STAVOVI DELINKVENTNE I NEDEL!

NKVENTNE OMLADINE PREMA

MAJCI, OCU, OBITELJI KAO CJELINI, CILJEVIMA I IDENTTFIKACIJI
NA TESTU NEDOVRSENIH RECENICA _ BEOGRADSKA REVIZIJA

Branka Dra5Ci6, Marija i Robert 2arkoui6

Centar za odgoj i obrazovanle, Split Originalni znanstveni rad

UDK:376,5
Primljeno: 28.9. 1981.

SA2ETAK

U ovome radu ieljeli smo uwrditi postoie li znadajne razlike u stavovima prema majci, ocu, obitelji
kao cielini, cilievima i identifikaciji u Testu nedovrlenih redenica izmectu omladine koju su na dila-
gnostiku i tretman uputili c€ntri za socijalni rad i maloljetnidki sudovi {delikventna omladina}, i
omladine kod koje nije registrirano delinkventno ponaianje (nedetinkventna omladinal.
Delinkventne grupe sadinjavali su ienski (n = 321 i mu3ki (n = 95) ispitanici (udenici) iz specijali-
zirane ustanove za probleme poreme6aja u ponaianju omladine, iz Splita. a nedelinkventne grupe ude-
nice (n = 501 i udenici 1n = 96) centara za odgoj i usmjereno obrazovanje iz Splita. lspitana populacija
je u dobi od 14. do 19. godine.
Pretpoqlavili smo da ne postoie znadajne razlike u stavovima prema majci, oc!. obitetii kao cjelini,
postavlienim ciljevima i identifikaciii izmeclu delinkventne i nedelinkventne omladine istoga spola.
Rezultati istraiivan.ja pokazuju da izmetlu grupa muike omladine ne postoji razlika u stavovima
prema obitelji kao cjelini, dok se grupe ienske omladine meclusobno znadalno razlikuju.
U stavovima prema majci mettu grupbma muSkih ispitanika nema razlika, a kod ispitanica je znat,aj-
na razlika meclu grupama.
U stavovima prema ocu muSki iZenski delinkventni adolescenti zna6ajno se razlikuju od nedelin-
kvenata. MuSki delinkventi se djelomice razlikuju od nedelinkvenata postavljenim ciljevima, a izmeclu
grupa ienske omladine razlika gotovo i ne postoji.
Znataina je razlika u obiektima identifikacije izmedu delinkventne i nedelinkventne ispitane
omladine.

UVOD konfliktni su utoliko 5to se kroz njih joS

Za adolescentnu dob je karakteris-
tidno javljanje specif idnih konf likata prema
obitelji i prema svakom roditelju zasebno.
S jedne strane mlada lidnost joS je ovisna
o roditeljima, a s druge strane javljaju se
jake teZn.ie za samostalno5du i nezavisnoS-
6u. otcjepljenjem. U traienju vlastitog iden-
titeta nalaze se prijelazni, novi objekti
identifikacije. OboZavaju se heroji. pristu-
pa grupama vrinjaka koje imaju svoje -
imanentne vrifednosti i ideale, a zadrla-
vaju se vi5e ili manje uzori i ideali od rani-
je. Ciljevi koje mladi sebi postavljaju.
uvijek provlade potrebe za doZivljajem
ugode neposredno, pa su oni hedonistidki
po wojol vrijednosnoj orijentaciji, s ten-
dencijom we zrelije orijentacije k daleko-
seZnim ciljevima.
Studnjavima koli rade na dijagnostici
i tretmanu delinkventne omladine i te kako
je vaZno da uzimaju u obzir konflikte i
stavove koji se mogu pripisati zakonitos-
tima adolescentne dobi, kao i da se upozna-
ju s istraiivanjima kojima se nalaze razlike
u stavovima delinkventne omladine u uspo-
redbi s omladinom kod koje nije registri-
rano delinkventno ponaSanje.

31
DRASCIC, B. i sur. Stavovi delinkventne ... Defektologi,a, Vot. 2O (19a4), 1-2, 31-40

Od istraZivanja koja su kod nas istra- uzora koja bi bila specifidna samo za od-
Zivala razlike u stavovima izmetlu delin- gojno zapuitene mladiie i djedake. Utvr-
kventne i nedelinkventne omladine i od deno je da su njihovi uzori manje raznovrs-
rezultata koje srno srnatrali relevantnim za ni i u starijoj dobi sve manje zrelo struktu-
ovaj rad, potrebno je navesti ona koja nt rirani (N. Havelka, 1976). Zanimljivo je
vrSili A. Todorovi6, D. Lazarevid, J. Ja- istraiivanje (N. Rot., N. Havelka, 1976)
Sovii i l. lgnjatovi6, 1970, a koja pokazuju u kome se, meclu ostalim. usporeduju ude-
statisti6ki znadajnu razliku izmetlu omla- nici gimnazija s u6enicima industrijskih
dine s delinkventnim pona5anjem i omla- Skola. Kod ispitivane populacije industrij-
dine s nedelinkventnim ponaSanfem u stavu skih Skola pronatleni su najveii prosjeci
prema ocu. Za stav prema majci i obitelji za hedonistidku i ekonomsko-utilitaristid-
nije natlena statistidki znadajna razlika. ku orijentaciju, a najmanje za altruistidku.
U istraiivanjima T. Dobrenii. V. Poldru- Za razliku od toga, kod velike veiine sred.
gad, M. Singer, 1975, navodi se statistidki njo5kolske omladine prevaguje radna, spoz-
znadajna razlika u
ispitivaniu omladine najna orijentacila.
bez poremedaja u ponaianju i eskperimen-
talne grupe u identif ikaciji s ocem na CILJEVI ISTRAZIVANJA
Stetu omladine s poremeiajima u ponaSa- U ovom radu razmatra se projekcija
nju. U istom radu navedeno ie istraZivanje stavova prema majci, ocu, obitelji kao
T. Dobreni6, V. Kovadevi6, M. Singer, cjelini, ciljevima i identifikaciji na Testu
1973, koje je pokazalo da je kod delin nedovr5enih redenica (J. Berger. 1983)
-
kventne populacije uvelike poreme6ena mu5ke i Zenske omladine koju su na di-
identifikacija s roditeljima. U odnosu jagnostiku i tretman uputili centri za so-
prema ciljevima prema radu (M. Petrovi6, cijalni rad i maloljetnidki sudovi, zbog
1976) navodi se da delinkventima nedosta- utvrdenog pona5anja i djelatnosti koje se
je usrnjerenost prema daljim odloienim pravno sankcioniraju (omladina s delin-
ciljevima, ciljevima budu6nosti. eini se, kventnim ponaSanjem) i omladine kod
prema autoru, da bi oni htjeli da postig- koje nije registrirano delinkventno po-
nu woje ciljeve na ieftiniji nadin, dok zu naianje, i pokuSava utvrditi postojanje
nedelinkventni svjesni da se prife svega razlika u projiciranim stavovima medu
treba opskrbiti znanjem da bi se moglo grupama muSke delinkventne i muike ne-
doii do onoga Sto se Zeli. U istraiivanji- delinkventne omladine, Zenske omladine s
ma ve6 spomenute grupe autora utvrcleno delinkventnim ponaSanjem i Zenske omla-
je da omladina s delinkventnim ponaSa- d ine sa nedelinkventnim ponaSanjem.
njem znadajno deiie od omladine s ne- Budu6i da su konflikti odlika razvitka
delinkventnim pona5anjem bira bliske cilje- li6nosti, i posebice naglaSeni u dobi adoles-
ve. Prema B. Popoviiu, delinkventi se ma- cencije, moZe se pretpostaviti da 6e obje
nje identificiraju s herojima koji imaju populacije, delinkventna i ona koja to nije,
materijalno bogatstvo Sto bi prije bilo u projicirati konflikte prema obitelji kao
skladu s potro5adkorasipnidkom orijentaci- cjelini, ocu, majci. postavljati jednake
jom koja je u krainjoj liniji hedonistid- ciljeve i da se ne6e razlikovati u uzorima
ka. Zatim je na5ao da nema ni jedne vrste i objektima, te zrelosti identif ikacije.

32

DRASCf C, B. isur. Stavovi detinkventne... Defektologiia, Vol.2O
METODE
Meclusobno su usporealene: grupa muike
delinkventne omladine (n = 95) s grupom
muske omladine nedelinkventnog pona5a-
nja (n = 96), te grupe maloljetnica s delin-
kventnim ponaianjem (n -- 321 , s grupom
ma lo ljetn ica s nedelinkventnim ponaSanjem
(n = 50). Dakle, usporeclena je omladina
istoga spola. lspitanici zu izabrani u ovim
ustanovama: mu5ka i Zenska delinkventna
omladina iz Centra za odgoj i obrazovanje
Split (ustanova za resocijalizaciju djece
i omladine s poremedajima u pona5anju) i
mu5ka i Zenska omladina nedelinkventnog
ponasania iz splitskih vednjih 5kola. Kri-
terij izbora bio je:1" obrazovni status:
omladina delinkventnog ponaianja izabru
na je tako 5to su uzeti u obzir polaznici
osnovne Skole za obrazovanje odraslih, te
ll. i lll. stupnja struanog osposobljavanja.
Omladina s nedelinkventnim pona5anjem
koju vno obuhvatili ovim ispitivanjem bili
su udenici (e) usmjerenog obrazovanja
proizvodnih struka (metal, elektro. drvo-
-preraclivadka. trgovinska, ugostiteljska).
O.vakav kriterij obrazovanja bio je potreban
zato Sto se jedino na taj nadin mogla izjed-
naditi ispitivana populacija u cjelini;2.
drugi kriterij bio je kronoloSka dob; ispi-
tana populacija je od 14,6 do 18,6 godina;
3. normalne su inteligencije (nije naclena
statistic ka znadajna razlika metlu grupa-
ma); 4. svi su ispitanici, prema trostepenoj
skali, a prema subjektivnoj procjeni, pripa-
dali srednjem i slabom imovnom stanju.
lspitna omladina delinkventnog pona5a-
nja podinila je djela krade, te5ke krade,
oduzimanja vozila na motorni pogon, i
neito manje razbojn i5tva i razbojnidke
kracle.
Osnovno obiljeZje Testa nedovrienih re-
denica, koji je koriSten u ovom radu je da
I
figa4t, 1-2,31-4O
(tserger, 1983), predstavlja instrument pro-
cjene lidnosti i istraZivanja. Beogradska
revizija testa sastoji se od 60 nepotpunih
redenica formuliranih u tre6em licu ili
bezlidno. koje treba prema uputi kod zada-
vanja dovr5iti (napisati zavr5etak) ,,onako
kako vam odgovara". U ovom radu razma-
trane su nedovr5ene redenice koje se odno-
se na postavljene hipoteze, a svrstane su
prema razmatran im pretpostavkama u
kategorije:
1. stav prema majci
2. Njena majka je
26. Njena majka iona
58. Ona voli svoju majku,
2. stav prema ocu:
5. Njen otac je
36. Njen otac i ona
12. Ona bi Zeljela da njen otac . .
3. stav prema obitelji kao cjelini:
33. U usporedbi s ostalim obiteljima
50. Kad je bila dijete njena obitelj . . .
16. Njena obitelj postupa s njom kao .
4. cifievi:
9. Ona je uvijek Zeljela
49. Njena potajna ambicija u 2ivotu . .
21. Onaje sebi postavila za cilj . . . . .
34. Ona najviSe ma5ta o
5. uzori i identifikacija:
47. Ona bi voljela da bude slidna . . . .
38. Kao glumica ona bi igrala uloge . .
24. Najznadajniji ljudi u njenom ii-
votu bili su . .-
Navedene su nedovr5ene redenice u ka-
tegorijama za Zensku populaciju, a za
mu5ke ispitanike koriStene su redenice za
mu5ku populaciju.
NedovrSene redenice kategorija stav
prerna majci, stav prema ocu i stav prema
obitelji kao cjelini procjenjivane su prema
kriteriju postojanja ili odsutnosti konflikta
(poremeiaja): (2) ,.postoji teZak konflikt".
33
OFASCIC, B. i sur. Stavovi delinkv€nme ... Defektologija, Vot. 20 (1984), 1-2, 31-4O

(1),,konflikt lak5e izraZen" i(0) ,,konflikt zadovofjstvo i zabava. lelja za putovanji-

nije zamije6en".
Kriterij za procjenu projiciranih cilieva
je orijenucija cilja: A) dalekoseini ciljevi
(pretpostavliaju ulaganje osobnih napora za
njihovo ostvarivanje, uspostavljanje simpa-
tije i suradnje s drugim ljudima);
A1 - moralno-altruistidki ciljevi (da
se udini neSto dobro za druge ljude, biti
poSten. iskren i sl.);
42 - sentimentalno-humanistidki ci-
lievi (liubav, njeZnost, prijateljstvo);
A3 - radno-spoznajni cillevi (razni
oblici vrednovanja znanja i radal.
B) Utilitaristieko-hedonistidki ciljevi
(stjecanje materijalnih dobara i zadovolja-
vanje neposrednih zadovoljstava ne uklju-
dujuii druge osobe u snislu vodenja bri-
ge o njihovim potrebama i suradnje s dru-
gima);
B.' - utilitaristidki ciljevi (raznovrsni
oblici izraZavanja teZnje za ostvarivanjem
neke koristi);
82 - hedonistidki ciljevi (neposredno
ma, razni oblici narcizma i traZenja odo-
bravanja).
ldentifikacija je procjenjivana prema vr-
stama uzora (objekata) identif ikacije u sva-
koj redenici.
Nedovrbne redenice procjenjivala su tri
psihologa s iskustvom u primjeni Testa
nedovrbnih redenica. Dopune redenica
procjenjivali $To prema kriterilima i upu-
tama za primjenu i interpretaciju rezultata
Testa nedovr5en ih redenica.
Dobiveni rezultati izraieni su u posto-
cima i provjerena je statistidka znadajnost
razf ika dobivenih rezultata lPee., 1974l-
izmeclu grupa muSke omladine delinkven-
tnog ponaSanja i nedelinkventnog pona5a-
nja, te izmetlu grupa maloljetnica s delin-
kventnim pona5anjem i maloljetnicama s
nedelin kventn im ponaSanjem.
REZULTATI I DISKUSIJA
Dobivene rezultate prikazat demo u ta-
blicama kako slijedi:

Tablica 1.

Stav proma mici

Muska omladina

Razlika
Kriterij Delinkventi Nedelinkventi
znadajna

.,Konflikt nije
zamileden" (01 32,63% 28,12% Ne(r=O,691

,,Konflikt lakSe
izra2en" l1l 49,47% 59,37% Ne(t=l,zlo)

,,Postoii tetak
konflikt" (21 17,89% 13,54yo Ne(t=0,831

Mu5ke grupe znadajno se ne razlikuju dnako pozitivnih i negativnih projekcija.

u stavovima prema maici, izraZavaju podje'

34
 DRASCIC, B. isur. Stavovi delinkventne... Detektologiia, Vol.2O (1944), 1-2,31-4O

Zenska omladina

Razlika
Kriteril Delinkventi Nedelinkventi
znaiaina

,,Konflikt nije
zamiieden" {0) 9,n% 31,58% P=0,O5 (t=2,20)

,,Konflikt lakie
izraZen" l1l 62,50% 63,16% Ne

,,Postoii teZak
konflikt" {2} n,13% 5,62% P<0,01 (t=2,57)

Maloljetnice sdelinkventnimponaia- konflikata prema maici od maloljetnica s

njem imaju znaiajno manje pozitivnih nedelinkventn im ponasanjem.

stavova iznaiajno vi5e izraZenih tezih
Tablica 2.
Stav prcma oor
Muika omladina
Razlika
Kriterii Delinkventi Nede linkventi
znadajna

,,Konflikt niie
zamiieden" (01 12,63% 41,67% P<0,01 (t=4,781

,,Konflikt lakie
izraLen" l1l 63,16% 44,79% P(0,01 (t=2,59)

,,Postoji tetak
konflikt" (21 24,21% 1354% P<0,05 (t=1,981

Muika delinkventna omladina projicira ocu, ali mnogo vise konfliktnih stavova
znadajno manje pozitivnih stavova prema od nedelinkventn ih malo ljetn ika.

Zenska omladina

Razlika
Kriterii Delinkventi Nedelinkventi
znadajna

,,Konf likt niie

zamiieden" (0) 9,38% 36,84% P(o,o1 {t=2,62)

,,Konflikt lak5e
izraZen (1 ) 53,13v" 52,63% Ne

,,Postoii teuak
konflikt" (2) 37,50% 10,53% P<0.o1 lr=2,621

Djevojke s delinkventnim ponabnjem ti prema ocu od djevojaka s nedelinkven-

pokazuju mnogo vi5i stupanj konfliktnos' tnim ponaSanjem.

35
I

t,
DBASCIC, B. i sur. Stavovi delinkv€ntne ... Detektologija, Vol. 20 (1984), 1-2. 31-4O

Tablica 3.
StaY pmma obioli kao ielini
Mu5ka omladina

Kriterii Razlika
Delinkventi Nedelinkventi
znadajna

..Konflikt nije
zamijeden" (01 35,790a 34,37y, Ne

,,Konflikt lakse
izralen" l1l 35,79% 43,750/o Ne

,,Postoii tetak
konflikt" (2) 28,42% 21,88%

Mu5ke se grupe znadajno ne razliku1u nosti konflikta prema obitelji kao cjelini.
ni u jednoj kategoriji postojanja ili odsut-
Stav prrma obitelji kao cjelini
Zenska omladina

Razlika
Kriterij Delinkventi Nedelinkventi
znadajna

,,Konflikt nile
zamijeden" (01 15,630/o 44,74yo P(o.ol (t=2,561

,.Konflikt lakSe
izralen (1 l 4688% 50,00% Ne

,,Postoii teZak
konflikt (21 37,50% 5,26yo P(0.01 (t=3,291

Djevojke s delinkventnim pona5anjem obitelji kao cjelini od djevojaka s nedelin-

projiciraju znadajno vi5e konflikata prema kventnim ponasanjem.
Tablica 4.
Projiciranie ciljeva

Qrijentacija Mulka omladina Razlika Zenska omladina Razlika

cilja delin- nedelin- znadajna delin- nedelin- znadaina
kventi kventi kventi kventi

Moralno-
-altru btidki 3,94% 3,91% Ne 4,10 6,50 Ne

Sentimentalno
humanisti6ki 8,42% 15,1oo/o P=0,01 8,20 16,00 P<O.Os

Radno-
-spoznaj ni 20,26% 25/8% P<0,05 32,25"/o 26,50 Ne

utilitaristie ki 4,47% 4.43% Ne 482% 4,00 Ne

HedonistiCki 47,63yo Q36% P<O,05 36,06% 29,OO Ne

36
ORASCIC, B. isur. Stavovi delinkventne... Defektotogija, Vol. 2O ngA4l, 1-2,31-4O

Muike grupe razliku se u postavljanlu
sentimentalno-humanistidkih ciljeva (lju-
bav, njeZnost, prijate ljstvo) na razini
P = 0,01, i ciljevima postignuia (raznim
oblicima vrednovanja znanja i rada) gotovo
na razini P = 0,05, tako ito maloljetnici
s delinkventn im pona5anjem postavljaju
manje ovih ciljeva. Znat,ajna razlika
postavljanju hedonistidkih ciljeva na razini
P < 0,05, koje maloljetnici s delinkven-
tnim pona5anjem postavljaju uiestalije.
Zenske se grupe razlikuju znadajno na
razini P < 0.05 samo u postavljanju senti-
mentalno-humanistidkih ciljeva. tako 5to
ih maloljetnice s nedelinkventnim pona5a-
njem viSe projiciraju.
Premda omladina s delinkventnim pona-
Sanjem (mu5ka i Zenska) postavlja znadajno
vi5e hedonistidkih ciljeva, valja primijetiti
i u da te ciljeve postavlja i omladina s nedelin-
kventnim pona5anjem u visokom postotku.
Kod obje omladine najfrekventniji su upra-
vo hedonisticki ciljevi.

Tablica 5.

Uzori i klentifikacija

Nedovr5ena reienica: ,,On bi volio da bude slidan ........."

Objekt iden- Mu5ka omladina Razlika Zenska omladina Razlika

tifikaeiia delin- nedelin- znadajna delin- nedelin- znadajna
kventa kventi kventi kventi

Majka 3,15 2,O8 Ne 3,13 34,O0 P<0,01

Otac 16,48 30.21 P<0,05 6,26 4,00 Ne
Roditelji 4,21 8,33 Ne 0,o0 6,O0 Ne
Brat 4,21 5,21 Ne 6,26 0,00 Ne
Sestra 1,05 0,00 Ne 6,26 6,00 Ne
Priiate lii 1 1,58 9,38 Ne 37,50 22,OO Ne (t=1 ,531
Pjevai i 2,10 2,08 Ne 9,38 2,OO Ne
Sporta6i 6,36 13,54 Ne 0,00 0,00
Glumci I,45 7,29 Ne 18,75 16,00 Ne
Autoriteti 1,O5 10,42 P<0,01 o,oo 0,00
Autoidentif ikacija 2,10 2,Oa Ne 3,13 0,00 Ne
Evazivno 15,79 2,OA P<0,01 6,26 o,00 Ne
Ostali 13,65 0,00 P<O.o1
Bez odgovora 2.10 2.O8 Ne 0,00 2,OO Ne

l/laloljetnici s delinkventnim ponaSa- pona5anjem izrazito slabije identif iciraju se

njem znadajno se manje identif iciraju s s majkom kao uzorom od maloljetnica s

ocem kao uzorom, autoritetir;a i donekle nedelinkventn im ponaSanjem.

s sportasima. Maloljetnice s delinkventnim

37
DBASCIC, B. isur. Stavovi d€tinkvsntne... Defektologi,a, Vot.2O (1984), 1-2,31-4O

Tablica 6.

Nedovr5ena reeenica: ,,Najznadajni ljudi u njegovom iivotu bili su ...."

Objekt iden- Mu3ka omladina Razlika Zenska omladina Razlika

tifikaciie delin: nedelin- znadajna delin- nedelin- znadalna
krrenti kventi kventi kventi

Majka 0,00 0,00 Ne 3,13 4.00 Ne

Otac 1,05 o,00 Ne 0.o0 o,00
RoditeIi 43,16 33,33 Ne 43,75 48,00 Ne
Autoriteti 5,30 12,50 Ne 0,00 18,00 P<O,01
Prijatelji 12,63 13,54 Ne 6,26 2,OO Ne
Politidke velidine 10,53 4,16 Ne 0.00 4,OO Ne
MladiC 9,38 2,OO Ne
Glumci 6,32 6,26 Ne 3.13 2,OO Ne
Sportasi 5,26 3,13 Ne 0.oo o,00
Ostali 6,32 2,O8 Ne 6,26 6.00 Ne
Evazivno 2,10 2,O8 Ne 6,26 6,00 Ne
Plevadi 0,00 0,00 3.13 2,O0 Ne
Bez odgovora 2.ro 5,21 Ne 3,13 2,OO Ne
Brat-sestra 0.00 4,16 Ne o,00 4,00 Ne
Drugi rodaci 2,10 0,00 Ne 6,26 2,OO Ne
Starate li i 1,O5 0,oo Ne 0,o0 0,00 Ne

Mu5ke grupe znddajno se ne razlikuju identifikaciji s autoritetima, tako 5to ih

u odabiru oblekata identifikacije, dok se maloljetnice s delinkventnim ponalanjem
Zenske grupe znadajno razlikuju jedino u uop6e ne odabiru kao uzor.

Tablica 7.

Nedovrlena redenica: ,,Kao glumac on bi igrao ubgu ..."

lgrao-la MuSka omladina Razlika Zenska omladina Razlika

bi ubge delin- nedelin- znadajna delin- nedelin- znadajna
kventi kventi kventi kventi

Avanturisti6ke,
herojske 47,37 28,13 p(o.or 12.50 12,OO Ne
Dramske 6,32 17,71 P<0,05 18,75 14,O0 Ne
Ljubavne 7,37 19.79 P<O,01 12,50 30,00 Ne(t=1,861
Komidne i zabavne 8,42 3,13 Ne 21,88 4.OO P<0,01
Ljudi izvan zakona 2,10 10,42 P<0,05 3,13 4,00 Ne
Glavna uloga 12,63 9,38 Ne 15,63 6,00 Ne
Ostalo 8,42 4,17 Ne 6,25 6.00 Ne
Evazivno 5.26 5,21 Ne 3.13 10,00 Ne
Bez odgovora 1,05 2.O8 Ne 6.25 6.O0 Ne

Maloljetnici s delinkventnim ponasa- Maloljetnice s delinkventnim pona5anjem

njem Zele znadajno viSe igrati avanturistid- znadajno bi viSe igrale zabavne i komidne
ke i herojske uloge, a manje llubavne, ulo- uloge a manie ljubavne.
ge ljudi izvan zakona i dramske uloge.

38
ORASC lC, B. i sur. Stavovi delinkventne ... Defektologija, Vol. 2O (19B4l,
MoZe se zakljuditi da zu dobiveni re-
zultati ispitivanja stavova omladine s zakona.
delinkventnim i nedelinkventnim ponaSa-
njem pomo6u Testa nedovrSenih redenica
(stav prema majci, ocu, ciljevima i identi-
fikaciji) suglasni s rezultatima prijainjih
ispitivanja ove problemati ke.
ZAKLJUEAK
Muika omladina
U stavu prema majci obje grupe projici-
raju podjednako pozitivnih i negativnih
stavova, te
nema razlike medu grupama.
Maloljetnici s delinkventnim ponahnjem
izra|auaju znadajno vi5e i teZe konflikte
prema ocu od maloljetnika s nedelinkven-
tnim pona5anjem.
Prema obitelli kao cjelini grupe
imaju podjednake stavove. U postavljanju
ciljeva maloljetnici s delinkventnim pona-
5anjem znadajno se razlikuju od maloljet-
nika s nedelinkventnim ponaSanjem tako
Sto postavljaju nezrelije ciljeve s prevali-
ranjem hedon istidke komponente.
Postoji velika disperzija u odabiru
uzora identif ikacije kod obje grupe, Sto
se i mo2e odekivati s obzirom na zakoni-
tosti identif ikacije adolescentne dobi, ali se
grupe izmedu sebe znadajno razlikuju u
zrelosti identifikacije. Maloljetnici s delin-
kventnim ponaianjem znadajno se slabije
identificiraju s ocem i autoritetima, daju
mnogo evazivnih dopuna. znadajno bi vi5e
igrali avanturistidke iherojske uloge, a
1-2,31-4O
nranje dramske, ljubavne iuloge ljudi izvan
2enska omladina
Prema majci maloljetnice s delinkven-
tnim pona5anjem projiciraju znadajno viSe
i teie konflikte, a mnogo manje pozitivne
stavove. Ovo jednako vrijedi i za stavove
prema ocu i obitelji kao cjelini. U postav-
ljanju ciljeva maloljetnice s delinkventnim
pona5anjem znadajno se razlikuju od ma-
loljetnica s nedelinkventnim pona9njem
samo u projiciranju sentimentalno-huma-
nistidkih ciljeva, tako 5to ih manje postav-
ljaju. I kod ienskih grupa javlja se velika
disperzija'u odabiru i vrednovanju objeka-
ta identif ikacije. Kod maloljetnica s delin-
kventnim pona5anjem majka i autoriteti
(nastavnici. odgajatelji), veoma su slabi
objekti identif ikacije, majku odabiru u sve-
ga 3,13o/o sludajeva, a autoritete uop6e ne
navode za razliku od ma lo ljetn ica s nede lin-
kventnim pona5anjem, koje znadajno de56e
biraju majku i autoritete kao uzore identi-
fikacije. Takoder bi znadajno de56e igrale
komidne i zabavne uloge.
Dobiveni rezultati upozoravaju da cielo-
kupna populacija obuhva6ena ovim ispiti-
vanjem, uz postojanje opisanih mealusob-
nih razlika izmeclu omladine s delinkven-
tnim i omladine s nedelinkventnim pona-
Sanjem, na Testu nedovrSenih redenica pro-
jicira konflikte u 35% - 6oo/o sludaja na
blaZoj razini prema majci, ocu i obitelji
kao cjelini, te je postavljena pretpostavka
postojanju konf likata u adolescentnoj dobi
oo tv rclena.
39
OBASCIC, B. isur. Stavovi dalinkventne... D€fektologiia. Vol.2O (19841, 1-2,31-40

LITERATURA

1. Berger, J. (1983): Test nedovrfunih redenica (TNR), Beograd, Savez druitava psiho-
loga Srbije.
2. Dobrenii, T., Poldrugad, V. (1974l.: Neki druiweno-moralni stavovi omladine s po-
remeiajima ponaianja, Druitvo defektologa Hrvatske.
3. Havelka N.: (19751 lstraZivanja vrednosti,,,Psihologija". br. 3-4.
4. Peu, B.: (1974) Osnovne statistidke metode, Zagreb,Sveudili5te u Zagrebu.
5. Petrovii, M.: (1976) Vrednosne orijentacije mladih. Beograd, Psiholoika istraiivanja,
I nstitut za psihologiju.

6. Todorovii, A. i suradnici: (1966) Prestupni5tvo maloletnika u industrijskim nase-

llima, Kriminoloiki institut, Beograd.

Summary

In this study we wanted to find out whether there are significant differences in attitudes towards
mother, father and family as a whole, towards goals and identif ication in Sentence Completion Test
between youth sent by Centres for social work and juvenile courts for diagnosis and treatment (de-
linquent youthl and those who were not registered as being delinguent {nondelinquent youthl.
The delinquent groups consisted of girls and boys from a specialised institution in behaviour pro-
bbms, in Split, and_ in the nondelinguent groups were pupils from regular comprehensive schools
in Split. The studied population was aged 1r+-19. The delinquent groups consisted of 96 male and
32 female adolescents, and the nondelinquent groups consisted of 96 male and 50 female examinees.
In the study the following was assumed:
There are no signif icant differences in attitudes towards mother, father, family as a whole, towards
goals and identification between delinquent and nondelinquent youth of the same sex. Results of the
research:
- There are no differenc€s in attitud€s toward family between the male groups, while the female
groups differ signif icantly.
- There are no signif icant differences towards mother btween male examinees. The girls signifi-
cantly ditfer from nondeliquents in their attitudes towards father.
- Male delinquente differ only partially from nondelinquents in their goals, but the difference bet-
ween female groups is almo$ nonexistent.
- There is a significant difference in identification between delinguent and nondelinquent groups.

tm