Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Anatomija Za Umjetnike Barcsay

    Uploaded by

    howdoyouturnthison1
    18 views338 pages
    Anatomija Za Umjetnike - Barcsay

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Anatomija Za Umjetnike - Barcsay

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    18 views338 pages

    Anatomija Za Umjetnike Barcsay

    Uploaded by

    howdoyouturnthison1
    Anatomija Za Umjetnike - Barcsay

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 338
    JENO BARCSAY ANATOMIJA ZA UMJETNIKE EO Naslov originala Baresay Jené: Miveszeti anatémia (Corvine Kiad6, Budapest, 1985, kilencedik kiadis) © Nasijednici Jenda Baresaya (© Ze Hrvaisku LEO-COMMERCE do 0 Rijeka 2002 Ovitaisi Korice: ERIKA URAL ANATOMIJA ZA UMIETNIKE Glavni i odgovorni ure: Leonardo Marusié ik Urednica Rajna Macianié-Jovanovié " Prevela Raja Marianié-lovanovié Strugna suradnica za hrvatsko Marina PAS, diph. ing Korektura Jelena Potkonjak Naldadnik LEO-COMMERCE doo Rijeka - Zagreb Tel : 051/625-910, 01/615-0320 Za naldadnika Leonardo Marusié Priprema za tisake LEO-COMMERCE dao GIP - Kalalgizacau pusicecs Svevelénskojtrlea Rake ‘upi743(085) BARCSAY sont ‘Anatol 2a urine Sond Baresay -cprovela Raja Marsené-Jovanovié> = Reka: Leo-commares, 2002 Priovod sla: MUvészat anatémla ISBN 959.210.038.9 SADRZAJ Uved Predgovor Anatomsko nazivije Kostur Zglobovi ‘Oblik i funkeija misica Kosti gomjeg uda Kestilopatiénog poaen Lopsiea ijudoakost Pokreti dio hosts gornjog wt Nadine kos, Kosi pedalies Lakatos Kost Paléans host Kost fae ost zapetea Kost petéa Kost rut prs Sezsmke Kost ‘eve i poleti kostiju gomjeg uda KKosturgomyeg wa ‘Vez lopatgnog pojsn i naiatigne Kost ‘Zlobovi lopaisnog pojeen i madllsice te niko pokreth Pokreti adlakice Lokats zlabi poke polaitice ‘globov i pokrei Boke Zlobovi i pokrei pst 0 oblik gomjeg uda opéenito Mitiéi gomjeg uda Milt mena Mili nadlaaice 18) Prepbati 2) ep Misi poke |) Progiate strana Dabins sto Pontinsk so} ') leprae strana bins sl Porrinslt sj Misi Sake Plots Strniea Br Mt 9 0 u 4 18 wn vi vit vin. Text 1X XUEXIV XV xvi xvu. 2XVILXIX XXXL xxi xox wx, XXVIXXVIT 24 24 ™ 4 26 26 28 2% 8 30 30 30 31 31 3 M 34 2 a 48 50 30 56 0 60 64 64 65 5 66 oe o n n a 6 Misiéni sustay i funkcija gornjeg uda Nadlatics, pode oka w pokey Kosti donjeg uda Kosti zdjelignog pojasa 2Zéjetiena bast Beda kes, Sedna kost Proponska ost Pokreta dio hota dance uta ‘Bdsena Kost ost potkojnice Goljenica isn kost Kost stopala ‘Vere i polaeti kostiju donjeg uda Kestur dnjey ua ees kota 24eliénogpojasa 2ajliga Kost Zlobov i poise denjeg ui Zplob kui poet bedra oljeno i poktet potkojenice Vere kos potoljnice Vere kos sop Stopato pri kretanj © oblilas donjeg uda opéenito Misigi donjeg uda Misi zliénog pojasa ‘A) Unutenji isi ajetice 3) Vanski isi alice iti bedra A) pratt B) Pregibasi ©) Priiaei Misi pokoljenice A) spat 2B) Pregibaet Dabins lj Povrsinsk lo ©) Mii lise kot Mii stopata A) Dorzaln iit 3) Ponta mii Mili sta donjog ua XXVINXXXT 82 XXNIEXIL 82 34 soe HX, 94 BSEeee OXVOXVI XOVIERXVI 100 100 100 SOOMERL. 104 . 18 XLIXLIV 108 18 18 us LVL 118 0 bs 18 ur G0 LMFLIV. (32 6 Lv 16 6 6 Mo IvL Mo Lvit 14s LVM 16 188 UK 148 LX. 150 150 ist st Lx 154 1s iss LXULXV 158 Kostur crupa Kealjeich Kasaga Trine kos Retra Psa kost Vere i poketi ost trupa ‘Vezs | pokel ost kraljenice eos kos prsnoga kota Pram kot ijkom disanja Kost trpa oblitau trupa opéenito Misidi trupa ri ii Trout mis edn iii Dubin lj Powtinski slo Miigni sustav trupa Trup w pokeent Veatni migigi a A) Mititi ianad podjezite kot 1B) Misi ispod podjenitne Kost (©) Povrlingki mii wata Veat pri izvodenju pokreta Kost glave ‘A) Kost ubanje 1) Kost tea Veee i pokscti kostiju glave Eel’ vale Kut profila lica ‘Veas lubanje s ksaljeznicom | iavodenje pokreta Misigi glave ‘A Mii jeena 3B) Mii en ) Mastkatoen mii (2vakai) ‘Oko, usta, nos, uske Oke Use Not Usha Proporcije tijela Kostur i mi8iéni sustav Gjudskog tijela LXVILXVE uxvit EXVIIL LXIXAXXI TXXD-LXXIL Lxv LXXV-LAXYI baw ox. 1XXX Lxxxt DOOLEY LXXXVIEL OTK, XC-XCVI ‘XCVILXCVIIE NCIX culciv cv cv cv cv ox cX-CxT CXILCKIV 166 166 167 168 m m 74 174 180 184 186 196 269 on 278 Razliteu propotejuna inedu mutkog iZenskog tela Zenske gradi texts juskog tela Sit pot Silos Kontrapost Kretanje ‘kono pane Popetn | voli gate Spi pole # Tene Ske mah poeta DODATAK: CRIEZI RAZNIH POKRETA KOJE SU IZRADILI STUDNETLU 1 GODINE MADARSKE LIKOVE AKADEMIE ‘USKOLSKOJ GODINI 1952/53 CXV-CXYI CXVILCKVIE XD, CXXLCRXVE CXXVIE ‘CRXVIU-CXXX oxaxtextit 284 288 2m 2 m 236 308 308 308, 308 309 309 312 319 UVOD Likovnons unsjetnila fuelsko tjelo predstavlja prvenstveno prizor | njegovo oko isptyje Sto se wwe Imoge otkrti na tom tijelv U mosim anatomskim istracivanjima isu bila presucha medicinske, ve unjetnicka gledista Stoga je moj osnovni zadatak bio upoznati Sto viernie prikazati misiéni sustay i kos, kof prilikom fuoikcionivanja nate jee na promyjent ablika powsine tila Znanja 0 sreu, pludima, jet i sliénom pridonose obogaéenju opée kulture. ali ne i razvijanju umjetnighog nagina promatranja Budusi da je ovo djelo prije svega namijenjeno likovnim umjetnicima, nedemo se siopée bavitl unutarnjin organima Na ertesima se splet povrsinskih evnth Sila vidi samo djelomiéno. Medlin, buduéi da su razlike med Yudima veona velike, prikazivanje kronth tile, po nasen mislfeni, reba prepusttt individalnon promatranja i proce Jenjivensie Kostur i mifiéni sustav éoujeka u prostorn se pojavijyju kao slofen sustax, a pritom najmanja kreinja ujege gotavo na cjelokymost te ngradevinee, mijenja njezine oblite i ravno~ elu, kao i strukturu gibanja Prilvaéajuéi rakav logoéni redoslifed, nastojao sam da se dosiv- Yavanjecjelovite slike Yudskog tijela, éak iprilikom episivanja deralja, ni Gem ne poremett Nisam koristio fotografie bua desu one sninljene becosjeéajnim aparatom fe nist w sanju dati slike stvorenu pod mjecajem nate svijesti, to jest, ne mogu istaknutt bitne karateristie & ritom potisnut nevatne pajedinostt 010 se cielo uglavnem bavi opisiveniem odtaslog, zdravog ljudskog tjela Sorta kyjge proizlazi iz ishistva ito sam ga stekao predajuét na Madarskoj akademijilikovne umjetnosti Nastojao sam Sto vise koristil vee objavijena iskustva iu fome su mi wnnogome pomogla slie~ dea ineina djela Molidreove Plastiéna anatomija (Plastische Anatomie, 1924) i Richerova Unjetnigka anatomija (Anatomie artistique, 1890) Privo mi je djelo pomoglo w analiz! pokret, «a drugo w razradi prikazivanja kostura i miflénog sustava, Richerovo djelo svojevnstan je kanon a sve katnije objavijene anatomije namijenjene likovnin unjetaicima U sfeSavenju nekih pojedinosti koristio sam Kollmannova Plastiém anatomiju (Plastische Anatomie, 1928), Anatom atlas Toldia { Hochstetora (Anatomischer Atlas, 1948), Sobotin ‘Atlas opisne anatomije Covjeka (Adas der descriptiven Anatomie des Menschen, 1903-1907), ‘Anatomjja i histologiju Eovjeka G. Mihalkoviéa (1898 na madarskom:jeziku), Opismu anatomy Govjeka K Krautzea (1881 na moderskom jeciky), potom bogata iskustva K Teljesnickog i B Sekelja Djelo Sistematska anatomija F Kia (1951. na madarskom jeziky) asobito mi je kristlo pri racradi teorijskog dijela Zahwvaljujem svim svojim prljateljima - slikarima i kiparinea - koji su mi svofio korisnim sajetina ponogli da obavim ovaj posao JENO BARCSAY PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU Uovem iagajnom djelu spreplieu se u odredenom smislu dostigauéa znanost wejetnostt Ta dea moéna motora pokvecu ljudski dul u otlvivanju ievorista form éaxjedjeg tiela, tog najljep- eg remek-djela prirode, koje fe tisuéama gocina bilo prediet najplemenitjih ambicija likoune tnjetnosti, buduéi da u nama najprisnije osfeéaje mote eazvati upravo éovjek ‘Staga se ne reba éuditi da je ovo djelo, koje se bavi iggledons i funkeijom aijelova tela, za nnepunw godinw i pol dana izazvalo toliko zanimanje da se moralo pristupil tiskanju diugog Jsdanja Ova knjiga veoma uspjeino zadovoljava ne samo zalujeve stiuke, veé nam davuje i extetski uzirak Maine, ove slike nisu tek jednostavne iustracije, ane destizu najvist domet grafitke unjetnosti To fe njegova najupedatijiva osobina { ovom velikom delu daje isucetan 2nata} Dalekoseini korifeni | ntinna povezanost s unjemoséu spajajv se + visakim pedagoskim odlikama njezina autora Ove djelo autenticno i majstorski kodlficira sve elemente Barcsay- ‘metode koja se na nasoj Akademijilikxovnih unjetnosti prinjenuje veoma wspjeino Budimposte, 1958 godine KAROLI LIKA, ANATOMSKO NAZIVLJE. ‘Oznatavajuél oblike, pravee, prostorni rszmijeita i dijelove tjela, pri uporabi snatomskog, nazivija nastojali smo koristid steutne i2raze kofima raspolate nas jezik Upisina smo polazli od jednostavnih stavova Eovjetjeg tijela u mirovanj, prikacujuéi ea spomoéy geomettjskih sika (vii str 13) Za one dijelove ijela koji su blize sredisnjoj uudaljenije, vanjska strana. Umijesto ledna i trbuts pprednja i stradnja strana Tzrazima gomji stopala PovrSinski i dubinski ozoatavaju manju ili veéu wdaljenest od povsSine jela Kad je eijeé 0 udovima, umjesto unutarji i vanjski, Eesto Koristimo izraz lakaini paléani, goljenign isn, strana prema malom prsta i paleu Sake, odnosno stopals Da bi se Sto totnije oznotio pravac, za razliku od obitajenih izraza, koristimo i druge, naprimjer, na udovima: dlanski, nadlanski, plantari (donja strana stopala), dorzaini (gornja strana stapala) Tetlva jo, obitno, évrsti nastavake mifiéa i moze bit: debets,leatko, tank, duguljasta, rjede okruglasta,ée86e lagano plosnata. Tetive povezuju miBise s kostima Tetivast dijelovt presijecaj ii prozimaju pojedine misige Aponeuraze su Siroke, plosnate, opnaste tetive koje se nalaze na zavrSetiu irokih, plosnatih misiéa, vezuju se za kesti, ali mogu zavrfavati u vezivnoj opni (fas) miiéa Fascia je tanak, opnast list, gradena od vezivnog tkiva, koja obavija skupina miiéa rajui te misiée v njthov uobitajent polozaj Lune tetive izgledaju poput traka i u vezi su s vezivnom opnom misiéa Ligamentidijelom su fibrozni, a dijelom fibrozno-elastitni. Obidna su bjeligasti,svjethucavi i eipki Zadage su im razlitite. NajéeSée se nalaze u zglobovima u Kojima povezuju krajeve kcostja ili su razapeti iemedu nepokretnih kostijy, naprimjer, ligament izmedu krstaée i rpta leraljednice, ii krizni | popreéni ligament izmedu kostju Sake, odnosno stopala Zglobna éalura je gradena od plota vezivnog tkiva. Ona obavije krajeve kostiju koje sudje- Inju u gradaji zaloba. avnini, koristimo izvaz unutarnja, a za one , smalsamo iaraZajnijim koriStenje fzraza donji oznaéavame pravee usmjerene prema tjemenu, ednosno prema ost Okomita 0s (a) Vodoravna os (b) Uzdivina (sagitalna) 0s (c) GLAVNE RAVNINE Frontalna ravnina (a) 7 Uzduéna(2agitalna) ravaina (jedne od nih je sredisnja waduana ravnina)(b) Vodoravna (horizontal) ravnine (c) KOSTUR LIL. Kostur je €vst potporanj neseg tjela, omoguéuje povezanost i slabilan potozaj unary cxgana tei okrvzujo poput Slits. Kosti su medusobno povezane na raane natine i pokreéu ih misiGi Ti se pokret i2vode po principu djelovanje poluge Kostu se sastoji od 233 ost, od Koj su najbrojnije zastupjene pare kosti Nepacue kos aprimjer kljs, sstavjeni su od dviju po svernu slinih poloviea (ploéa I, ertez 8) Prema svom oblil kosti mogu biti dugatke, plosnate,siroke,sitne, nepravilne, kao Sto se vidi na crlezima 1-6 | 8, plots I Kosti udova su dugaéke i valfkaste. Obrogase Kost sudjelyjuw gradi etastigoog zda rapa Duguljaste, tv. clevaste kasi, deblje su na krajevima nego u svom sediinjem dijelu i blago su svijeneu oblixuslova S. Takva je inadlaktina Kost, prikazana na extezu 2, plota IL plosnate kost, zapravo, okruzuju i Cuvaju of ozliede mekedijelove koji su smjeSten u unutras- ajost neg tote Unajpoksetnijim djelovima tijla nalaze se inasitnije kos, naprimyer, kost Sake i stopala (plota I, ez: 6 9), Jina itakvih kostiu uéijem izgled mogu razike biti uodjvije ukoliko su one nepravilnog bla, kao So je o slutaj kod nekih kestiju hubanje Zelobni zavrsecicjevasih kos gratent su od tankih gredica koje prate pravee rena iitezania (kako je prikazano na erteZima 7 19, ploéa 11), a obavijeni su vanjskim masivnim slojem. Ovakve grada krajeva Kosi postaje vidljiva kad se kost presijege uzduno i popretne Grada petne ost je Konstrukeija sliéna Iestvama géje su predkejo$ i medusobuo povezane da bi se osigurala veéa nosivos (ploéa I, 22 9) ZGLOBOVI mw. Zplobovi osiguravaju povezanost kostiju u stabilan sustay Te veze mogu biti pokretne i nepokretne Vera je nepolretna ako su dvije kosti medusobno évrsto povezane i kad su medusobno pri- Ijubjene To se vezivanje osivaruje luskavitnom vezor ii Sevovima Savom nazivamo vezu izmedu dvije kosti koje imaju cupéaste rubove. Takvi rubovi osigu- ravaju njihovo évrsto medusobno povezivanje To je pravi Sav Poslojii lagni Sav kod kojega se rubovi kostiju preklapaju ili leze neposredo jedan uz drugi Ima primjera za oba ova sluéaja i to na lubanji Pravi Sev je medusobna vez izmedu Seone i tjemene kosti, 2 laZni Sov je, naprimijer, veza izmedu tjemene i sljepootue kosti Ako su dvije kosti povezane hrskavicom, govorimo o hrskaviésvoj vedi, Tako su spojene preponske kosti preponskim zglobom (plota XLY, prednja strana) U pokreinoj vezi kost se svojim brskavigavim zaveSetkom dodiruju unutar zglobne éabure i ‘one su medusobno povezane prvenstveno ligamentima © funkeiji zglaba ovisi iagled zglobne slatice kosti Ta povrSina moze Toptasta, valjkasta, stodasta, sedlata ili navojasta Ovi se razni natini povezivanja mogu geomettijskim oblicima shematski prikazati, kao Sto se vidi na certezima 1-6, ploéa I Pokreti kostiju uvijek se izvode oko zamisljene osi. Kad su miBi¢i o kojima ovisi izvodenje polreta u zglobu najmanje nopet, tada se 2glob nalazi u polozaju izmedu isprudivania i pregi boanja, primicanja i odmicanja. Pri analizi pokreta treba krenuti od ovog tzv. polozaja mirovanja, od tog srednjeg polodaja 2gioba [Najyazniji oblici zglobova jesu: 1 Polupokretni sglotovi (1): kod njih je poveSina zaviSetaka kostiju plosnata ili neznatno zalcivljena‘Takva veza omoguéyje iavodenje same neznatnih, veoma ogranigenih pokreta Take su veze kostju Sake i stopata 2 Cilincriéni sglobovi (5): avetetak jedae Kost je valjkastog oblika, a drugi je u edgovara- juéoj meri ugnut, pa se pokreti mogu izvoditi samo u jednoj ravnini, aaprimjer koljeno i lakat, ‘odnosno zglobovi Sake 3 Klizni zglobovi (6): w ovom zglobu gotova ravne povrsine Kost klize jedna preke druge, naprijed, natrag iustranu To su neki od zglebova u stopalu i Sact 18 4. Loptast =globovi (2, 3): « ovom sluéaju jedna se kost zavrSava loptasto i vezuje se 20 odgovarajusi udubljeni dio, 2a éa8icu druge kosti; takav je, saprimjer, zglob ku 5. Sedlasti zglobovi (4); jedna je zglobna povrSina udubljena, druga je ispupdena, a w popreénor pravou povilina se savija u suprotnom smjeru; tako nastaju pokeiljivi sediasti zalo- bbovi usmjereni dva pravea. Glavni su pokreti tim zglobovima: ispruzane, preatbanj, primi- ceanje i odmicanje Takav je, naprimjer, zapeSéaino-peSéajni zglob palea >

    You might also like