što hi
se htjelo da predstavi, dok sam na č in predstave ostaje po strani. Polaze č i sa toga
gledišta mnogo što šta bit č e nam razumljivije, jer predpovjestni umjetnik, ako
• smijemo tako nazvati ga imao je za cilj, da nešto pozitivno predstavi, ali mu je
u ve ćini slučajeva bilo sporedno, kako če to da izvede. Na taj na č in on na jednoj
statueti pravi udubljenja, a na drugoj izpup čenja. Ma da je na čin izrade bio ovdie
drugi, cilj pa i kona čni rezultat je ipak ostao isti.
Nakit. Na ranije pomenutoj statueti sa plasti čnim izpupčenjima na ledima,
imamo po sredini leda predstavljenu urezanu liniju, sa nekoliko manjih vertikalnih
linija na kraju. Ta će predstava imati zna čenje nakita, kao što predpostavlja i
Vasić,") a koji je padao sa kose. Sli čno značenje će možda imati i urezi na jednoj
nepublikovanoj statueti, gdje su 4 grupe od 4-5 ureza na ple ćima i u visini po-
jasa, ali nisu spojene sa drugim linijama. Plasti č no izvedenu ogrlicu imamo
samo na jednom primjeru (T. V, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 10 ab). Pomo ću ureza
na toj plasti č noj ogrlici htjelo se na prednjoj strani predstaviti zrna nakita, od koga
je ta ogrlica u prirodi bila sastavljena. • — Ostale slu čajeve ogrlica jedino imamo
izvedene urezima ili ubodima. Tako je na jednoj statueti oko vrata niz uboda, koji
ć e vjerojatno predstavljati ogrlicu (T. IV, sl. 2 a, upor. Butmir II, T. IV, sl. l b). Nekc
slične predstave kod drugih statueta dolaze u pitanje (T. III, sl. 4 a—c; T. II, sl. 8 ab,
upor. Butmir I, T. II, sl. 2 a—d; Butmir II, T. III, sl. 10). — Na fragmentu jedne ruke
nalaze se tri ureza, koji vjerojatno imitiraju grivne na ruci (Butmir 1, T. III, sl. 5)
— To bi bio sav nakit, ukoliko je on predstavljen na butmirskim statuetama.
Odielo. Pitanje odiela na predpovjestnim statuetama vrlo je problemati čno,
kao što je to u ostalom slu č aj i sa mnogim drugim predstavama. Jedan uzrok leži
i u tome, što se nekada povrh neosporne predstave odiela izvode i pojedini dielovi
tiela, na pr. dojke, na na čin kao da bi one bile gole, ili šta više, kao da su bile
aplicirane na odielu. Vasi ć je u tom slu čaju riešio pitanje na taj na č in, što on
vinč anske statuete smatra da u stvari predstavljaju hoplite sa oklopima, na ko -
jima su bile izvedene i dojke.") — Drugi je uzrok da li se na statuetama pred-
stavlja i odielo kao takvo, ili su predstavljeni samo ornamenti sa odiela u prirodi,
ili su pak šta više takvi ornamenti izvodeni samo radi prostoga ukrašavanja,
odnosno izpunjavanja praznine, a da nemaju nikakve veze sa odielom. Isto to je
i u Butmiru. Vrlo je riedak slu čaj, da sa sigurnošću možemo tvrditi, da se htjelo
predstaviti odielo, ali nikada ne možemo zaklju čiti, kakvo je u stvari to odiel ,,
ć pomenuto, da horizontalno plasti čno poja čanje oko
sa) Vasi č, La Nćgresse de Butmir, str. 6.
28 ) Vasić, Preistoriska Vin ča III, str. XXII. i dalje; str. 57 i dalje.
[14] [15] 101
u visini bedara kod nekih statueta predstavlja donji rub odiela. Ali su i tu pred •
stavljene plasti č ne dojke i ponekad kukovi. — Neku vrstu prega če od pojasa na
niže, koja se otraga zatvarala, imamo na iednom fragmentu (T. III, sl. 6 a—c, upor.
Butmir I, T. III, sl. 8 ab). Sli čne, ali manje jasne predstave nalaze se i na nekim drugim
primjerima, gdje će vjerojatno biti predstavljen neki ornament sa odiela (Butmii .
• T. II, sl. 8). — Odielo, odnosno ornamenat sa odiela imamo izveden na gornjem 1,
dielu tiela u nekoliko slučajeva (T. III, sl. 4 a-c; T. IV, sl. 2 ab; T. II, s. 8 ab, upor. Butmir
I, T. II, sl. 2 ab, možda i 6 b; Butmir II, T. IV, sl. 1 a—c; T. III, sl. 10--10a). —
Pomo ću uboda predstavljen je pojas samo na jednoj statueti sa horizontalnim po-
jačanjem u visini bedara (T. IV, sl. 5 ab, upor. Butmir II, T. III, sl. 3 ab). — Obu ću ima-
mo samo na jednoj fragmentiranoj nozi (Butmir II, T. IV, sl. 16 a, možda i T. II, sl. 3,
upor. Butmir II, T. I[I, sl. 12 ab). — Zani mIjiva je predstava na jednoj glavi ve ć
ranije pomcnute statuete (T. III, sl. 4 a—c, upor. Butmir I, T. II, sl. 2 a—d) — Povrh
predstavljene kose ovdje su i izvjestni ornamenti sastoje ći se iz rhombova. "rjeme
i potiljak izgleda, da su povijeni u neku maramu i ornamenti na glavi u stvari
bi predstavljali ornamente na marami, izpod koje sprieda izbijaju pramenovi kose.
Slična marama, koja medutim pokriva cielu glavu izuzev lica, bila bi na jednoj
sumarno radenoj glavi, na čijem se tjemenu i potiljku nalaze oko ciele glave
dva koncentri č na kruga izpunjena prepletom. I taj je ornamenat uzet sa marame
(T. VI, sl. 2 ab, upor. Butmir 11, T. II, sl. 7 a—c). — Gotovo sve ostale predstave na
drugim statuetama, ili njihovim fragmentima nejasne su i ne možemo da odredimo
njihovo značenje (T. I, sl. 3 a—c; T. II, sl. 5; T. sl. 8; T. I, sl. 4 a—c, sl. 6 a—c, 8;
T. 111, sl. 1 a—c, upor. Butmir I, T. III, sl. 3 ab, 4 ab, 9, 10; Butmir 11, T. II, sl. 16 a—c;
T. III, sl. 5, 16; T. IV, sl. 8, 12 ab, .13 ab).
U glavnom bi bilo to sve, što bismo mogli da kažemo u pogledu raznih pred-
stava na butmirskim statuetama. U daljnjem toku izlaganja pokušat ćemo, u koliko
je to moguće, da bar izvjestne sli čne pojave na drugim mjestima dovedemo u vezu
sa Butmirom. Ali to je, kao što je ve ć na samom po četku re čeno, uslied suviše
malo poznate neposredne okoline Butmira vrlo težko.
2. životinjske tigure.
Ni životinjskei plasti č ne figure iz Butmira nisu sve publikovane. Ipak o njima
malo možemo da kažemo. Upotrebljavale su se kao samostalne ili samo kao na-
stavak na ru čicama sudova, ili tome sli č no. Prve predstavljaju uviek četveronožne
životinje. Kojoj vrsti životinja pojedine pripadaju, nemogu će je utvrditi. Jedna
od njih je zbog položaja nogu predstavljena možda u leže ćem stavu, ako nije
samo slu čajno neuspjela izrada, jer položaj, kakav ona predstavlja, uob će je ne-
mogu ć (Butmir I, T. II, sl. 9). Ostale su izvedene u stoje ćem stavu, vrlo su iumarno
radene, a dosta su i fragmentovane, te se uslied toga ne može ništa detaljnije re ći
njima (Butmir II, T. V, sl. 5 ab, 6).
bilo.—Ranjev Najljepše radena životinjska glava (Butmir II, T. V, sl. 1 a—c) pripada možda
nekom rhytonu, a možda i statueti, što je manje vjerojatno. O či i uši su kod
llie predstavljeni plasti čno. Na čelu se nalaze urezani ornamenti, sastavljeni od
krać ih ureza, a na vratu pokraj ovih i ostatci udubljenih spirala.
011
102 [16]
Zasebnu grupu čini nekoliko statueta (T. VI, sl. 9, 10 ab, upor. Butmir 11, T. V,
sl. 2 a-c, 4 ab") koje vjerojatno predstavljaju neku četveronožnu životinju, kod
koje glava nije izvedena, a koje su po sredini, bilo skroz, bilo samo djelimi čno
bušene. Leda su kod njih obi čno iz•adena u obliku triju rebara.
Odlomci raznih držki sa o čuvanim životinjskint glavama dosta su rietki. Obi čno
su radeni kao ukras same držke možda bez dubljeg zna čenja (Butmir I, T. IV, sl. 19;
Butmir II, T. V, sl. 7).
Tip statuete ovalnog presjeka (I), tj. naturalisti čni tip, spada medu najbolje
plasti čne tvorevine ne samo u Butmiru nego uobće u predpovjesti. U Vin či se
naturalisti čko radene statuete isto tako pojavljuju samo u nekoliko primjeraka i
to na dubini od 6 m.") Ti primjeri • ni iz daleka ne dostižu butmirskih, koji su još
samo fragmenti, te nedaju neku jasniju i detaljniju sliku, a uslied nedostatka glava
uobće je težko zaklju č iti i o pravom tipu, kome su one pripadale. Predpostaviti
ipak moramo, da je takvom tielu morala da odgovara naturalisti čno radena glava.
Drugih sli čnih analogija ne možemo da navodimo iz prostoga razloga, što gotovo
cielokupna literatura o Egeji nedostaje. Vjerojatno, da bi se najviše sličnosti u
pogledu same izrade kao i u pogledu izrazitog naturalizma moglo na ći u grčko-
arhajskoj plastici. - Inguinalne linije, koje su ovdje modelirane gotovo prirodno,
u Butmiru se na statuetama drugog tipa ne nalaze. U Vin či na protiv vrlo su često
primjenjivane na statuetama gotovo svih tipova, a naro čito na tipu tzv. Vidov-
danke"). Uobće uzev u predpovjestnoj plastici inguinalne linije ne predstavljaju se
rietko. Tako su u vin čanskoj kulturi povrh Vin če u Jablanici"), Gradcu") i drugim
mjestima, zatim u Bugarskoj na mramornim"), kao i glinenim idolima"), u Rumuniji
u Gumelnita kulturi i drugima,") Cucuteni kulturi,") gdje mogu biti i slikane")
i t. d. Isto tako često upotrebljavaju se u Egeji počev od Trakije, Tesalije i Grčke")
prelto Kikladskih-otoka") do Krete, a dalje još na Malti, Kipru, u Maloj Aziji i
drugim mjestima. Vrlo često kod sumarnih predstava statueta, inguinalne linije.
koje su modelovane zamienjene su jednim obi čnim urezanim trouglom. Ponekada
je to diktirao sam materijal, (na pr. plosnati koštani idoli u Bugarskoj i Rumu-
27) Neke od njih nisu publikovane.
28) Vasić, Vin ča IV, sl. 243, 244.
23) Vasič, Vin ča 111, sl. 203, 139, 147 i druge.
3o)
Vasić , Die neolitische Station Jablanica, str. 22, sl. 57 i dr.
31)Glas Srpske Kraljevske Akademije LXXXV1, 1911, T. IX, sl. 17.
32) 113Becunt Ha B .barapcmin Apxeciaornitectot Htic.rwryrb VIII, 1934, str. 207, sl. 13(4.
str. 208, sl. 140, 1.
3.1)
Ibid. str. 189, sl. 124, 1.
34)
Ipek, Jahrbuch ftir pfflistorische und ethnografische Kunst, 1933/34, T. 11, sl. 8 i dr.
- Dacia 111-1V, str. 109, sl. 20, I.
"") H. Schmidt, Cucuteni in der oberen Moldau, 1932, T. 32, sl. 6 i dr.
38 ) Ibid. T. 34, sl. 2, 4, 5, itd.
") Tcrouycz, AC ispoYerrnpf.xca axPorcoXst.g Anrotou xxc ZecxXou, av A.11•2v2t; 1908, sl. 311; T. 32, sl. 2.
3, 6, T. 34, sl. 9, itd. Wace and Thompson, Prehistoric Thessaly, 1912, str. 68, sl. 35; str. 147,
sl. 91 b; str. 170, sl. 115; V. Miiller, Fr0he Plastik in Griechenland und Vorderasien, 1929, T. III,
sl. 49-52, 55, 58; T. V, sl. 97, 98 i dr.
28) H. Bossert, Alt Kreta, 1921, sl. 115; - Muller, Friihe PlaStik, T. I, sl. 22; T. 11, sl. 25,
26 itd.
103
niji) ali je to izuzetan slu čaj, jer se isto tako često nalaze na glinenim statuetama
gotovo svih oblasti, a naro čito u Bugarskoj i Rumuniji,") a zatim u Ukrajini.")
Takav trougao nikada se ne pojavljuje na butmirskim statuetama.
'Tip plosnatih statueta sa horizontalnim patrIjcima, bez predstavljenih glutaea,
sa više ili manje proširenom bazom za stajanje, naziva Hoernes »Brettidolen«,
fdolima u obliku daske. U Vin či se one nalaze kroz cio kulturni sloj, a u odnosu
na glavu raznog su tipa. Pokraj Vin če takve statuete dolaze t gotovo na svim
ostalim predpovjestnim lokalitetima. Kako su one najsumarnije radene bez nekih
naroč itih odlika, to bliže analogije ne ćento ni pominjati. Isti je slu čaj i kod statueta
sa suženim strukom, koje spadaju u gruptt plosnatih, a koje su isto tako česte na
raznim predpovjestnim naseljima. Statueta u grupi II b sa plastično predstavljenom
vulvom u stvari spada medu ostale statuete gornje grupe, i jedino se izdvaja radi
pomenutog detalja, koji relativno uzev nije čest u predpovjesti. Obi čno se vulva
označ ava kra čim vertikalnim urezom, dok je plasti čna, kao na našem primjerku
gotovo nepoznata. Statueta koja je sužena izpod patrljaka, a o čuvana samo u tom
jedinom primjerku u Butmiru (grupa II c), ima svoje analogije u jednom - primjerku
u Vinči"), dok ina če takav oblik sa sužavanjem izpod patrljaka i naznačenim nešto
suženim strukom nije na drugim lokalitetima poznat. Nerazumljivo je, što se time
htjelo predstaviti. Aka se htjelo predstaviti struk, zašto je na našoj statuefi izve•
deno još jedno sužavanje u visini struka? Nije izključeno, da je to neka vrsta odiela,
sumarno predstavljenog, koje se opasivalo izpod pazuha. Ranije smo vidjeli, da se
glutaei na našim statuetama vrlo rietko izvode, a pogotovo dieljeni (grupa II d).
Takvi medutim nisu rietki na pojedinim drugim mjestima (uporedi Vin ču i druge),
ma da pripadaju i drugim oblicima.
Možda najinteresantnija podvrsta plosnatih statueta su one sa horizontalnim
pojač anjem oko tiela u visini bedara (grupa II e), pojava, koju smo vidjeli i kod
nekih statueta sa rukama položenim na grudi. Nekoliko analogija za te statuete
imamo u par primjeraka u Vinči"). Taj se oblik u Vinči vrlo rietko upotrebljavao,
dok je u Butmiru jedan od najčešćih od sviju koji se na tom lokalitetu nalaze.
Što se ti če stratigrafije, oba su primjerka nadena u Vinči u najnižem sloju,
jedan u zemunici, a drugi u sloju zemunica (dubina 8,3 m). Prvi u potpunosti li č i
na naše statuete i ima dieljene noge, dok je drugi valjkast u donjem dielu, i bez
oznake dieljenja nogu. Nije mi poznato, da bi se poja čanje oko statuete u visiu
bedara, takvog karaktera upotrebljavalo i na drtigim lokalitetima. Ranije smo pome
nuli već Hoernesovo mišljenje o zna čenju toga poja čanja, po kome je to samo
donji rub plasti čno izvedenog odiela"). Vasi ć naprotiv, pod znakom pitanja pred-
postavlja, da bi na vin čanskom primjeru mogla da bude donja ivica oklopa"), jer
je na drugom mjestu došao do zaključka, da se oklop na statuetama u Vin či pojav-
ljuje tek na dubini od 6,7 m, i to sa urezanim predstavama").
a") H. A. 14. VIII, 1934, str. 124, sl. 5; str. 127, sl. 2 i dr. - Ipek 1938, T. 16, sl. 5-8, 10-11
T. 15, sl. 9; T. 17, sl. 8; T. 18, sl. 4 a, 7; T. 19, sl. I; T. 29, sl. 6 i dr.
4") Charles Hadaczek, La colonie industrielle de Koszylowce de ćpoque ćn ćolithique,
T. XX11, sl. 194, 195, 198, 199; T. XXIII, sl. 206--208, 210 b; T. XXIV, sl. 210 c-d, 211, 214,
216 itd
") Vasi č, Vinča 1V, sl. 28 a-c.
") Ibid. IV, sl. 10 a-c, 83 a-c.
• Butmir II, str. 3.
• Vasič, Vinča IV, str. 7.
'") Ibid. str. XXIII. - O tom Vasič evom mišljenju biće govoreno u drugoj studiji.
104 [18]
Tip statuete II f, od koje je u Butmiru naden samo jedan odlomak donjeg
diela. neke statuete, a koji se u donjem dielu sužava, ima u Vin či najstarije ana-
logije u grupi statueta iz sloja zemunica i sloja iznad njih, a koje li če na Kikladske
idole").Dok butmirski primjerak uob će nema predstavljenih nogu, vin čanski imaju
uviek dieljene noge. Još mnogo ve ća slič nost nalazi se na nekim statuetama iz
mladeg sloja (dubina 4,7 i naviše), koje isto tako nemaju predstavljenih nogu, a
sužavaju se u donjem dielu"). Istoga tipa kao ove iz Vin če nadene su i u Jablanici"),
kao i na nekim drugim mjestima. Možemo pomenuti, da se statuete, koje se suža-
vaju u donjem dielu tiela, a bez predstave nogu nalaze i u Ukrajini"), u Besarabiji
u Cucuteniu°°) i drugim nalazištima"), ali je tu sužavanje imalo drugi smisao. Baza
za stajanje kod statueta tu nije nikada proširena, nego se donji dio završava
konično gotovo u šiljak, ili što je isto tako često, statueta se postavlja na jednu
bazu, koja se koni č no završava"), tako da bi se vjerojatno statueta mogla zabosti
u zemlju, kako bi na taj na čin postigla svoju stabilnost.
. Statuetama tipa III i IV uslied dosta sumarne izrade ili uslied prevelike ošte-
ćenosti težko je opredieliti analogije. Izuzev one u grupi IV, koja nema predstav-
ljenih ruku, gotovo sve ostale nemaju ništa karakteristi čnog na sebi. Jedino je
vriedan zapažanja jedan fragmenat donjeg diela statueta (Ill d), koji ima analogije
u Vinč i i njoj srodnim lokalitetima. Vjerojatno, pripada nekoj statueti, koja je
imala sli čnosti sa pojedinim vin čanskim, koje su se razvile iz tipa tzv. Vidovdanke 53).
Položaj ruku na grudima, kakav imamo u grupi V, bez obzira na samu pred-
stavu tiela, pojavljuje se doduše u Vin či, ali su tamo ruke uviek odvojene od tiela,
dok u Butmiru nikada nisu. Dalje u Vin či ruke nikada nisu neposredno položene
na grudi, izuzev možda u jednorn ili dva primjera"), ako možda i ovdje nije
zamišljen drugi položaj ruku. Obi čno su položene na trbuh ili bokove statuete.
Najranija pojava ruku položenih na tielo u Vin či, nalazi se na dubini od 6,4 m. i
traje sporadi čno kroz cio kulturni sloj. Sli čan položaj ruku, kao u Vin či imamo
i u Pločniku"), gdje su ruke isto tako odvojene od tiela. U Rumuniji su pred
stavljene ruke na tielu na anthropomorphnim vazama, kao i na statuetama, iia
tim ponekad i neodvojene od tiela. U glavnom su tu ruke položene na grudi kao
na našim statuetama pokraj onih, čije se ruke nalaze na trbuhu"). lsti je slu čaj
i u Bugarskoj") i to naro č ito na mramornim idolima°°), koji su po cieloj strukturi
isti kao i kikladski idoli, mada Popov ne vidi nikakvu srodnost izmedu bugarskih
") Ibid. IV, sl. 61 a, c i dr.
") Ibid. IV, sl. 356 a-c, 467 i dr.
") Vasi ć, Jablanica, str. 19, sl. 50; str. 20, sl. 54 b.
'°) Hadaczek, La colonie de Koszylowce, album, T. XXII, sl. 195; T. XXIII, sl. 203-20h
i dr. T. XXIV, sl. 210 d-21(i itd. - lpek 1927, T. 36, sl. 13; T. 38, sl. 10 itd.
8°) H. Schmidt, Cucuteni, T. 31, sl. 1, 7, 13 i dr. T. 32, sl. 6 i dr. T. 34, sl. 2, 4 itd.
Dacia III-IV, str. 29, sl. 1, 2 itd.
") Ibid. III-IV, str. 31, sl. 3, Te 7, 8, 9 i mnoge druge u cieloj toj oblasti.
") Vasi č, Vinča 111, sl. 139, 147, 203, 216 itd.
") lbid. IV, sl. 219.
") M. Grbić, Ploč nik, Oneolithische Ansiedlung, Beograd 1929, sl. 68, 75, 76, 80.
°°) Dinu V. Rosetti, SOpilturile dela Vidra, Bukuresti 1934, T. 1-111. - Ipek, 1938, T. 18,
sl. 7; T. 29, sl. 9; - Ipek 1932/33, T. 12, sl. 2; T. 14, sl. 8. - Dacia II, str. 81, sl. 63, .1 ■& 5, 6 i
57) Ipek 1932/33, T. 14, sl. 2. - H. A. H. Vlll, str. 186, sl. 123, N4 2, 5 i dr.
") H. A. H. VIII, str. 207, sl. 139; str. 208, sl. 140, M 1, 2. - Ibid. 111, str. 93, sl. 1; sti
94, sl. 2; str. 95, sl. 3.
[19] 105
i onih u Tesaliji i na Kikladima, te smatra, da bugarski imaju lokalan karakter, i
da su radeni u samoj Bugarskoj bez tudih uticaja, a po ugledu na glinene i koštane
idole"). To njegovo mišljenje nema stvarnog oslonca, jer mada postoji uzka veza
izmedu glinenih, koštanih i mramornih statueta u Bugarskoj, dolazi to uslied togt!,
što su prvi radeni po ugledu na mramorne idole, koji su im bili uzor, a ti
su opet stajali pod uticajem kikladskih idola preko Gr čke i Tesalije, ako uob će
nisu bili i import. Slično mišljenje kao Popov zastupa i Mihov, koji tvrdi, da ti
mramorni idoli nisu import nego su radeni po uzorima na glinene i koštane idole,
ali ipak dozvoljava mogućnost, da im je prototip bio u kikladskim idolima°°). U
Egeji imamo prije svega na kikladskim mramornim idolima ruke prekrižene na
trbuhu. Ali se pokraj ovih nalazi i čitav niz drugih, gdje su ruke predstavljene i
na grudima"). Dalje dolazi takav položaj ruku na Kreti"), zatim na Kipru") i u
Aziji, gdje je, može se re či, najizrazitija pojava"). Pod uplivom ovih sa Kiklada
imamo ih u raznim mjestima Tesalije (Sesklo, Tsangli, Chaeronei i dr.) i Gr čke").
Kako je na jugu mnogo češči i uobičajeniji takav na č in predstave položaja ruku
nego što je u Dunavskoj dolini, to moramo izvesti zaklju čak, da se i na butmir-
skim statuetama takav na čin predstave pojavljuje pod uplivom Egeje i da je došao
direktno sa juga u Butmir, a ne preko Dunavske doline. Razumljivo, danas to
možemo jedino još da predpostavljamo, jer ni Tesalija ni Makedonija; a da ne
govorimo o zapadnom dielu Bosne i Srbije, nisu još dovoljno izpitane.
Statuete sa u vis podignutim rukama u grupi VI, zauzimaju kao u Butmiru
tako i na drugim predpovjestnim lokalitetima izuzetan položaj. Takve statuete su
u Butmiru u odnosu na druge lokalitete srazmjerno dosta česte. U Vin či su npr.
dosta rietke. Svega su nadene samo dvije°°), od kojih je jedna imala ruke u hori-
zontalnom položaju, savijene u laktu i dignute u vis.' Gotovo podpuno nepoznate
su i na drugim lokalitetima vin čanske kulture, kao i u Rumuniji") i u Bugarskoj.
") Ibid. 111, str. 104.
°°) Ibid. VIII, Str.. 209 i dalje.
81 ) Bossert, Alt Kreta, sl. 115, 116. - A. Evans, The Palace of Minos I, London 1921,
str. 48, sl. 13, N: 10; str. 115, sl. 83 itd. D. G. Hogarth, Aegean sepulchral Figurines, (separatni
otisak iz Essays in Aegean archaeology, presented to Sir Arthur Evans, Oxford 1927), T. Vlll,
sl. abc. - Mtiller, Fr0he Plastik, T. I, sl. 19-22; T. II, sl. 25, 26, 31, 43; T. X, sl. 213-216.
- Excavations at Fhylakopi in Melos, London 1904, T. XXXIX, sl. 1, 2.
") Evans, The Palace of Mions I, str. 48, sl. 13, .14 1, 5 i dr., str. 52, sl. 14; str. 114, sl. 84.
- Miiller, FrOhe Plastik, T. 1, sl. 4, 5; T. XI, sl. 219, 220; T. XIII, sl. 231 i dr.
") Miiller, Friihe Plastik, T. VII, sl. 160, 161. - Bossert,- Altkreta, sl. 117, 118. - R.
Dussaud, Les Civilisations Preheleniques dans le bassin de la Mer Eg če, Paris 1914, str. 367,
sl. 272. - Perrot - Chipiez, Histoire de l'art III, str. 211, sl. 150; str. 450, sl. 321; str. 533,
sl. 375 i dr.
") R. Dussaud, Les Civilisations Preheleniques str. 299, sl. 216, kiparski upliv, str. 364,
sl. 269; str. 365, sl. 270 i dr. - Jacques de Morgan, La prehistoire orientale 111, Paris 1927,
str. 51. sl. 63; str. 85, sl. 124, M 1, 4; sl. 125; str. 237, sl. 232, :4 1-3. - Miiller, Friihe Plastik,
T. VI, sl. 118-122, 127-130, 138; T. VII, sl. 141; T. Vlll, sl. 177, 183, 184, 188; T. IX, sl.
192, 193, 196-199, 202-203.
6 °) Wace and Thornpson, Prehistoric Thessaly, str. 68, sl. 35; str. 123, sl. 73; str. 200, sl.
141 d. - Milller, Friihe Plastik, T. III, sl. 49, 50, 55, 56; Ipek 1932/1933, T. IX, sl. 1. -
Taouvsa, 1. c. sl. 311; T. 32, sl. 1, 3, 4; T. 33, sl. 3.
°°) Vasi ć, Vin ča IV, sl. 265, 295.
67 ) U Rumuniji poznata je statueta nadena u Ostrovul Mare (muzej Turn Severin) bez glave
sa rukama podignutim u vis, ali se mora ubrojiti u tip Kli čevačkog idola. Podatke o njoj dobio
i sam od g. Dr. Holstea.

106 [20J
Protivno tome u Moravskoj, naro č ito u Moravskoj slikanoj keramici nadene su u
dosta primjeraka. Tu su ruke izpružene unapried, savijene u laktovima i dignute u
vis"). Jedan je prirnjerak naden i u Ukrajini"). Mnogo poznatije su medutim u Egeji i
otocima") pokraj toga, što su neki primjeri nadeni i u Maloj Aziji i na Herso-
nezu"). Takav položaj ruku, koji se smatra da ima adora č no zna čenje, kao što ga
imaju i figure sa Krete, kod kojih se jedna ruka nalazi pred grudima a druga
pred o č ima, mogao bi prosto da predstavlja samo ruke u pokretu, bez dubljeg
značenja. Poznat je č itav niz drugih statueta, kod kojih je samo jedna ruka u
stavu mirovanja, dok je druga podignuta u vis ili položena na grudi, čelo, sljepoč -
nicu itd. Te predstave danas još nisu nikako ili bar nisu dovoljno objašnjene,
imaju li neko dublje zna č enje, ili je tvorac takve figure htio da izvede neki gest na
primitivan na č in, kako bi bar donekle dao predstavu pokreta od uobi č ajenog izgleda
ukočenosti. Isti takav slu č aj može da bude kod statueta, gdje su obje ruke u pokretu
tj. podignute u vis, kao što dublje zna čenje neće možda imati ni one, ranije opisane
sa rukama na grudima, jer s jedne strane mogu da predstavljaju samo stav miro-
vanja ili odmaranja, a s druge pokret stavljanja ruku na grudi. Ipak je takav stav
radi izvjestnih analogija, naro č ito gdje su jasno predstavljene ruke, koje drže dojke,
dosta nevjerojatan, dok je kod kikladskih idola više ili manje siguran tamo, gdje
su ruke prekrštene na trbuhu ili na grudima. Izvodilo bi se tako uslied nerazumje-
vanja prvobitne predstave, koja je služila kao uzor, ili imamo tu šta više dva
razli č na zna č enja položaja ruku, što izgleda da je više nego sigurno, ali danas nije to
još dovoljno riešeno. V. Muller, koji kildadske idole smatra šerdatiziranim s pravom
predpostavlja, da im je prvobitni oblik bio naturalisti č an"). Prema tome bi i
položaj ruku u prvobitnom obliku imao drugo zna čenje nego što se danas pred-
postavlja za kikladske idole, gdje su ruke jedva i nazna čene, tj. stilizirane.
• •
Naturalisti č ne glave nadene u Butmiru, koje moraju da pripadaju isto
tako naturalisti čno ra đenim tielima, uslied svoje odli č ne obrade i modelovanja kao
i svojih realnih predstava nemaju analogija u predpovjestnoj plastici Europe.
Treba imati na umu, da u predpovjesti, a naro č ito u Dunavskoj dolini, gdje je
,
naden najve ć i broj statueta, izrada ustiju i ušiju na idolima nije uobi čajena. Do-
duše se pojedini takvi primjeri nalaze i u Vin č i i u Bugarskoj, ali je kod njih,
ako su usta i predstavljena, izvršeno to grubo i sumarno. Isto tako se ni izrada
očiju, izvršena na na č in, kakav je na butmirskim glavama toga tipa, ne nalazi na
drugim lokalitetima.") Jedna glava nadena u Vin Či,74 ) koja je mnogo sumarnija
Mnoge od njih nalaze se u privatuim zbirkama i nisu pu-
88) Ipek 1936/37. T. 3, T. 4. -
blikovane. Upor. i Schranil, Vorgeschichte 135hmens und Mahrens, 1928. - Butmirski primjeri
nema• u u njima svojih analogija, jer tu nije naden ni jedan primjerak sa rukarna, koje bi
bile prvo napried izpružene pa potom dignute u vis.
88 ) TpuniAbcb ,<a Kyab-rypa, ita YkpaIni B. I. Y KH1B1 1926, str. 59, sl. 5.
"") Excavations at Fhylakopi in Melos, T. XXXIX, sl. 15, 19. - Mtiller, Frahe, Plastik,
T. XII, sl. 228, 230; T. XIII, sl. 233; T. XVI, sl. 250; T. XVII, sl. 256, 257; Dussaud, Les
Civilisations Preheleniques, str. 331, sl. 240 a; Bossert, Alt Kreta, sl. 152.
71) H. Schliemann, Ilios 1881, str. 374, sl. 193, 194. Miiller, Frilhe Plastik, T. VI, sl. 140;
T. VII, sl. 144; T. X111, sl. 236.
72) Miiller, Frahe Plastik, str. 12 i dalje.
'3) Slabu sliku takvih o čiju nalažimo na nekim vin č anskim glavama. Upor. Vasi ć, Vin č a 111,
sl. 210, 235 i dr. S obzirom na naše glave, o č i su tu suviše malo realno izvedene.
III, sl. 197.
7 ')
•
[21] )7
i slabije izvedena nego što su naše, i pokraj svih svojih sumarnih preds~bild,.
i u.stiju izgleda da je ipak išla za tendencom, da bude što naturalisti č nija. Nadena
je na dubini od 6,2 m, a Vasi ć ju smatra importovanom.")
Glava grupe II s obzirom na svoje više ovalno lice imala bi analogije u
Vinč i, ma da tamo takav oblik tjemena kao ni kose nije poznat.
Tip III mnogo je uobi č ajeniji u predpovjesti. Trouglasto lice pojavljuje se
na kildadskim idolima a dalje i na drugim naseljima, medu kojima je Vin ča na
prvom mjestu, jer tamo trouglasto lice na statuetama dolazi od sloja zemunica pa
na više, mada ga u najmla đ im slojevima nema. - Istu pojavu kao na našoj statueti
u III b, sa otvorenim ustima imam č, i u Vinči na čitavom nizu statueta tipa Vi-
dovdanke,") u vidu vertikalnog udubljenja izpod nosa. Ali tip tjemena, kakay je
na našem prim jeru, ne nalazi 3e ni u Vinči niti je inače za sada pozn:it u pred•
povjestnoj koroplastici.
Aplicirano lice, kakvo je u tipu IV, isto se tako često upotrebljava u Vin či"),
kao i glave,koje nisu odieljene od vrata,") mada strogo uzev, naša glava nema
tamo analogija uslied same izrade, koja više li či našim naturalisti čnim glavama.
Sli č na glava kao naša u tipu V nalazi se isto tako u Vin či,") na kojoj je lice
uokvireno reljefnim okvirom. Nos kod nje nije izveden kao na butmirskoj, dok su
oči plastič ne, a obrve nisu ni predstavljene. Tjeme je više šiljasto, dok je na našem
primjeru više zaobljeno. Sa plasti č nim okvirom oko lica poznata je i jedna iz
-
Vidre u Rumuniji.") Da je na našoj statueti predstavljena vjerojatno neka marama,
u koju je bila glava umotana, kao i kod primjera u III b, pomenuto je ve ć ranije.
Glave sa nešto podignutim licem u grupi VI, koje treba da predstavljaju
nešto unazad zaba č enu glavu, nistr nepoznate na drugim lokalitetima. Tako ih imamo
u Vinč i,") dok je sam tip glave sa svojim sumarnini predstavama ovdje nepoznat.
Isto tako i u nazad zaba čene drugih naselja ne odgovaraju našima u odnosu
na samu izradu glave, a naro čito lica, gdje su nos i• obrve predstavljene plasti čno
i spojene u praVoj liniji, tako da sa nosom sa činjavaju slovo T. U Vinči takva
predstava uob će nije poznata. Donekle sli č nu izradu spojenih obrva imarno
jednoj glavi iz Koszylowca"), ali su druge predstave lica i suviše realne u pogledu
na naše statuete. Mnogo ve ća slič nost se m edutim nalazi na nekim anthropo-
rnorphnim vazama u Troji, gdje je grubo uzev sli čna izvedba obrva i nosa,") kao
ponekad i u Egeji.")
Sliedeć a VII grupa, gdje su glave u obliku horizontalnih ovalnih plo čica nema
analogija u predpovjesti izuzev jedne statuete u Tesaliji, nadene u Sesklu. 85) Ni
glava te statuete ne odgovara trašim, jer ma da je ona vodoravno na vratu, to
7") Ibid. III, str. 32. Kosa mada je i ovdje izvedena urezima, daje ipak drugu sliku nego
u Butmiru.
78 ) Ibid. 111, sl. 107, 139, 152, 203, 211 i dr.
77) Ibid. III, sl. 129, 132, 137, 139 i dr.
78) Ibid. III, sl. 1, 14, 33, 37, 44, 47 i dr. sl. 246, 281, 282, 308, 341 i dr.
79) Ibid. III, sl. 110 a-c.
8 ") Ipek 1938, T. 13, sl. 13.
81 ) Vasi ć, Vin č a 111, sl. 110, 139, 152 i dr., sl. 301, 303, 305, 309, 352 i dr.
8 ') Charles Hadaczek, La colonie industrielle de Koszylowce, album, T. XXX, sl. 281.
") Schliemann, llios, str. 328, sl. 157; str. 384, sl. 231; str. 385, sl. 233, 234 i dr. str. 581,
sl. 988; str. 582, sl. 989, 990 i dr.- Dčirpfeld, Troja und llion, str. 256 i dr.
8 •) Alt Kreta, sl. 123.
85 ) Taouvue, I. c. T. 23, sl. 6.
 [22;
108
je trouglastog oblika, dok su riaše ovalnog. Dalje su detalji kod nje bogatije
izvedeni i bojeni. Ipak je taj primjerak od važnosti uslied samog položaja glave,
koji je ina č e u predpovjesti nepoznat, bar do danas.
Tip lica i glave u VII grupi, koji je u stvari i najjednostavniji rad i koji
nekim nepoznatim uzrokom nosi naziv pti č jeg lica, rasprostranjen .je po cieloj
jugoizto č noj Europi u svim dobama obi č no na najsumarnije izvedenim statuetama.
Gotovo nigdje nije toliko nobi čajena plasti čna predstava o čnih jabuč ica, koje
vrlo č esto dolaze u gotovo prirodno modelovanim o č nim dupljama, što smo vidjeli
na naturalisti č nom tipu, ka3 baš u Butmiru. Modelovane o č ne duplje nalaze se
izvedene i na vin č anskim statuetama,") kao Što su tu vrlo česte i plasti čne o čne
ću
jabuč ice, dok je predstava zenice samo na nekoliko primjeraka izvedena pomo
malih ureza.") Dalje se plasti č ne oč ne jabuč ice nalaze i na nekim bugarskim
statuetama.") Isti je slu č aj i na statuetama u Rumuniji, zatim na nekim sa Kiklada")
i t. d. - Plasti č ne aplicirane o č i u obliku manjeg so č ivastog izpup čenja, kakve
imamo neke u grupama VI i VII (Butm:r II, T. II, sl. 11-13), a naro č ito jedna od
njih (Butmir 11, T. II, sl. 11) s3 predstavljenim zenicama imaju najviše sli č nosti sa
Kiparskim idolima, gdje su o č i isto tak3 aplicirane.")
Možemo u glavnom da pomenemo još neke predstave na butmirskim statue-
tama, koje se na drugim mjestima riede pojavljuju. Takve su na pr. obrve. U Vin č i
su predstavljene svega u tri primjera i to raznim na činom, plastič no, urezano ili
su modelirane 5 '). Ponekad se nalaze i na bugarskim idolima,") zatim u Rumuniji,")
ali vrlo rietko. Nasuprot tome su u Egeji mnogo češče.") - Plasti č ne obrve, koje
či
s nosom č ine slovo T kao i analogije pomenute su ve ć ranije. - Usta su u Vin
srazmjerno isto tako rietko izvodena") i to obi č nim urezom. Mnogo češče po-
javljuju se u Rumuniji, a naro č ito u Bugarskoj, gdje se u mnogo slu čajeva
i otvorena.") - Plasti č ne uši naturalisti č no predstavljene, kakve su u Butmiru,
gotovo su nepoznate na drugim nalazištima. Uob ć e uzev, dosta su rietke i mode•
lirane uši. Imamo ih u Vin č i,") Bugarskoj,") Rumuniji", Egeji,'°°) i t. d. U Troji
se nalaze na anthropomorphnim vazama i prosopomorphnim poklopcima." 1 )
") Vasi ć, Vinč a III, sl. 110, 139, 152 i dr. sl. 301, 303, 305, 309, 325
. i dr.
87) Ibid. 111, sl. 129, 140, 165.
88) N. A. VIII, str. 189, sl. 124, 1,:k 3; str. 194, sl. 128 i dr.
89) Alt Kreta, sl. 123 i dr.
") Ibid. sl. 117, 118 i dr. - Sli č ne se nalaze i u drugim oblastima kao u Karkemišu (Milller,
Fr0he Plastik, T. VIII, sl. 188), Mesopotamiji (Ibid. T. IX, sl. 193, 203), a zatim i na drugim
mjestima.
81 ) Vasič, Vinč a III, sl. 132 plasti č
no, sl. 333 urezom, sl. 343 modelirano.
") N. A. H. VIII, str. 195, sl. 129, N*2 10, 12 i nekim drugima obi čno urezane.
98) Ipek, 1938, T. 25, sl. 1; T. 24, sl. 1.
") Mitller, Fr0he Plastik, T. VII, sl. 161 (Kipar), T. XII, sl. 225, 228, 230 i dr. - Altkreta,
sl. 122, 123, 128 i dr. Rietke nisu ni u Maloj Aziji. Upor. Fr0he Plastik, T. VI, sl. 127; T. VII,
sl. 145, 154-158 (Troja).
") Vinč a 111, sl. 9, 67, 150 i dr.
") H. A. H. VIII, str.186, sl. 123, N 1, 3; str. 192, sl. 126; str. 195, sl. 129, Ns 8, 10, 11
i dr. - Ipek 1938, T. 24, sl. 1; T.22 , sl. 2; T. 17, sl. 3 i dr.
Vin č a 111, sl. 139, 197, 203, 204, 249, 263.
") hI. A. N. Vlll, str. 198, sl. 132, predstavljene vrlo naturalisti čno.
") lpek 1938, T. 24, sl. 1; T. 25, sl. 1.
10
p) Altkreta, si. 122 (Amorgos), sl. 117 (Kipar), sl. 128, 129, 130 (Kreta, naturalisti čne uši);
Frilhe Plastik, T. I, sl. 21 (Kikladi i t. d.).
'") Schliemann, Ilios, str. 328, sl. 157; str. 329, sl. 158, 159; str. 384, sl. 231; str. 385, ?I.
, )-
232, 233 i dr. - Možemo pomenuti, da se plasti č no izvedene uši nalaze i na statuetama M
ravske slikane keramike.
[23]
109
Predstava kose je u predpovjesti poznata i to na bezbroj primjera, gdje je
obič no urezana. Ipak plasti č no izvedena kosa kao što je u Butmiru, gdje je masa
kose zamišljena a i predstavljena plasti č no, a tek na toj masi dolaze urezi, nije
č esta, te dolazi samo u izuzetnim slu č ajevima. Tako imamo sli č nu predstavu u
Vinč i, svega na jednom primjerul"). Plasti č no izvedena kosa sa urezima, ko,ja
'pada na leda, poznata je i u Ukrajini, u Tripilskoj - Najbliže analo-
gije našoj kosi nalaze se na jugoiztoku. Tamo imamo u Tesaliji u Sesklu neko.
liko predstava kose, koja u mnogome odgovara našima," 4 ) zatim u Tsani Maghuli,'")
ali ih imamo i u Tegeji,'") gdje je šta više i urezana kosa predstavljena pomo ću
cik-cak linija kao što je i na našim, a da o Kreti i ne govorimo.'")
Plasti č no modelovani kukovi isto tako se srazmjerno č esto upotrebljavaju kod
nenaturalisti č no radenih statueta, ali je zanimljivo, da su n. pr. u Vinč i fakvi kukovi
gotovo redovno bušeni manjim rupicama,'") što u Butmiru nikada nije slu čaj, i
kao što se ovdje ne buše ni patrljci, a :sto tako ne stavljaju se ni rupice na glavu
za umetanje kose, ili nekog nakita
Plasti č na ogrlica nije mnogo pozwita, dok je na protiv urezana vrlo česta.
U Vinč i ona dolazi na mnogo primjera,ali je Vasi ć obič no smatra gornjom ivicom
oklopa, jer po njemu ni plasti č ne grudi na statuetama nisu ništa drugo do dojke
na oklopima gr č kih hoplita.'") Ali se i plasti č ne ogrlice ponekada izvode na
statuetama. Tako je jedna podpuno sli č na našoj nadena u Mesopotamiji,m) dok
sama statueta stoji pod kiparskim uplivom. Povrh ove ima i mnogo drugih sli čnih
primjera na drugim mjestima." 1 )
Urezan ukras na ledima figure, koju nekoliko puta citira Hoernes, a koji je
prvi uoč io Vasić , predstavlja sli čan nakit, kakav je izveden i na Kli čevač
kom idolu,
na idolu iz Babske,'") a zatim na jednoj terakoti ii Paleikastram.) Te primjere
navodi i Vasi ć uslied sli č nosti u samim predstavama, dok za Žutobrdski tip statueta
smatra, da na njima nakit pokriva gotovo cielu površinu leda." 4) Ma da je
mišljenje toč no, 'ipak te statuete uslied toga ne smijemo da izdvajamo, jer se i
tu predstavlja nakit, koji pada sa glave odnosno kose, kao što je to slu čaj sa
svim ostalim navedenim, a ujedno i sa butmirskom statuetom." 5)
Pregledamo li sve što je dosada izloženo o butmirskoj plastici, do ći ćemo do
zaključ ka, da u stvari vrlo malo, odnosno ništa, ne znamo u pogledu
Hoernes i Fiala u tom pogledu nisu nam dali mnogo. Vasi ć je nabacio samo jednu
I°2) Vinča III, sl. 150.
10) Ipek 1927, T. 40. -
Tpuniabcbica Kynbrypa 1. c. str. 172, sl. T. 2, 1.
Taoimz, l, c. T. 32, sl. 1, gdje je kosa mnogo naturalisti č nije izradena nego na našim
statuetama. T. 33, sl. 4.
"4 ) Prehistoric Thessaly, sl. 91 a.
10 fl) Alt Kreta, sl. 121.
"17 ) Upor. Alt Kreta sl. 131, 132.
'°®) Vinč a III, sl. 90, 133 i dr., sl. 258, 287 i dr.
Pojavljuju se od dubine 6,2 m.-0 m.
1 ") Ibid. III, str. XXII i dalje; str. 57, sl. 316.
"°) Miiller, Friihe Plastik, T. XXXIV, sl. 360. -
11) Ibid. T. VI, sl. 130, 131 urezana (Mala Azija), T. VII, sl. 160 (Kipar), i dr.
"2 ) Jahrbuch der K. K. Zentral Kommission fiir Kunst und historische Denkmale III, 1905,
str. 15, sl. 23, 24.
"8) British School of Athens, London 1923, str. 123, sl. 103.
•• ") Vasi ć , La NIgresse de Butmir, str. 4.
"°) Starinar 1907, str. 7, sl. 8; str. 8, sl. 9.
-
Ibid. 1910, T. II, sl. 7; T. III, sl. 16 i dr.
 [24]
110
hipotezu u pogledu jedne statuete, a ostali su ili samo citirali pojedine primjere, ili
su se zadovoljavali onim, što je rekao Hoernes, a detaljnije se za ove plasti čne
tvorevine nije zanimao niko. Najljepši primjer nam pruža pomenuta statueta sa
tzv. ožiljcima na ledima, kod koje niko nije do Vasi ća vidio ina če jasnu, ma da
dosta nevjerojatnu predstavu za dobu, u koju se Butmir stavlja, a koja predstavlja
nakitm).
Što u butmirskoj plastici možemo pokraj svih nedostataka da zaklju čimo, a
koje bi se možda mogle i odklonitil"), je to, da su kod nje mnogi ranije opisani
tipovi lokalnog karaktera, ali vjerojatno ne u Butmiru i autohtoni, nego radeni
po nekom danas nama nepoznatom uzoru, možda šta više i primljeni sa strane, a
tu su zatim dobili svoj lol ć alni peč at. Kao primjer možemo navesti glave u obliku
horizontalnih ovalnih plo č ica, koje su ina č e u predhistoriji nepoznate, ali se ipak
jedna horizontalna, ma da trouglasta glava nalazi u Tesaliji u Sesklu, koja je možda
bila prototip butmirskim primjerima, ako nije bila neposriedan uzor. Malo je vjero-
jatno da je glava iz Seskla jedinstvena pojava u Egeji. Po svoj prilici na ći će se
takvi primjeri ili uzori, a možda i raniji tipovi, iz kojih se ona razvila. Tek onda
često se
ćemo mo ći da zaključ imo i o podrietlu naših horizontalnih glava. Jer
primljena tekovina sa jednog izvora na dva lokaliteta razli č ito razvijala. U Butmiru
se dalje ne možemo oslanjati ni na stratigrafiju, kako bismo pomo ću nje mogl:
da govorimo o hronološkim pojedinostima pojedinih tipova, jer se tu što je ve ć
ranije naglašeno, svi tipovi obi č no nalaze na istoj stratigrafskoj visini, pomiešani
medu sobom. Ta je č injenica vrlo zanimljiva i baca veliku sjenku na druge loka-
litete, gdje se vodilo ra č una jedino o tipologiji, a ne i o stratigraliji. Na osnovu
tipologije pokušava se u takvom slu č aju da se prikažu razni uplivi raznog doba
i da se uslied toga pogriešno pojedini primjeri datiraju. Uslied toga, ako bi na
osnovu tipologije pokušavali da riešimo problem butmirskih statueta, što se ti če
kronologije, ne bi nam to nikako uspjelo. Uporedimo samo u odnosu na Vin ču tip
anjem u visini
statueta sa tzv. pti č jim licem, i statuete sa horizontalnim poja č
bedara. I jedan i drugi tip nalazi se zastupljen u Vin č i. Prvi dolazi tek u najmladim
slojevima, a drugi u sloju samih zemunica i pripada najranijim plasti č nim tvore-
vinama u Vin č i. Sada nastaje pitanje, u kakvom odnosu stoje one do Butmira, jer
i drugi tipovi, koji se nalaze u Butmiru i u Vin č i, ne dolaze na samom po četku, pa
aka.
ipak postoji izmedu Butmira i vin č anskim slojem zemunica izvjestnih dodirnih to č
Prema tome bi tipološki statuete sa horizontalnim poja č anjem bile u Butmiru
najstarije, kao što su i u Vin č i, a statuete sa pti č jim licem najmlade. Medutim one
su u Butmiru istovremene. One su ovdje mogle nastati pod drugim uplivom ili su
zadržane uslied konzervativnosti. Ali ta pojava na tom lokalitetu nije jedinstvena,
jer se mnogo drugih sli č nih nalazi ne samo medu statuetama, nego i medu
ostalim materijalom, koji se stratigratski uob ć e gotovo i ne može podieliti uslied
nedovoljnih podataka. Ma koliko nam plastika pružala raznolikosti i raznih
ekstremnih tipova, moramo hronološki da je smatramo jednom cielinom. I pokraj
raznih starijih tipova, koji se pojavljuju u Butmiru, za samo datovanje ne smiemo
da ih upotrebimo, nego se u glavnom moramo oslanjati na sli č ne pojave drugih
ue)
Još je više otežano time, što su na Balkanu još ciele oblasti ostale neizpitane.
č e navoditi ni svih analogija, nitt
"7 ) Uslied nedostatka ve ć eg diela literature nije mogu
je mogu č e tražiti podrietlo pojedinih specialnih oblika, a više puta smo primorani, da innoge
sluč ajeve bar za sada pripišemo lokalnom karakteru butmirskog naselja.
[25]
111
lokaliteta, koje se tamo smatraju najmladim, a koje su uz to iste kao i te na našem
naselju, jer tek onda će nam biti mogu ć e da dodemo do jednog zadovoljavaju
ćeg
rezultata. Izdvojiti moramo medutim i pojave, koje uslied svoje sumarnosti mogu
da se upotrebljavaju u ma koje bilo doba. Takve su naro č ito statuete sa pti
čjim
licem. Glavni oslonac u datovanju Butmira dat č e nam jedino naturalisti čno
.radene
glave i torza. Kada ć e se riešiti pitanje njihovog prototipa, mo
ći č e se sa pouzda-
nošć u da datira i ostala plastika, kao i cielo butmirsko naselje.
Zanimljivo je tiob č e dosadašnje datovanje Butmira. U docnije vrieme ne
smatra se više tako starim, kao što se to nekada č inilo. Najsmjeliji u datovanju
je Vasi ć , koji ga je na osnovu spiralne, odnosno spiraloidne dekoracije na kera-
mici, a u vezi sa Egejom i Kretom, stavio na kraj srednjeg minojskog (M. M. III)
poč etak pozno minojsko doba (L. M. 1 1
"). Kasnije ide on i dalje, te uporeduje •
statuete sa rukama položenim na grudi, koje ne pokrivaju same prsi, sa Kli čevač-
kim idolom, gdje se nalazi isti položaj ruku, kao Što dalje uporeduje i Butmirske
statuete i Kli čevač ki idol sa dvjema figurama nadenim u Knososu u takozvanom
»svjetilištu sa dvojnim sjekirama«. Te se datuju u L. M. 111, u epohu od 1400-1200
god. pr. Kr. Prema lome bi po njegoviln zaklju čcima Klji čevač ki idol i butmirske
statuete sa takvim položajem ruku bile istovremene sa
onima iz Knososam). To
n'jegovo mišljenje bi po njemu potvrdivale i ranije pomenute predstave na ledima
statuete, a koje predstavljaju nakit, koji je padao niz leda statuete, sli čno Kli če-
va č kom idolu, statueti iz Babske i dr., a čiji uzor
bi bio u metalnom nakitu iz
prirode 12").
V. Miiller smatra, da je šematiziranim idolima u Egeji, kao Kikladima i drugim
nijestima, bio predhodnik jedan - naturalisti č ni stil, iz koga su se
kasnije razvili
Kikladski idoli'"). Blinkenberg nazna č ava medutirn, da naturalisti č no radeni i šema-
tizirani idoli na Kikladima pripadaju istom dobul"). U Butrniru gdje su i jedni i •
drugi nadeni skupa, dokazuje da je to mišljenje to č no, bar u toliko da šemati-
zirani idoli nisu 'stariji od naturalisti č nih. Muller uob ć e smatra predpovjestnu
plastiku u egejskom bazenu, a prema tome i onu na Balkanu, koja ovisi o Egeji,
primitivnim stilom`"), č ije su glavne oznake siromaštvo u motivima, jednostavnost-
u modeliranju i sklonost ka šematizmu. U grubom uzev, to bi njegovo mišljenje
moglo biti toč no, ali se s druge strane moramo zapitati, predstavlja li predpo-
vjestna plastika uob ć e umjetnost u pravom smislu te rie č i. Uzmemo li
, da danas
samo predpostavljamo, što su statuete u predpovjesti ozna č avale, i u koju su se
svrhu one upotrebljavale, to bi ipak najta č niji izraz za tu vrstu tvorevina mogao
da bude zanatlijska umjetnost, poput ostalih izradevina toga doba, u kojima je
unešeno nešto, č ime se pokušalo da uljepša i ukrasi. U stvari mi ni statuetama, ma
koliko one bile uslied ižvjesnih predstava zanintljive, izuzev manjeg broja ne treba
119
. da pridajemo ve ću umjetni č ku vriednost nego što je u torn pogledu pridajemo
ostaloj keramici, koju ne smatramo umjetni č kim radom. Necemo se upuštati u
bliže odredivanje, što statuete predsta‘ljajd, da li idole, igra č ke, božanstva, uschabti,
"s)Vasi č, Zbornik u č ast Bogdana Popovi ć
1") Vasič, La Nć gresse de Butmir, str. 6.
a, Beograd 1929. — Upor. ibid. str. 21-22.
140 ) Ibid. str. 3 i dalje.
'") V. Miiller, Frilhe Plastik, str. 12.
122 )Ibid. str. 12.
"") Ibid. str. 31 i dalje.
 Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu

112 [261 Dr. Josip Koroe c: Likovna

Tabla I.
umjetnost u Butmiru.
kako ih neki smatraju, i tome sli čno. Posmatramo 11 pojedine lokalitete, kao i naš
Butmir, vidjet čemo, da se pokraj odli č no izradenih primjera, koji u stvari pred-
stavljaju i veliku umjetni čku vriednost za to doba, nalaze i podpuno sumarne sa
jedva ponekim nazna čenim detaljem. Uporeduju ći tu pojavu, moramo da dodemo
do zaključka, da u stvari nije bio cilj, kako i na koji na čin če se statueta pred-
staviti, nego što će se predstaviti. Tu je onda na č in same predstave podpuno spo-
redan, a mi ne možemo pa i ne smijemo da u njemu tražimo neku ve ću umjetni čku
vriednost. U tom slučaju odpada i zaklju čak Mi.illera, da je to primitivan stil, jer
ono malo naturalisti čnih primjeraka dokazuje baš suprotno, da je postojao šta više
i naturalisti č an stil, tamo gdje je zanatlija umjetnik smatrao za potrebno da što S1. 5.
bolje izradi svoj proizvod. Pojedinosti Mllerovog zaklju čka možemo smatrati
toč nijim, tako jednostavnost u modeli ranju, dalje siromaštvo u motivima itd.,
ali i to ne kao cielinu, nego samo kao razli čna fakta u odnosu na predstavu, gdje
je bilo pitanje što, a ne kako će se predstaviti.

S a r a j e v o, prosinca 1941.

Sl. 6.

Sl. 7.

S1. 4. Sl. 9.
Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu

Dr. Josip K o r o š e c: Likovna

Tabla 11. umjetnost u Butmiru.

SI. I.

Sl. 2.

SI. 7.

Sl. :3.
Sl. 8.

SI. 4.
1
SI. 5.
•I/

Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu

Dr. Josip KOroše c: Likovna

Tabla III. umjetnost u Butmiru.

Sl. 2.
Sl. 1.
Sl. 3.

S1. 6.

Sl. 5.

S1. 7. S1. 8.
Glasnik Hrvatskih zernaljskih muzeja u Sarajevu

Dr. ,losip Koro e c: Likovna

Tabla IV. umjetnost u Butmiru.

2.

Sl. 3.

S1. 5.
Sl. 4.

Sl. 6.
 ,

Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu

Dr. Josir) Koroše c: Likovna
Tabla V. u9jjetnost u Butruiru.

SI. 3.

Sl. 1.

SI. 2.

SI.

Sl. 5.

SI.

SI. 7. Sl. 8.
Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevii

Dr. Josip Koroše c: Likovna

Tabla VI. umjetnost u Butmiru.

S1. 4.

SI. 1.

SI. 5.

S1. 2.
S1. 6.

SI. 7.

51. 3.
Sl. 8.

S1. 9. S1. 10.